Volim Šibenik, broj 28 (Listopad, 2018.)

?ASOPIS ZA KULTURU SJE?ANJA

GODINA 7.

BROJ 28

RUJAN / LISTOPAD 2018.

w w w.m ok .h r

INTERVJU

Dr. Milivoj St ojanovi?:

Svir anje po sluhu, iz du?e, a ne po not ama, najbolja je t er et ana za bildanje mozga.

BA?TIN A LJEPOTE ?IBEN ?AN KE, N EDOKU?IVE SLASN E VO?KE KOJE KIPTE VRU?IM SOKOVIM A STRASTI DOSSIER VICE VUKOV N IJE M U BILO DOZVOLJEN O VOLJETI HRVATSKU KULTURA SJE?AN JA KALVARIJA POKRETA?A HRVATSKE ALUM IN IJSKE IN DUSTRIJE OTETO ZABORAVU FILIP JAKOV ?KOPRC ZAVI?A JN I PUTOPIS ?TO JE O ?IBEN IKU 1818. GODIN E PISAO FRAN JO I. POSLJEDN JI CARA SVETOG RIM SKOG CARSTVA

INTERVJU Psihijatar dr. Milivoj Stojanovi?:

N ov e spozn aj e o pozi t i v n om u t j ecaj u ak t i v n og sv i r an j a gl azben i h i n st

Svir ajt e po sluhu, iz du?e, a ne po not ama.

To je najbolja t er et ana za bildanje mozga.

t r u m en at a po sl u h u , a n e po n ot am a n a r azv oj i f u n k ci on i r an j e m ozga

Ka?em o za n ek og, r eci m o za Rom e i l i cr n ce d?ezi st e da sv i r aj u i z du ?e j er su on i t r adi ci on al n o st r ast v en i . E pa n i su ! On i sv i r aj u i z du ?e zat o ?t o su t r adi ci on al n o l i j en i ?i t at i n ot e. ?ov j ek n i j e ev ol u i r ao t i su ?am a godi n a da bi sv i r ao po n ot am a.

On aj t k o sv i r a k l asi ?n u gl azbu po n ot am a post aj et e gl azben i r obot . To j e dosadn o do bol i .

Ak o j e t er et an a dan as pr edu v j et za ozbi l j n o bav l j en j e bi l o k oj i m spor t om on da j e sv i r an j e i n st r u m en t a t er et an a za m ozak k oj a daj e sn a?an pot i caj i zv r sn i j em i n t el ek t u al n om r adu .

Kl asi ?n i gl azben i ci k oj i su u spj el i zadi v i t i sv i j et zapr av o su n eposl u ?n i u ?en i ci k oj i su se zai gr al i popu t M ak si m a M r v i ce, M ar k a Ram l j ak a, Pet er a Ben cea, Ju st i n a War da, St j epan a Hau ser a i Ren at a Su l i ?a. Iza n j i h ov i h obr ada ak t u al n i h sv j et sk i h h i t ov a sv i j et ok o n as v i ?e n i j e i st i .

Vr l o j e m al o i gl azben i k a u sv i j et u k oj i su u m r l i od n ek e t e?k e bol est i i ak o ?i v e dost a bu r n o. Je l i se n et k o zapi t ao za?t o su du gov j e?n i ? Zat o ?t o sv i r an j e j a?a i m u n ol o?k i i k ar di ov ask u l ar n i su st av.

Poznati ?ibenski psihijatar dr. M ilivoj St ojan ovi? na poseban na?in ve? nekoliko godina izu?ava utjecaj glazbe i aktivnog sviranja glazbenih instrumenata na razvoj i funkcioniranje mozga. Do novih spoznaja o pozitivnim u?incima glazbe i samostalnog ovladavanja glazbenim instrumentima do?ao je koriste?i zapa?anja iz vlastitog iskustva i prakse svog sina koji odli?no svira vi?e glazbenih instrumenata. Potvrdu za svoju tezu da je potrebno preferirati sviranje po sluhu i improviziranje glazbe uz minimalno kori?tenje nota i da je svatko sposoban za to svakodnevno demonstrira javno, na svojoj Facebook stranici stavljaju?i, bez kompleksa, video snimke pjesma koje svira kako bi ohrabrio i druge ljude da se opuste i po?nu koristiti blagodati te metode.

Ka?e za sebe da je u prepoznatljivoj mjeri bio netalentiran za sviranje gitare, a sada isvira ?ak tri instrumenta, gitaru, klavijature i saksofon. Njegova je klju?na teza da je takav na?in sviranja i bavljenja glazbom ?teretana za ljudski mozak?, metoda koja poti?e neuroizgradnju.

Prate?i trag tih otkri?a do?ao je i do vrlo zanimljivih, u neku ruku revolucionarnih i vrlo korisnih zaklju?aka bitnih za kognitivni razvoj svakog pojedinca, ali i za terapiju i prevenciju u slu?aju te?kih oboljenja poput Alzheimerove bolesti.

Polinstrumentalni pristup, dakle sviranje vi?e instrumenata, tvrdi on, ne samo da vodi ?irem spektru utjecaja na intelekt, pove?ava IQ i memorijske sposobnosti ve? i zna?ajno ubrzava napredak sviranja svakog pojedinog instrumenta. Svoja zapa?anja i zaklju?ke pod nazivom ?Ut jecaj glazbe i ak t ivn og svir an ja n a r azvoj i f u n k cion ir an je m ozga t e m ogu ?n ost im plem en t acije t ih

sazn an ja u r adn oj t er apiji pacijen at a s k ogn it ivn im def icit om ?, predstavio je na nedavnom kongresu Hrvatskog psihijatrijskog dru?tva u Opatiji. Ta je tema va?na i za ?iru javnost jer mo?e pomo?i svakom pojedincu u njegovom intelektualnom razvoju, pobolj?ati ?kolski sustav te unaprijediti terapiju bolesnika s du?evnim poreme?ajima. O svemu tome

razgovarali smo u njegovom domu u Primo?tenu uz prakti?ku demonstraciju tih metoda koju nam je pokazao sviraju?i na svojim glazbenim instrumentima i skidaju?i po sluhu poznate pjesme.

-Zn at e li da se svak i pu t , k ad glazben ik u zm e u r u k e in st r u m en t , m ozgom pr o?ir i pr avi po?ar u n eu r on sk om f u n k cion ir an ju i k om u n ik aciji m e?u br ojn im sin apsam a dok , pr im jer ice, pr i obavljan ju jedn ost avn ih m en t aln ih oper acija popu t zbr ajan ja jabu k a m o?dan a ak t ivn ost zah va?a m an ji dio m ozga, zapo?eo je doktor Stojanovi? razgovor ovim neobi?nim retori?kim pitanjem poku?avaju?i objasniti da se netko tko svira bilo koji glazbeni instrument mora usredoto?i na niz pokreta povezanih s integracijom slu?anja, vizualnog do?ivljaja, imaginacije glazbe i tako zapo?inje pravu fe?tu u svom mozgu.

To potvr?uju i znanstvena istra?ivanja koja su vrlo intenzivna tijekom zadnjeg desetlje?a, tijekom kojeg su znanstvenici postigli enormni napredak u razumijevanju funkcioniranja mozga i mo?danih procesa.

Sv at k o m o?e u ?i v at i u sv i r an j u i sv i r an j em bi l dat i sv oj m ozak N i j e l i t o i st o k ao k ad sl u ?am o gl azbu .

Odav n o se v e? gov or i o bl agot v or n om u t j ecaj u gl azbe n a l j u de pa i ?i v a bi ?a op?en i t o?

Nije isto. Kada se istra?ivalo na sudionicima projekta kako mozak funkcionira tijekom slu?anja glazbe rezultati su bili zamjetni, ali kod aktivnog su sviranja bili impresivni, a gotovo cijeli mozak bio je zahva?en intenzivnom aktivno??u. Sviranje aktivira cjelokupni mozak odjednom kao niti jedna druga

aktivnost poput ?itanja, slikanja, rada na ra?unalu ili sporta. Dopu?ta mu da mo?nije funkcionira u drugim intelektualnim aktivnostima. Najo?itija razlika izme?u slu?anja glazbe i sviranja je ta ?to sviranje zahtjeva vje?tinu fine motorike koju kontroliraju obje hemisfere mozga. Ta vje?tina korelira s matemati?kim i lingvisti?kim sposobnostima u ?to je lijeva hemisfera vi?e uklju?ena. Zbog ovih razloga sviranje instrumenta pove?ava volumen i aktivnost Corpus callosuma, mosta izme?u dviju hemisfera koji omogu?ava prolaz informaciju me?u hemisferama br?e i u?inkovitijim putovima. To omogu?ava kreativnije i u?inkovitije rje?avanje problema u akademskim i socijalnim situacijama. Sviranje omogu?ava i kvalitetnije razumijevanje emocionalnog konteksta poruke. Muzi?ari zbog toga imaju vi?i nivo egzekutivnog funkcioniranja koje uklju?uje planiranje, strategiju i pa?nju detaljima. Mo?nija je analiza kognitivnih i emocionalnih aspekata.

Nek i ?e r e?i da t olik o pr idajet e zn a?aj svir an ju in st r u m en at a zbog t oga ?t o o?it o i sam i u ?ivat e u t im ak t ivn ost im a.

St aln o n a dr u ?t ven e m r e?e st avljat e vlast it e sn im k e k ak o svir at e i pjevat e, a r ijet k i zn aju da je t o dio va?eg ek sper im en t a i da st e sebi sam o pok u sn i k u n i??

Ja sam u glazbi do po?etka eksperimenta bio 36 godina, ali sam bio antitalent za sviranje instrumenata. Napravio sam jedan, recimo autoeksperiment. I uspjelo je. Bez neke vje?be pobolj?ao sam zna?ajno sviranje gitare i svladao sposobnost improvizacije na klavijaturama te alto i tenor saksofonu.

Definitivno su prednosti takvog na?ina

sviranja ogromne, a vlada predrasuda da je za to potrebno biti talent, genij i sli?no.

Pitao sam kolegu, najboljeg solo gitaristu u gradu, ?to se dogodilo? Rekao mi je da sam sa saksofonom promijenio svoj mozak i razvio osje?aj i motoriku koja mi je bila potrebna za virtuozni osje?aj na gitari. Sli?no se dogodilo i sa sviranjem klavijatura. Kao da je saksofon sve pokrenuo. Taj je puha?ki instrument najbli?a spona prema glasu, i po tome je, tvrde neki stru?njaci, jedinstven.

Definitivno mi je unaprijedio sposobnost pjevanja kojem je pridodao novu dimenziju. Ljudi jednostavno ne znaju ?to njihov mozak mo?e, a skromni su i nenametljivi poku?aji da im se ta tema pribli?i. Dakle, kada svirate jedan instrument i do?e do zasi?enja poja?ate drugi i osvje?ite infrastrukturu koja je spremna za nove tehni?ke proboje.

Poliinstrumentalizam je in. Sve za sviranje mo?ete na?i na Internetu, kako, na koji na?in, detalje tehnike....i svatko to mo?e nau?iti, svatko mo?e napredovati i ne samo u?ivati u sviranju nego ?e i bildati svoj mozak, izgra?ivati njegovu infrastrukturu i to na o?igled tehnologiji poput magnetske rezonance neurokranija.

Sv i r an j e po n ot am a pr i j et i r obot i zaci j om gl azben og i zr a?aj a Post oj e l i i zn an st v en i dok azi za t ak av dj el ot v or n i u ?i n ak sv i r an j a v i ?e i n st r u m en at a n a l j u dsk i m ozak ?

Istra?iva?i su zapazili da vam, kada svirate jedan instrument hipertrofira jedna mo?dana vijuga, kada svirate drugi druga vijuga, kad tre?i tre?a... Sve su to snimili jer su promjene vidljive. Kad neka vijuga hipertrofira mijenja se struktura mozga, a prate?e promjene su i druga?iji pobolj?ani

infrastrukturni uvjeti za neke intelektualne funkcije. Mozak se radnom memorijom aktivno prilago?ava zadacima koje pred njega stvara aktivno sviranje. Tako narasta Corpus callosum kao ?vori?te i di?e protok informacija, a bujaju i terminalne pozicije u diferentnim mo?danim vijugama ovisno o instrumentu kojim ovladamo. Jasno je da novonastala infrastruktura ima reperkusiju na spektar intelektualnih funkcija ovisno o instrumentu.

Va?a j e t eza i da j e v a?n a m et oda k oj om t o r adi t e. Pr ot i v st e sv i r an j a po n ot am a ?t o r adi v e?i n a k l asi ?n i h gl azben i k a. Za?t o? U ?em u j e r azl i k a?

Na?in sviranja je jako bitan. Ka?emo za nekog da svira iz du?e, a o ?emu u tom slu?aju govorimo? Govorimo zapravo naturalno o predivnom ritmu i melodiji koja sadr?i slijed precizno odsviranih tonova na osje?aj. Primjerice, ka?emo Romi ili crnci d?ezisti sviraju iz du?e jer su oni tradicionalno strastveni. E pa nisu! Oni su tradicionalno lijeni da bi ?itali note i de?ifrirali vizualne notne zapise u kompliciranom prekap?anju mo?danih putova koji zbog duljine i slo?enosti podru?ja kojima prolaze ili ih povezuju, obiluju ?kartom. To je primjetno recimo na koncertima u?enika glazbenih ?kola.

Ne?to nam tu smeta, a ne znamo re?i ?to.

Jednostavno je. U toj glazbi nema du?e. ?ovjek nije evoluirao tisu?ama godina da bi svirao po notama. On je slu?ao i stvarao glazbu uklju?uju?i ?ula na jedini pravi na?in. ?esto sam bio svjedokom da su se polaznici glazbene edukacije ?alili da im je zabranjivano sviranje bilo ?ega osim onog u rigidnom ?kolskom programu. Ono ?to je isklju?ivo moj doprinos izu?avanju utjecaja glazbe na mozak je da je imaginarno sviranje u velikoj prednosti i metodolo?ki i izvedbeno pred sviranjem

po notama. Originalna je va?nost koju pridajem tome. To je originalno moje saznanje. Zna?i, zami?ljate melodiju i svirate. Ako svirate klasi?nu glazbu po notama vi postajete glazbeni robot. ?to ?ete s time. To je dosadno do boli. I kad ?kolovanje zavr?i sa spoznajom da ste nenadareni instrument bacate u pra?inu.

Postoji druga metoda, a to je da slu?ate glazbu koju volite i poku?avate je uloviti. S vremenom ?ete to uspjeti. I to je vrlo zabavno. Tko upravlja tom motorikom?

Na? mozak. To je poticajno i zabavno. Ja sam to dokazao na sebi.

N ek i ?e se v r h u n sk i gl azben i ci k oj i sv i r aj u po n ot am a v j er oj at n o n a t o u v r i j edi t i !

Mogu na to samo re?i da su klasi?ni glazbenici koji su uspjeli zadiviti svijet zapravo neposlu?ni u?enici koji su se

zaigrali poput M ak sim a M r vice, M ar k a Ram ljak a, Pet er a Ben cea, Ju st in a War da, St jepan a Hau ser a i Ren at a Su li?a iza ?ijih obrada aktualnih svjetskih hitova svijet oko nas vi?e nije isti. Da je tomu tako za neke od njih sam dobio osobno svjedo?anstvo kolega koji su dovr?ili akademiju, ali ne mogu ni?ta s instrumentom do li ?trumfati po notama.

Moja originalna teza je da se bavljenje glazbom treba preferirati uz minimalno kori?tenje nota, jer je logi?no prevo?enje vizualnog notnog podra?aja potpuno druga?ije od slu?anja i sviranja na osje?aj.

Razvijaju se logi?no potpuno drugi putovi, s druga?ijim razmje?tajem i takvo je sviranje uskla?eno, a osoba koja ga razvije s lako?om nastupa u glazbenoj skupini kojoj se pridru?i. U drugom slu?aju akademska vje?tina ?itanja nota zahtjeva potpuno druge vje?tine, a njeni polaznici i

diplomanti se nakon ogromnog truda te?ko uskla?uju s drugim muzi?arima ili uklapaju u ku?ne zabave. Oni postaju roboti za note, trajno gube na kreativnosti u jednom pomalo dosadnom i jako napornom procesu edukacije u kojem fali aktualizacije njihovih glazbenih interesa uskla?enog s vremenom u kojem ?ive.

Nabrijavaju se na klasiku, metodolo?ki zapinju na glazbi od prije dvjesto godina bez prostora da se oku?aju u atraktivnim glazbenim trendovima od polovice 20. stolje?a do danas.

?ija imena ne?to predstavljaju. U jednom trenutku dok smo 2014. godine ispred caffe bara "Vlaho" ispijali kavu uvjerio me je u razloge zbog kojih je htio po?eti svirati saksofon i ja mu ga za 15 minuta kupio preko e-baya. Pokazao mi je tada nekoliko video spotova Ju st in a War da koji radi ne?to sli?no ?to kod nas radi 2 Ch ellos, ali na saksofonu. Moj sin je tako brzo napredovao u sviranju saksofona da je sam Ward za njegove snimke koje je snimio nakon 39 dana sviranja napisao: -On e m on t h !? Sou n ds gr eat !

Ter et an a za m ozak

Svirao je po sluhu, bez nota. Kad sam ga nakon njegove faze poliinstrumentalizma koja je potrajala desetak godina pitao za?to ne svira svoje obrade po notama koje su dostupne na Internetu, rekao mi je da bi mu za jednu pjesmu trebalo petnaest dana, a za ovaj na?in po sluhu na osje?aj treba mu samo pet minuta. Mislio sam da mi se ruga. Po?eo sam razmi?ljati o tom njegovom napretku i sjetio sam se da je on bio za?et u vrijeme kada smo moja biv?a supruga i ja intenzivno pjevali i

Za?t o st e se i k ak o po?el i bav i t i i zu ?av an j em u t j ecaj a sv i r an j a gl azben i h i n st r u m en at a n a l j u dsk i m ozak i l j u dsk e i n t el ek t u al n e sposobn ost i ?

Sve je po?elo od mog sina koji se niz godina samozatajno zabavlja odli?no nizom instrumenata ?esto impresioniraju?i svojom izvedbom amaterske, ali i profesionalne glazbenike

u ?ibenskom pjeva?kom dru?tvu " Kolo" , u sezoni kada je "Kolo" bilo prvak Hrvatske u zborskom pjevanju, s najvi?om ocjenom u povijesti tog natjecanja. Po?eo sam ?itati radove o utjecaju glazbe na dijete dok se ono nalazi jo? u maternici, a kasnije i radove o utjecaju glazbe na kognitivne sposobnosti. ?t o su zn an st v en i ci do sada u t v r di l i ?

Znanstvenici su dokazali da bilo kakva druga aktivnost ili umjetnost u svim poznatim u?incima ne mo?e nadomjestiti u?enje sviranja nekog instrumenta.

Nekoliko randomiziranih studija pokazalo je da se,kada se mjeri kognitivni potencijal neke skupine ispitanika na po?etku i nakon perioda uklju?enja sviranja nekog instrumenta zna?ajno podi?e kognitivni potencijal, IQ za oko 7,5, a memorijske sposobnosti za oko 17 posto. Danas se u nizu radova apostrofira u?inak aktivnog sviranja na prevenciju Alzheimerove demencije, vi?estrukom ubrzanju rehabilitacije neurolo?kih pacijenata koji su pretrpjeli kardiovaskularni inzult kao i rehabilitaciji pacijenata s du?evnim oboljenjima kod kojih je do?lo do pada kognitivnih sposobnosti, ali i deficita na voljnom planu. I zato ja zaklju?ujem da ako je teretana danas preduvjet za ozbiljno bavljenje bilo kojim sportom sve govori u prilog toga da je sviranje instrumenta vrlo sna?an poticaj izvrsnijem intelektualnom radu.

Je l i t o?n o i da sv i r an j e i n st r u m en at a u t j e?e i n a j a?an j e i m u n ol o?k og su st av a?

Na temelju mojih zapa?anja mo?e se i to zaklju?iti i to je jedna od mojih hipoteza.

Zapazio sam da glazbenici i u Hrvatskoj i u svijetu dugo ?ive, a incidenti su tek pojedina?ni i relativno rijetki. Vrlo je malo i

glazbenika u svijetu koji su umrli od neke te?ke bolesti iako ?ive dosta burno. Je li se netko zapitao za?to su dugovje?ni?

Sviranje ja?a imunolo?ki i kardiovaskularni sustav. U to sam uvjeren.

Bi l dan j e m ozga gl azbom t r eba u v est i u ?k ol e i u bol n i ce Vi sv oj i m or i gi n al n i m zapa?an j a k oj a gov or e da j e bi t n o n e sv i r at i po n ot am a dodaj et e i da da j e u ?i n ak i zr a?en i j i ak o se n e ov l ada sv i r an j em sam o j edan i n st r u m en t n ego v i ?e n j i h ? Je l i t o ?t o t v r di t e pr i m j en j i v o u pr ak si ? Reci m o k od l i j e?en j a n eu r ol o?k i h i psi h i ?k i h bol est i , al i i u ?k ol am a? N e bi l i u ?k ol am a t ak v a gl azben a t er et an a za m ozak pom ogl a da se dj eca bol j e i br ?e i n t el ek t u al n o r azv i j aj u ?

To je smisao ovoga ?to radim. Apeliram da se to primjeni u praksi. Znanstveni podaci prikupljeni kako bi se ukazalo na vrlo va?ne ?injenice primjenjive u svakodnevnoj praksi od ?kolskog sustava koji bi trebao trpjeti zna?ajne promjene pa do koncepta radne terapije u rehabilitaciji neurolo?kih i psihijatrijskih pacijenata.

Odavno je poznato da su matemati?ka i prostorna inteligencija, ali i literarna i jezi?na sposobnost povezani s bavljenjem glazbom. To je dokazano, ali nikako da to netko implementira. Za?to ne poticati poliinstrumentalni pristup u glazbenoj edukaciji bilo da je to u ?kolskom sustavu, bilo rehabilitaciji du?evnih ili neurolo?kih bolesnika kod kojih postoje o?te?enja u kognitivnom sustavu?

Za?to glazbeni odgoj, ali ne onakav kakav poznajemo nema mjesto u srednjem i visokom obrazovanju pa i kroz lifetime, dakle intelektualno aktivno razdoblje. Kad

bih ja bio vlasnik neke tvrtke okupio bih svoje zaposlenike i kazao im da od njih o?ekujem da u odre?enom roku po?nu svirati neki instrument, barem jedan, a s onima koji to ne ?ele bih se rastao.

O?ek u j et e l i da ?e n et k o v a?e zak l j u ?k e i t eze pok u ?at i obezv r i j edi t i j er i za n j i h n e st oj i k l asi ?n o zn an st v en o i st r a?i v an j e?

Ja i ovom prigodom bacam rukavicu izazova.

Prezentirao sam nekoliko vrlo zavodljivih teorija koje dr?e vodu i impliciraju daljnja istra?ivanja. Otvorio sam vrlo kontroverzna pitanja koja su moje autorsko djelo. Do sada nisam na?ao podatke da se itko time bavio ili pisao o tome na ovaj na?in barem prema mojim spoznajama. Dakle imamo teretanu za vje?banje mo?danih funkcija koja je jedinstvena i nema zamjene za nju. To je ve? prije nekoliko godina otkrila australska glazbena pedagoginja An it a Collin s i za to dobila presti?nu nagradu. Ja se pitam za?to toga nema u radnoj terapiji kod lije?enja kognitivno o?te?enih bolesnika niti je implementirano u sustav ?kolstva? Sreo sam

kolegicu na KBC "Rebro" u Zagrebu koja mi je rekla da pri?a svojim kolegama neurolozima kako je glazba dragocjena u rehabilitaciji bolesnika, ali da je ne do?ivljavaju. Svjestan sam toga da ?u s ovim tezama kod jednog manjeg dijela kolega do?ivjeti duboko nerazumijevanje.

Ovo ?to sam ja radio nije bilo kontrolirano istra?ivanje, nego je to rezultat mojih zapa?anja. Ve? mi se doga?alo da sam u praksi ne?to primje?ivao, a onda bi netko u Americi o tomu napisao studiju i to dokazao.

Recimo, u slu?aju protokola za bipolarni afektivni poreme?aj. Protokol koji sam ja primjenjivao jo? prije 20 godina i imao s njim veliki uspjehe u Americi je dokazan kao jedna od najuspje?nijih. Ni sada se nisam dao obeshrabriti zbog toga ?to ne mogu napraviti neko kontrolirano istra?ivanje u koje bi bilo upucano par milijuna dolara i onda bih ga je prezentirao po svijetu.

Pripremila: Diana Feri?

Fotografije: Stanko Feri? i privatne fotografije Milivoja Stojanovi?a

BA?TINA LJEPOTE

M u ?k e m u k e je?ove s pr elijepim ?iben ?an k am a 2. dio

?IBEN?ANKE, NEDOKU?IVE SLASNE VO?KE KOJE KIPTE VRU?IM SOKOVIM A STRASTI

Za osvojit i ?iben?anku t reba imat i st rpljenje pust injaka, st rat egiju generala, upornost magaret a i snage za t rojicu. Ni?t a drugo ne poma?e jer ?iben?anke su nenadma?ne u izmi?ljanju svake mogu?e komplikacije dok se ne predaju u mu?ki zagrljaj, a i t ada su vazda budne i slabo romant i?ne.

Po?etkom 1911. godine nastao je nadahnut esej o mu?kim mukama s prelijepim ?iben?ankama. Napisao ga je nama nepoznati autor koji se po svemu sude?i i sam na?ao na mukama je?ovim kada je nekom zgodom ili prigodom do?ao u ?ibenik gdje se, ?ini se, i zaljubio.

Do nas su do?la dva dijela tog zanimljivog rukopisa koji je, sude?i po stilu i na?inu izra?avanja, pisao netko na?itan i vi?an peru, a uz to dobar poznavatelj, ljubitelj i ?tovatelj ?ena i njihove ljepote. Razvidno je da su ga na pisanje nagnala osobna iskustva, a vjerojatno jo? i vi?e razo?aravaju?e neuspje?ni poku?aji da

osvoji neku od ?ibenskih ljepotica. Tko je on bio, ne znamo. Izme?u redaka se mo?e naslutiti da najvjerojatnije nije ?iben?anin nego netko tko je u ?ibenik do?ao kao gost ili turist ili zbog nekog posla. U svakom slu?aju ve? iz prve re?enice se vidi da je bio zate?en i zadivljen ljepotom ?iben?anki, ali da je jako dobro uo?io da one nisu kao druge ?ene i da mu?karci za u?ivanje u njihovom dru?tvu, a o ljubavi da se i ne govori, moraju biti spremni platiti visoku cijenu: -Kadgod vidim lijepe ?iben ?an k e, pi?e taj pisac zadivljen ljepotom ?ibenskih djevojaka i ?ena, n a u lici u k azali?t u ili

da im zavidn e m u ?k e o?i n e vide h od pom alo vojn i?k i i n e ?u ju glas pr et jer an o sn a?an i o?t ar u svak oj zgodi. Pom isao da ?iben ?an k e t er et svoje ljepot e u k oju u t k a?e t olik o st r pljen ja k olik o k olu dr ice u sit n i vez ?ipk e n ose sam o da bi pr ivu k le m u ?k o ok o i sr ce, var k a je jer u n jih se do m ilovan ja n e dolazi lak o. Sve je u ?iben ?an k i, on ak o st asit ih , jak ih i oh olih zaobilazn o, zak u ?ast o, zam r ?en o i ot e??an o pa n ije ?u do ?t o se on i m u ?k i k oji se za n jim a n a pr vi pogled vat r en o pom am e jo? br ?e oh lade. Za osvojit i ?iben ?an k u t r eba im at i st r pljen je pu st in jak a, st r at egiju gen er ala, u por n ost m agar et a i t jelesn e sn age za t r ojicu . Ni?t a t u dr u go n e pom a?e jer ?iben ?an k e su gen ialn e u izm i?ljan ju svak e m ogu ?e k om plik acije dok se n e pr edaju u m u ?k i zagr ljaj, a i t ada su vazda bu dn e, st aln o n a opr ezu i slabo r om an t i?n e.

Kad u st im a cigar et u pr in ose n i eu n u si im n e m ogu odoljet i Nakon minucioznog opisa frizura koje njeguju ?iben?anke, u nastavku svog mu?kog pla?a zbog muke i jada da pridobije srce neke od njemu prelijepih ?iben?anki, na? se pisac okomljuje n a plodove u m ovan ja ?iben sk e ?en sk e glave o lju bavi, m odi i n avadi ?iben ?an k i da n ose h la?e. k avan i, zadivi m e n jih ova ljepot a. Bez dah a m e ost ave n jih ove gr u di n agla?en e m ar am am a pr ek o pr sa, a jo? vi?e t r u d, m ar i u st r ajn ost k ojeg u la?u da bi bile i m ogle ost at i t ak o lijepe. Tu ljepot u n e dijele?i ih n a gr a?an k e il t e?ak in je, t e?k o je opisat i, k ao ?t o je t e?k o n abr ojat i i sva lu k avst va k oja su im valjda st aln o n a u m u pa u spijevaju

-?t o je t im ?en sk im glavam a, - pita se on, -Zar im n ije dost a ?t o im sve ?t o odjen u im a n ebr ojen o vr pca, t r ak a, r em en ja, u zla, ?vor ova, du gm adi, k op?a, k op?ica, dr ?a?a i igala svih veli?in a i vr st a, n ego su po?ele i h la?e n osit i k oje m i svu dobr u volju i n ak lon ost n apr am a n jim a u bi?e? U

boju za r avn opr avn ost i za pr ivilegiju m u ?k ar ca posegla su ?en e za sk r ajn jim sr edst vom , za h la?am a, ?t o ja r azu m ijem da je t ak o u svijet u . Ali ?t o ?e ?iben ?an k am a h la?e k ada se ve? ion ak o u svem u r avn opr avn o s m u ?k ar cim a n ose, a n ek e su bogam i u pam et i i r u k am a ja?e od m u ?k og r oda?

Nije n ajgor e ?t o im od h la?a vi?e n i golu pet u n e m o?e? vidjet i n ego sve t o s h la?am a im a i polit i?k i izr i?aj pa en o n ek e k r asot ice i pu ?e n e k r iju ?i se n ego se pu ?en jem u javn ost i pon ose. Ali vr ag je i u n jim a jer k ad im je cigar et a m e?u pr st im a on e t ak ve pok r et e r u k am a ?in e i n a t ak av n a?in cigar et u u st im a pr in ose da im n i eu n u si n e bi odoljeli, a k am o li pr ost a m u ?k a ?gadija k oja gm i?e ok olo u n adi da ?e m u n ek oja od n jih bar em m ilosr dn i pogled u dijelit i.

Hla?e, pr ik az m o?i ?en st ven ost i r ask o?n ih ?iben ?an k i Te ?iben?anke kao da su vragu iz torbe ispale pa su u svom naumu da izmi?ljaju sve mogu?e komplikacije da se ?to te?e predaju mu?kom zagrljaju, vidjele u hla?ama napravu za mu?enje dostojnu okrutnosti inkvizitora, onih ?to su progonili vje?tice, samo ?to su to ?iben?anke okrenule naopa?ke, pa su im hla?e u?arena gvo??a za bacanje mu?kih srca na slatke muke. U rasko?nih ?iben?anki, priznati im se mora, hla?e taj simbol ?ovjekove mu?evnosti pretvoren je u prikaz mo?i njihove ?enstvenosti. Jest, rekoh, ni golu im petu ne mo?e? vidjeti, ali zato hla?e im ne sakriju ni malo onog straga, gore povi?e koljena, sve ono slasno uzbibano, ?to suknje i haljine kriju. Nema tu prenagla?enih kukova, nema tu uzdizanja prikazivanja rodnosti. Ne.

U njih su hla?e tako usko uz kuk i bedro da se mu?kom oku pri?ini kao da ih i nema. I ne zna? koje su gore, on s kop?ama sprieda ili on s kop?om straga.

One od sukna jo? se za podnijeti, ali one od svile, atlasa ili bar?una? zbog njih se mora na ispovijed i pokoru zbog opasnih bludnih misli.

Kad ?iben ?an k a podign e r u k ave do lak at a i pr islon i ?ak e n a k u k ove Naravski, nisu sve ?iben?anke prigrlile hla?e. Ta je moda donekle zavladala me?u mla?ima me?u kojima se neke i sportom bave, zalaze u mu?ka dru?tva, pu?e,

slobodno hodaju gdje bogobojazne ?ene ne zalaze, sjede pred kavanama, idu uzdignute glave i kose zabacuju na ple?a Druge krasotice dr?e se suknje i haljine. Uz to nije malo ni onih ?iben?anki koje se nose po starinski. To su one lijepe, stasite te?akinje, grubih ruku i nje?nih lica. U njih je ?arko crno oko i poneka malja iznad rumenih usta.

Korak im je dug i te?ak, a ruke jake i grube. Al opet kad podignu rukave do lakta i pogledaju te ?aka prislonjenih na kukove svakom mu?kom stvorenju od pete do glave pro?u srsi ushita tom oholom ljepotom.

?iben ?an ke se igr aju s m u ?k im sr cem k ao m a?k a s jadn im m i?em ?iben?anke se u hla?ama ili suknji, umotane u haljinu ili utegnute u te?a?ko ruho ukazuju kao slasne vo?ke koje kipte vru?im sokovima strasti! Blago onom, klik?em, tko se takve vo?ke domogne, a dok klik?em suosje?am s njim zbog Scila i

Haribda kroz koje je morao pro?i, zbog muka, patnji i svega ?to je iskusio ne bi li ih se domogao i svu tu slast ku?ao.

Al mu?kim mukama ni tu nije kraj jer ?iben?anka i kad uka?e milost onom tko joj se svidi ne pada mu u zagrljaj lako. Tu sad kre?e nova mu?ka muka, jo? stra?nija od one prve jer ?iben?anke prije nego ?to u zagrljaj padnu, prije nego li se strasti prepuste, a ne prepuste se nikad sama i skroz, igraju se s mu?kim srcem kao ma?ka s jadnim mi?em. To im je lako jer je mu?karac ?edan njihove slasti i vru?ih sokova strasti koje im teku kao nabujale rijeke, spreman sva?ta podnijeti pa i odre?i se sama sebe. Malo je onih pred kojima je ?iben?anka pokleknula prije nego ih je pokorila i ukrotila. Ne ?udi me vi?e ?to vidim toliku brojnost jakih ?ibenskih mu?eva kako spu?taju glas do jedva ?ujnog ?apta kada im je ?ena il zaru?nica, pa i prile?nica blizu i ?to se kao urotnici u strahu okre?u da se uvjere ne vreba li ih odnekuda o?tro prijekorno oko njihove u te?koj borbi osvojene izabranice.

Kada ?iben ?an k a govor i i u govor u je obu zm e r at n i?k i ?ar n i polju pcem je n e m o?e? u t i?at i Ne bi se moglo re?i kao ?to bi se moglo pomisliti da su ?iben?ani pokorni svojim lijepim, uznositim ?enama zbog njihove tjelesne snage iako bi neke bile kadre

magaretu ki?mu slomiti. Ne. ?iben?anke najprije slome mu?eve svojom ljepotom, onda im uzmu snagu okrutnom ljubavnom igrom, pa im umek?aju um lukavim izbjegavanjem obe?anih zagrljaja, a onda nesmetano njima vladaju svojom rje?ito??u. ?iben?anke, mr?ave, tanke, jake i slabe kao i one punije imaju sna?ne glasove. Tko ih ne poznaje il ih prvi put sretne, prene se kad progovore kao da mu je pored uha pukla pu?ka. Svaka bi mogla cijelom vojskom zapovijedati usred bitke i

kanonade topova jer bi je nadja?ale. I na to se mu?ko mo?e svi?i kad se na?e u milosti njihove ljepote, ali te?e ?e mu od mlinskog kamena na ple?a pasti govor tih krasotica, tih predivnih la?a ?to mu plove medenim morem strasti i ljubavi. Jer, ?iben?anku je kad govori te?ko smesti.

Ona govori i tra?i da je se pokorno slu?a.

Ako se mu?ko slo?i s tim ?to govori eto mu

jada. Ne valja. Ako se domisli da se nekako ne slo?i s tim ?to ?iben?anka govori, eto mu jo? ve?eg jada jer nju tada u govoru obuzme ratni?ki ?ar pa je ni poljupcem ne mo?e? uti?ati?

I k ak va je n a k r aju n agr ada svim t im m u ?k im m u k am a, a r ek oh ve? da su ?iben ?an k e i k ad se pr edaju vazda bu dn e i slabo r om an t i?n e, t o je t e?k o dok u ?it i, ali da n e post oji zar bi se t olik o zga?en ih m u ?k ih sr ca pr ost ir alo pod n jih ovim n ogam a?

OTETO ZABORAVU Filip Jak ov ?k opr c iz Un e?i?a, Zagor an in k oji je pr ije 100 godin a izr a?u n ao k ada se r odio, k ada je bio r azapet i k ada je u sk r sn u o Isu s Kr ist

SUSTAVNO I RASTAVNO VIRUJEM DA JE GOSPODIN ISUS ?IVIO 33 GODINE I 91 DAN

kalendara i njihove stru?ne matemati?ko i astronomske analize bio Zagoranin bez ikakvog formalnog obrazovanja. ?koprcov ?Hubroj vikova?, cijelo stolje?e, nakon ?to je ugledao svjetlo dana jo? uvijek je jedno od najintrigantnijih, ali i najmanje poznatih i najslabije izu?enih djela koja pripadaju ba?tini hrvatske pu?ke pameti, ?tovi?e pu?ke znanosti.

Rije? je o iznimno vrijednom i zanimljivom djelu koje nije, kao ?to bi se moglo pomisliti, naivno naga?anje i ezoteri?no proricanje nego kompetentni studiozni astronomsko - matemati?ki rad o kojem bi se i danas itekako imalo ?to re?i.

Spa?avan je od zabor ava

Filip Jak ov ?k opr c, pu?anin iz Un e?i?a prije to?no stotinu godina objavio je svoje najve?e i najva?nije djelo, matemati?ko astronomsku raspravu "Hubroj vikova".

Kada se ta knjiga 1918. godine pojavila izazvala je pravu intelektualnu buru, ?u?enje i nevjericu. Kako i ne bi kada se ona bavila to?nim izra?unom ro?enja i trajanja ?ivota te to?nih datuma raspe?a i uskrsnu?a Isu sa Kr ist a! Jo? je za?udnije bilo ?to je autor te minuciozne komparacije julijanskog i gregorijanskog

RODNA KU?A FILIPA JAKOVA ?KOPRCA U UNE?I?U

Tu nevjerojatnu knjigu punu preciznih izra?una utemeljenih na izvrsnom poznavanju astronomije, matematike i povijesti, koja ni sto godina nakon tiskanja nije stru?no valorizirana, i njenog autora Filipa Jakova ?koprca od zaborava je spasio jedan drugi jednako za?udni pisac i povjesni?ar amater (ali ne i diletant!) iz Une?i?a. Rije? je o nastavniku hrvatskog jezika Jak ovu Gr be?i, autoru niza djela koja su danas temelj opstojnosti i identiteta Zagor e, to?nije re?eno njenog srca i du?e - ?iben sk e zagor e ?ije je upravno sredi?te Un e?i?. On je jo? prije dvanaest godina, dakle 2006. godine shvatio zna?aj i veli?inu ?koprca te je o njemu i njegovim djelima objavio knjigu "Filip Jakov (Une?i? 1879. 1921.) pu?anin, humanist istra?iva?". Grbe?ina knjiga otkriva da "Hubroj vikova" nije bilo jedino ?koprcovo djelo nego nam otkriva kompleksnog autora koji je znala?ki istra?ivao i druge va?ne stvari te da je za sobom ostavio i iznimno vrijednu knjigu o pu?kom lije?enju i iscjeljivanju ali i radove o specifi?noj pu?koj pismenosti Zagore.

dovijek a.

Tk o je bio Filip Jak ov ?k opr c?

Jakov Grbe?a, u predgovoru svoje knjige o ?koprcu ka?e da je istra?uju?i pro?losti svog zavi?aja, svoje Zagore, nailazio na razne sporadi?ne podatke o ?ovjeku koji je danas potpuno i nepravedno zaboravljen u svom zavi?aju, ali i me?u svojim potomcima, dakle u obitelji iz koje potje?e.

Shva?aju?i da je rije? o zna?ajnoj li?nosti ?iji bi potpuni nestanak iz zavi?ajnog i nacionalnog pam?enja bio nenadoknadiv gubitak, odlu?io je prikupiti i objaviti njegova djela i ?ivotopis, onoliko koliko se mo?e, budu?i da je sva njegova pisana ostav?tina gotovo u cijelosti nestala.

-Sr e?om , ka?e Grbe?a, ost alo je sa?u van o n e?t o od t oga po m u zejim a, u n ek im k n jigam a, t e n e?t o f ot ogr af ija k od n jegove u n u k e An ?elk e, u dan e Ju n ak ovi? u ?iben ik u . O n jem u je k ao pu ?an in u pu n om m a?t e sa?u van dr agocjen i t r ag u " Zborniku za narodni ?ivot i obi?aje Ju?nih Slavena " objavljen om pr ije Pr vog svjet sk og r at a.

Svim a k oji su m i bilo k ak o pom ogli u r asvjet ljavan ju ove m oje ?r a?e? o jedn om h u m an ist u - ost ajem h ar an

O Filipu Jakovu ?koprcu na ?alost ne zna se puno. Rodio se u Une?i?u 1879. godine, a rodnom Une?i?u je i umro 1921. godine.

Sebe je predstavljao i kao pu?kog a?tronoma. Koliko je poznato i koliko je bilo mogu?e istra?iti nije imamo nikakvu formalnu naobrazbu i nije poha?ao nikakve ?kole osim osnovne. U svemu je bio samouk, a sve ?to je radio temeljio je na svom prirodnom daru i inteligenciji.

Sude?i po stilu kojim pi?e te posebno bogatstvu vokabulara bio je vrlo pismen i na?itan, a knjiga "Hubroj vikova" otkriva da su ga najvi?e privla?ili matematika i astronomija te da je da te slo?ene znanosti imao posebno razvijen smisao i

talent. To potvr?uje i njegovo kompetentno i autoritativno hvatanje u ko?tac s problemima reforme kalendara kojim su se stolje?ima bavili najve?i umovi svijeta. ?koprc bez ikakvog kompleksa manje vrijednosti, siguran u svoje znanje i uvjeren u to?nost svojih izra?una, objavljuje da je to?no izra?unao najva?nije podatke o tako va?nim i kompleksnim pitanjima kao ?to

FILIP JAKOV ?KOPRC KAO U?ENIK OSNOVNE ?KOLE U UNE?I?U. su ?ivot, muke i uskrsnu?e Isusa Krista.

Njegov ?ivotopis na ?alost nije mogu?e napisati kako treba i kako prili?i, a svojom neobi?nom pojavom, snagom svog intelekta i jo? vi?e svojim vrijednim djelima intrigirao je i svoje suvremenike.

Kada je kao mladac1898. godine, pi?e Grbe?a, postao dopisnik "Starohrvatske prosvjete", urednik Frane Radi? za?u?en i zadivljen pita fra Luju Maruna: -Tk o je t aj ?k opr c, ?an dar , f in an cijsk i st r a?ar , vo?a ili ?t o dr u go. Dakle, o Filipu Jakovu ?koprcu i njegovom ?ivotu znamo vrlo malo, gotovo ni?ta, a i njegovim djelom osim Jakova Grbe?e malo se tko bavio.

Ipak knjiga "Hubroj vikova" nije ostala bez odjeka. Njegovim zra?unima i ra??lambama nepreciznosti julijanskog i gregorijanskog kalendara nakon kojih je samouvjereno kazao: -Sustavno i

rastavno virujem da je gospodin Isus ?ivio 33 godine i 91 dan. bavio se vrsni matemati?ar, astronom i stru?njak za problematiku kalendara, in?enjer elektrotehnike i katoli?ki laik Frane Peruzovi?. On je matemati?ko astronomskom analizom do?ao do gotovo identi?nih izra?una o smrti i uskrsnu?u Isusa Krista do kojih je prije stotinu godina bez danas dostupnih pomagala i uvjetima daleko siroma?nijeg op?eg znanja, do?ao njegov prethodnik Filip Jakov ?koprc.

JAKOV GRBE?A, AUTOR KNJIGE "FILIP JAKOV (UNE?I? 1879. 1921.)

PU?ANIN, HUM ANIST ISTRA?IVA?".

Gojko Nik oli? ?Fau st Vr an ?i? ? ?ivot i i izu m i?, t r e?e pr o?ir en o i oboga?en o izdan je k n jige o ?iben ?an in u Fau st u Vr an ?i?u

Nove spoznaje o Faust u Vran?i?u, ?iben?aninu koji je dao va?an doprinos napret ku ?ovje?anst va i st varanju europske civilizacije Uzaludno je 2013. i 2014. godine Gojk o Nik oli? kucao na mnoga ?ibenska vrata u ?elji da svoje djelo ??ivot i izu m i Fau st a Vr an ?i?a? tiska u svom rodnom gradu. Smatrao je svojom obvezom da on kao ?iben?anin svoje djelo o slavnom ?iben?aninu Faustu Vran?i?u tiska upravo u ?ibeniku. Ali? nije nai?ao na podr?ku i razumijevanje pa ?ak ni znati?elju. Za djelo jednog eminentnog ?iben?anina o tako va?noj povijesnoj li?nosti kao ?to je ?iben?anin Faust Vran?i? u njihovom ?ibeniku nije bilo razumijevanja i volje, a cijela ta plemenita zamisao sahranjena je pod hrpom izgovora u stilu nema se novaca i aha, mh mh, pa znate, mo?da... i sjenom skepse u vrijednost njegove knjige.

Vidjev?i da mu djelo ne?e ugledati svjetlo dana u rodnom gradu taj doktor znanosti s po?asnim zvanjem posebno istaknutog profesora, ?lan Me?unarodne akademije tehni?kih znanosti, za?etnik primjene automatizacije proizvodnje u Hrvatskoj i uvo?enja automatizacije u nastavu na fakultetu, autor niza znanstvenih i stru?nih radova te trideset knjiga od kojih je dvanaest sveu?ili?nih ud?benika i jedna znanstvena, vlasnik velikog broja doma?ih i me?unarodnih patenata, inicijator i

jedan od klju?nih sudionika u razvoju prvog hrvatskog neurokirur?kog robota RONNA, potra?io je drugog izdava?a.

Ono ?to ?ibenik nije htio objeru?ke su prihvatili Ak adem ija t eh n i?k ih zn an ost i Hr vat sk e i Pu ?k o ot vor en o u ?ili?t e Zagr eb. Knjiga ??ivot i izumi Fausta Vran?i?? koja baca novo svjetlo na ?ivot, rad i postignu?a tog znamenitog ?iben?anina koji je dao va?an doprinos napretku ?ovje?anstva i stvaranju europske civilizacije, tiskana je 2015. godine u Zagrebu. Nikoli?evo djelo na nacionalnoj razini odmah je nai?lo na

nepodijeljenu podr?ku vode?ih znanstvenih autoriteta, a ?to je jo? va?nije, odli?no su ga prihvatili i ?itatelji.

Na krilima takve podr?ke javnosti i pozitivnih stru?nih kritika, Nikoli? je nastavio svoju misiju istra?ivanja ?ivota i izuma Fausta Vran?i?a pa je ve? idu?e 2016. godine tiskano 2. dopunjeno izdanje, a ove godine i 3. jo? bolje, bogatije i zanimljivije izdanje! Malo je knjiga, posebno onih znanstvenih, koje se mogu pohvaliti takvim uspjehom.

izu m it elja, a ist odobn o je u vlast it oj dom ovin i zabor avljen ili, u n ajbla?u r u k u , ign or ir an k ao r en esan sn i t eh n i?k i st var at elj. Ovim djelom popu n java se t a pr azn in a. -Ovo izdan je zn a?ajn o je dopu n jen o n ovim poglavljem s or igin aln im au t or sk im zapa?an jim a, ka?e dr. sc Bojan Jerbi?, Izn esen e su m n oge n ove ?in jen ice i in t r igan t n e n edou m ice o Vr an ?i?evom djelu , a

Tre?e pro?ireno i dora?eno izdanje, koje je promovirano u Zagrebu, a jo? uvijek ne i u ?ibeniku, donosi niz novih dragocjenih spoznaja o Faustu Vran?i?u, njegovim djelima kao i ?ibenskoj obitelji Vran?i?.

-To je djelo, smatra prof. dr. sc. Dubravko Rogale, k oje ?e s r ado??u ?it at i i an alizir at i zn an st ven ici, in ?en jer i i st u den t i iz t eh n i?k og podr u ?ja, sr edn jo?k olci i m ladi, k ao i svi dr u gi ?it at elji k oje zan im a povijesn i r azvoj t eh n ik e, ali i povjesn i?ar im a k oji izu ?avaju r azdoblje r en esan se t e on i ?it at elji k oje zan im a h r vat sk a povijesn a ba?t in a i n jezin i velik an i.

Kak o sam ve? ist icao, dr u ?t ven i in t er es za objavu k n jige o ?ivot u i izu m im a Fau st a Vr an ?i?a posebice je zn a?ajan s m ot r i?t a ?in jen ice da m n oge su sjedn e zem lje svojat aju Vr an ?i?a k ao svog

pozor n ost pr ivla?e i r ezu lt at i ist r a?ivan ja n ek ih n edovoljn o obja?n jen ih doga?an ja iz ?ivot a Fau st a Vr an ?i?a i n jegove obit elji. Nik oli? se posebn o bavi por ijek lom n jegove obit elji t e obit eljsk im gr bom , a posebn o je zan im ljivo i vr ijedn o n ovo poglavlje u k ojem Nik oli? r azja?n java pit an ja k r ivog t u m a?en ja t ek st ova Joh n a Wilk in sa o let en ju k oja se povezu ju sa sk ok om padobr an om Fau st a Vr an ?i?a. -Navode?i r elevan t n e t eh n i?k e pisce i au t or i iz doba r en esan se i opisu ju ?i t eh n i?k e pr ilik e

vr em en a u k ojem je Vr an ?i? st var ao svoje k apit aln o djelo Machinae novae, au t or je dao i ok vir e u n u t ar k ojih se t o djelo m o?e u pot pu n ost i r azu m jet i i vr edn ovat i, ka?e dr.sc. Marijana Bori? i dodaje da Nikoli? pozornost posve?uje najvrjednijim Vran?i?evim idejama u kojima on vizionarski anticipira daljnji razvoj tehnike, posebno najpoznatijem Vran?i?evom projektu Homo volansu, koji analazirira u kontekstu povijesti

padobrana i njegova razvoja do dana?njih dana.

-Zbog svega t oga, - ka?e Bori?, - k n jiga dr . sc. Gojk a Nik oli?a dr agocjen je pr ilog boljem pozn avan ju i r azu m ijevan ju Fau st a Vr an ?i?a. U n joj se r je?avaju m n oga do sada n eodgovor en a pit an ja, a n jen sadr ?aj pr o?ir en je opse?n im popisom lit er at u r e k oji m o?e poslu ?it i daljn jem pr odu bljivan ju i pr o?ir ivan ju zn an ja o velik om ?iben ?an in u .

-U k n jizi su n azn a?en a i n ek a pit an ja n a k oja povjesn i?ar i jo? n em aju odgovor e, ka?e Gojko Nikoli?, a Fau st Vr an ?i? je pr evi?e va?n a povijesn a li?n ost da bi t o ost alo n edor e?en o. Ta pit an ja pu t ok az su za daljn ja ist r a?ivan ja. Dobar su pr im jer ist r a?ivan ja r ada r en esan sn ih in ?en jer a k od k ojih je u o?en a ?est a pojava k or i?t en ja ideja su vr em en ik a ili pr et h odn ik a, bez da se n avodi n jih ovo im e. Ni Vr an ?i? n ije n avodio n jih ova im en a au t or a, ali je za r azlik u od dr u gih k or ek t n o ist icao gdje je vidio n ek o

t eh n i?k o r je?en je i u k azivao da m u je n ek i pr ijat elj ili pozn an ik o t om e pr i?ao. Zn an st ven ici ist r a?u ju t e slu ?ajeve, a n jih ova ot k r i?a u m n ogom e m ijen jaju slik u o velik an im a t oga doba

ist ak n u le, post ala jasn a i n edvojben a.

Posljednje poglavlje donosi zaklju?ke i smjernice za daljnja istra?ivanja, kao i poruku o potrebi uklju?ivanja ?ire dru?tvene zajednice u o?uvanje naslje?a

pa ?ak i t ak vim a k ao ?t o je Leon ar do da

koje nam je ostavio Faust Vran?i?. Knjiga

Vin ci. Zbog t oga je u k n jizi dodan o

Gojka Nikoli?a dragocjen je prilog boljem

posebn o poglavlje ?esta pojava kori?tenja tu?ih ideja i rje?enja u k ojem

poznavanju Fausta Vran?i?a. Pisana je vrlo jasno i pristupa?nim stilom, sadr?i

sam n a n ek olik o pr im jer a u k azao n a t u

odgovore na mnoga do sada

pojavu . To je bilo n u ?n o da bi or igin aln e ideje i djela Fau st Vr an ?i?, k oji je k ao i

neodgovorena pitanja te opse?ni popis literature koji mo?e poslu?iti daljnjem

n ek i n jegovi pr et h odn ici i su vr em en ici

produbljivanju i pro?irivanju znanja o tom

pobolj?avao n ek e pr eu zet e ideje,

velikom ?iben?aninu.

Dr . sc. Gojk o Nik oli? ? Dado, ro?en je 1939. godine u ?ibeniku. Redoviti je profesor u trajnom zvanju u mirovini. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1962. godine, magistrirao 1972. i doktorirao 1985. godine.

Trideset i tri godine radio je na raznim poslovima u industriji: od konstruktora automatskih linija, direktora proizvodnje, tehni?kog direktora do ?lana poslovodstva tvrtke. Uz rad u industriji, trideset je godina predavao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a zadnjih jedanaest godina na Tekstilno - tehnolo?kom fakultetu u Zagrebu. Izabran je u po?asno zvanje posebno istaknuti profesor. Redovitije ?lan Me?unarodne akademije tehni?kih znanosti (International Academy of Engineering Central European Branch, 1AE-CEB, Wien). Dobitnik je vi?e priznanja i nagrada me?u kojima godi?nje nagrade ?Rikard Podghorsky? Akademije tehni?kih znanosti Hrvatske 2004. godine za zna?ajan doprinos povezivanju znanosti i gospodarstva te Dr?avne nagrade tehni?ke kulture Faust Vran?i? za ?ivotno djelo za 2015. godinu. Za?etnik je primjene automatizacije proizvodnje u Hrvatskoj i uveo je nova podru?ja iz automatizacije u nastavu na fakultetu.

Objavio je mnogo znanstvenih i stru?nih radova, trideset knjiga od kojih je dvanaest sveu?ili?nih ud?benika i jedna znanstvena. Ima dvadeset doma?ih i me?unarodnih patenata za koje je dobio brojne zlatne i srebrene medalje diljem svijeta od Europe, Amerike do Azije. Zadnjih nekoliko godina radio je na razvoju i primjeni robota u neurokirurgiji.

KULTURA SJE? ANJA

Ivan Rikard Ivanovi?

2. dio ?r t va t alijan skog f a?izm a, u st a?kog r asizm a i kom u n ist i?ke ideologije

KALVARIJA POKRETA?A HRVATSKE ALUMINIJSKE INDUSTRIJE TIJEKOM I NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA, U NEZAVISNOJJ DR?AVI HRVATSKOJ I KOMUNISTI?KOJJUGOSLAVIJI IVANA RIKARDA IVANOVI?A Ivan Rik ar d Ivan ovi?, u t em eljit elj h r vat sk e alu m in ijsk e in du st r ije i jedan od za?et n ik a h r vat sk e n af t n e in du st r ije, oplja?k an , pr ogon jen i pon i?en m or ao je n apu st it i "svoju m ilu dom ovin u k oju je lju bio svim ?ar om svog sr ca i n joj u vijek pr edan o i n esebi?n o slu ?io" da bi spasio goli ?ivot i u m r o on ak o k ak o n ije ?elio, k ao em igr an t i izbjeglica.

IVAN RIKARD IVANOVI? POZDRAVLJA GOSTE I UZVANIKE NA SVE?ANOSTI OTVORENJA TVORNICE ALUM INIJA iVANAL U LOZOVCU 1937. GODINE .

?ivot poduzetnika i industrijalca doktora prava Ivan a Rik ar da Ivan ovi?a, jedne od najzna?ajnijih li?nosti u suvremenoj nacionalnoj povijesti i povijesti ?ibenika, ni ?ibenskoj ni hrvatskoj javnosti nije bio poznat vi?e od 80 godina. To je neobi?no jer je taj Osje?anin, ro?en 1880. godine kao M en edel Rik ar d Kr au s, osim ?to je bio za?etnik aluminijske industrije u Hrvatskoj i jugoisto?noj Europi bio i jedan od osniva?a hrvatske Narodne napredne stranke, a pripada i me?u klju?ne

za?etnike hrvatske naftne industrije. ?tovi?e, bio je vlasnik prvih benzinskih crpki u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

Usprkos tomu hrvatska, a posebno ?ibenska historiografija potpuno ga je ignorirala vi?e od pola stolje?a. Njegova prva koliko - toliko cjelovita biografija objavljena je tek ove godine u ?asopisu "Volim ?ibenik" (vidi "Volim ?ibenik" NO27).

Dragocjene podatke o Ivan u Rik ar du koji je svoje ime M en del promijenio u Ivan , a prezime Kr au s u Ivan ovi? kada je po

zavr?etku Prvog svjetskog rata pre?ao na kr??anstvo, mogu?e je na?i jedino u neobjavljenim knjigama o povijesti ?ibenske aluminijske industrije koje je napisao pokojni Vit om ir Kat i? te u biografskoj knjizi "Drugo zvono" koju je napisao i u vlastitoj nakladi 1993. godine objavio njegov sin Van e Ivan ovi?.

Obojica autora, uz ostalo, ukazuju na najmanje poznato i najslabije istra?eno razdoblje ?ivota Ivana Rikarda, njegovu osobnu, obiteljsku i poslovnu kalvariju koju je do?ivljavao tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, a koja je trajala vi?e od 60 godina.

M oder n i gr ad u Lozovcu Podsjetimo, burni poslovni i poduzetni?ki put Ivana Rikarda Ivanovi? po?eo je kada

je po povratku sa studija prava u Be?u naslijedio obiteljski parni mlin u Osijeku.

Mlin je ubrzo prodao i preselio se u Zagreb u kojem je najprije bio direktor nov?arske tvrtke "Banka bra?e Turkovi?", a zatim osniva? i vlasnik poduze?e "Astra" koje je trgovalo naftnim derivatima.

Budu?i da taj posao nije i?ao onako dobro kako je o?ekivao, 1924. godine je u rodnom Osijeku s partnerom Fr an jom Pir cem izgradio rafinerije nafte ?Ipoil?.

Rafineriju je vodio do 1935. godine kada se sa svojom tada?njom suprugom i partnericom Jelk om M u a?evi? upustio u novi poslovno poduzetni?ki pothvat, izgradnju tvornice aluminija u Lozovcu.

Njegova tvornica "Ivanal" ( Fabrika aluminiuma d.d.), koja je 7. sr pn ja 1937. godine proizvela prvi aluminij, bila je tek po?etak njegovog velikog poduzetni?ko poslovnog projekta. On je "Ivanal" namjeravao razvijati i tehnolo?ki unapre?ivati, imao je plan izgradnje teretne i putni?ke ?eljezni?ke pruge Tr bou n je - Dr n i? - ?it n i? - Lozovac ?iben ik i podizanja novog naselja u Lozovcu za 8000 stanovnika sa ?kolom, dje?jim vrti?em, crkvom, sportskim terenima, kino dvoranom, ambulantom,

izgradio Tom a? Bat a, osniva?a poduze?a za proizvodnju obu?e "Bat a", jedan od n ajve?ih eu r opsk ih i svjet sk ih podu zet n ik a svih vremena.

U r u k am a u st a?a Sude?i prema onomu ?to je u Lozovcu postigao tijekom prve tri godine rada svoje tvornice, Ivan Rikard je bio na dobrom putu da ostvari sve ?to je zamislio, ali svi njegovi planovi i snovi sru?ili su se u nepovrat ve? 1941. godine.

Drugi svjetski rat koji je plamtio ve? dvije godine, zahvatio je i Hrvatsku. Ivana Rikarda Ivanovi?a zatekao je u ?iben ik u , gradu koji je nakon uspostave NDH i potpisivanja Rim sk ih u govor a s gotovo cijelom Dalmacijom dospio pod vlast fa?isti?ke Italije. Tvornicu aluminija fa?isti su po okupaciji ?ibenika, 15. t r avn ja 1941. godine proglasili talijanskom i to potvrdili ugovorom s Nezavisnom Dr?avom Hrvatskom, a njenim vlasnicima zabranili bilo kakav upliv na njen rad. Jelku i Ivana Rikarda Talijani su stavili u ku?ni pritvor u krugu tvornice, ali halama i uredima nisu smjeli ni pri?i.

Kada su ih Talijani pustili, otputovali su u Zagreb gdje su imali imovinu od kojih su mogli ?ivjeti, ali su usta?e odmah, sukladno rasnima zakonima NDH, Ivana Rikarda zbog njegovog ?idovskog porijekla, uhitile i zatvorile.

Pism a Lozov?an a i ?iben ?an a An t i Paveli?u

trgovinama i svim ostalim sadr?ajima primjerenim kakvom ve?em gradu po uzoru na Gr ad Bat a (Bata Vill), koji je 1931. godine u Borovu kod Vukovara 19

Doznav?i ?to se dogodilo, tri dana nakon uhi?enja Ivana Rikarda 25. svibn ja 1941. godine, vi?e od 500 zaposlenika "Ivanala", potpisalo je pismo kojim mole poglavnika NDH An t u Paveli?u da ga oslobodi: -Gospodin e Poglavn i?e, obr a?am o se n a Vas k ao Poglavn ik u NDH i k ao ?ovjek u k oji im ade n eizm jer n o m n ogo

r azu m ijevan ja za m alog r adn ik a i n am je?t en ik a. Dozn ajem o da se ve? 16 dan a n alazi u u zam a Redar st ven og Ravn at eljst va u Zagr ebu pr it vor en pr edsjedn ik n a?eg podu ze?a g. dr . Ivan R. Ivan ovi?, k oji je za gor e im en ovan o podu ze?e, za ovaj n a? k r aj i za n as i n a?e obit elji vi?e n ego ot ac, t e k oji je svojim r adom , a n ar o?it o post u pk om

pr em a n am a i n a?im obit eljim a dok azao k r oz cijelo vr ijem e zajedn i?k og r ada n ajve?u lojaln ost i r azu m ijevan je.

Poglavn i?e! Kada u pu ?u jem o ovu pr edst avk u n a Vas, n ajpr ije m islim o n a n a?u dr agu i n ezavisn u dr ?avn u Hr vat sk u , k oju Vi vodit e, a zat im m islim o n a n a?u br ojn u djecu za k oju

se bojim o da n e ost an u bez k or e k r u h a u ovim k r ajevim a ba? sada u ovom ?asu k ada se ist i n alaze u izvan r edn im pr ilik am a. Zn am o da su Va?e m isli sk u pa s n am a i da n e ?et e zabor avit i n e sam o n a ovaj n a? k r aj n ego i n as r adn ik e i n am je?t en ik e pa da bi n am n a?eg dr . Ivan ovi?a pu st ili iz zat vor a, jer m i n jega k ao ?ovjek a veom a dobr o pozn ajem o, a jo? bolje pozn ajem o n jegovo plem en it o sr ce i n ast ojan ja k oja je u lagao za ?t o bolji pr osper it et t vor n ice, n as r adn ik a i n am je?t en ik a.

Kak o st e Vi Poglavn i?e zadr ?ali sebi pr avo da pr em a ?lan k u 6 Zak on a o r asn oj pr ipadn ost i don a?at e odlu k e, t o n as n eizm jer n o veseli i n adam o se, da ?et e ovu n a?u pr edst avk u u zet i u pr et r es i povoljn o je r ije?it i k ada dobijet e slik u da je zbilja g. dr . Ivan ovi? m n ogo zaslu ?an za n a?u Hr vat sk u .

Kako od Poglavnika Paveli?a nije stigao odgovor, a nije bilo ni naznaka da ?e Ivan Rikard Ivanovi? biti pu?ten, predstavke s molbom da ga oslobodi i vrati mu "sva prava koja pripadaju arijevcima", Anti Paveli?u ?alju ?itelji Lozovca: -M i sm o u g. dr . Ivan ovi?u n a?li n a?eg ?ovjek a k oji n am je izlazio u su sr et u svak om pr ilik om sam o da n am se n a?e pr ilik e ?t o bolje popr ave. Obe?ao n am je obzir om n a t o ?t o je vidio k ak o su n a?i seljaci dobr i i bist r i i za svak i r ad sposobn i, da n am sagr adi osn ovn u ?k olu pr ije n ego ?t o dion i?ar i dr u ?t va pr im e m ak ar i n ajm an ju dividen du .

Prema tvrdnjama Lozov?ana Ivan Rikard je

to obe?anje i ispunio, a oni su ve? u uvodu svoje zamolbe naglasili da su za siroma?ni Lozovac "bolji dan i po?eli s gr adn jom t vor n ice alu m in iju m a". Istoga dana zamolbu Poglavniku Paveli?u ?alju vlasnici i zaposlenici poduze?a "Ante ?upuk i sin" odnosno hidrocentrale "Jaruga". I oni tra?e od Paveli?a da oslobodi Ivana Rikarda "pozn avaju ?i n jegova dobr o?in st va za h r vat sk o r adn i?t vo i n am je?t en i?t vo i ovaj k r aj". Poglavnik NDH Ante Paveli? ipak je udovoljio ovim molbama i po?tedio Ivana Rikarda Ivanovi?a, ali ga je samo prividno oslobodio jer ga je usta?ka vlast i dalje dr?ala u ku?nom pritvoru. Sa svojom tvornicom u Lozovcu vi?e nije imao niti je mogao imati bilo kakvu vezu.

brzo. U Zagrebu ga je policija uhitila i zatvorila po?etkom 1946. godine, a u ?ibeniku mu se jo? od kraja 1945. godine bez njegovog znanja i osobne nazo?nosti sudilo po Zak on u o k azn en im djelim a pr ot iv n ar oda i dr ?ave. Iako je vlast komunisti?ke Jugoslavije znala da je Ivan Rikard u Zagrebu, u ?ibeniku se njemu i njegovoj supruzi Jelki, koja je jo? od 1941. godine ?ivjela u ?vicarskoj, sudilo "u odsu t n ost i". Po slu?benoj du?nosti branio ih je odvjetnik dr. An t u n Sm ol?i?, koji je u njihovo ime, vjerojatno zato ?to je na to bio prisiljen, priznao krivicu.

Nepo?t en i ?iben sk i su d

Na u dar u ju goslaven sk ih kom u n ist a Po zavr?etku Drugog svjetskog rata, iako upozoren da nova komunisti?ka vlast prema njemu kao "bu r ?u ju , r eak cion ar u i n ar odn om izdajn ik u "ne?e imati bitno druk?iji odnos od usta?ke vlasti koja ga je u NDH progonila zbog njegovog ?idovskog porijekla, Ivan Rikard je odlu?io ostati u domovini jer je ?elio "dijelit i su dbin u svojih su n ar odn jak a i n e u m r ijet i k ao em igr an t ". Zloslutna upozorenja da ?e se na?i na udaru komunista jednako kao ?to je bio na udaru usta?a, ostvarila su se vrlo

?ibensko su?enje Ivanu Rikardu i Jelki Ivanovi? bilo nepo?teno i zlonamjerno, a jedini cilj te sudske farse bilo je tra?enje "razloga" da im se "legitimno" oduzme tvornice i imovine. Pred sudom su se pojavila samo tri svjedoka, a Ivan Rikard uop?e nije bio doveden iz Zagreba u ?ibenik. Da je su?enje bilo klasi?na komunisti?ka farsa vidi se i iz kazne koja im je izre?ena. Komunisti?ka je vlast u prvim poratnim godinama i za daleko manja djela od onih koja su stavljana na teret Ivanu Rikardu i Jelki izricala puno

stro?e, u pravilu smrtne kazne. ?ovjeku

n epr ijat elju , -alu m in ij izvozili m e?u ost alim i Japan u (Kao dokaz za taj krimen poslu?ilo je pismo londonskog agenta "Ivanala" kojim on izvje?tava Ivanovi?a da je poslao jedan komad aluminija "od k ojih jedan

kojeg su mnogi ?iben?ani smatrali svojim dobro?initeljem i preporoditeljem svog kraja, u ?ibeniku se 26. st u den og 1945. godine sudilo zato ?to su on i njegova supruga: -od 1937. do k r aja 1940. godin e isk or i?t avali r adn u sn agu pu ?an st va do t olik e m jer e da su pr oizvodn i k apacit et podu ze?a k r oz sam o 4 godin e pove?ali za 322 post o s jedin im ciljem da pom ogn u ja?an je r at n ih pot en cijala Njem a?k e, dak le isk or i?t avali su r adn u sn agu n ar oda u cilju pom agan ja

cen t im et ar a du ?in e" u Japan. To je bilo dovoljno da se Ivanovi?u pripi?e zlodjelo suradnje s Japanom iako Japanci nikada nisu kupili ni gram aluminij iz "Ivanala" niti su ikada odgovorili na agentovo pismo.)

-n ak on k apit u lacije Kr aljevin e Ju goslavije 1941. godin e k ada je Dalm aciju ok u pir ala t alijan sk a vojsk a u st u pili svoje podu ze?e t alijan sk om podu ze?u IRI i t r i godin e alu m in ij k ao m et al va?an za r at n u in du st r iju ot pr em ali u It aliju t e se t ak o st avili n a

r aspolagan je ok u pat or u t e ja?ali n jegovu ek on om sk u sn agu i r at n e pot en cijale.

Slobodn o t u m a?en je isk aza svjedok a Sudac Fr an e ?u r i? i ?lanovi sudskog vije?a Vick o ?pr ljan i Desan k a M at k ovi? osudili su Ivana Rikarda na gu bit ak svih gr a?an sk ih i polit i?k ih pr ava n a godin u dan a, dok je njegova biv?a supruga Jelka k tome osu?ena i na godin u dan a zat vor a i

nazo?ni su?enju nego je umjesto njih govorio branitelj odre?en po slu?benoj du?nosti), te "slobodn og t u m a?en ja isk aza svjedok a" in?enjera Bu dan k a (kojem uop?e ne spominju ime), nekog Ber len gh ija i izvjesne Din k e Gligo kojoj je "n ek i Talijan ac pr ipovijedao da su Ivan ovi?i pok lon ili t vor n icu alu m in ija dr ?avi NDH".

Kazn a k oja je izr e?en a, ka?e se u obrazlo?enju presude, bla?a je zbog Odlu k e o za?t it i n acion aln ost i Hr vat a i Sr ba u Hr vat sk oj te ?in jen ice da su n edjela po?in ili pr ije st u pan ja n a sn agu Zak on a o k azn en im djelim a pr ot iv n ar oda i dr ?ave.

I k om u n ist im a je Ivan Rik ar d bio k r iv zat o ?t o je ?idovsk og por ijek la

pr isiln og r ada. U zajedni?kom dijelu presude ?ibenski Ok r u ?n i Nar odn i su d im je konfiscirao tvornicu aluminija u Lozovcu sa svim nekretninama i postrojenjima te svu osobnu imovinu koji imaju u Lozovcu ili drugdje, a pripada tvornici aluminija.

Presuda je donesena temeljem "isk azu opt u ?en ik a", (koji uop?e nisu bili osobno

Presudu Okru?nog Narodnog suda u ?ibeniku potvrdio je u svim to?kama optu?nice Vr h ovn i su d Hr vat sk e u Zagrebu, ali je izmijenio kaznu. Ivan Rikard i Jelka Ivanovi? pravomo?no su osu?eni na godin u dan a pr isiln og r ada bez li?avan ja slobode. Dakle, Ivanu Rikardu izre?ena je stro?a kazna, dodana mu je godina dana prisilnog rada, a Jelki je kazna ubla?ena jer je Vrhovni sud odustao od jednogodi?nje kazne zatvora na koju ju je osudio ?ibenski sud. ?okantno je da Vrhovni sud Hrvatske u sije?n ju 1946. godine, dakle godinu dana nakon pobjede nad njema?kim nacizmom koji je poubijao milijune ?idova, Ivanu Rikardu Ivanovi?u st avlja n a t er et i t o ?t o je pok r ?t en i ?idov! U tom rasisti?kom dijelu presude Vrhovnog suda Hrvatske stoji: -Ak o se u va?i jo? i t a ok oln ost da je pr voopt u ?en ik pok r ?t en i ?idov, t ada

se m or a iz t ak vog post u pan ja opt u ?en ik a zak lju ?it i n e sam o n a n jih ove ?pek u lat ivn o pr of it er sk a, ve? i n a n jih ove ?pek u lat ivn o polit i?k e n am jer e t .j. n a st var an je zaslu ga za pr edvidivi slu ?aj da bu de Ju goslavija po Njem a?k oj i It aliji ok u pir an a.

Pr voopt u ?en ik k ao ?idov zn a za

im aju u Lozovcu ili dr u gdje, a pr ipada t vor n ici alu m in ija" nego im je doslovno oduzeto sve ?to su imali. ?tovi?e, imovina je konfiscirana i ?t ef ici Kast elic, prijateljici Ivana Rikarda koja mu je tijekom rata spa?avala ?ivot, a kojom se o?enio nakon rastave od supruge Jelke, koja je, uzgred, 1947. godine pomilovana i oslobo?ena

n jem a?k e r asist i?k e zak on e, n o on sa svojom ?en om n e bir a pu t m r ?n je i ot por a, ve? lagodn iji pu t opor t u n izm a t .j. st jecan ja zaslu ga za t e Nijem ce n e bi li n a t aj n a?in u n adolaze?oj sit u aciji spasili glave i im ovin u . Vrhovni sud, naravno nagla?ava i uzima kao otegotnu okolnost i to ?to se Ivana Rikarda kao ?idova nakon ?to su ga uhitile usta?e, osobno zalo?io sam poglavnik Ante Paveli?.

svake krivnje. Ivanu Rikardu sud u ?ibeniku nije priznao ni jedno nov?ano potra?ivanje na koje je imao pravo, sud u Zagrebu nije mu dozvolio da namiri svoja potra?ivanja od poduze?a "Astra" na koja je imao pravo, a oduzeta mu je i ku?a u Opati?koj ulici u Zagrebu. Njegovoj novoj supruzi ?tefici komunisti su oduzeli parfumeriju na Trgu bana Jela?i?a, a njenoj sestri frizerski salon. Uz sve to, iako je ve? imao 67 godina i bio ozbiljno naru?ena zdravlja, Ivan Rikard je morao odslu?iti jednogodi?nju kaznu prisilnog rada. Morao je, da bi bio do kraja poni?en, lopatom bacati sme?e u Savu. Ipak tu za njega kao sr?anog bolesnika smrtonosnu kaznu nije odradio do kraja. ?ivot mu je spasio jedan hrabri zagreba?ki lije?nik.

Plja?k a i pon i?en je Da je presuda ?ibenskog suda koju je potvrdio Vrhovni sud bila samo formalno pokri?e za oduzimanje imovine bra?nom paru Ivanovi? vidi se i po tome ?to im nije oduzeta samo "sva osobn a im ovin a k oji

Pak ao blagost an ja u n ovoj Ju goslaviji

bism o zn ali da m or am o n a? spas u bijegu".

Po?teda od prisilnog rada nije zna?ila i po?tedu od torture kroz koju su Ivan Rikard i njegova nova supruga ?tefica svakodnevno bili izvrgnuti. ?ivjeli su stije?njeni u jednoj od dvije sobi koje im je dodijelila nova vlast u njihovoj vlastitoj prostranoj ku?i. Svakodnevno su im dolazile na vrata razne inspekcije, komisije i kontrole s jedinim ciljem da im zagor?avaju i ote?aju ?ivot. Ispra?njene sobe u njihovoj ku?i iznajmljivane se i naseljavane bez njihovog znanja i privole.

Bijeg

Ivan Rikard je shvatio ?to sve to zna?i pa je 15. pr osin ca 1947. godine Un u t ar n jem odjelu Gr adsk og Nar odn og odbor a gr ada Zagr eba uputio otvoreno pismo s

obrazlo?enjem za?to je odlu?io "ost avit i svoju m ilu dom ovin u k oju sam od svoje m ladost i lju bio svim ?ar om svog sr ca i n joj u vijek pr edan o i n esebi?n o slu ?io" Njegovo opro?tajno pismo od voljene domovine zavr?ava rije?ima: "Dost a sm o n au ?ili za ovo vr ijem e od dvije i pol godin e blagoslovljen og st an ja u n ovoj Ju goslaviji, a da n e

Ivan Rikard i ?tefica uspjeli su 1947. godine pobje?i iz Jugoslavije zahvaljuju?i vezama, poznanstvima i novcu njegovog sina iz prvog braka, Van ea Ivan ovi?a koji je ?ivio u Londonu. Njihovom bijegu prethodila je konspirativna korespondencija, a pomno razra?eni plan bijega preko granice ostvaren je u prosincu 1947. godine.

Ivan Rikard i ?tefica, koja je tada bila u petom mjesecu trudno?e oti?li su vlakom iz Zagreba u Ljubljanu odakle su preko raznih veza stigli do jugoslavensko talijanske granice koju su pre?li pje?ice ni ne znaju?i gdje se nalaze. Imali su sre?e

jer su granicu pre?li bez problema, a u Italiji ih je do?ekali Vaneovi prijatelji koji su ih prihvatili u Trstu, a zatim smjestili u Genovi i osigurali im dozvolu boravka u Italiji.

Sina Vanea sa suprugom ?teficom i tek ro?enim sinom, Vaneovim polubratom Markom, Ivan Rikard je posjetio u Londonu 1948. godine. Bio je to njihov

posljednji susret jer Ivan Rikard ve? idu?e 1949. godine umro u Genovi i to ba? onako kako nije ?elio, kao emigrant, kao izbjeglica...

Pr avda n ak on 62 godin e Nije do?ivio vidjeti kako je na temeljima njegovog pionirskog poduzetni?kog pothvata u ?ibeniku nastajala i rasla hrvatska aluminijska industrija. Nije do?ivio ni lagano umiranje svoje tvornice u Lozovcu kao ni pravdu za koju se tek deset godina nakon raspada socijalisti?ke Jugoslavije u neovisnoj Republici Hrvatskoj izborio njegov sin M ar k o Ivan ovi? te uspio obnoviti obiteljsku aluminijsku tradiciju pokretanjem novog "Ivanala" u sklopu ?ibenske poduzetni?ke zone Podi.

Presudu ?ibenskog Okru?nog Narodnog suda od 26. st u den og 1945. godine kojom su Ivan Rikard i njegova supruga Jelka osu?eni kao narodni izdajnici i suradnici okupatora, temeljem mi?ljenja Dr?avnog odvjetni?tvo Republike Hrvatske, ?u pan ijsk i su d u ?iben ik u poni?tilo je 25. t r avn ja 1998. godine ocijeniv?i da je donijeta temeljem "zlou por abe pr ava i polit i?k e m o?i".

62 godine nakon ?to su Ivanu Rikardu "Ivanal" oduzeli Talijani i 58 godina nakon ?to je tvornicu konfiscirala vlast komunisti?ke Jugoslavije, Republika Hrvatska je 2003. godine obitelji Ivanovi? vratila konfisciranu tvornicu u Lozovcu.

Devet godina kasnije Ivan Rikardov "Ivanal" u Lozovcu zauvijek je prestao s radom, ali je proizvodnja u nastavljena u novoj tvornici u novom "Ivanal" u ?ibenskoj poduzetni?koj zoni "Podi" kojim rukovodi Vladim ir Ivan ovi?, unuk Ivana Rikarda Ivanovi?a.

Prema rukopisima Vitomira Kati?a i knjizi "Drugo zvono" koju je u vlastitoj nakladi 1993. godine u Zagrebu objavio Vane Ivanovi? sin Ivana Rikarda Ivanovi?a, pripremio Stanko Feri?.

Fotografije: Privatne fotografije obitelji Ivanovi?, Ante Bulat, "Foto Hela Bulat"

Tv or n i cu al u m i n i j a " Iv an al " u Lozov cu pr oj ek t i r ao j e ar h i t ek t ? u r o Kast l , ot ac sl av n e h r v at sk e bal er i n e Son j e Kast l i pr oj ek t an t pr v og m oder n og n ogom et n og st adi on a u Hr v at sk oj

Tvornica aluminija "Ivanal" u Lozovcu,

prva hrvatska industrija aluminija, izgra?ena je prema nacrtima arhitekta ? u r e Kast la. Njegov izbor nije bio slu?ajan jer je on do 1936. godine kada je po?ela gradnja "Ivanala" ve? bio priznati i afirmirani arhitekt koji je ostvario nekoliko zna?ajnih projekata me?u kojima je bilo i stadion nogometnog kluba "Gra?anski" 1923. godine. Bio je to prvi pravi nogometni stadion u Hrvatskoj i jedan od najmodernijih europskih nogometnih stadiona tog doba, a 1924. godine otvorio ga je Kastlov bliski ro?ak, hrvatski politi?ar St jepan Radi?. Osim nogometnog stadiona Kastl je prije tvornice aluminija dr. Ivana Rikarda

? URO KASTL I IVAN RIKARD IVAN OVI? N A GRADILI?TU TVORN ICE ALUM IN IJA U LOZOVCU 1936. GODIN E.

Ivanovi?a na Lozovcu, samostalno i u suradnji s drugim arhitektima projektirao nekoliko velikih tvornica i industrijskih kompleksa. Biografiju ? ure Kastla danas je dosta te?ko prona?i jer se njegovim

arhitektonskim radom i postignu?ima nitko nije bavio, no ipak se zna tko je bio i ?to je radio zahvaljuju?i biografiji njegove k?erke Son je Kast l, jedne od najzna?ajnijih hrvatskih balerina, koreografkinja, i baletnih pedagoginja.

Sonja je imala bogatu i uspje?nu baletnu karijeru. Nastupala je na najpresti?nijim pozornicama svijeta, a po zavr?etku plesa?ke karijere gotovo ?etiri desetlje?a bila je ravnateljica Baleta Hrvatskog narodnog kazali?ta u Zagrebu.

DOSSIER

Vice Vukov

VOLIO JE HRVATSKU. NIJE M U BILO DOZVOLJENO.

Ka?njavanje, razapinjanje, prokazivanje i ?igosanje Vice Vukova zbog ljubavi prema Domovini t rajalo je vi?e od 20 godina, od 1968. godine pa sve do raspada Jugoslavije uo?i Domovinskog rat a 1991. godine.

Pr em a poglavlju Kronika smrtne oholosti, k n jige Bolja pro?lost, Pet ar Lu k ovi?, Beogr ad 1989. pr ipr em io St an k o Fer i?

Fot ogr af ije: Petar Lukovi? (osobni arhiv), www.xxzmagazin.com, Zoran Trbovi?, Jo?ko ?elar, Ante Barani?, Du?ko Jaramaz, Stanko Feri?, Yugopapir, Foto dokumentacija "Borba", TV Revija, Stevan Kragujevac, Stanko Karaman, www.yugopapircom Na zvuk njegovog glasa zasjali bi palaci i svaka no? postala bi bokeljska, ?ak i srpska no?. Trebalo je biti Verdijev Radamus, Nabuccoo ili Rigoletto... mo?da bi pjevao i s Marijom Callas. Umjesto toga, Vice Vukov pjevao je na na?im socijalisti?kim festivalima zabavne glazbe.

Pobje?ivao je i bio najbolji sve do putuju?eg festivala Pesma leta 1968. godine.

Gledaju?i s povijesne distance mo?e se re?i da nije bio podoban. Volio je Hrvatsku. Nije mu bilo dozvoljeno.

Petar Lukovi?, uvod u Kroniku smrtne oholosti, poglavlje posve?eno Vici Vukovu u knjizi Bolja pro?lost koja je tiskana u Beogradu 1989. godine u vrijeme kada je Vice Vukov jo? uvijek u biv?oj Jugoslaviji

bio progonjen i izop?en.

Iz rodnog ?ibenika Vice je oti?ao na studij u Zagreb.

Na nagovor roditelja upisao je kemiju na Tehni?kom fakultetu.

Polo?io je ispite iz prve godine i pobjegao glavom bez obzira kad se uvjerio da postoje studenti koji u ud?beniku O pogonskom gorivu nalaze smisao i radost ?ivljenja. Upisao je filozofiju. Pod A ?istu filozofiju, pod B talijanski jezik. Tu je na?ao sebe.

Mogao je do mile volje ?itati i razmi?lja. U d?epu je nosio potvrdu najboljeg studenta fakulteta. Pjevao je u zboru KUD-a Ivan Goran Kova?i? i dru?io se s Du ?k om Pr a?eljom , koji ?e kasnije postati asistent slavnog dirigenta Her ber t a von Kar ajan a.

Tipovi iz tog vremena jo?

ga pamte iz zagreba?kog Gradskog podruma gdje je uz vino volio zapjevati.

Pjevao je sve redom, kajkavske popevke, dalmatinske pjesme, operske arije? Mnogi su ga ve? tad vidjeli u Operi. ?ekao se samo slu?beni poziv.

Pobjedn ik svih f est ivala Poziv je stigao u velja?i

1959. godine, ali ne iz opere nego iz Radio Zagreba odakle su ga pozvali na audiciju.

Tridesetak mladih talenata na klaviru je pratio St jepan M ih aljin ec. Direktor

Drage Britvi?a, pjevali su u alternaciji Du ?an Jak ?i? i debitant Vice Vu k ov. Od Jak?i?a se o?ekivalo da ?e svoj dio posla obaviti sjajno, ali je zvijezda festivala bio Vice.

dobrodo?lu pauzu i odmah, da svima bude jasno s kim imaju posla, pobijedio na Opatiji, pa idu?em Zagrebu, potom u Splitu, i opet, tre?i put za redom u Opatiji!

Opatijskog festivala ?uo je trake i zamalo pao u nesvijest. Karijera Vice Vukova mogla je po?eti. Na Opatijskom festivalu 1959. godine svaku pjesmu pjevala su po dva pjeva?a.

Melodiju Mirno teku rijeke, Miroslava Biroa, na tekst

Zahvaljuju?i njemu Mirno teku rijeke bile su pobjedni?ka pjesma.

Nakon toga tijekom samo nekoliko godina, Vice je slistio sve festivale ?irom Jugoslavije. Tre?e mjesto na Zagreba?kom festivalu 1960. godine shvatio je kao

Vicin Harmonika?

Ivo odjek ivao je s k r aja n a k r aj Beogr ada Kad se vi?e ni?ta nije moglo osvojiti i kad je bio red da i netko drugi pobje?uje, Vice je poslije

Opatijskog festivala 1963. godine oti?ao u vojsku.

Vojni rok je slu?io u Beogradu. Na prvomajskoj paradi 1964. pojavio se na nekom kamionu, zajedno s petnaest vojnika, ?lanova orkestra, i deset ?lanova zbora. Stajao je na izdignutom podiju i gromko, dok je kamion bio u pokretu, pjevao pjesmu Harmonika? Ivo. Od po?etka do kraja sve?anog defilea pjesmu je otpjevao 21 puta. Kao dobrom vojniku bilo mu je omogu?eno da i dalje nastupa na festivalima. Tu priliku koristio je na uobi?ajen na?in. Gdje god se pojavljivao, pobje?ivao je. Pjesme Vu?gi, Bokeljska no?, Bodulska balada, Jednom u gradu ko zna kom? postajale su doma?i evergrini. Vukov je, bez vidljivih te?ko?a, postao jedan od mitova zabavno muzi?kog ?anra. Novinari su mu se obra?ali s du?nim po?tovanjem i strahom jer on je ipak studirao filozofiju, a to na estradi nisu bila ?ista posla.

Vr ?it elj du ?n ost i de?u r n og n epr ijat elja Ju goslavije Na me?unarodnom festivalu Intervizije Zlatni klju? u biv?oj ?ehoslova?koj 1967. i

Vice je 1971. godin e izdao LP " M ir n o t ek u r ijek e" , k oji pr edst avlja glazben i spom en ik n u lt e k at egor ije: " M ir n o t ek u r ijek e" , " Bok eljsk a n o?" , " Vu ?gi" , "Ak o sada ode?" , " Fin ili su M ar e bali" , " Bodu lsk a balada" , " Pism o ?ali" , " Dalm at in sk a elegija" , " Hr vat sk i k r aj" , " Zvon a m oga gr ada" ... Najve?a velik a h r vat sk a plo?a svih vr em en a!

1968. godine, Vice je kao predstavnik Ju goslavije osvojio dva druga mjesta.

Prvi put s pjesmom Bokeljska no? Hrvoja Hegedu?i?a, a drugi put s melodijom Ako sada ode?

Stjepana Mihaljinca. Oba puta u javnosti je bilo unaprijed stvarano mi?ljenje da Vice Vukov nema ?to tra?iti me?u pjeva?ima socijalisti?ke zajednice naroda, ali je oba puta Vukov demantirao nevjernike. Dva je puta briljirao i bio drugi, ali ne

zato ?to je bilo boljih od njega nego zato ?to su po principu proleterskog internacionalizma prva mjesta bila rezervirana za doma?ine zvijezde poput Kar ela Got t a i Eve Pilar ove. Ta 1968. godina ostat ?e zapam?ena po svjetskom studentskom buntu ?iji je eho pendrecima odzvanjao kod podvo?njaka na Novom Beogradu, a Vice Vukov ?e je pamtiti dok je ?iv jer ?e ba? te godine po hitnom postupku biti progla?en

vr?iocem du?nosti neprijatelja socijalisti?ke Jugoslavije i njene ideologije bratstva i jedinstva. Za tu ulogu imao je sve potrebne uvjete. Bio je popularan, inteligentan, znao je pjevati.

Karavana je k renula iz Po?arevca 1. lipnja, a finale je bilo zakazano za 28. srpnja u Beogradu. Glavni favoriti bili su Vice Vukov i ? or?e Marjanovi?. Prvi s pjesmom Darovi za svu djecu, drugi s Romanom.

Kobn a Pesma leta 1968.

Na prvoj ve?eri Pesme leta u Po?arevcu, pobijedio je ? or?e Marjanovi?. Za petama su mu bili Vice i Lola Novakovi?, ali su najve?a uzbu?enja tek dolazila. Kad je u Kotoru prvi put pobijedio Vukov, a ? or?e i Lola bili drugi i tre?i, strasti su se po?ele rasplamsavati, ali su to mogli primijetiti samo dobro upu?eni u verbalne finese tog doba. Polemike izme?u Vice Vukova i ? or?a Marjanovi?, povr?nim ?itateljima sarajevskog Oslobo?enja, novina koje su prve o tome pisale, sve je to izgledalo

Osobna drama i pjeva?ka agonija Vice Vukova po?ela je na putuju?em festivalu Pesma leta 1968. godine.

Pesma leta bila je svojevrsni estradni karavan na kojem je te godine sudjelovala ve?ina najve?ih zvijezda tada?nje dr?ave Gabi Novak , M ilan Su bot a, Ivica ?er f ezi, Alen k a Pin t ar i?, Lola Novak ovi?, Lado Lesk ovar , Ar sen Dedi?, Nada Kn e?evi?,Vice Vu k ov i ? or ?e M ar jan ovi?.

benigno i nije izlazilo iz gabarita estradnog ?u?ura.

-Vice Vu k ov, - pisalo je Oslobo?enje, - izn io je svoje m i?ljen je da m u zik a k oja se lan sir a n a f est ivalu n em a pot r ebn u est et sk u vr ijedn ost jer su se svi au t or i, izu zev Ar sen a Dedi?a, pr ik lon ili u k u su pu blik e i n apr avili m elodije za ?ir ok e n ar odn e m ase, sr a?u n at e n a ef ek t e i m om en t n u ek sk lu zivn ost . ? or ?e M ar jan ovi? se s t im n e sla?e. M ada se u pr avo n jegovoj k om poziciji pr ipisu je u k u s ?ir ok e pu blik e, on t vr di da je m elodija Ar sen a Dedi?a Tvoja ruka pr eslik an i Tom Joh n s, dok n jegova k om pozicija Romana im a sve osobin e n acion aln og m elosa. O?igledn o, t ek ?e k r ajn ji su d pu blik e post avit i svak og n a svoje

upravo on, iako je imao dosta te?ku i hermeti?nu pjesmu (op.a. koju publika nikada nije prihvatila i brzo je bila zaboravljena). On je pobijedio u Sarajevu, Mostaru, Herceg Novom, Makarskoj, Zagrebu, Opatiji i Portoro?u. Do finala u Beograd stigao je s osiguranim prvim mjestom. Slavlje mu nije pomutila ni o?ekivana pobjeda ? or?a Marjanovi?a u Beogradu.

Vice Vu k ov bio je velik a zvijezda " Pesm e let a" , pr ve velik e, pr of esion aln o or gan izir an e glazben e m an if est acije u biv?oj Ju goslaviji n a k ojoj su n ast u pale n ajve?e t ada?n je zvijezde m e?u k ojim a su bili Ar sen Dedi? i Gabi Novak .

m jest o, ali je ve? sada jasn o da n ajve?i dio gledalaca isk lju ?ivo glasa za svoje lju bim ce, a n e za n jih ove pjesm e.

Tom prigodom Vice Vukov je izjavljivao: M islim da je dosada?n ji r edoslijed r ealan , i da ?e on vjer ojat n o ost at i do k r aja. Dak le, ja t ipu jem n a ? ok u M ar jan ovi?a jer se ovaj f est ival n ajve?im dijelom k r e?e n a n jegovom t er en u . Dak le, por ed popu lar n ost i pjeva?a, va?an je i geogr af sk i t r en u t ak gdje ?e on n ovu pjesm u m o?i

lan sir at i. Bit ove bezna?ajne rije?i krije se u Vicinoj opaski da ?e najvjerojatnije pobjednik biti ? ore Marjanovi? jer se Pesma leta u najve?oj mjeri odr?ava na "n jegovom t er en u" te da je va?an "geogr af sk i t r en u t ak " ?to je zna?ilo da Vice Vukov misli da je glasovanje uvjetovano nacionalnim opredjeljenjem publike.

Pr ogon Vice, nije bio dobar prognozer. Na kraju pobjednik Pesme leta nije bio ? or?e Marjanovi? nego

Odmah po zavr?etku Pesme leta, ne slute?i ni?ta, Vice Vukov je oti?ao na turneju u Australiju.

Tamo je imao seriju uspje?nih nastupa, ali se prili?no zamjerio dijelu hrvatske emigracije jer je odbijao nastupati u dvoranama s usta?kim i endehazijskim obilje?jima.

Pjevaju?i na tom dalekom kontinentu propustio je prvi ozbiljan udar politike na njega i njegovu karijeru.

Udar koji ?e potpuno promijeniti njegov ?ivot i odvesti ga sa staza zvjezdane slave u mra?ni, mo?ni i okrutni ?rvanj jugoslavenskog re?ima koji ?e na njemu trenirati strogo?u i razapinjati ga tako da bude primjer kako ?e pro?i svi drugi kojima bi ljubav prema domovini mogla biti va?nija od tzv. bratstva i jedinstva,

hibridnog surogata stvarnom nacionalnom identitetu.

Udar je do?ao iz beogradskog tjednika NIN, 13. list opada 1968. godine. Upravo NIN je, kako to lijepo ka?e Petar Lukovi?, stavio u pogon stroj za mljevenje mesa.

Vicevi Vice Vu kova Pod naslovom Vicevi Vice Vukova, novinar D?avid Hu si? objavio je u NIN-u podu?i spisak navodnih nacionalisti?kih ispada popularnog pjeva?a: -Vu k ov je u Du br ovn ik u dijelu pu blik e k oja m u je zvi?dala r ek ao, po?t o je r u k om u m ir io gledali?t e i osm jeh n u o se: -Nemojte, ljudi, nismo u Beogradu.

-U Split u je, n a f est ivalu Melodije Jadrana, Vu k ov zau st avio jedn og gledat elja k oji m u je zvi?dao, i k ad je ovaj r ek ao da je iz Beogr ada i da je zvi?dao k om poziciji, a n e pjeva?u ,, odbr u sio: -Onda idi tamo, u svoju zemlju, pa zvi?di!

-U Su bot ici je Vice Vu k ov ? or ?u M ar jan ovi?u opsovao sr psk u m ajk u , a pot pr edsjedn ik u op?in sk e sk u p?t in e dobacio: -Tako ti razgovaraj sa svojim zemljacima, a ne sa

Napadi r e?im sk ih m edija n a Vicu Vu k ova bili su n em ilosr edn i i besk r u pu lozn i. Po n jem u se "pu calo" iz svih ideolo?k ih or u ?ja, a objavljivan e su i besr am n e la?i, izm i?ljot in e i podle objede.

? or ?e M ar jan ovi?, velik a zvijezda zabavn e glazbe u biv?oj Ju goslaviji bio je pozn at po svojim st r ast ven im in t er pr et acijam a i spek t ak u lar n im n ast u pim a.

mnom. U Ba?k om Polju , u velik om i gost olju bivom vojn om odm ar ali?t u , Vu k ov n ezadovoljan ?t o n ije osvojio pr vo m jest o pr igovor io je or gan izat or im a: -Prodali ste ulaznice Srbima, a na? hrvatski ?ivalj stoji na ?ici.

objavljen og u va?im n ovin am a br oj 297 od 13.

X 1968. pod n aslovom Vicevi Vice Vukova saop?u jem o vam da je dat a u pu t a Ok r u ?n om javn om t u ?ila?t vu u Split u da pok r en e k r ivi?n i post u pak pr ot iv Vice Vu k ova zbog

k r ivi?n og djela iz ?lan a 119, st av 3. KZ-a, zbog izjava n aveden ih u spom en u t om ?lan k u .

Op?insko javno u Splitu tu?ila?tvo teretilo je Vicu za vrije?anje gra?ana i izazivanje nacionalne nesno?ljivosti, a na prvom ro?i?tu, najavljivano je, pojavit ?e se dvanaest svjedoka, novinara, u?esnika i organiza "Pseme leta".

Nit k o n e t er et i Vicu , ali?

Postupak je trajao do sredine srpnja 1969. godine kada je zbog, kako je re?eno, nedostatka dokaza, bila povu?ena optu?nica protiv Vice Vukova. Beogradska pjeva?ica Lola Novak ovi? odbila je svjedo?iti jer u

-Bile su t o vr lo ozbiljn e opt u ?be, upozorava Lukovi?, Nit k o n ije pr ovjer avao jesu li ist in it e. Reak cija je bila m u n jevit a. Odm ah jepok r en u t k r ivi?n i post u pak pr ot iv Vu k ova.

Hr vat sko pr avosu ?e r azapin je Vicu Bogumil Cukon, zamjenika javnog tu?ioca Hrvatske osobno je izvijestiouredni?tvu NIN-a: -U vezi ?lan k a

? or ?e M ar jan ovi? i Vice Vu k ov

republikama i pokrajinama. Razloge sustavne eliminacije Vice Vukova, objasnilo je sarajevsko Oslobo?enje ?iji komentator kao da nije ?uo da je sud odbacio optu?be protiv njega:

Vojn i?k i dan i Ar sen i Vice . Uz n jih je Gabi Novak .

pona?anju Vice Vukova nije zapazila ni?ta od onoga ?to pi?e u optu?nici. ? or?e Marjanovi? nije se htio povla?iti po sudskim raspravama, Arsen Dedi? je negirao da se Vukov nad njim ?ovinisti?ki i?ivljavao i da je izjavljivao da je on, Arsen Dedi? ipak samo Srbin iz ?ibenika. Alen k a Pin t ar i? je vidjela da je Vukov bio ljut u Ba?kom Polju zbog pobjede ? or?a Marjanovi?a, ali nije primijetila nikakav nacionalisti?ki ispad. ?efovi osiguranja na Pesmi leta, priznali su da doga?ajima koji se navode u optu?nici nisu li?no prisustvovali nego da su za njih ?uli od drugih.

zaustaviti. Vice Vukov stigmatiziran je kao hrvatski nacionalist i ?ovinist, ?tovi?e, kao neprijatelj Jugoslavije, socijalizma i bratstva i jedinstva naroda i narodnosti socijalisti?ke Jugoslavije.

Dakle, Vicu nitko nije teretio. Optu?nica je pala i trebalo je biti sve u redu.

Ali lavina je krenula i vi?e je ni?ta nije moglo

Prije kraja 1968. godine Vice Vukova i njegove pjesme nestali su sa svih lista popularnosti u svim jugoslavenskim

Su st avn a elim in acija Sud nije mogao osuditi Vicu, ali to nije bila zapreka da bude ka?njen, bolje re?eno trajno i sustavno ka?njavan. To ka?njavanje, razapinjanje, prokazivanje i ?igosanje objedama bez dokaza potrajat ?e vi?e od 20 godina, sve do raspada Jugoslavije uo?i rata 1991. godine.

-Du go se ?u t jelo o t om e da je Vu k ov n a br ojn im m u zi?k im m an if est acijam a gr u bo i n eu m jet n i?k i r eagir ao, da je vr ije?ao n acion aln i pon os svojih k olega i k r it i?ar a, a opr avdan je za t o, svak ak o, m u n e m o?e bit i da je bio izazvan ili ispr ovocir an . Zbog t oga Vice Vu k ov n em a m jest a n a list am a popu lar n ost i, jer r edak cije k oje vode spom en u t e an k et e opr avdan o sm at r aju da pu blicit et n e t r eba pr u ?at i li?n ost im a bez et i?k ih vr lin a.

Na optu?be da je nacionalist i da je osoba bez eti?kih vrlina Vice je naivno poku?ao objasniti svojim tu?iteljima: -Jedn a od t o?ak a opt u ?be, kazao je, t em elji se n a an egdot i o Sr bim a ?t o sam je svojedobn o ?u o od vr lo pozn at og sr psk og h u m or ist e. Tu sam an egdot u pr epr i?ao n ast avn icim a u dje?jem odm ar ali?t u beogr adsk e op?in e Vo?dovac. Nak on dvije godin e n et k o se

sjet io t og vica i r adi n jega m e pr ijavio. ?t o se m o?e, ?ovjek k oji se bavi javn om djelat n o??u izlo?en je k r it ici, a pon ek ad i n apadim a.

Dobr o je dok su t i n apadi ver baln e pr ir ode. Im a i dalek o n eu godn ijih . Kad sam , n a pr im jer , u list opadu pr o?le godin e s M ar u ?k om ?in k ovi? n ast u pao u Au st r aliji, t am o?n ji su m e pr ou st a?k i elem en t i n apadali. U Per t u su m i ?ak u dvor an u post avili bom bu . Kad sam se vr at io, sazn ao sam k ak o se s dr u ge st r an e izn osi da sam ist om i?ljen ik on ih k oji su m e u Au st r aliji n apadali. Ka?u m i da sam ?oven . Vr ije?a m e ovak va t vr dn ja. ?ovin izam sm at r am degr adacijom ist in sk og pat r iot izm a i, ?t ovi?e, n jegovom su pr ot n o??u .

Govorio je gluhima. Mislio je da ?e se obraniti istinom. Pogrije?io je.

Nakon ?to je izba?en s lista popularnosti po?ela je kampanja zabrane emitiranja njegovih pjesama u programima radijskih postaja. Iz svog programa Vicu Vukova prvo je izbacilo Radio Sar ajevo.

Obr an a Igor a M an di?a

Obraniti Vicu Vukova i ukazati na apsolutnu neprihvatljivost takve prakse na svoj je na?in i naravno bezuspje?no je poku?avao Igor Mandi?, poznati publicist i polemi?ar: -Cijen im Vicu Vu k ova k ao pjeva?a i k olik o m i je pozn at o on do dan as n ije bio osu ?ivan zbog n epr ijat eljsk e ili n acion alist i?k e

djelat n ost i.

Nepr im jer en o je Ust avu , zak on u i dem ok r at izaciji da se n ek oga in dir ek t n o k a?n java za n e?t o ?t o n ije zak on sk i u t vr ?en o n i pot vr ?en o. Ak o je Vice Vu k ov zn ao pu ?t at i u sk lik e, k ao Bog i Hrvati, on da ih ja odjelju jem od n jegova pjevan ja, jer valjda im am pam et n ijeg posla n ego da n ek om e (m ak ar i pjeva?u lak e glazbe) dok azu jem k ak o n em a t og boga (ili Boga, ak o je n ek om e m iliji s

velik im slovom ) k oji dan as im a bilo k ak vog posla sa socijalist i?k om Hr vat sk om i sa sam ou pr avljan jem k oje gr adim o. Uop?e, u zdizat i jedn og pjeva?a lak e glazbe n a t e?k i pijedest al polit i?k og m u ?en ik a, m edvje?a je u slu ga st var i k oju se h o?e obr an it i. Zat o, n ek a se ovo sh vat i ispr avn o: pjeva?e lak e glazbe t r eba dr ?at i t am o gdje im i jest m jest o - dak le za m ik r of on om i pr ed or k est r om , a n e za polit i?k om govor n icom .

Apelir am za r azu m an r azgovor o ovom em bar gu , k ak o n ek i zlobn ik n e bi m ogao k azat i: t jer ali su Vu k ova, da bi ist jer ali vu k a.

Op?a sot on izacija Vice Vu k ova U atmosferi ve? pregrijanih strasti Mandi?ev apel

1972. godin e Vice je n a r odn om ot ok u Zlar in u zapjevao svojoj r odbin i i su sjedim a. Na git ar i ga je pr at io n epr e?aljen i ?iben sk i glazben ik i in t elek t u alac Jo?k o St o?i? ?or da

odbio se o tvrdokornu histeriju stvorenu oko Vice Vukova. Umjesto smirivanja situacije progon Vice Vukova postao je jo? ja?i i okrutniji. U Opatiji je progla?en nepo?eljnim na priredbi za pomorce, beogradske Ve?ernje novosti objavljuju izmi?ljenu vijest da je protiv Vukova podn esen a pr ijava su cu za pr ek r ?aje jer je u on , n avodn o, u h ot elu ?Par iz" plju n u o jedn u djevojk u , go??u h ot ela, a zat im je

o?am ar io. Postalo je jasno da je Vice postao divlja? za odstrel i da se o njemu neka?njeno mo?e pisati bilo ?to. Trajno obilje?en kao nacionalista, ?ovinista i neprijatelj nije imao pravo na obranu. No postojao je problem. Re?im ga se nije usu?ivao osuditi i zatvoriti.

Prije svega za to nije imao dovoljno dokaza i dovoljno denuncijanata, a osim toga Vice Vukov je usprkos svemu jo? uvijek bio jako popularan. ?tovi?e postajao je sve popularniji,

a njegove su pjesme poprimale sasvim druk?iji timbar od onog kojeg su imale dok su bile samo estradni hitovi. Prihvatljivo rje?enje bilo je da ga se natjera na bijeg ?ime bi on neizravno priznao sve svoje grijehe i potvrdio istinitost onoga ?to mu se stavlja na teret. Korak prema tom cilju bila su orkestrirana morbidna prijete?a pisma koja su po?ela stizati na njegovu adresu. Pisali su mu: -?t et a ?t o n isi bio u zr elim godin am a 1941.

Sigu r n o bi dalek o dogu r ao.

-Povijest bi o t ebi pisala, a m am e bi govor ile svojoj n eposlu ?n oj deci da ?e ih odn et i Vu k ov.

-Od svih pok lon a, n ajr adije bih t i u pu t io vijen ac za t voj gr ob.

Svaka njegova gesta tuma?ena je kao ?ovinisti?ka. Mnoge op?ine su se utrkivale koja ?e ga prije proglasiti nepo?eljnim na svom teritoriju. U Mostaru se, u velja?i 1970. godine o tome razgovaralo na sjednici Op?inske konferencije Saveza komunista, a jedan je od ?lanova, zbunjen ?to je u gradu vidio plakate kojima se najavljuje koncert Vice Vukova, uzviknuo: -Da li je t o n a?a pr ak sa n a lin iji bor be Saveza k om u n ist a pr ot iv ?ovin izm a?

Ni pobjeda Vice Vukova na Splitu 1970. nije pro?la bez komentara.

Beogradski novinari primijetili su da se Vukov ?bah at o i n adm en o" pona?ao, a u svojim izvje?tajima pobjednika su ignorirali na ra?un lo?ije plasiranih zvo?a?a, zgro?eni ?to se netko kao Vukov uop?e usu?uje pjevati!

Bog i Hr vat i Kad Vice zapjeva kao jeka mu se vra?a nova runda orkestrirane harange objedama i la?ima. Novine pi?u da je Vice Vukov u Postirama na Bra?u, pjevaju?i ariju opere Nik ola ?u bi? Zr in sk i, dobacio publici da "on o

sudbini Domovine vi?e misli nego sav taj puk koji je do?ao da ga slu?a" , i da je na kraju nastupa uzviknuo: -Gdje su sablje?

Zatim, da je pjeva?u Rat k u Ko?u lu izvukao kri? iz njedara i glume?i ?u?enje, zapitao ga: -?t o je t o -da bi odmah

Vice Vu k ov, pobjedn ik glazben e m an if est acije " Pesm a let a" 1968. godin e

dao i svoj odgovor, -A, Bog i Hr vat i. Dobr o je!

De?urni re?imski novinari nisu ni poku?avali provjeravati je li se sve to zaista i dogodilo.

Komentator Slobodne Dalmacije pisao je, analiziraju?i slu?aj Vice Vukova, de se ot vor en a pit an ja Hr vat sk e k ao i svih dr u gih r epu blik a

jadn u i po svojim idejam a i po o?ek ivan jim a k oja u n ju pola?e" .

M ost ar zabr an ju je Vicu Vu k ova Progon se nastavlja. Vici nastupe pa ?ak i sam dolazak u grad zabranjuje vlast u Mostaru. Sarajevsko Oslobo?enje slavodobitno

obzir a k ojoj n acion aln ost i pr ipadali.

Ta?n o je t o: M ost ar , k ao gr ad gdje ?ivi st ot in u h iljada lju di, n e ?eli u svojoj sr edin i u gost it i Vicu Vu k ova, ?ovjek a k oji se posljedn jih godin a pr oslavio " biser n im " izjavam a i post u pcim a... " Slu ?ajem Vu k ov " pon ovo se ?eli ost var it i pr avo n a m ije?an je u

Vice Vu k ov sa svojom vjer n om pu blik om u Post ir am a n a ot ok u Br a?u .

m ogu r je?avat i sam o u post oje?im st r u k t u r am a, a n e n a bilo k oji n a?in.

Zamjerio je Vukovu da je bio nepristojan prema doma?inima priredbe i da nije po?tivao gostoprimstvo te zaklju?io da Vukov "vi?e voli polit ik an t sk u oper et ik u ,

javlja: -M ost ar je Vici Vu k ovu zat vor io vr at a! I n e sam o n jem u , n ego i ost alim pjeva?im a, i ost alim lju dim a k oji ?ele javn o da izn ose svoje st avove k oje ovaj gr ad n e pr ih vat a. Jer , M ost ar je ve? odavn o r avn opr avn a zajedn ica gr a?an a bez

u n u t r a?n je st var i n a?e Repu blik e. Kr oz br igu o n ajboljem h r vat sk om est r adn om u m jet n ik u i n jegovoj egzist en ciji, pok azan a je u st var i br iga o Hr vat im a u M ost ar u i Her cegovin i.

Kada M ost ar m o?e da u gr ozi egzist en ciju

jedn og Vu k ova, k ak va li je t ek egzist en cija Hr vat a k oji t u ?ive? Ti list ovi k ao da zabor avljaju da je dr ?ava Bosn a i Her cegovin a odavn o r ek la da joj n isu pot r ebn i n ik ak vi du ?ebr i?n ici sa st r an e, zabor avljaju da su svi n ar odi k oji t u ?ive jasn o n aglasili da su pr ipadn ici t e dr ?ave i da ?e sam i zn at i da u svojoj k u ?i bu du i gospodar i.

Upr avo t o n e odgovar a on im a k oji n epr est an o pok u ?avaju da se sa st r an e in f ilt r ir aju u n a?e bosan sk o - h er cegova?k o dr u ?t vo i da t u ost var u ju svoje u sk e polit i?k e ciljeve iza k ojih u vijek st oji am bicija za m on opolom . O?it a je ?elja da se disk r edit ir a dr ?avn ost i polit ik a Bosn e i Her cegovin e i ost var i pr avo da se "pr ava" polit ik a k r oji iz dr u gih cen t ar a...

-Kak ve je veze im ao k on cer t Vice Vu k ova s dr ?avn o??u BiH, pita se Petar Lukovi? u svojoj knjizi Bolja pro?lost, zn a jedin o au t or ovog t ek st a Dr agan Bar t olovi?, (10. k olovoza 1970.), k oji n a jedn om m jest u pi?e k ak o je M ost ar bio i ost ao gr ad k oji ?ir ok o ot var a vr at a svim u m jet n icim a k oji u n jem u ?ele da n ast u pe.

Osim Vice , n ar avn o.

U o?im a k om u n ist a Vice je post ao biblijsk i past ir k oji vodi n ar od

je u Post ir am a dir ek t n o u vr ijedio osje?an ja lju di, n jih ova polit i?k a i m or aln a u vjer en ja, on dobiva m iliju n sk u t r ibin u , u ok vir u TV M agazin a, i jo? k t om e sim boli?n o pr edvodi n ar od-st ado. Kak o t o pr ot u m a?it i? Jasn o, n it k o r azu m an n ije za t o da se Vice Vu k ov pr ogon i, da m u se zabr an ju ju n ast u pi, ali k ak ogod bilo da bilo, em isija ?t o je u slijedila odm ah , n eposr edn o, poslije Post ir a, djelu je veom a

Postojanje Vice Vukova iritiralo je Jugoslaviju.

Nekima je smetalo i ?to se pojavljuje na televiziji pa je glasilo Saveza komunista Jugoslavije Komunist tomu posvetilo posebnu pa?nju i objavilo komentar pun kr??anske, biblijske (!) simbolike: -Do?ivjeli sm o n e?t o, u n ajm an ju r u k u , ?u dn ovat o. TV Magazin An t on a M ar t ija (Zagr eba?k i st u dio) pr ik azao n am je, por ed ost alih pjeva?a zabavn e m u zik e k oji su su djelovali n a split sk om f est ivalu i Vicu Vu k ova. ?et ao je u licam a i t r govim a, izm e?u st ar ih zgr ada i cr k ava, pjevaju ?i Zvona moga grada, a slijedila su ga djeca, ?en e, st ar ci, sa st adom ovaca. Vu k ov se t ak o n a?ao u u lozi past ir a, pr edvode?i Zbog t oga ?t o n ije t ajio svoju lju bav pr em a Hr vat sk oj, a ist ovr em en o je n ar od... Poslije bio siln o popu lar an , ju goslaven sk i svega t oga, k ada r e?im ga je su st avn o pr ogon io.

Budu?i da je Jugoslavija u to vrijeme imala va?nijih briga od polemike oko

m n ogih k oji su se zan osili polit ik om i u n jen om plam en u izgor jeli. Ali, Vukov je bio uporan.

Tvrdoglavi ?iben?anin opet je stigao u Postire i tamo odr?ao solisti?ki koncert iako su se postirske politi?ke strukture je?ile pri pomisli da im taj pjeva? opet do?e kao gost.

Odgovornost za organizaciju koncerta preuzelo je omladinsko rukovodstvo Postira za koje se kasnije (nakon obra?una s maspokom) najednom

jednog pjeva?a (bujanje maspoka u Hrvatskoj, liberalisti?ke tendencije u Srbiji, prepucavanja na liniji Beograd - Zagreb, studentsko nezadovoljstvo koje je tinjalo), do?lo je do prividnog zati?ja. Mislilo se, kako pi?e Petar Lukovi?, da je dr u g Vice odlo?en u ladicu , k ao jedan od

ispostavilo daje bilo ?ilegalno" i da je radilo "u dosluhu s hrvatskim pokretom i klerom". Tvrdilo se, u cilju da se Vicu ?to vi?e kompromitira, da su ?ak i opatice namje?tale stolice za njegov koncert, a vrhunski dokaz da je on neprijatelj s kojim se beskompromisno mora

n epr ik ladn o. Televizija, o?igledn o, n ije im ala sm isla za m jer u k ad je ovak o post u pila, u dar aju ?i svim a, k oji su bili zapr epa?t en i polit i?k im ispadim a Vu k ova, n ovi ?am ar . (3. IX 1970).

Za Vicin kon cer t opat ice n am je?t aju st olice

obra?unati, bilo je nagla?avanje podatka da je koncert odr?ao pred postirskom crkvom.

Nacion alist i?k i ispad - odje?om Na tom krajnje sumnjivom koncertu u Postirama Vukov se, pisao je NIN, pojavio ?udno odjeven: -Sam o do polovin e bio je u n ar odn oj n o?n ji, objavio je NIN, ali je odm ah i objasn io za?t o: -Sigu r n o ?et e se pit at i ?t o je ovo, k ak av je t o k ost im ? Ovo n a m ojoj glavi ?t o vidit e, t o je k apa iz ok olice ?iben ik a, t ak o da se zn a da u ovoj glavi im a soli, m or sk e soli, zar n e? A ovaj k o?u ljak , t o je dio n ar odn e n o?n je k oju n ose Hr vat i n a sjever u , ili, k ak o t o n ek i zovu , Slavon iji. Pr slu k k oji vidit e dio je sin jsk e ju n a?k e n ar odn e n o?n je k oju sam dobio u Im ot sk om e. Ovo ovdje n am je zajedn i?k o (pok azu je n a cr ven o-belo-plavu t r ak u ).

No, n ek i ?e r e?i, a ?t o je t o dolje (dodir u je h la?e)?

He, n isam , n ar avn o, slu ?ajn o ost avio i m alo Eu r ope.

Nast avljaju ?i k on f er an su , pjeva? je r ek ao: -A sad n e bi bilo

zgor ega ovak o odjeven pr o?et at i se pjesm om k r oz lijepu n a?u , jer k ak o je odavn o r ek ao i ?alio se n a? pjesn ik Pavao ?t os: Svaki se narod raduje, a moj se sebe sramuje.

I k ak o je n e?t o od t oga dan as ost alo, ja sam odlu ?io da n a svak oj pr ir edbi pjevam pok oju n ar odn u pjesm u , pa k ak o bu de n ek ' bu de. M o?em o po?et i od M e?im u r ja, pa pr ek o Zagr eba, Zagor jem , pa on da m alo do ju n ak a iz Lik e, pa pr ek o Lik e, Velebit a, do Pr im or ja, pa pr ek o Plive u m ilu Bosn u .

dr u g Du ?an M it evi?, t ada?n ji glavn i i odgovor n i u r edn ik Pr vog pr ogr am a Televizije Beogr ad pod h it n o s pr ogr am a sk ida t r i em isije zagr eba?k og Videofona i TV Magazina u k ojim a se pojavlju je Vice Vu k ov. Kada je te emisije na JRT mre?i emitirala Televizija Zagreb, Televizija Beograd je na svom podru?ju pokrila drugim sadr?ajima. Du?an Mitevi?, bio je izravan i

pjeva?u . Iz sam e ?in jen ice, m e?u t im , da je im ao n ek olik o polit i?k ih ispada o k ojim a je u javn ost i bilo dost a r ije?i, pr oist ek ao je i n a? su d da bi bilo k or isn o da se Vice Vu k ov n e pojavlju je u n a?em pr ogr am u dok se sve n e r azjasn i. U pit an ju je, dak le, pr ak t i?n a m jer a: sm at r am o da n ije dobr o da se u ovom ?asu Vice Vu k ov pojavlju je u n a?em , beogr adsk om pr ogr am u .

nedvosmislen: -Te em isije sk in u t e su s pr ogr am a zbog t oga ?t o u n jim a pjeva Vice Vu k ov. Na pitanje koliko ?e trajati embargo, odgovorio je: -Sve zavisi od Vice Vu k ova i n jegovog pon a?an ja. Pok r ivan jem em isija u k ojim a on pjeva m i n e zau zim am o n ik ak av n a?elan st av pr em a Vice Vu k ovu k ao ?ovjek u , jo? m an je k ao

Vice n epo?eljan u Bosn i

Op?i em bar go Reakcije jugoslavenske javnosti, ionako i?ivcirane stalnim politi?kim i nacionalnim nesporazumima, bile su ?estoke. Vicu progone od Vardara do Triglava.

Njegove pjesme protjerane su iz radijskih i televizijskih programa na zahtjev velikog broja slu?atelja koji smatraju da Vukov pjesmu zloupotrebljavao u nacionalisti?ke svrhe.

Vice Vukov progla?en je nepo?eljnim u Skoplju, progone ga svjesni vojnici i starje?ine Doma JNA u Zagrebu, a, kako to lucidno pi?e Petar Lukovi?, beogr adsk i specijalist a za ot k r ivan je n epr ijat elja,

Zid oko Vukova postajao je sve vi?i. Priliku da na njega dodaju neku ciglu nisu propustili direktori lokalnih radio stanica iz Dobojske regije koji su, na svom savjetovanju, jednoglasno zaklju?ili: -Vice Vu k ov, svojim n eodgovor n im post u pcim a i

?ovin ist i?k im ispadim a n e zaslu ?u je da se n alazi n a pr ogr am u r adio st an ica ovog dijela Bosn e. Zbog t oga sm o i odlu ?ili da sve n jegove m elodije sk in em o s pr ogr am a. Ist i?em o da n am je u n azad n ek olik o m jeseci st iglo dost a pisam a u k ojim a slu ?aoci t r a?e da se vi?e n ik ada pr ek o valova lok aln ih r adio st an ica n e ?u je glas Vice Vu k ova.

Pravu pozadinu nesmiljenog rata protiv Vice Vukova nehotice je otkrio autor pisma koje je iz Doboja poslano redakciji zagreba?kog Vjesnika.

Autor tog pisma u kojem on u prvom licu mno?ine o?tro osu?uje nacionalisti?ke ispadi Vice Vukova, imao je potrebu

napisati da u me?u onima koji su sudjelovali kolektivnoj osudi Vice Vukova nije bio nitko po nacionalnosti Hrvat. Bilo je o?igledno, upozorava Lukovi?, da je afera odavno iza?la iz okvira glazbe i dnevnih polit - ekscesa. U pitanju su bile mnogo ozbiljnije stvari.

Pjesn ici i pisci osu ?u ju ju goslaven sk i socijalist i?k i r e?im a zbog f a?ist i?k og odn osa pr em a Vici Vu k ovu Povremeni razumni zahtjevi da se ?itav ?slu?aj Vukov" preda redovnom sudu, da se temeljito ispitaju sve ?injenice i da

se, kona?no, utvrdi da li je Vice Vukov kriv; ako je kriv, koliko; ako nije da se to glasno ka?e, bili su progla?avani ?u st u pk om n acion alist im a" i ?n epot r ebn om f or m aln o??u ". U tako pregrijanoj atmosferi zagreba?ki Hrvatski tjednik objavljuje intervju s Vicom, pjeva?em, ali i ?lanom svog Ure?iva?kog vije?a. U tom intervjuu objavljenim pod provokativnim naslovom Ako je netko uvrije?en kad pjevam hrvatske pjesme, onda je gre?ka u njemu, Vukov je nekoliko puta naglasio da njegov nacionalni ponos bezuvjetno uklju?uje i po?tovanje tu?eg.

Strasti su sve ?e??e, ali se ?ini da Vice pobje?uje i da ima sve vi?e prista?a na svojoj strani. U Hrvatskoj, me?u domoljubima o?ekivano, a za re?im sasvim neo?ekivano, on dobiva podr?ku eminentnih jugoslavenskih pisaca koji su se okupili na Tr e?em n er et ljan sk om sk u pu u Metkovi?u. U svom pismu najvi?im jugoslavenskim dr?avnim institucijama pisci i pjesnici nezamislivo hrabro brane Vukova, a postupke radijskih postaja koje iz programa izbacuju pjesme Vice Vukova

nedvosmisleno i izravno uspore?uju s fa?isti?kom praksom zatiranja nepodobnih: -Zabr in u t i sm o odlu k om Radio Sar ajeva k oji je na zahtjev svojih slu?atelja izbacio iz pr ogr am a sve pjesm e u izvedbi Vice Vu k ova. Zn a?i, da je Vice Vu k ov slu ?ajn o pisac, n jegove bi k n jige vjer ojat n o bile u k lon jen e iz k n ji?ar a i k n ji?n ica, a m o?da po ist im m et odam a i spaljen e. Da je k ojim slu ?ajem lik ovn i u m jet n ik , m o?da bi m u slik e ?ak i gor jele n a lom a?am a. A ovak o, k ad se n i?t a dr u go n e m o?e "sam o" je u k lon jen iz pr ogr am a, s du ?obr i?n i?k om n apom en om da ?e se n jegov glas opet ?u t i, ali k ad se pr eodgoji.

Pr osvjedu jem o pr ot iv ovak va obr a?u n a s javn im r adn icim a i in k vizit or sk ih m et oda k oje su n espojive s dr u ?t vom u k ojem ?ivim o i djelu jem o.

Ovo ?okantno pismo u kojem se vladarima komunisti?ke Jugoslavije bez pardona spo?itava da se pona?a fa?isti?ki, potpisali su Bor is Lu k ?i?, Ljer k a Fiam en go, Bo?e V. ?igo, Vladim ir Gaj?ek , Du br avk o Hor vat i?,

Ljer k a M if k a, Jozo Vr k i?, St an k o ?k u n ca, M ilor ad St ojovi?, M ar ija Peak i?, St ojan Vu ?i?evi?, Vladim ir Pavlovi?, Pet ar Sim u n i?, Gor an Babi?, Pavao Pavli?i?, St r ah im ir Pr im or ac, Vojislav M at aga, Dr ago Jan ?ar , St jepan ?e?elj, Nik ola Pu li?, Nada Pin t ar i?, a naknadno su im se pridru?ili Zvon im ir Golob, Ar sen Dedi?, Zvon k o ?pi?i? i Per o Got ovac.

Potpisnicima te nezamislive osude komunisti?kog re?ima, nije pala ni dlaka s glave. Vlast protiv njih nije poduzela ni?ta. Nastavila je progoniti Vicu Vukova. On je bio opasniji.

Kom u n ist i pr et var aju Vicu u Isu sa s t r n ovit om k r u n om n a glavi, a n jegove k on cer t e u apost olsk e pr opovijedi Malo tko je tada bio voljan vidjeti ?to se stvarno zbiva.

Jedan od njih, Vask o Ivan ovi?, pisao je u Knji?evnim novinama: -Ni u n ajsm jelijim svojim sn ovim a, gospodin t aj, n ije m ogao vjer ovat i da ?e se t o zbit i t ak o br zo.

Nar o?it o n e, u z ?iju ?e se t o pom o? ost var it i. Bilo

k ak o m u dr ago, pjeva? zabavn ih i jo? n ek ih m elodija, Vice Vu k ov, u r ek or dn om r ok u je izm ijen io st an je st var i t ak o, da sad n jega zabavljaju : ?alju m u pozdr avn e t elegr am e, pism a sa izr azim a podr ?k e i cvije?e za r o?en dan . Usk or o t r eba o?ek ivat i n jegovu f ot ogr af iju s t r n ovit im vijen cem ok o glave. Ve? sada n jegovi k on cer t i im aju m ist er ij apost olsk ih pr opovjedi, iak o r ije?i k oje t aj gospodin zn a n i u k ojoj ver ziji se n e m ogu ?t am pat i bez r igor ozn e r edak t u r e. Kak o je, dak le, i za t ak o k r at k o vr ijem e, st igao n a pu t m u ?en ik a, pr ogon jen og u m jet n ik a ?iji, sam o n ajavljen i k on cer t i, u n ose st r ah i pom et n ju m e?u dost ojan st ven ik e op?in sk e i r u k ovodst va m o?n ih i m asovn ih polit i?k ih or gan izacija.

Kak o t o da t oga gospodin a podr ?avaju , pozdr avljaju i pozivaju , st ot in e, pa, bogam i, i h iljade m ladih lju di; da zan em ar im o ost ale k oji, vjer ojat n o, im aju svoje r azloge, ali m i t o n e m o?em o dok azat i u ovoj pr ilici, a t o i n ije n a? posao. I u vjer en sam , podr ?avaju ga i

pozdr avljaju dan as vi?e n ego ju ?er . Pa, za?t o podr ?avaju ? Zat o ?t o zvan i?n o n adle?n i u ovom doga?aju n isu u ?in ili n i?t a od on oga ?t o je t r ebalo, a u ?in ili su on o ?t o n isu sm eli da u ?in e - pr im ijen ili su silu .

Ak o se n a ovaj n a?in , u z pom o? m ilicije, a n e, pr ije svega, ideolo?k i i lju dsk i, n ast avi " bor ba" pr ot iv Vice Vu k ova, u sk or o ?em o im at i jedn og m u ?en ik a ?ije ?e se f ot ogr af ije n osit i k r i?om .

neodgovorno, dovoditi ovog pjeva?a i dozvoliti da pjeva pred auditorijem u ?ijem prvom redu sjede najvi?i rukovodioci ove zemlje i SR Hrvatske? ?ini mi se da se i po cijenu odr?avanja Festivala moralo otkazati gostoprimstvo Vukovu. I ne samo to. Nagradu Lijepa na?a Vici Vukovu uru?uje niko drugi do ?lan Izvr?nog ve?a SR Hrvatske, u prisutnosti ?lanova

vrsnom pjeva?u), sigurno je da davanje nagrade iz ruku ?lana Izvr?nog vije?a SR Hrvatske nije tempirano u pravo vrijeme, niti je moglo korisno pridonijeti akciji koju sprovode ?irom zemlje dru?tveno politi?ke organizacije protiv ?politi?kih melodija" Vice Vukova. Ako je po kriteriju organizatora nagrada morala biti uru?ena u Krapini, manje bi neukusno bilo da je ona do?la iz ruku

Predsjedni?tva SFRJ, Izvr?nog komiteta SKH itd.

Ako je ta nagrada zaslu?eno pripala pjeva?u Vici Vukovu (a nema razloga da sumnjamo u objektivnost stru?njaka i publike - rije? je o zaista

nekog drugog lica, a ne iz ruku politi?ara (?Politika", 27. IX 1971.). Svjedoci se i danas sje?aju da su u Krapini bili M ik a Tr ipalo, Savk a Dab?evi? - Ku ?ar i ostali ?lanovi najvi?ih partijskih i dr?avnih

Nagr ada Lijepa n a?a -Svjesn o gr a?an st vo, pi?e Petar Lukovi?, k om e bi n a t r en u t ak pom an jk alo n epr ijat elja, n ije m or alo da br in e. Vu k ov je bio idealan za u logu vr ?ioca du ?n ost i n epr ijat elja, n ar o?it o k ad se pojavljivao pr ed gledaocim a k oji su t o sh vat ili k ao jo? jedn u pr ovok aciju i pr it om ?est ok o pr ot est ir ali. Tak o je u Politici, u jesen 1971. ?it at elj M ilen k o Pet r ovi? (slu ?ben ik iz Beogr ada), u zbu ?en ?t o je Vu k ova vidio n a f est ivalu ?Kr apin a 71" pisao: -Zar organizatori Festivala nisu mogli ocijeniti da je u najmanju ruku neukusno, a svakako i politi?ki

rukovodstava SR Hrvatske.

Gu?va oko maspoka i vidljiva uznemirenost ?irom Jugoslavije - nisu slutili na dobro. Ni aplauz Vici Vukovu tu nelagodnost nije mogao umiriti.

Poku?avaju?i da se suprotstavi hajci na

Vukova, inzistiraju?i na proceduri i zakonu zagreba?ki Ve?ernji list pi?e: -Dir ljiva je zaist a r azn ovr sn a galam a ok o Vice Vu k ova. Nek e r adio t elevizijsk e st an ice u dar ile su em bar go n a sve n jegove plo?e,

pr idr u ?u ju ?i se on im a k oji su Vu k ovu zabr an ili da n ast u pa u pojedin im m jest im a ili dvor an am a.

A sve t o u im e obr an e n ar oda od izazovn og i n asr t ljivog Vicin og n acion alizm a i ?ovin izm a, od st r ah a da

se n ar od n e u zn em ir i Vicin im pjesm am a k ao ?t o je n a pr im jer on a Tu je tvoja zemlja, tu sagradi dom... tu, na kamenu tom.

Dir ljiv je, k a?em o, t aj r espek t pr em a glasu n ar oda k oji, et o, n e ?ali t r u da da pi?e u m asam a pr osvjedn a pism a, ali n et k o pedan t an m o?da ?e se ipak u pit at i n ije li pr ije don o?en ja t og em bar ga u ?in jen ipak jedan pr ocedu r aln i pr opu st , n aim e, zar n it k o n ije zavir io u su dsk e ar h ive i t am o vidio da Vu k ov zbog svog ?n acion alizm a" n ije n ik ada bio n i osu ?ivan n i osu ?en , s gu bit k om gr a?an sk ih pr ava, pa t ak o i pr ava n a r ad, t o jest da javn o pjeva. Ali, et o, n ek e n a?e k olege zabor avili su n a t u pr ocedu r aln u f or m aln ost i t ak o, u im e svog n ar oda slu ?at eljsk og i ?it ala?k og, sam i pr eu zeli u logu vr h ovn og ar bit r a osu div?i ?ovjek a n a osn ovu vr e?e pisam a... a da u st var i javn ost n e zn a t k o t a pism a pi?e, n i k ak o t aj svoj zah t jev ar gu m en t ir a. Ak o Vice Vu k ov n ast u pa ?ovin ist i?k i, on da je t o

lak o ?in jen i?n o i su dsk i u t vr dit i. A ?t o, pit am o se ak o sada po?n u st izat i vr e?e pisam a t r a?e?i da se izvode pjesm e ?t o ih pjeva Vu k ov? Nadam o se da ?e se opet poslu ?at i glas n ar oda i pr om ijen it i odlu k a. Ba? bi t o m ogla bit i lijepa dr u ?t ven a igr a, t o pisan je pisam a n ek i n ovi k lik -k lak , pogot ovu k ad bism o je pr o?ir ili i n a izdava?k u djelat n ost , izlo?be, k on cer t a, cijelu k u lt u r u , pa da o br oju n a?ih pisam a ovisi k om e ?em o sk in u t i glavu , a k oga ?em o dign u t i do zvijezda. Dem ok r at sk i,

zar n e?

Em bar go ?e t r ajat i sve dok se Vice n e odr ek n e Dom ovin e Iako je Vukovu u njegovom ?ibenskom zavi?aju

spjevana pjesma: -Vice Vu k ov, n a?e gor e gr an a, on bi piva, n e sm i od or gan a, sve je jasnije bilo da je njegova glazbena budu?nost uglavnom u sferi teorije. Potvrdio je to i zagreba?ki Plavi vjesnik koji je objavio pismo svog ?itatelja M. K. I. iz Dubrave, koje su s osobitim zadovoljstvom prenijeli listovi iz Beograda i Sarajeva.

-Kao f in an cijsk i i ek on om sk i st r u ?n jak pi?e M.K.I. u Plavom vjesniku - obi?ao sam poslovn o got ovo sve op?in e i m jest a u Hr vat sk oj i u spu t se iz ?ist og h obija bavio ist r a?ivan jem odak le t olik i n ovac n a?im ?zvijezdam a? da k u pu ju sk u pe au t om obile, gr ade k u ?e, ot var aju r est au r acije i disco k lu bove i ?ive zaist a n a velik oj n ozi?

M ogao bi n et k o r e?i da su zak on i t r ?i?t a t ak vi, pa t k o h o?e n ek a plat i (pjeva?a), ali n ek a m i dr u g Vu k ov k a?e n a t em elju k ojih zak on a n esavjesn o u t aju je por ez i pr im a got ovin u ? Po k ojim t o zak on im a dijelove h on or ar a, pr em a izjavam a ?lan ova or k est r a s k ojim n ast u pa,

pr ebacu je r edovit o n a im e svoje su pr u ge, k oja n it i svir a, n it i pjeva? Po k ojim t o zak on im a i iz k ojih pobu da Vice Vu k ov, sav u m ot an u h r vat sk u zast avu , dak le n a?u zast avu , var a n a? h r vat sk i Fon d za k u lt u r n e djelat n ost i iz ?ijih se sr edst ava gr ade n ovi objek t i k u lt u r e i obn avljaju st ar i, a pr ih odi t og f on da sast oje se isk lju ?ivo od dijelova au t or sk ih h on or ar a pjeva?a i dr u gih u m jet n ik a? M o?da pon ek o i m isli daje Vu k ov velik i pat r iot jer n e zn a da iza pat r iot izm a sak r iva m iliju n e. Vice je ?n ajve?i" n a n ajm an je t r i podr u ?ja: on je, pr vo, n ajve?i Hr vat , dr u go on je sigu r n o n ajve?i u t ajiva? por eza m e?u Hr vat im a i, t r e?e, n ajve?i je pjeva? m e?u svim n a?im lju dim a. M i ost ali ?m ali Hr vat i" pla?am o Vici po 400 ili 600 t isu ?a st ar ih din ar a za jedan n ast u p. Vjer u jem da ?e se n a?i pr avi ?ovjek i pr avi st r u ?n jak k oji ?e sve t o izvest i n a?ist ac.

Ut aja por eza je k r ivi?n o djelo, k a?n jivo po zak on u , a m islim i po m or alu h r vat sk og n ar oda, iza ?ijih se sk u t a

k r ije Vice Vu k ov s k apom iz Im ot sk oga, k o?u ljom iz Sloven ije, lajbek om iz ?est in a i h la?am a k oje je k u pio u zapadn oj Evr opi, k ak o sam k a?e, jer da Hr vat sk a n ije n a Ist ok u , n ego n a Zapadu . Sve t o ve?e pojasom od t r obojn ice, h r vat sk e, k oja n as, k a?e Vice sve spaja. Nam a t r obojn ica, n jem u m iliju n i!

-Obilje?en kao nacionalist, ?ovinist, utajiva? poreza, provokator, siled?ija (scena iz hotela Pariz u gradu ko zna kome!) te uop?e, kao jedan skroz nezgodan tip, pi?e Lukovi?, koji nije mogao ulijevati povjerenje jer je studirao filozofiju i nije se, kao njegove kolege, ga?ao pade?ima, Vice Vukov do?ekao je da od njega ruke digne i Televizija Zagreb. Sredinom prosinca 1971. godine objavljena je izjava jednog od urednika TV Zagreb, Mi?e Brajevi?a, povodom izostanka Vukova iz emisije Videofon: -Zaist a n i?t a n e podu zim am o pr ot iv Vu k ova, ali sm o ga

sk in u li iz n edjeljn og Videofona da n e bi ispalo k ak o ga n am jer n o n am e?em o gledaocim a. U sada?n joj sit u aciji t ak av je, n aim e, n a? st av, s t im , ?t o n e zn a?i da Vu k ova zau vijek u k lan jam o iz n a?ih pr ogr am a.

Ne?to sli?no obe?ao je i direktor Radio Sarajeva Farik Dizdarevi?: -Em bar go ?e pot r ajat i sve dot le dok pozn at i pjeva? n e pr om jen i st av!

Hr vat sk a i sr psk a em igr acija u lovu n a Vicu Vu k ova -U me?uvremenu, pi?e Lukovi?, politi?ki odnosi u Hrvatskoj dovedeni su do ruba usijanja. Ekipa Savka -Tripalo - Pirker - ?ibl sa svojim fanovima morala je oti?i na do?ivotni zaslu?eni odmor. Nacionalna euforija ispuhala se kao balon, ali je i novo organizirana komunisti?ka budnost prijetila svima onima koji su se, barem i na tren, uklju?ili u ovu vrelu politi?ku igru. Vice Vukov, tad na gostovanju u Australiji nije nasjedao provokacijama usta?a.

Obio je pjevati i krenuo ku?i, preko Pariza. Odatle je telefonom zvao Zagreb.

Re?eno mu je ?to se dogodilo u Hrvatskoj i savjetovano da neko vrijeme miruje u Francuskoj dok se ?stvari ne ra??iste".

Shvativ?i da od pjevanja vi?e nema vajde, legalno, s ovjerenim jugoslavenskim paso?em, Vice je u Parizu upisao i zavr?io trogodi?nje ?kolovanje na Institutu za visoke me?unarodne studije. Emigracija, vidjev?i u Vukovu ?ansu za zgodnu promid?benu kampanju, nije ga ostavljala na miru.

Usta?e su ga maltretirale, pretile i onda stavile na svoju ?crnu listu". Bio je osu?en na smrt! ?etnici nisu bili ni?ta milostiviji.

Vukov je za njih bio ?strogo hrvatski pjeva?", i svaki udarac njemu bio je udarac Hrvatima i poen za ?srpsku stvar ". Vukov se u svemu tome dr?ao po strani. Nije se gotovo ni s kim dru?io, ?utio je, izbjegavao razgovore, u?io i polagao ispite. Kad su prijetnje emigracije postale ozbiljne i kad su se ?ak njegovi pari?ki poznanici kladili ho?e li Vukov sutra osvanuti ?iv, on se odmah nakon ?to je diplomirao, vratio u Jugoslaviju. Kako je bio bez posla, opet se latio knjige. Nastavio je davno zapo?ete studije ?iste filozofije, diplomirao, i poslije mnogo muka

kona?no uspio da se zaposli kao redaktor u Nakladnom zavodu Matice hrvatske. Oni koji prate pravnu literaturu mogli su njegovo ime vidjeti ispod tekstova sa stru?nom tematikom, ali oni koji su ga pratili kao pjeva?a nisu njegovo ime nigdje mogli na?i.

Pjeva? k oji n ije sm io post ojat i Ipak, Vici Vukovu, kao anatemiziranom pjeva?u, u trag je u?lo sarajevsko Oslobo?enje u kolovozu

1973. godine. Izvjesna gra?anka B. K. iz Sarajeva, pisalo je Oslobo?enje, u?la je u prodavaonicu Jugotona i kupila kasetu ansambla Dalmacija, a kad je stigla ku?i po?eljela je da ?uje malo pjesama o moru, pu?ini, ribarima, ?koljkama i vje?ito najljep?oj obali na svijetu, gra?anka je, umjesto ansambla Dalmacija, prepoznala mrski glas Vice Vukova, tu se zamalo nije onesvijestila. Odmah je onako zajapurena, ogor?ena i zaprepa?tena

dotr?ala u redakciju Oslobo?enja, izgovoriv?i, bez daha: -Ja sam pr evar en a!

Njen omiljeni list odmah je reagirao tekstom Podvala sa magnetofonske vrpce u kojem je bilo i ovakvih konstrukcija: -Ispod dek lar acije da se n a vr pci n alaze popu lar n e dalm at in sk e pjesm e u izvo?en ju an sam bla Dalmacija, vje?t o je bio sak r iven jedn osat n i k on cer t Vice Vu k ova, ?ije su in t er pr et acije odavn o sk in u t e sa pr ogr am a ju goslaven sk ih r adio i t elevizijsk ih st an ica, a plo?e i m agn et of on sk e vr pce disk ogr af sk ih k u ?a povu ?en e iz pr odaje.

M ot ivi k oji su pr et h odili i u vjet ovali ovak vu odlu k u dobr o su pozn at i ju goslaven sk oj javn ost i.

Nacion alist i?k i ispadi i

ot vor en o su pr ot st avljan je Vu k ova polit ici socijalist i?k og sam ou pr avn og dr u ?t va, k ao i ot vor en a an t iju goslaven sk a pr opagan da i veza sa u st a?k om em igr acijom u in ost r an st vu , bili su svak ak o dovoljan r azlog da se ju goslaven sk i gr a?an i odr ek n u n jegovih ?zabavlja?k ih u slu ga" . Ovo t im pr ije k ada se im a n a u m u da je Vice Vu k ov i u in ost r an st vu n ak on ilegaln og n apu ?t an ja gr an ica SFRJ n ast avio svoje n acion alist i?k e or gije, sam o sada u dr u ?t vu vo?a n ajcr n jeg t aloga em igr acije. Kada sm o, opet u dr u ?t vu gr a?an k e B. K. i slu ?ben ik a SUP-a ot i?li u ist u pr odavaon icu , do?ek ao n as je ar ogan t n i poslovo?a k oji se, ?ak n i

u z pok az slu ?ben e legit im acije SUP-a n ije ?elio da se pr edst avi. Ovu k aset u poslovo?a je jedn ost avn o, bez m n ogo u zbu ?en ja, st avio n a policu i pon u dio n am pr avu , m isle?i valjda, ak o n e?et e vi, k u pit ?e n ek o dr u gi, ?t o n am je k asn ije pot vr dio r ije?im a: -Ja n em am n ik ak vo r je?en je o zabr an i pr odaje plo?a i k aset a Vice Vu k ova i ja ?u ih pr odavat i pa se t o vam a svi?alo ili n e!

Zabrinuti novinar E. Karamehmedovi? i jo? zabrinutija gra?anka B. K., sarkasti?no komentira Lukovi?, jo? dugo nisu mogli da do?u k sebi zbog ove ?ne?uvene provokacije", za?injene serijom tra? pri?a o Vukovu koje su tad kru?ile Jugoslavijom. A pri?alo se da je pobjegao iz zemlje, da je ubijen u Australiji, ali je ?iv vi?en u MĂźnchenu gdje je na njega izvr?en drugi atentat. Po?to je tu umro, pobjegao je za Pariz i postao ?ef svjetske antijugoslavenske emigracije. Ljudi su se kleli da ga vi?aju s usta?ama, ?etnicima i balistima, i da se svuda osje?a kao me?u najro?enijima. Bilo je i onih koji su vidjeli kako su Vukova po tre?i put ubili u Parizu, a nije falilo i tipova koji su u sve to povjerovali,

sretni ?to se sve zavr?ilo u inozemstvu, a ne kod nas.

Tamo, na trulom Zapadu, ionako je sve prljavo.

Nije zgodn o da Vu kov pjeva U me?uvremenu Vice se skrasio u Zagrebu. Njegovi prijatelji ka?u da vrijeme najradije provodi u obiteljskom krugu, sa suprugom Dijanom, sinom Emilom i k?erkom Ivanom.

Jednom ili dvaput godi?nje gostuje po Kanadi, ali po

onoj narodnoj koga ujede zmija i gu?tera se pla?i, Vukov prekida koncert ?im osjeti i najmanju provokaciju. Svojevremeno je gostovao i u Njema?koj, ali je nekoliko koncerata prekinuo zbog nedoli?nog pona?anja publike.

Njegovih plo?a i kaseta u doma?im radnjama jo? uvijek nema (op.a. rije? je o 1989. godini). Vukov je, i nakon tolikih godina, bez presude kriv. I da je zaista u?inio neki zlo?in, Vukov bi

poslije svih ovih godina, pi?e Lukovi? 1989. godine, bio na slobodi, zakon bi mu bar osigurao sva Ustavom zajam?ena gra?anska prava. Ovako, on je ?ovjek izme?u. Nije mu se sudilo i on slu?beno ni za ?to nije bio kriv.

Neslu?beno, sudio mu je tko je kad i kako stigao, i, naravno, za sve je bio kriv.

Naro?ito za ono ?to nije u?inio. Nikakva slu?bena odluka kojom se Vukovu zabranjuje da pjeva ne postoji. Nigdje nema dokumenta u kojima pi?e da on ne mo?e snimati plo?e i da ga se ne smije ?uti na radiju ili vidjeti na televiziji. Nigdje ne pi?e da ne smije nastupati na koncertima. Ali, ?im se, na primjer 1986. godine pro?ulo da ?e na albumu Bijelog dugmeta kao gost pjevati Vice Vukov, politi?ki komentatori po?eli su praviti kombinacije o tome ?to se krije iza ove Bregovi?eve ujdurme?

Nikom nije palo na pamet da bi bio red da Vukov kona?no i otpjeva ne?to.

Tek da poka?e da ga nismo izgubili kao pjeva?a. Od komentara se krenulo u Komitete i odatle je stigla preporuka Diskotonu (koji je objavio taj Dugmetov album): -Nije zgodn o da Vu k ov pjeva. I, Vukov nije pjevao.

ZAVI? AJNI PUTOPIS Fr an j o I. posl j edn j i car Sv et og r i m sk og car st v a, car Au st r i j e i k r al j Jer u zal em a, M a? ar sk e, ?e?k e, Dal m aci j e, Hr v at sk e, Sl av on i j e, Gal i ci j e i Lodom er i j e:

?IBEN ?AN I SU M IRN I KADA SE S N JIM A DOBRO POSTUPA, A ?IBEN ?AN KE SU ZGODN E, DOBRO GRA? EN E I PJEVA JU KAO OPERN E PJEVA?ICE

200. obl j et n i ca dol ask a Fr an j e I. posl j edn j eg car a Sv et og r i m sk og car st v a, car a Au st r i j e i k r al j Jer u zal em a, M a? ar sk e, ?e?k e, Dal m aci j e, Hr v at sk e, Sl av on i j e, Gal i ci j e i Lodom er i j e u ?i ben i k 10. sv i bn j a 1818.

Kako je ?ibenik izgledao i kako se u njemu ?ivjelo po?etkom 19. stolje?a znamo zahvaljuju?i prvom caru Austrijskog carstva Franji (Franzu) I. poznatom i kao Franjo II. Dok je bio car Svetog rimskog carstva. ?ibenik je bio jedan od gradova koje je on posjetio tijekom svog carskog putovanja od Rijeke do Dubrovnika, a u njemu se zadr?ao dva dana. Sve ?to je vidio i do?ivio opisao je u opse?nom putopisu. Osim ?ibenika car je posjetio Knin, Drni? i Skradin. Iz Skradina car je brodom preko Prukljanskog jezera doplovio Bilica odakle je prema ?ibeniku krenuo obi?nom konjskom zapregom.

M agar e?e st u be -Spu ?t am o se k on a?n o pr em a m or u , pi?e car Franjo I. u svom putopisu, cest om k oja je pr ok opan a u st ijen am a i pr ibli?avam o se pr edgr a?u ?iben ik a.

Na lijevo je ?ir ok i k lan ac izm e?u st ijen a, a izn ad n jega je velik a gr adin a sv. Ivan a. Pot om dolazim o do n ek e vr st e pr ijevoja ili ?ir ok e dolin e s ?ije su desn e st r an e gr adsk e zidin e k oje su pon e?t o u n i?t en e. Ispod u t vr de sv. An e je n a lijevo ?ir ok a dolin a pu n a lijepih k u ?a s vr t ovim a k oja se pr u ?a sve do

m or a. Car je ulaze?i u ?ibenik iz pravca Bilica, pri spu?tanju prema sredi?njem gradskom trgu, prolazio pored sjevernih ?ibenskih srednjovjekovnih bedema koji su poru?eni osamdesetak godina kasnije. Do Poljane se dovezao zapre?nim kolima, a dalje su on i njegova ?etvrta supruga, carica Kar olin a Ch ar lot a Au gu st a od Bavar sk e, morali i?i pje?ice zato ?to kola nisu mogla pro?i kroz uska gradska vrata koja su se nalazila u dana?njem prolazu izme?u kazali?ta i Gradske knji?nice.

Prema njegovom svjedo?enju, u ?ibenik se ulazilo kroz dvostruki bedem, a odatle se "vr lo dobr o poplo?en om du gom u sk om u licom izm e?u lijepih k u ?a od n ek olik o k at ova dolazilo do t r ga izm e?u k at edr ale i Velik e gr adsk e vije?n ice".

-Pr e?av?i pr ek o t og t r ga po?li sm o n a lijevo i n e?t o pr em a dolje izm e?u izm e?u k at edr ale i k u ?a da bi se n ek om vr st om visok ih m agar e?ih st u ba spu st ili do m or sk e obale du ? k oje je ?ir ok a u lica k ojom u z biv?u pala?u Repu blik e dolazim o do ?et ver ok at n e k u ?e k oja pr ipada st an ovit om Dr agi. U t oj sm o k u ?i odsjeli n ak on ?t o sm o dva sat a dobr o vozili zapr e?n im k olim a.

gradska stra?a. Uz more, na obali, plesale su ?ene i djevojke divlji ples.

Car zapa?a da su u ?ibeniku "ot m jen iji Talijan i", a da su "m or laci pr ipr ost i " te dodaje da su "odjeven i k ao i m or laci u Sk r adin u , sam o ?t o ?en e n a dr u gi n a?in ve?u bijele r u pce n a glavi, a m u ?k ar ci im aju n ek e cr ven e k ape, k oje izgledaju k ao t u r ban i.

Ku ?a Dr ago Dakle, car, carica i njihova pratnja bili su smje?teni u ku?u koja je bila dovoljno velika i udobna da bi se u njoj ukazalo gostoprimstvo jednom caru, a pripadala je ?iben?aninu Dragi.

?iben?ane car opisuje kao ljude koji su "m ir n i k ada se s n jim a post u pa dobr o i k ada n e m or aju gospodar im a pla?at i deset in u ", a nagla?ava da je ?ibenik zatekao u siroma?tvu koje obja?njava prestankom trgovine s Turcima i posljedicama nedavne vladavine svog smrtnog neprijatelja cara Napoleona.

Ipak, iako na ulicama uo?ava mnogo siromaha u poderanim sme?im kaputima nalazi da je grad lijep te potanko opisuje sve njegove bedeme, kule i utvrde. ?ibenske bedeme pogre?no naziva starorimskim zidinama. Opisuje ih kao vrlo visoke i ?vrste "k ak ve su i ?iben sk e k u ?e", a pomalo je zbunjen labirintom

Gdje je ta ku?a bila ne zna se pouzdano, ali je o?ito bila dovoljno velika i komforna jer su car, carica bili su zadovoljni smje?tajem. Ku?a je prema carevom opisu imala veliko predvorje iz kojeg su se stubama uspeli na drugi kat gdje su za njih pripremljene "n isk e, ali ?ist e k am en om poplo?en e sobe" .

Di v l j i pl es ?i ben ?an k i -Bili smo primljeni i pozdravljeni od mnogobrojnog svijeta koji je stajao na zidinama i tornjevima grada i glasnim povicima izra?avao svoje veselje. Po?asni ?palir tvorile su domobranska ?eta sa zastavama, bubnjevima i gajdama, i

Car ica Kar olin a Ch ar lot a Au gu st a od Bavar sk e

uskih ulica poplo?anih kamenjem izlizanim od hodanja: -U m n ogim ?iben sk im u licam a st aln o se ide pr em a gor e i dolje, n ek ada i st r m o, a sk or o sve je u gr adu n epr aviln o.

N a br odov i m a m u ?k ar ci sj ede s desn e st r an e, a ?en e s l i j ev e Sutradan ujutro, 11. svibnja 1818. godine car je po?ao na izlet do tvr?ave sv. Nikole.

Zanimljivo je da plove?i preko ?ibenske luke na ulazu u kanal sv. Ante vidio i opisao veliku zgradu za koju ka?e da je biv?a bolnica. Uo?io je i pe?inu sv. Ante u kojoj "?ivi n ek i pu st in jak ". Dok je plovio kroz kanal sv. Ante pratilo ga je puno "plovila svih vr st a, u k r a?en ih , ali i on ih lo?ijih ". ?iben?ani su na brodovima kojima su plovili za carem "n epr ek idn o bu bn jali", a caru je bilo zanimljivo za?to na svim brodovima mu?karci sjede s desne, a ?ene s lijeve strane. Pi?e da su ?ene "odjeven e u bijele h aljin e s jar k o cr ven im pr slu cim a sli?n o k ao u Sk r adin u , vozile vr lo br zo." Na ?alost nije

objasnio jesu li ?iben?anke plovile brzo zato ?to su bile vje?te u jedrenju ili su bile brzo zato ?to su sna?no veslale?

Tvr?avu sv. Nikole je najprije oplovio, a zatim ju je razgledao. O njoj pi?e op?irno, ali pomalo suhoparno. U tvr?avi zati?e jednog ?asnika i 30 vojnika te precizno navodi da se, kada je lijepo vrijeme, do nje iz ?ibenika plovi 25 minuta. Car s tvr?ave vidi Zlarin "ot ok n a k ojem ?ive m ar ljivi lju di i u z k oji se vade k or alji, ?t o je dan o u n ajam Talijan im a iz Napu lja".

Pri vo?nji natrag, car u?iva u lijepom pogledu na ?ibenik: -Gr ad s visok im k u ?am a od k am en a je n a padin i br da k ojem je n a vr h u u t vr da sv. An e, a n a obali se vidi cr k va desn o od vr at a k r oz k oja sm o ju ?er iza?li.

Kazal i ?t e s l o?i m dr v en i m l o?am a Nakon izleta do tvr?ave sv. Nikole car je posjetio katedralu sv. Jakova koju tako?er potanko opisuje hvale?i njenu ljepotu, a za biskupsku pala?u ka?e da je "dvok at n a

zidan a zgr ada s pr o?eljem i balk on om pr em a m or u k oja im a dvor i?t e u k ojem su zapovjedn i?t vo gr ada i gr adit eljsk a u pr ava". Slijedi opis dijela ?ibenika kakav nam danas nije poznat jer govori o "pala?i k oja s bisk u psk om pala?om t vor i k u t i pr odu ?ava se pr em a dr u gim k u ?am a i m or u do k u ?e Dr ago".

nekada?nje sajmi?te turskim karavanama.

Na njenoj sjevernoj strani uo?ava bolnicu, jednokatnicu ogra?enu zidom koja slu?i i kao nahodi?te "u k ojem su dvije dojilje i dva djet et a zat o ?t o su ost ala djeca dan a sk r bn icim a n a selu gdje ih se za 10 f or in t i m jese?n o n jegu je, ali sam o do deset e godin e".

-Zgr ada je r an ije bila st an pr edst avn ik a Repu blik e, ka?e car, To je vr lo visok a zgr ada gr a?en a od k am en a k oja n a m or sk oj st r an i im a dvor i?t e ok r u ?en o s t r i st r an e dr u gim zgr adam a od k ojih

Posebno je zanimljivo carevo opa?anje da u ?ibenskoj bolnici postoji soba "vla?n a, s lo?im dr ven im st u bam a i vr at im a n a podizan je u k ojoj su k r evet i za pla?aju ?e t r u dn ice, k oje n e ?ele bit i

jedn a im a u pr izem lju dvije velik e pr ozr a?n e sobe i k azali?n u dvor an u "opr em ljen u lo?im dr ven im lo?am a n a dva k at a k oje su n adogr a?en e n a zidove". U tom kazali?tu, bilje?i car ,"pr edst ave se daju k ad do?u lak r dija?i" .

pozn at e". Bolnica ima i ?etiri puno bolje sobe od kojih u jednoj, pi?e car, stanuje bolni?ar, a u drugoj je spremi?te za ogrjev.

Vl a?n a soba za pl a?aj u ?e t r u dn i ce k oj e n e ?el e bi t i pozn at e Predgra?em, do kojeg je do?ao pje?ice, car naziva Poljanu, a opisuje je kao

-U t e sobe bi se m ogle pr em jest it i pla?aju ?e t r u dn ice, razmi?lja car kojem nije jasno za?to ?iben?ani trudnice koje tra?e za?titu i ?ele biti anonimne dr?e u vla?noj i derutnoj prostoriji, a ogrjev u sasvim solidnoj, prostranoj i svijetloj sobi?

Na prvom katu, bilje?i on dalje, bolnica ima velike odvojene sobe za mu?karce i ?ene s 18 kreveta, te dodaje da bolnicu nadzire kirurg koji se brine i o prehrani ?to

su te?ke zada?e "bu du ?i da su Fr an cu zi boln ici odu zeli sva im an ja pa on a ovisi o dr ?avi k oja pla?a po glavi bolesn ik a".

?i ben ?an k e pj ev aj u k ao oper n e pj ev a?i ce Za svog carskog gosta ?iben?ani su 11. svibnja popodne organizirali utrku ?amaca. To samo po sebi ne bi bilo tako neobi?no da se u veslanju nisu natjecale samo ?ene. Bile su ponovno odjevene u ?iste bijele haljine s jarko crvenim prslucima bez rukava, a na glavama su imale bijele marame. Veslale su du? obale, a pobijedio je ?amac koji je prvi stigao do gradskog slu?benika sa zastavom ispred

gradske pala?e. Nakon utrke ?amaca odr?ana je neobi?na kostimirana priredba koju car iz nekog razloga naziva "plesom sli?n om m or e?k i u Zadr u ". Sude?i po carevom opisu bila je rije? o nekoj vrsti ma?kara jer jer je na ?elu povorke i?ao "f r an cu sk i gen er al s m alim gr en adir om i dva m ala st jegon o?e, a za n jim Rim ljan in i Tu r ?in ". -Gr en adir je, opisuje car, odr ?ao govor n ak on k ojeg su plesa?i lijepo obu ?en i k ao past ir i, odjeven i u bijelo sa zelen im k r at k im ogr t a?im a i ?e?ir im a n a glavam a i plesa?ice odjeven e u bijelo s vijen cim a cvije?a u r u k am a, t e?k im k or acim a izvodili r azli?it e plesn e k r et n je. Na k r aju je jedan st ar i seljan in k oji je n osio du gi zelen i k apu t , odr ?ao govor .

Pr ipr ost ije ?en e plesale su ist i ples, a pjevale su sk or o ist o k ao pjeva?ice u oper i. Za ?iben?anke car ka?e da su zgodne i dobro gra?ene "a m u ?k ar ci ist o t ak o". Car dio svog putopisa posvetio i ?ibenskim crkvenim prilikama, a 12. svibnja se zaputio dalje preko Vrlike i Klisa do Splita.

Pripremili: Stanko Feri? i Edi Kapitanovi?

470 k ilom et ar a bicik list i?k ih r u t a k r oz Nacion aln i par k ?Kr k a?

Nacionalni park ?Krka? s 470 kilometara biciklisti?kih ruta i dvadeset devet kilometara pje?a?kih staza, postaje rekreativna zona za lokalno stanovni?tvo i nezaobilazno odredi?te za sve ljubitelje aktivnog boravka u prirodi, pogotovo na

srednjem i gornjem toku rijeke Krke, koji, zahvaljuju?i konfiguraciji terena i prirodnim fenomenima u okru?enju, pru?aju brojne mogu?nosti za bavljenje sportom. Svaki posjetitelj mo?e kreirati vlastiti itinerar obilaska Parka: vo?nju bicikla, izlet brodom ili pje?a?enje pou?no - pje?a?kim stazama.

Razn olik i sadr ?aji i n ovi oblici posje?ivan ja -Pr ojek t bicik list i?k ih r u t a, ka?e ravnatelj Javne ustanove ?Nacionalni park Krka? mr. sc. Kre?imir ?aki?, du gogodi?n ja je vizija Javn e u st an ove k oji je, n a n a?e velik o zadovoljst vo, ost var en a k r oz pr ojek t Krka bike - 470 kilometara biciklisti?kih ruta kroz Nacionalni park ?Krka?. ?elja n am je bila pon u dit i r azn olik ost sadr ?aja i n ove oblik e

posje?ivan ja, pogot ovo on e k oji se odn ose n a ak t ivn i bor avak u pr ir odi.

Nacion aln i par k " Krka" im a velik i pot en cijal k ao r ek r eat ivn o podr u ?je i zat o m or a m ot ivir at i i pot icat i n a k r et an je sve on e k oji t u ?ive i r azvijat i oblik e posje?ivan ja k oji su k om pat ibiln i s r esu r sim a k ojim a u pr avlja, a t o su u pr avo pje?a?en je i bicik lizam , dak le ak t ivn ost i k oje im aju n ajm an ji u t jecaj n a pr ir odu . U ovaj pr ojek t u lo?en o je 454 250 k u n a, u ?t o su u k lju ?en i, izm e?u ost aloga, izr ada st u dije r izik a i GPS t r agova bicik list i?k ih pu t ova t e izr ada i post avljan je cik lot u r ist i?k e sign alizacije. Vjer u jem o da ?e Krka bike pr odu ljit i bor avak posjet it elja i n a n ek olik o dan a, ?t o ?e pr idon ijet i i odr ?ivom r azvoju cijelog podr u ?ja.

M BT, ROAD, TRCK r u t a i Kr aljevsk a r u t a du ga 95 k ilom et ar a i 100 m et ar a U Parku je ure?eno ?etrnaest biciklisti?kih ruta, od toga pet M TB ili brdsko-biciklisti?kih, tri ROAD ili cestovnih i ?est TRACK ruta za ugodnu obiteljsku vo?nju, a tu je i najdu?a takozvana Kraljevska ruta. Postoje dakle, staze i rute za svakoga, od sporta?a do rekreativaca.

Kraljevska ruta dobila je to ime zato ?to je duga ?ak 95,1 kilometar. Po?inje ispred ispostave JU ?NP Krka? u Sk r adin u , prolazi kroz naselja Ru pe i Kist an je, a zavr?ava u Bu r n u m u na rimskom vojnom amfiteatru.

Na povratku u Skradin, kod Ro?k og slapa i slapa Br ljan spu?ta se u kanjon rijeke Krke te se poslije La?k ovice, istim putom, vra?a u Skradin. Najkra?a biciklisti?ka ruta duga je 8,6 kilometara. Ona vodi od

imati i ve?i nagib. Namijenjena je biciklistima s dobrom fizi?kom kondicijom i naprednim vje?tinama upravljanja biciklom.

Na rutama je postavljena propisana cikloturisti?ka signalizacija, a posjetiteljima su dostupne i bro?ure s detaljnim opisom, fotografijama, kartama i GPS koordinatama.

Sk r adin a do Sk r adin sk og bu k a, najljep?eg i najposje?enijeg slapa na rijeci Krki.. Rute su formirane kao kru?ne kako bi omogu?ile korisniku da se vrati na po?etnu to?ku. Staze na nekim lokacijama presijecaju jedna drugu ili idu paralelno, ali nije predvi?en prelazak biciklista s jedne staze na drugu.

Ru t e za svak og, za sve u zr ast e i dobn e sk u pin e Cest ovn u r u t u karakterizira vo?nja sportskim cestovnim biciklima po kvalitetnim asfaltiranim cestama, stazama iznadprosje?ne duljine i razli?itih visinskih profila. Ta je ruta namijenjena aktivnim sporta?ima koji tra?e fizi?ki zahtjevne sportske izazove.

Tr ek k in g & obit eljsk a r u t a predstavlja vo?nju treking, brdskim ili city biciklima po asfaltiranim cestama i kvalitetnim makadamskim putovima, s blagim usponima i padovima, bez tehni?ki zahtjevnih dijelova, a namijenjena je obiteljima s djecom te manje aktivnim rekreativcima svih dobi koji ?ele u?ivati u prirodi.

Br dsk o-bicik list i?k a r u t a uklju?uje vo?nju brdskim biciklima po ure?enim i neure?enim ?umskim stazama, razli?itim putovima, s usponima i spustovima koji mogu

Sve rute imaju tri polazna punkta: -Ispost ava JU " NP Krka" u Sk r adin u , -Posjet it eljsk i Cen t ar k r et an ja u La?k ovici i -Ek o k am pu s " Krka" u Pu ljan im a Na svakoj od ruta posjetiteljima se otkrivaju spektakularni prizori rijeke, dostupni su im vidikovci s kojih pogled oduzima dah i navodi na razmi?ljanje o snazi prirode i va?nosti njezina o?uvanja.

Ljubitelji vo?nje na dva kota?a, pedaliraju?i rutama Nacionalnog parka ?Krka?, uz adrenalinski naboj ?to ga stvara vo?nja niz strme padine ili pak mirni prolazak kroz pitome drage, mogu ste?i neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih stani?ta.

130. obljet n ica u pr avljan ja ?iben ik a vlast it im vodoopsk r bn im su st avom

?ibenski Vodovod spa?ava ljude i st oku od kat ast rofalne su?e 1936. godine Poduze?e "Vodovod i odvodnja" ?ije su temeljne djelatnosti opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro?i??avanje otpadnih voda, upravlja vodoopskrbnim sustavom ?ibenskog podru?ja i kontinuirano se razvija prate?i potrebe stanovni?tva, gospodarstva i rastu?e turisti?ke djelatnosti. Od svog postanka, od izgradnje prvog javnog vodovoda 1879. godine, a posebno nakon 1888. Kada je ?ibenik po?eo upravljati vlastitim vodoopskrbnim sustavom poduze?e ima istu misiju koju dosljedno ostvaruje, a to je neprekidna, pouzdana, djelotvorna i kvalitetna usluga vodoopskrbe te uz to i odvodnje. podru?ja koji je danas u okvirima Grada Drni?a i op?ine Une?i?, o suvremenom vodovodu u to vrijeme jo? nisu mogla ni sanjati.

Sm r t on osn a su ?a 1936. godin e Iako je vodoopskrba grada ?ibenika stalno unapre?ivana i pobolj?avana ostala naselja na podru?ju tada?nje Op?ine ?ibenik, koje je bila puno ve?a od dana?njeg Grada ?ibenika jer je obuhva?ala dana?nje op?ine Pirovac, Tisno, Murter, Tribunj, Bilice, Primo?ten i Rogoznica te Grad Vodice kao i dio

Moglo bi se pomisliti da se o njima i njihovim potrebama op?inska vlast i op?insko vodoopskrbno poduze?e nisu brinuli, ali nije tako. Istina, na po?etak izgradnje zagorskog i priobalnog vodovodna trebalo je ?ekati jo? desetlje?a, ali se o potrebama stanovni?tva priobalnih naselja i naselja u Zagori pa i na otocima itekako vodilo ra?una posebno ljeti kada su ljudi i doma?e ?ivotinje skapavali od ?e?i zbog dugotrajnih su?a.

Jedna od najve?ih su?a pogodila je ?ibenski kraj 1936. godine. Ki?a nije padala mjesecima, stoka je ugibala od ?e?i, a ugrozila je i ?ivote ljudi. U tim dramati?nim okolnostima ?ibenski je Vodovod pomagao su?om ugro?ena

podru?ja tako ?to je vodom iz ?ibenskog vodovoda punio suhe lokve, bunare i ?atrnje, a te?acima i seljacima bilo je dozvoljeno besplatno uzimati vodu na javnim ?esmama.

Ravn opr avn a i po?t en a podjela vode ?edn om n ar odu Op?ina ?ibenik pla?ale je tro?kove kamiona i zapre?nih kola kojima se voda odvozila do ?ednih sela. Jedna od najve?ih akcija spa?avanja ljudi i stoke pokrenuta je 1936. godine za vrijeme nezapam?ene vi?emjese?ne su?e. U kolovozu te godine ljudi su doslovno umirali od ?e?i, a stoka je masovno ugibala. U tim trenucima ?ibenski Vodovod upu?uje apel da se kao "n ajh it n iji pr oblem n am e?e opsk r ba sela i seosk og pu ?an st va vodom ".

Odmah se stupilo u akciju. Voda se

prevozila kamionima i zapregama, a cisterne i ba?ve pratili su op?inski slu?benici koji paze da se voda ravnopravno i po?teno podijeli ?ednom narodu. Ideju da se voda u sela uz ?eljezni?ku prugu preveze velikim vagonima - cisternama nije bilo mogu?e ostvariti, ali je na nekim mjestima voda za stoku istakana iz tankova parnih lokomotiva.

Ba?t in a solidar n ost i i h u m an ost i Zanimljivo ja da se za tu akciju koju je pokrenuo ?ibenski Vodovod koristio termin "solidar n a h u m an o - socijaln a ak cija". Tradicija solidarnosti i humanosti traje i danas. Pogubnih su?a kakve su vladale dvadesetih i tridesetih godina 20. stolje?a ima danas, ali su zbog razvijenog sustava vodoopskrbe posljedice nisu tako drasti?ne. To ne zna?i da vi?e nema situacija u kojima je potrebno osigurati dovoljno pitke vode za ugro?ena podru?ja, naselja pa i sam grad ?ibenik. U dana?nje vrijeme odmah se reagira ako se uka?e potreba da se stanovni?tvo opskrbi vodom zbog zamu?enja izvori?ta ili u nekim drugim situacijama. Ne treba zaboraviti ni na dane Domovinskog rata kada je spajanjem ?ibenskog i zadarskog vodovoda, grad Zadar dobio vodu u trenucima kada su izvori?ta s kojih se napajao bila pod okupacijom pobunjenih Srba, biv?e JNA i srbijanskih paravojnih postrojbi. adv