? ovje?anstvo je postalo svjesno da su je dosada?nji na?in proizvodnje hrane koji se temelje na primjeni kemijskih sredstava u za?titi ratarskih kultura, vinove loze te vo?a i povr?a neodr?iv. Mnoge zemlje tra?e na?ine kako smanjiti zaga?ivanje tla, zraka i hrane kemijskim sredstvima bez kojih bilje i ne mo?e uspijevati i dati plodove Najdalje je u tim nastojanjima oti?la Europska unija koja je odlu?ila do 2030. godine smanjiti uporabu kemijskih sredstava za za?titu u ratarstvu, vinogradarstvu i vrtlarstvu za 50 posto To je ogroman korak koji zahtijeva radikalna rje?enja, a rezultat ne?e biti mogu?e posti?i bez opse?nih znanstvenih istra?ivanja i novih inovativnih tehnologija Na tomu se radi i u Hrvatskoj, a jedno od konkretnih rje?enja tog problema upravo nastajeu ?ibeniku Rije? je o revolucionarnoj tehnologiji za?tite bilja i usjeva UV svjetlom na ?ijem razvoju
radi tvrtka ?Food 4 People? koju su osnovali in?enjer strojarstva, stru?njak za energetiku i UV tehnologiju Martin Krsti? i diplomirani ekonomist Zvonimir Be?li?, a koja koristi tehni?ku i infrastrukturnu podr?ku za razvoj novih proizvoda i tehnologija koju pru?a Podu zetni?ki inkubator PIN u ?ibeniku, pod vod stvom Trokut-a
Na razvoju tehni?kih rje?enja primjene UV svjetlosti u poljoprivredi te ispitivanjima njene stvarne u?inkovitosti anga?iran je tim u kojem su uz direktore i osniva?e tvrtke, Martina Krsti?a i Zvonimira Be?li?a, Marko Duvan?i?, vinogradar i vinar iz Razvo?a kod Oklaja i predava? na Veleu?ili?tu ?Marko Maruli?? u Kninu, Mike Kureli? Pulley, vrhunski stru?njak iz IT sektora koji je petnaest godina radio u Apple Europa u Londonu, a sada je vinar
produkt dizajner Antonio ?unjerga
O ovoj agrotehni?koj revoluciji i projektu koji ?e, poka?e li se uspje?nim u skladu s o?ekivanjima i rezultatima dosada?njih pokusa, potpuno promijeniti na?in za?tite nasada i usjeva od ?tetnika i biljnih bolesti, razgovarali smo s M ar tinom K r sti?em jednim od direktora i osniva?a tvrtke ?Food 4 People? te za?etnika inovativne ideje primjene UV svjetlosti u poljoprivredi
Pretpostavlj amo da taj pr oj ekt r azvij ate u su r adnj i sa str u?ni i znanstvenim institucij ama?
Temeljna istra?ivanja tvrtka "Food 4 People" pro vodi u suradnji s OPG Marko Duvan?i?, Fakultetom agrobiotehni?kih znanosti iz Osijeka, Poljoprivrednim institutom Osijek, Veleu?ili?tem ?Marko Maru li?? u Kninu, Energetskim institutom ?Hrvoje Po?ar? te njema?kim Fraunhofer Institut für Solare Energie - systeme ISE Prvo istra?ivanja odradili smo ove godine u vinogradima OPG a Marka Duvan?i?a u Razvo?u Slijede?e godine nastavljamo istra?ivanje na Fakultetskom poku?ali?tu Mandi?evac Fakulteta agrobiotehni?kih znanosti iz Osijeka. Uz izazovnu mogu?nost za?tite usjeva i nasada ?istim, ekolo?ki podobnim i po ljudsko zdravlje ne?kodljivim UV svjetlom umjesto kemikalijama, ?ibenska ekipa usporedo s razvojem tehnologije za primjenu UV
svjetla u poljoprivredi, radi na razvoju jo? jednog iznimno zanimljivog i vrijednog projekta. Rije? je sustavima za proizvodnje energije potrebne za po kretanje robotiziranih, sofisticiranih strojeva vo?enih umjetnom inteligencijom za tretiranje nasada i usjeva UV svjetlom, iz obnovljivih ekolo?ki potpuno podo bnih izvora
K ako ste do?li na idej u upor abe UV svj etlost u polj opr ivr edi umj esto kemij skih sr edstava koj a se kor iste za za?titu bilj a od nametnika i bolesti?
Ve? odavno se UV svjetlo uspje?no koristi u medicini za sterilizaciju operacionih sala, laboratorija i medi cinske opreme Nezamjenjivo je u farmaciji, kemij skoj i prehrambenoj industriji, stakleni?koj proizvodnji hrane i sli?nim djelatnostima. Znaju?i to, slijedili smo misao da bi se UV svjetlo koje je tako u?inkovito u tim va?nim i osjetljivim djelatnostima, moglo koristiti i u druge svrhe, konkretno kao sredstvo za za?titu poljoprivrednih nasada i usjeva, kon kretno u vo?njacima, vinogradima pa i na povr?ina ma na kojima se uzgajaju ?itarice i druge ratarske kulture.
Rij e? j e dakle o inovativnoj pr imj eni ne?ega ?to j e ve? poznato u dj elatnostima u koj ima se do sada UV svj etlo pr imj enj ivalo?
Da UV svjetlo, ultraljubi?asto svjetlo, dio je spektra Sun?eva zra?enja kojeg apsorbira ozon u atmosferi. Znanost o njemu zna manje vi?e sve jer je temeljito izu?eno Postoje mnoga znanstvena istra?ivanja o mogu?nostima, u?inkovitosti i opravdanosti primjene UV svjetla za za?titu prostorija posebice u medicini, farmaciji i prehrambenoj industriji Klju?ni je moment u biti da se UV svjetlo mo?e jednostavno i tehni?ki nezahtjevno dobiti i iz umjetnih izvora, a i njegova primjena je u osnovi jednostavna.
K ako ?e se UV svj etla pr imij eniti za za?titu bilj a u polj opr ivr edi, na otvor enim pr ostor ima, na nj i vama, vo?nj acima, u vinogr adima i vr tovima?
Na?a ideja inicijalno je bila fokusirana na mogu?nost primjene UV svjetla u vinogradarstvu Povr?inski gledano rije? je o jednostavnom naumu OK treti rajmo vinograde UV svjetlom umjesto kemikalijama i ako se to poka?e uspje?nim evo nam gro??a i vina bez kemikalija No kada smo zagrizli u bit problema najprije se pokazalo da znanost jo? uvijek nije egzaktno rije?ila pitanja prilagodbe jakosti, koncentracije i duljine trajanja tretmana UV svjetlom poje dinih vrsta bilja, u ovom slu?aju sorti vinove loze ?tovi?e ti parametri nisu isti za sva vinorodna pod neblja pa ni za tipove tla na kojima loza uspijeva
K ako ste r ij e?ili pitanj e tehnologij e, mehani?kih napr ava za tr etir anj e nasada UV svj etlom?
Na?a prva berba gro??a iz vinograda tretiranog samo UV svjetlom dala je odli?ne rezultate. Gro??e je iz vrsne kakvo?e i zdravo, a urod je obilan Ne su mnjamo da ?e i vino koje ?emo ku?ati na Martinje biti odli?no Bit ?e to prvo apsolutno ekolo?ko vino u Hrvatskoj proizvedeno od gro??a koje je tretirano samo UV svjetlom Rezultati koje smo postigli u tre tiranju vinograda poti?u nas na istra?ivanja mogu ?nosti primjene UV svjetla u za?titi vo?njaka: jabuke, kru?ke, vi?nje, tre?nje i ?ljive Uvjeren sam da ?e, kada zavr?imo istra?ivanja i rad na stroju za za?titu vinograda i drugih nasada UV svjetlo??u, njegova primjena biti neupitna.
Da biste to postigli mor ali ste konstr uir ati, doslovno izmisliti, napr avu, str oj koj im ?ete mo?i tr etir ati lozu UV svj etlom?
Na? ?stroj?, a rije? je o prototipu, ima hardversku i softversku komponentu, a usporedo s prakti?nim tehni?kim i mehani?kim rje?enjima radimo i na priku pljanju, akumulaciji i razradi potrebnih podataka te na razvoju sustava za proizvodnju ?iste energije iz obnovljivih za pokretanje strojeva za tretman UV svjetlom na licu mjesta, dakle u vinogradima, vo?nja cima i na njivama Rije? je sustavima za proizvodnju ?iste energije za pokretanje robotiziranih, sofisticiranih strojeva za tretiranje nasada i usjeva UV svjetlom vo?enih um jetnom inteligencijom na terenu Radimo, dakle, isto vremeno na vi?e znanstvenih, stru?nih i tehni?kih razina s ciljem da do?emo do cjelovitog rje?enja koje ?e objediniti sve potrebne komponente neophodno za prakti?nu primjenu
Pr oj ekt ima smisla ako str oj ili sustav za tr etir anj e nasada UV svj etlom bude dostupan svim polj opr ivr ednicima, ako ga bude mogu?e masovno pr oizvoditi. Ho?e li se to dogoditi?
Za razvoj komercijalne proizvodnje stroja za tretiranje vinograda UV svjetlom trebat ?e nam jo?dvije do tri godine Osim toga ve? sam kazao da nije rije? samo o stroju, informati?ari bi rekli hardveru, nego i o njegovoj softverskoj komponenti koja ?e stroju omogu?iti potpuno automatski rad te to?no doziranje i tretman nasada UV svjetlom
Va? str oj j e ove godine ispitan u vinogr adu M ar ka Duvan?i?a u Razvo?u u koj em se se dogodila i pr va povij esna ber ba gr o??a uzgoj enog bez pr imj ene kemij skih za?titnih sr edstava, tr etir anog samo UV svj etlom K akvi su r ezultati?
Kada je rije? o vinogradarstvu, a tu smo oti?li naj dalje rije? je, usudio bih se re?i, o revolucionarnoj promjeni u Hrvatskoj, ali i u svijetu No da bi se to uspje?no implementirao potrebno je, provesti opse?na testiranja i to?no definirati kako, koliko i za ?to primijeniti UV svjetlo Upravo na tomu je te?i?te na?eg rada Odgovore na ta pitanja tra?imo u po kusima koje provodimo u vinogradima Marka Du van?i?a u Razvo?u. Dakle prvo istra?ivanje proveli smo u Dalmaciji, u dalmatinskim klimatskim uvje tima i na dalmatinskim tipovima tla i na tri za oklajsko vinorodno podru?je karakteristi?ne sorte vinove loze, dvije bijele i jednoj crnoj Idu?e godine osim istra?ivanja u?inkovitosti UV svjetla u za?titi vinove loze pro?irit ?emo i n jabuke, kru?ke, vi?nje, tre?nje i ?ljive. Na tomu radimo u suradnji s Fakultetom agrobiotehni?kih znanosti Osijek i Poljo privrednim institutom Osijek
K oliko su takva napr edna i inovativna r j e?enj a danas nu?nost u polj opr ivr ednoj pr oizvodnj i?
Republika Hrvatska se potpisivanjem Europskog zelenog plana obvezala na pridr?avanje tim aktom propisanih mjera. Jedna od njih je projekt ?Od polja do stola? koji nala?e do se do 2030 godine uporaba pesticida mora smanjenje za 50 posto To je ne mogu?e posti?i tek smanjivanjem uporabe kemijskih sredstava. Dakle neophodna su nova rje?enja, novi na?ini i nova sredstva za?tite, a to je upravo ovo ?to mi stvaramo ?tovi?e, trenutno nema na obzoru boljeg i u?inkovitijeg alternativnog sredstva za za?titu bilja od UV svjetla te ozona na ?ijoj primjeni radi na? partner, tvrtka ?Greener? koju su osnovale i koju vode znanstvenice Helena Viri? Ga?pari? i Darija Lemi? s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. One su vrlo blizu razvijaju primjenjive tehnologije za za?titu bilja, vinograda, vo?njaka i usjeva pri skla di?tenju ozonom u potpunosti ili kao nadopunom sta ndardnim sredstvima.
?to mislite, j esu li polj opr ivr ednici svj esni nu?nosti tih pr omj ena i dolaska vr emena novih sasvim dr uk?ij ih sr edstava odnosno napr ednih tehnologij a i pametnih r j e?enj a?
Poljoprivrednici su svjesni da moraju pratiti nove ekolo?ke trendove u proizvodnji, obradi i skladi ?tenju hrane, te da moraju voditi ra?una o smanjenju kemijskih sredstava za za?titu bilja Oni budno prate razvoj tih novih tehnologija i sredstava jer bi im one donijele i zna?ajne u?tede, odnosno zna?ajna sma njenja tro?kova proizvodnje Tu su naravno, i zahtjevi tr?i?ta koje ?eli ekolo?ki ?iste, kemijski nekontaminirane i zdrave prehrambene proizvode. Uz razvoj tehnologije i ispitivanja u?inkovitosti novih sredstava za?tite, u ovom slu?aju UV svjetla jedna od na?ih najva?nijih zada?a je edukacija pa i prosvje?ivanje poljoprivrednih proizvo?a?a i vinogradara. To je neophodno i zbog toga ?to ?e razvoj tehnologije generirati i nova pravila, nove zakone i regulatorne akte kojima ?e se svi morati prilagoditi Dakle edukacija je nu?nost da bi se moglo uspje?no odgovoriti na izazove moderne poljoprivrede i naprednih agro tehni?kih mjera
O?ekuj ete li da ?e va?a r j e?enj a biti pr ihva?ena?
Poka?e li se da je za?tita vinograda, vo?njaka i usjeva UV svjetlom u?inkovita, a slo?enost primjene manja ili u najmanju ruku jednaka primjeni klasi?nih kemijskih sredstava, prihva?anje te nove tehnologije uop?e ne?e biti predmet razgovora i dvojbi Naprotiv Uvjereni smo da ?e ova nova tehnologija biti prihva?ena te da ?e njena primjena postati uobi?ajena ve?krozdvatri proizvodnaciklusa.
Foto: IlijaKordi?/
Austrougarski nadvojvoda Fr idr ich M ar ia Albr ech Wilhelm K ar l od Austrije, vrhovni nadzornik pje?a?tva austrougarske vojske do?ao je u ?ibenik 12. svibnja 1914. godine pedesetak dana prije atentata Gavrila Principa na prijestolonaslje dnika Franju Ferdinanda I u Sarajevu i po?etka Prvog svjetskog rata. Tada 58 godi?nji nadvojvoda Fridrich, koji je s princezom Isabellom od Croy Dülmena imao osam k?eri i jednog sina s ?im su se ?iben?ani na svoj na?in pakosno rugali, doputovao je u ?ibenik parobrodom ?Dalmata? iz Skradina do kojeg se iz Zadra dovezao automobilom jer je ?elio vidjeti Skradinski buk
Kada se brod ?Dalmata? primaknuo ?ibeniku nad vojvoda Fridrich je iza?ao na krmu i vojni?ki poz dravio plotune dobrodo?lice ispaljene iz topova
bojnog broda ?Arpada? koji je bio usidren u ?iben skom zaljevu U ?ibeniku su ga na rivi Makale do?e kali kontraadmiral vitez Zaccaria i poglavar Kalebi?, a pred grand hotelom ?Krka? gradski i op?insku du?nosnici. Fridrich je odbio ponu?eni predah u hotelu i odmah je s pratnjom po?ao vidjeti katedralu sv Jakova koju je razgledao s velikim zanimanjem Nakon razgledavanja katedrale nadvojvoda se ?amcem na vesla prebacio na bojni brod ?Arpad? gdje je za uzvanike, vojne du?nosnike i ?ibenske ugled nike priredio diner Pozvani su bili ?biskup, predstavnik gr?ko - isto?ne vjere, te poglavice civilnih i vojni?kih vlasti ?ibenika?, a me?u njima su bili za ovu pri?u bitni ?ibenski politi?ki ?elnik Vice Iljadica i vladin povjerenik Vladimir Kuli? Nadvojvodin diner bio je ?ba? prvoklasno nobl ugo?en?, a ?ibenske dame i gospoda ?bili su sasma u bontonu i nisu se ni malo osramotili? Uzvanike su na brodu fanfarama do?ekali vatrogasci, za vrijeme dinera biranu glazbu svirao je vojni komorni orkestar, a ?Arpad? i ?iben ska riva bili su iski?eni stotinama lampiona Prizor je bio ?ba? posvem bajkovit?, a nadvojvoda je bio us hi?en kada mu je nakon dinera ?brigom ?ibenske op?ine?prire?en?umjetni?ki vatromet?.
Sve je bilo elegantno, ugla?eno i idili?no Nadvojvoda i njegovi gosti pona?ali su se uzvi?eno i dostojanstveno, vo?eni su fini ugla?eni razgovori
puni me?usobne hvale i komplimenata. ?inilo se da je ba?sve u najboljem redu
No, ?im se brod s ?ibenskim uzvanicima dovoljno odmaknuo od ?Arpada? po?elo je ogovaranje nadvojvode Fridrikcha i njegovog nobl dinera. Najprije je jedna ?ibenska dama onako kao za sebe, soto voce prozborila da ba? nije o?ekivala da ?e im nadvojvoda servirati bakalar ? tu sirotinjsku i mizernu vojni?ku hranu, a onda se malo po malo javi?e i drugi. Neki su opravdavali nadvojvodinu odluku da na bojnom bro du gostima poslu?i mornarsku hranu, drugima je to bilo poni?avaju?e i uvredljivo, a javi?e se i neki koji su istina bili razo?arani, ali su morali priznati da su jela bila jako ukusna i da ih je odu?evio bakalar s grahom zape?en u pe?nici
Primije?eno je da je brodski kuhar sva jela od bakalara primjereno za?inio izvrsnim maslinovim uljem, a ?ibenske dame nisu krile odu?evljenje ?to im je uz bakalar nadvojvoda odlu?io poslu?iti pravi francuski ?ampanjac
Slo?i?e se jedino oko toga da je nadvojvoda pogrije?io kada je uz bijelo meso bakalara poslu?io crni kruh umjesto nje?nijeg i manje kiselog, bijelog kruha. ?ibenski uglednici Iljadica i Kuli? primijeti?e da je nadvojvodin diner bio previ?e skroman i da su o?ekivali vi?e od nadvojvode Fridrich koji je nakon smrti svog ujaka nadvojvode Albrechta naslijedio veliku imovinu u Ma?arskoj, Poljskoj i Moravskoj te u Be?u i Bratislavi pa je slovio za najbogatijeg Habsburga koji je uz to bio cijenjen i kao priznati poljoprivredni stru?njak, ?uven po proizvodnji mli jeka i mlije?nih proizvoda na svojim posjedima.
Bio je poznat i kao veliki gurman te vrsni poznavatelj dobre hrane i vina
?iben?ani su s pravom o?ekivali da ?e njegov diner na ?Arpadu? biti rasko?na gozba na kojoj ?e u?ivati u obilju delicija i odli?nih vina, ali do?ivjeli su neugodno iznena?enje ?mada to nitko ni naj manjomgestomnije pokazao, a kamo li kazao?
Naime nadvojvoda Fridrich je svoji muzvanicima s neskrivenim ponosom i odu?evljenjem servirao ? obi?ni mornarski bakalar skuhan u brodskoj kuhinji. Kuhari s bojnog broda ?Arpad? pripremili su ?nema se ?to re?i krasno servirani? bakalar s krumpirima, ?zla?anu? juhu od bakalara i bakalar zape?en grahom te uz to, a mornarima se to ina?e ne slu?i, fine filete meko kuhanog bakalara u maslinovu ulju za?injene kaparama
Prema oskudnim bilje?kama o tom doga?aju ?ini se da Iljadica i Kuli? nisu sudjelovali u raspravi o bakalaru i ogovaranju nadvojvode, ali da su ipak dali
do znanja su ?uz sve bakalarno obilje? ostali gladni Uglavnom, o velebnom dineru nadvojvode Fridricha na ?Arpadu? i njegovom vojni?kom bakalaru nave liko se u ?ibeniku pri?alo, a vi?e se rugalo uzva nicima kojima nije dobro sjela mornarska spiza nego nadvojvodi koji je po mnogim mi?ljenjima kao vojnik postupio ba? kako treba. Uostalom, hvalili su ga, u ?ibeniku nije odsjeo u udobnosti hotela nego u vojarni gdje je odbio drugu hranu izuzev one koju se davala vojnicima.
S posebnim gu?tom prepri?avalo se kako su navodno Kuli? i Iljadica ostali gladni. Po jednoj verziji pri?e njih su dvojica po povratku s ?Arpada? razo?arani oti?li u krevet gladni, a po drugoj su oti?li ravno u ?elektri?no rasvijetljenu? gostionu Nikole Zlatana koja do ?11 sati u no?i u najprikladnijem dijelu grada? ima ?vru?u tu?evinu, piletinu, odo j?evinu i janj?evinu s ra?nja koju s velepo?tovanjempreporu?a? i do sita se najeli prave spize
?ibenik, 12 svibnj a 1914 godine
Vij est da j e 2022. godine u 78. godini ?ivota umr la Gor dana ? eko Zeitz i da j e tiho sahr anj ena na gr oblj u Gospe od Zdr avlj a u r odnoj Dubr avi, odj eknula j e ?ir om svij eta i izazvala lavinu izr aza su?uti i simpatij a za tu ?iben?anku koj a j e stekla nepr olaznu svj etsku slavu malom, ali o?ito dovolj no doj mlj ivom ulogom u kultnom filmu ?Old Shatter hand?, j ednom od naj bolj ih i naj spektakular nij em iz ser ij e filmova o indij anskom poglavici Winetou da ostane zauvij ek zapam?ena i volj ena.
U tom mega popularnom filmu koji je punio kina ?irom svijeta, a popularan jo? i danas, Gordana ?eko je anga?irana da u nekim scenama mijenja slavnu glumicu Daliah Lavi koja je glumila indijanku Palomu U povijest je u?la zahvaljuju?i smionoj spektakularnoj scena u kojoj s rasko?nih kaskada Skra dinskog buka naga ska?e u zapjenjenu vodu rije ke Krke Ta se scena tako duboko urezala u kole ktivnu memoriju obo?avatelja filmova o ponosnom i mudrom, pravednom i hrabrom indijanskom poglavici Winetou da je ?iben?anka Gordana ostala slavna i
u?ivala status svjetske filmske zvijezde i 60 godina nakon ?to je film snimljen. Usprkos tom plamenu slave koji ju je obasjao, Gordana nije te?ila nastavku gluma?ke karijere Nakon hrabrog filmskog debija Gordana je po?ela karijeru manekenke, a kratko je glumila i u ?ibenskom kazali?tu. Potom je oti?la u Njema?ku gdje je glumila u radio dramama i bila ?lanica gluma?kog ansambla u Wupertalu Od gluma?ke karijere odustala je nakon ?to se udala i rodila dvoje djece no kada su joj djeca odrasla nakratko se vratila na film, a onda se zaposlila u
hrvatskoj redakciji radija Deutsche Welle gdje je ostala do umirovljenja. ?ivjela je na relaciji ?ibenik Njema?ka, a u?ivala je u svojoj Dubravi u kojoj je izgradila ku?u Prije 11 godina posjetila je Muzej Karla May u hotelu ?Alan? u Starigradu gdje su je kao najve?u filmsku zvijezdu do?ekali obo?avatelja. Pred filmsku kameru i to na snimanju tada jednog od najve?ih i najskupljih europskih filmskih spektakla Gordana je 1963 godine do?la slu?ajno ba? kao u nekoj nestvarnoj filmskoj pri?i Kada je u ?ibeniku s prijateljicama izlazila iz kina, a tada je tek 16 godina, pri?ao joj je njema?ki filmski producenti ponudio da zamijeni glavnu glumicu, odnosno da bude dublerka filmskoj divi Daliah Lavi koja je glumila polu indijanku Palomu Nakamau filmu "Old Shatterhand" Re?eno joj je da je scena vrlo smiona i da treba naga sko?iti u vodu s kaskada nabujalog Skradinskog buka Nisam uop?e r azmi?lj ala, nisam ?ula ?to tr ebam u?init,?ula sam samo da j e honor ar tisu?u mar aka
i da ?u toliki novac zar aditi za samo nekoliko sekundi pri?ala je Gordana kada bi je pitali kako je dospjela na film i kako se odlu?ila na tako hrabar potez ? stati gola pred filmsku kameru i u izvesti opasni skok na Skradinskom buku
Sve j e i?lo br zo i j ednostavno Do?la sam na Skr adinski buk, tamo me j e do?ekala filmska ekipa, ?minker i su me namazali sme?om boj om da sli?im na indij anku, skinuli su me i umotali u deku i r ekli da ?ekam dok me ne pozovu K ada j e do?ao tr enutak odbacila sam deku uspela se na slapove i sko?ila. Nij e bilo ni?ta str a?no. Jedino j e K r ka bila neugodno hladna j er j e ve? bila j esen Svi glumci i glumice, pa tako i Gordana, koji su glumili u filmovima snimljenim po romanima Karla Maya postali su ikone, a filmovi su bili hitovi koji su punili blagajne ?irom svijeta.
Snimanje filma ?Old Shatterhanda? po?elo je 23. rujna 1963 godine na Skradinskom buku i prostoru dana?njeg Nacionalnog parka ?Krka? Nedaleko od Skradina filmska je ekipa podigla kulise misijske
postaje i pripremila teren za snimanje niza atrakti vnih scena me?u kojima je bila i ona najsmionija i najeroti?nija u kojoj kojoj se Paloma kupa u Krki, odnosno ska?e gola s kaskada Skradinskog buka. U toj sceni glavnu glumicu Daliah Lavi zamijenila je ?iben?anka Gordana ?eko Nakon uspje?nog debija i smionog skoka u Krku, filmska je ekipa bila jako zadovoljna njenim izgledom i nastupom pa je glumila u jo? nekim scenama, primjerice u dramati?noj sceni u kojoj je uz jezero progoni vojnik koji je ?eli silo vati Snimanje na Skradinskom buku i na Krki zavr ?eno je 30. rujna 1963. godine, a ekipa se preselila u Dubrovnik odakle je odlazila na snimanje u Popovo polje kod Trebinja i na rijeku Trebi?njicu Zavr?ne scene snimljene su tek u prosincu 1963 godine u Ulcinju, a premijera filma ?Old Shatterhand? odr?ana
je 30. travnja 1964. godine u Münchenu. Film je do ?ivio veliki uspjeh i prodan je u cijelom svijetu, ?ak i u biv?em Sovjetskom Savezu Samo u Njema?koj ga je 1964. godine gledalo gotovo 18 milijuna gle datelja, ?to je danas zaista nezamisliva brojka.
Kada je film ?Old Shatterhand? stigao u ?ibenik, a publika pohrlila u kino Gordana je platila kino operateru da izre?e kriti?ne scene u kojima se gola baca u Krku sa Skradinskog buka. On je to i u?inio no od toga nije bilo puno koristi jer je ve? jcijeli ?ibenik znao kako je i ?to je njihova sugra?anka glumila u tom hit filmu Na kr aj u, sve j e dobr o pr o?lo, pri?ala je Gordana sa smije?kom na usnama, nij e se dogodilo ni?ta str a?no, j edino ?to me j e br at istr iskao
Pr ije 60 godina, u list opadu 1962. godine ?ovje?anst vo je k ao i u list opadu 2022 godine bio na r ubu nuk lear nog rat a i samouni?t enja Nuk lear na k r iza izbila je k ada su Amer ik anci ot k r ili da je SSSR, kojeg je nakon raspada t e komunist i?ke zajednice naslijedila sada?nja Rusija, dopr emio raket e s nuk lear nim bojevim glavama na Kubu, dak le doslovno u njihovo dvor i?t e Naor u?avanje Kube nuk lear nim pr ojek t ilima bio je odgovor SSSR-a na amer i?ko dopr emanje raket a s nuk lear nim bojevim glavama godinu dana ranije u Tur sk u. Svijet se na?ao na pragu 3 svjet skog i pr vog nuk lear nog rat a t e se uo?io s izvjesno??u samouni?t enja ?ovje?anst va zbog nepomir ljivog r ivalit et a dvaju svjet sk ih sila.
Iako se SSSR i SAD nisu me?usobno napali at omsk im bombama, nuk lear na je opasnost bila vi?e nego st var na Samo SAD e je 1962 godine u pust injama Nevade i na Pcif ik u det onirao vi?e od 100 at omsk ih bombi pod izlikom ispit ivanja i unapr e?ivanja nuk le ar nog or u?ja. Ne?t o sli?no doga?a se i sada, u list opadu 2022. godine. Ponovno se nad ?ovje?an st vo nadnijela pr ijet nja nuk lear nog rat a, ovoga put a ne zbog ulazak a SSSR a i SAD a u k lin? raspor e?ivanjem nuk lear nih pr oje
k t ila u Tur skoj i na Kubi, nego zbog rat a u Uk rajini Razlike post oje, ali povod je sli ?an ? jedni dr ugima pr i?li su pr evi?e blizu Tada, pr ije 60 godina male zemlje i nar odi, k ao i danas, mogli su samo sa st r epnjom nemo?no ?ek at i ?t o ?e se dogodit i. No 1962. godine doga?ale su se i neke lijepe st var i koje ?e obilje?it i epohu. Recimo r ock bend The Beat les objavio je svoju pr vu plo?u ?Love mi do? i najavio ra?anje nove globalne k ult ur e, a izumit elj John M auchly pr edst avio svijet u pr vo pr ijenosno elek t r oni?ko ra?unalo i najavio da ?e ?za deset ak godina svat ko hodat i s vlast it im ra?unalom u d?epu? Doga?ale su se i dr uge st var i Snimljen je pr vi f ilm o t ajnom agent u Jamesu Bondu, umr la je glumica M ar ilyn M onr o 1962 godina bila je u ?ibenik u neobi?na, i mir na i bur na ist odobno. Polet na u svakom slu?aju i povijesno va?na jer je donijela mnoge pr omjene i novost i koje nisu odmah bile vidljive, a pok azale su se va?nima ?ak i k ada je r ije? o malim naoko bezna?ajnim st var ima koje su t ada r o?ene Evo popisa ?ibensk ih ?ezdeset ogodi?njak a r o?enih 1962 godine pod mra?nim oblakom prijetnje nuklearnog rata i vedr ih najava bu du?nost i koja se ?ivi sada 2022 godine ? pod mra?nim oblakom prijetnje nuklearnog rata.
DAL M
NCU / Na Trgu
Republike uz katedralu sv. Jakova podignut je spome nik njenom graditelju, Jurju Dalmatincu Spomenik je ?ibeniku poklonio kipar Ivan Me?trovi? koji je umro 1962 godine ne do?ekav?i da spomenik bude otkriven.
?UND K ULTURA / Na op?e zgra?anje i ?u?enje avangarde radni?ke klase, Saveza komunista, Saveza socijalisti?ke omladine i ostalih institucija komuni sti?ke vlasti u ?ibeniku te kulturnih pregalaca, ?i benska je mlade? po?ela masovno ?itati X100, r oto i wester n romane i druge, kako su ih tada zvali, pisane r omane koji se kupuju na kioscima
TONY DAL ARA / Talijanski pjeva? Tony Dalara tako je duboko obilje?io ?ibensku glazbenu scenu da njegovu pjesme ?ibenski pjeva?i pjevaju i danas Njegova plo?a ?Bambina, bambina? stigla je 1962. godine u jedini ?ibenski du?an tehni?ke robe, muzikalija i gramofonskih plo?a U jednom je danu prodano vi?e od 1500 komada ?to je bilo pribli?no tri puta vi?e od tada?njeg broja gramofona u ?ibeniku.
Ta literatura odmah je ?igosana kao ?und i ?estoko osu?ena od stjegono?a socijalisti?kog morala i odgoja. Ali nije bilo pomo?i, mladi su ?iben?ani obo?avali X100 romane i ljubi? serijal ?Ljubav s Havaja? Tjedno se u ?ibeniku prodavalo i vi?e od 2000 primjeraka X100 romana Ta je pojava u ?ibeniku nazvana ?und kulturom, a njena era (ipak) je progla?ena najve?im ?itala?kim bumom u povijesti ?ibenika
PARK I RAL I ?TE K OD VATROGASNOG DOM A / 1962. godine zbog akutnog pomanjkanja parkirali?ta za sve ve?i broj osobnih automobila u vlasni?tvu ?iben?ana, ure?eno je parkirali?te kod Vatrogasnog doma Ono sada slavi 60 ro?endan, manje vi?e izgledom i funkcionalno??u isto kakvo je bilo 1962.
7 UM JETNOST / Kultni film Jean Luc Godarda ?Do posljednjeg daha? prikazan je u listopadu 1962. godine u kinu ?Tesla? O?ekivala se navala publike Najavljivalo se da ?e kino pucati po ?avovima i da ?e film biti prikazan najmanje deset puta No, publike je bilo malo, ali je do?lo je do masovnog su?eljavanja mi?ljenja i ?estokih polemika iako je malo tko od njihovih sudionika vidio film Jedan dio ?iben?ana hvalio je i veli?ao film kao vrhunsko umjetni?ko djelo, a socijalisti?kim svjetonazorima skloniji ?iben ?ani kritizirali su ga zbog njegovih upitnih, pa i ?tetnih odgojnih komponenti Ni jednima ni drugim nije bilo jasno kako je Godard postigao da publika, iako je glavni lik kriminalac, lopov i ubojica, za njim ?ali i pla?e kada je ubijen I jedne i druge zapre pastila je masovna pojava mladih ?iben?ana koji se odijevaju i pona?aju kao glavni lik filma kojeg je glumio Jean Paul Belmondo.
PO? ASNI GRA? ANI N ?I BENI K A / Predsjednik Jugoslavije i vo?a jugoslavenskih komunista Josip Broz Tito 1962. godine progla?en je po?asnim gra ?aninom ?ibenika Po?asnim gra?aninom ?ibenika progla?en je ?u znak priznanja i zahvalnosti za velika djela u izgradnji socijalizma i borbe za mir?. Tito je prije progla?enja posjetio ?ibenik 1948 i 1955 godine, a posljednji puta 1966 godine
PL I VA? K I REK ORDI / Sini?a Belamari? postavio je 1962 godine na prvenstvu Dalmacije u Dubro vniku dr?avni rekord u plivanju na 100 metara le?no u kategoriji pionira s vremenom 1:15:0. U najvi?e disciplina na tom prvenstvu nastupio je Jo?ko Bla ?evi? Conera On se u kategoriji pionira natjecao na 50 metara le?no, 50 metara slobodno i 50 metara leptir U svim je disciplinama bio peti
Belamari? je bio jedan od najuspje?nijih i najtro fejnijih ?ibenskih sporta?a. Osvojio je deset prven stava SFR Jugoslavije, ?est puta Kup SFR Jugo slavije, tri puta Kup europskih prvaka, s reprezen tacijom Jugoslavije osvaja? jedne srebrnu i dvije bron?ane medalje na Prvenstvima Europe, osvaja? dvije bron?ane medalje na Svjetskim prvenstva, dvije zlatne medalje na Mediteranskim igrama te tri zlatne i dvije srebrne medalje na Balkanskim igrama, nastupio je na Olimpijskim igrama 1972. i 1976. godine, bio je najbolji strijelac na Prvim svjetskim igrama u Beogradu 1973 godine, tri puta najbolji strijelac na prvenstvima Jugoslavije, najbolji strijelac svih vremena SFR Jugoslavije, ?lan svjetske vater polo reprezentacije, trener vaterpolske reprezentacije Kuvajta
DOM JNA / Dom Jugoslavenske narodne armije izgra?en je na Poljani, na mjestu sru?ene, za ?ibensku povijest neprocjenjivo va?ne, Narodne kavane Otvoren je za Dan Republike Jugoslavije 1962 godine Dom je imao kongresnu dvoranu, kino salu, knji?nicu, ?itaonicu, bilijar salu, ?ah salu, kuglanu, streljanu i kavanu
DOBRO JUTRO ?I BENI K U / Na modnoj reviji ?Estrada Show? koju su u ?ibeniku organizirali Jugo slavenska narodna armija, tvornice odje?e i obu?e ?Nada Dimi??, ??imecki? i VIS iz Vara?dina, Vice Vukov je prvi puta u svom ?ibeniku, ?iben?anima pjevao pjesmu ?Dobro jutro ?ibeniku?
K UPAL I ?TE M ARTI NSK A / Radovi na ure?enju kupali?ta na Martinskoj zapo?eli su 1961 godine, a otvoreno je 1962 godine Imalo je restoran s terasom, sanitarni ?vor, rekreativno pristani?te, sun?ali?te, garderobu, rasvjetu, posa?eno je ukrasno zelenilo i ure?ena ?uma kako bi se stvorila mjesta za odmor u hladovini Sve?anog otvorenja nije bilo, a nikada nije izgra?eno do kraja kako je bilo planirano
OTVOREN
100 TEL EVI ZORA / ?ibenik je 1962 godine bio grad s najve?im brojem televizora u Dalmaciji u od nosu na broj stanovnika Bilo ih je 100, no nitko nije mogao gledati doma?i TV program nego samo pro grame televizija iz Italije ?iben?ani su doma?i TV program mogli gledati tek 1963 godine
L E? E? I NEBODERI / Stambene zgrade po?benski nazvane Le?e?i neboderi izgra?ene su 1962. godine. Ocijenjeno je da su lijepe i funkcionalne, ali da su podignute na sku?enom prostoru nedovoljne veli?ine za potrebe stanara
K I NO ?I BENI K & ZGRADA ?I BENSK O NARODNOG ODBORA OP? I NE ?I BENI K / Kino ??ibenik? u to doba jedno od najsuvremenijih i naj komfornijih i zgrada Narodnog odbora Op?ine ?ibe nik (danas ?ibensko ? kninske ?upanije) dovr?eni su 1962 godine Kino "?ibenik" ?iji je interijer uredio arhitekt Vinko Vesanovi?, otvoreno je zbog pote?ko?a s nabavkom opreme tek 1964 godine
ZAPL E?I TWI ST! / Arsen Dedi? je 1962 godine objavio svoju prvu plo?u ?Zaple?i Twist!? Objavom te plo?e Arsen je postao jednim od predvodnika nove masovne kulture u socijalisti?koj Jugoslaviji. Twist, ples inspiriran rock and rollom bio je prvi ples masovne kulture koji se pro?irio svijetom i postao sinonimom za poletnu, hrabru mladost koja mijenja oko?tali konzervativni svijet i osvaja prostore slo bode U ?ibeniku se twist po?eo plesati ve? 1960 godine, a jedan od predvodnika plesne twistomanije bio je Ante ?upuk prvi gradona?elnik ?ibenika u de mokratskoj Hrvatskoj i vlasnik prvog suvremenog caffea u ?ibeniku
PRVI ROCK AND ROL L BAND /?Magneti? prvi ?ibenski i dalmatinski elektri?ni rock band koji je ima klasi?nu rock formaciju; tri gitare i bubnjevi, osnovan je 1962 godine Osnovali su ga Sini?a ?karica, Branko Vudrag, Berislav Baranovi?, ? or?e Ni kolajevi? i Nenad Vukmankojeg je na bubnjevima zamijenio Nikica ?prljan Osnivanjem i prvim javnim nastupima ?Magneta? u ?ibeniku i Dalmaciji po?inje era rock glazbe i rock kulture. U povijesti ?ibenika u?li su i kao prvi rock bend koji je odr?ao koncert u ?ibenskom kazali?tu
SAMOPOSLUGA / ?ibenik je 1962 godine dobio trgovinu - samoposlugu Hrvatska je imala 72 samoposluge, a vi?e od polovice bilo ih je u Zagrebu. ?i benik je bio me?u prvim gradovima u Dalmaciji, ali i Hrvatskoj koji je imao samoposlugu ?iben?ani su tu novost prihvatili bez euforije i ?u?enja
1979.
Taman isplovismo iz kanala svetog Ante i pred nama se u svojoj rasko?i ukaza taj na? ponositi i uznositi ?ibenik, kad eto ti na palubu istr?a?e neke ?enskinje u kupa?oj odje?i posve gole u gornjem dijelu svoga ti jela s nekakvim krpicama na prsima Ci?e i veselo ska?u golih trbuha i ogoljenih nogu, od pasa do po ?etka bedara pokrivene samo nekim lepr?avim mudantama koje vijore kao barjaci u njihovim skokovima i na lakom maestralu Grozota!
Odmah sam reagirao i ogor?en protestirao Uvjeren da su strankinje, ponajprije po op?oj nesputanosti znane Njemice, oglasih se u njema?kom jeziku, ali me ne razumje?e ni?ta. ?udno su me gledale i smijale jo? vese lije sve nji?u? one krpice na prsima Vidjev?i da me ne razumiju uputih im isti prosvjed u talijanskom jeziku, a one se nasmija?e jo? glasnije I iza?e tada k njima jo? jedna s krpicama na prsima i suknjom pedalj iznad koljena nehaju? ?to je vjetar piri, ?iri i zadi?e ?ula je ona moje proteste pa mi, iako vide? moj rimski ovra tnik i po tome znaju? da sam sve?eniki da sam pot puno predan Bogu, veselo pri?e i u na?em lijepom na ?em hrvatskom jeziku re?e: Ah vele?asni, pr euzvi?eni gospodine, ne znaj u vam one tu?e j ezike. Znaj u samo na? hr vatski j ezik. Eto ih vesele se svom ?ibeniku iako tek sa Zlar ina idu Ona j e s Gor ice, a one dvij e su iz Var o?a, a j a sam vam iz Doca A ?to im r ekoste vele?asni? Po glasu pomislih da ste ne?to lj uti na nj ih? Jesu li pr ema vam u?inile ne?to nepr ili?no? Zabezeknut ne rekoh ni?ta samo se prekri?ih i Boga zazvah Ta zar je mogu?e da na? drevni hrvatski ?ibenik pun kulturnih dobara i uznositi povjesnik izrodi soj moralno labilnih i slabo kulturnih elemenata koji
1981. 1979.
moralno zdravog i hrvatskog selja?kog svijeta i po ?tenog gra?anstva koje dr?i do hrvatskih obi?aja, hrvatskog imena i ?asti koji su bitni elementi na?e tisu?ljetne hrvatske kulture izrodi mladost u nekulturi nudizma i sabla?njivog pona?anja na javnom mjestu, me?u ljudima, sred ?asnog, ?udorednog i skromnog svijet, na ovom parobrodu, na ?etali?tu, na ?ibenskoj ulici, pred katedralom, po gostionama i kavana? Sjetih se tada da ve? vidjeh ?enskinje kako sjede po kava nama i pu?e, kako se ?epire gradom u kratkim suk njama i mu?kim hla?ama Pona?aju se kao da je na?a hrvatska zemlja nekakva afri?ka obala na kojoj se uro?enici ne ustru?avaju gola tijela U toj sablazni, u tom nudizmu i bezbo?nom nehaju svaka finija du?a, svaki kulturnijih hrvatski ?ovjek koji svoju izobrazbu nije crpio iz pornografskih listova kojima nas obda ruju razli?iti nakladnici i trgovci nemoralom, u takvom pona?anju vide uvredu za na?u sredinu i opasnost za narodni moral Pade mi naum pitanje kako to da oni pozvani da o ?udore?u skrbe i koji znaju ?to im je du?nost, a barem takvih u ?ibeniku na?em hrvatskom ponosu ima i pre kovi?e, ne uvi?aju da svojim nemarom i toleriraju?i tu sablazan nudizma koja je ku?no zarazila ?ibenske dje vojke i ?ene, pokazuju svoj stepen nekulture i da ako zatvore oba oka pred tima, i ako Bo?e sa?uvaj, odo bravaju tu sablazan koja je u kulturnim sredinama ne po?eljna ?tovi?e zabranjena, ru?e svoju osobnu, ali i hrvatsku narodnu ?ast? Jo? je gore ako to opravdavaju nekakvim tobo?e trgova?kim i turisti?kim interesima i razlozima Ti razlozi ne postoje jer po?tivanje ?udo re?a ne bi na?kodilo ni trgovini ni turizmu nego bi tek odbilo neva?nu nekolicinu pokvarenih tipova i ?a?icu nemoralnih nudizmu sklonih ?enskinja, ali bi privuklo ve?u mno?inu ?asnih koju sva ta sablazan odbija od privla?nosti na?eg primorja i na?e lijepe drevne kulture. Takav se svijet ustru?ava do?i na na? Jadran, u
na? ?ibenik zbog sabla?njivih prizora koji ogor?uju svakog bolje odgojenog pojedinca i svaku bolje od gojenu obitelj. A o kakvoj sablazni i kakvim prizorima je rije?? To su prizori takozvanog naprednog nudizma i ?enske lakosnosti koji zajedni?ki besramno otkrivaju ono ?to pripada u red morala, ?enskosti i ?udore?a ?ene Evo uvjerih se ovdje na parobrodu koji plovi od Zlarina do ?ibenika da u tomu prednja?e ne nekakve razuzdane i moralnim uzusima otete strankinje, nego na?e ?iben?anke. Pokazuju javno svoja ramena, obri jane vratove ispod kratkih kosa, vide im se pazuha, a prsa im se slobodno nji?u ispod mizernih krpica, ajme, tim bestidnicama se prozire i ono ?to bi trebala vidjeti samo nedono??ad kada ih majke doje. Svima odreda vidi se pupak i struk, a sude?i po golim bokovima dade se nepogrije?ivo zaklju?iti da su zara?ene nudiz mom i da se, Bo?e me sa?uvaj, kupaju i sun?aju gole I sve se to doga?a ovdje u ?ibeniku carstvu na?e tisu?ugodi?nje
hrvatskim
blagom, ?asti i ponosa Hrvata Sva na?a bogatstva i vrednote moramo pokazati strancima koje pozivljemo i koji znaju? nas kao kulturan narod sami dolaze, ali kako ?emo to u?initi uz ovakvu nekulturu, golotinju i nesputanu nekulturnu ?enskadiju koja ne dr?i do svoga nego se povodi za tu?inskim navadama koje naziva napretkom, slobodom, ?enskim pravom i odbaciva njem ropstva?
1981. 1979.
nara?tajima ?uvarima hrvatske ba?tine, sada?njosti i nacionalne budu?nosti ?to je najgore me? ?enama, budu?im majkama koje svoju kulturu crpe iz mutnih vrela nazadnog nudizma i morale lakosnosti Putovati u kupa?oj odje?i golih ramena, naglas se smijati i podizati ruke da im se vide pazuha, nase stavljati krpice, a na bokove prega?ice, otvoreno izazivati mu?ku strast i rugati se ?enama koje su primjereno odjevene, navada je ovih ?enskinja zara?enih nudiz mom I ni?ta im nije sveto Kad stigosmo do obale pred hotelom ?Krka? pro?o?e one sve tako gole i ras pojasane pored na?eg uzvi?enog biskupa Milete ni ne pogledav?i ga, a kamo li da ga kako doli?i pozdrave Bila je to direktno izazovna akcija koju su izvele, a ne varam se ako re?em namjerno inscenirale, navedene ?enskinje Po?elo je to jo? na brodu kada se jedna od njih vidjev?i mu?karce i mu?eve na muli, a sigurno vidjev?i i biskupa, naslonila na ogradu podlakticama, a na njih metnula svoje grudi tako da se napadno na dimlju i besramno str?e I vidjelo se da u toj provo kaciji u?iva, a kada sam ulo?io prigovor ovoga puta u hrvatskom jeziku samo se nasmijala i prezrivo me po gledala, odmjerila od glave do pete i jo? vi?e grudi podigla i isprsila O?ekivao sam da ?e je okolica osu diti, ali desilo se upravo obratno Nitko ne osudi tu ?enskinju nego joj upu?uju poglede pune odobravanja, a neka gospoda i ?e?ir skinu?e na pozdrav i odavanje po?asti njenoj golotinji I razmako?e se da razgoli?ena ?enskadija pro?e, a kada jedna od njih zatra?i da joj netko cigaretu zapali oko nje se slegne jato usrdnih mladi?a i gospode sve klanjaju?i se i izra?avaju?i du boko ?tovanja kanda je o bo?ici rije? Nitko da pozove vlast da blagoizvoli odrediti shodne energi?ne mjere da se iz javnosti izbaci nudizam i energi?no podupre po?teni, smjerni i ponosni hrvatski narod koji ove godine slavi jubilej 1300 godi?njice ulazka u svijet prosvije?enih kulturnih naroda Europe. Kre?imirov drevni grade, sveti Mihovile, pobijedite a?daju javnog ne?udore?a koja pro?dire hrvatsku narodnu kulturi i hrvatsku katoli?ku vjeru koja truje tisu?u kilometara hrvatske obale Jadranskog mora koja je neprocjenjivi izvor narodnog blagostanja te svojim kulturnim
Istini za volju, uz sve ?to rekoh i ni za vlas ne povla?e?i ni jednu pogrdu i osudu, moram kazati da su i razgoli?ene i raskala?ene ?iben?anke, onako stasite, ohole i ?ilave odreda ljepotice i da Bog stvaraju?i ih nije ni na ?emu ?tedio da ih u?ini krasoticama osim na ?ednosti i skromnosti.
Sve?eni?ki zapis, ?ibenik, 1939 godine
Daj e se n a zn an j e d a t e?aj ev e k u h an j a i
v i r an j a za gosp o? i ce i gosp o? e m ogu p oh a? at i st ar i j a i m l a? a gosp od a.
?ibenik, 1929.
PRIZIV PO?TENJA
Na kupali?tu Jadrija izgubio sam termos bocu i vjen?ani prsten. Moli se nalaznik da mi na?eno ne donosi ku?i nego da preda policiji.
ime po?tenog nalaznika upla?ujem bogat prinos za procvat i gradnju Jadrije.
?ibenik, 1929
