?ASOPIS ZA KULTURU SJE?ANJA
GODINA 7.
BROJ 29
STUDENI / PROSINAC 2018.
w w w.m ok .h r
INTERVJU
JOSIP BELAM ARI?
?ibenik je nezamisliv bez svojih st anovnik a koji oblik uju njegov duh jednako koliko i njegova ar hit ek t ur a i povijest Slik a n a n aslovn ici: M iljen k o Ben gez / ?iben ik
NA?A PRI? A ?IBENSKI GALEBI POLETE KADA IM ?PARTIZANKA? DONESE LIJEPE STRANKINJE INTIM NA POVIJEST NAJBOLJI ?IBENSKI RECEPTI ZA LIJEPE GRUDI, USPJE?NO ZA? E? E, M U?KU SNAGU I DOBRU VOLJU KOD ?ENA KULTURA SJE? ANJA PRVU ?IBENSKU LONGPLEJKU SNIM IO JE PJEVA? KI ZBOR "KOLO" 1969. GODINE
INTERVJU
JOSIP BELAM ARI?
?iben ik je n ezam isliv bez svojih st an ovn ik a k oji oblik u ju n jegov du h jedn ako koliko i n jegova ar h it ek t u r a i povijest
PROF. DR. SC. JOSIP BELAM ARI?, ZNANSTVENI SAVJETNIK U TRA JNOM ZVANJU, PREDSTOJNIK PODRU?NICE INSTITUTA ZA POVIJEST UM JETNOSTI CENTAR CVITO FISKOVI? U SPLITU
M ladost i koja sr edin om 21. st olje?a bu de h odala po ?iben ik u t aj ?e se ?iben ik ?in it i n ajljep?im od svih dot ada?n jih ?iben ik a. M i se m or am o sam o pot r u dit i da dan as bu dem o dost ojn i i n jih i on ih koji su n am t aj gr ad ost avili.
Vra?am se tu, tu su luke iz mog sna? tako je o svome ?ibeniku pjevao Ar sen Dedi?, a stihove ove nostalgi?ne pjesme rado pjevu?e ?iben?ani koji su se raselili po svijetu, no uvijek se s velikim gu?tom vra?aju u kale djetinjstva, mladosti? . Me?u onima koji nikada nisu zaboravili svoje korijene je i prof. dr. sc. Josip Belam ar i?, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, predstojnik podru?nice Instituta za povijest umjetnosti Centar Cvito Fiskovi? u Splitu. i hipnotiziranost radom motora broda kojim smo i?li na Jadriju kroz Konal ? sve je to pohranjeno na sigurnom mjestu moje memorije. Ali sje?anja se mijenjaju kako se mi mijenjamo, pa bih danas sigurno pretjerao u opisnju ?ibenivaika od prije pola stolje?a na ra?un ovoga koji me svaki put iznova osvoji, premda me uvijek prenerazi ?to je krajolik oko svete Mare, na primjer, postao neprepoznatljiv.
?iben sk i gen Slat ke ?iben ske u spom en e -?iben?anin sam po majci, Nevi Vat avu k , i ocu Igor u , ali moja je obitelj uvijek ?ivjela u Splitu gdje je otac radio u brodogradili?tu, kao glavni projektant. Za razliku od moje bra?e, ro?ene u Zagrebu i Splitu, majka je pri mom porodu htjela biti uz svoju majku u ?ibeniku. Zahvalan sam joj na tome, jer zaista ne mogu zamisliti da bih u kr?tenici htio imati ime nekog drugog grada osim ?ibenika, ma koliko mnoge zavolio. Sve do smrti bake Vinke, dakle do desete godine, redovito sam dolazio na zimske i ljetne praznike u ?ibenik. Sje?anja je mnogo, a najljep?a su vezana za skitnje po gradu, odlaske u polje prije zore, trganje, za karove pune gro??a koji su dolazili u na? obor gdje se ?inilo vino, za promatranje kova?kog posla ?u Kimera? preko puta ulaza u na? obor, u kova?nici djeda mog tada najboljeg prijatelja Alek san dr a Solt y?ik a, danas specijaliste biolo?ke medicine. Moje su slatke ?ibenske uspomene ma?kare na prepunoj Poljani, plesovi na terasi Krke, malinovac na obali, zlatne ribice u ? ardinu, ?pinica? na Martinskoj
M n ogi k a?u k ak o je odr ast at i ok r u ?en t ak vim povijesn im bogat st vom ist in sk a pr ivilegija, je li vas t o odr edilo u ?ivot n om pozivu ? Iznenadili biste se kada bi znali ?to sam sve mislio studirati i kako sam na kraju do?ao na kombinaciju muzikologije na Glazbenoj akademiji i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada bolje razmislim, mislim da je zaista taj moj ?ibenski gen mogao utjecati na takav izbor. Zaista, mo?da su moja najupe?atljivija sje?anja iz djetinjstva u ?ibeniku vezana za pjevanje te?aka u konobi moje bake. Nekoliko godina sam sjedio u ?iriju omi?kog festivala, da bih na kraju shvatio kako je u tom ?ibenskom pjevanju iz moga djetinjstva bilo vi?e srca i iskonske mu?ke snage nego igdje drugdje.
Jedin st ven i k Ă´d povijesn e jezgr e ?iben ik a ?iben ik je, u su dila bih se r e?i, n epr esu ?n o vr elo k u lt u r n o - povijesn ih ljepot a, jo? u vijek za javn ost m alo pozn at ih ?in jen ica i pr i?a k oje se t ek t r ebaju pr edst avit i k ak o dom a?em st an ovn i?t vu , t ak o i br ojn im
t u r ist im a. Zat o bi k u lt u r n i t u r izam t r ebao bit i va?n a ok osn ica n ek og n ovog ?iben ik a. Ide li gr ad u pr avom sm jer u ? Imao sam u posjetu kroz sve ove godine puno gostiju iz moje struke, ljudi koji su se nagledali povijesnih gradova i najljep?ih pejza?a po ?itavom Mediteranu i svijetu. Nakon ?to bi pro?li hrvatskom obalom od Dubrovnika do Pore?a, mnogi su, bez da su znali odakle sam rodom, na prvo mjesto stavili ?ibenik. Dugo sam poku?avao otkriti za?to je tome tako. Mjesto na kojemu to razumijem je unutra?njost katedrale sv. Jakova, s krstionicom ispod razine plo?nika bazilike, s visoko povi?enim sveti?tem, sa sakristijama, tribinama, balkonima i galerijama koje na svojevrstan na?in reproduciraju dramati?nu topografiju grada nastalog na kosini brda, koja ?ibeniku daje reljefnost i skulpturalnost kakve nema niti jedan drugi grad na jadranskoj obali, a sve u prostoru istinski apsolutne ljepote. Jedna knjiga koju sam posvetio ?ibeniku, na poziv nepre?aljenog prijatelja M ilivoja Zen i?a, zvala se ?Kraljevstvo na vodama?. To je to. Kulturni turizam bi mogao zaista biti va?na okosnica budu?nosti ?ibenika ako ga se bude s mjerom razvijalo. Pokli? dana u ?ibeniku, kao i u ve?ini gradova na hrvatskoj obali, vezuje se naravno uz turizam. Jedinstveni urbani kĂ´d povijesne jezgre ?ibenika donedavna je karakterizirala ?ivotna samodostatnost i polifunkcionalnost, naspram funkcionalne specijalizacije njegove periferije. Bojim se da se danas gradska jezgra ne specijalizira s vizijom da na kraju, htjeli ne htjeli, postane tematski park, ili ?turisti?ki event? tijekom 365 dana u godini. Moramo otvoreno govoriti o perspektivama koje mu mo?e donijeti mono turisti?ka orijentacija kojoj se grad danas priklanja.
Pr ijet n je & blagodat i t u r izm a Dio plan ova po k ojim a bi se valor izir an jem k u lt u r n o povijesn ih
lok alit et a, pon ajpr ije t vr ?ava, om ogu ?ila i f in an cijsk a sam oodr ?ivost t og bogat og n aslije?a ve? je ost var en . Pozn at o je k ak o ovaj gr ad jedin i im a ?ak ?et ir i povijesn e u t vr de, t vr ?avu svet og M ih ovila, t vr ?avu Bar on e, t vr ?avu svet og Ivan a, t e n a m or sk om u lazu u Kr e?im ir ov gr ad, n adalek o pozn at u t vr ?avu svet og Nik ole. Jest e li zadovoljn i on im ?t o je u ?in jen o? Najmarkantniji spomenik novoga vijeka u nizu dalmatinskih gradova, pa tako i u ?ibeniku, bile su barokne zidine. Kao i drugdje, obod prostora oko grada s obli?njim brdima pretvorio se u skupocjeni mehanizam terrapienata, fossa, ?iljatih bastiona ? sistem kompliciran poput baroknih satova, poput mehani?kih strojeva. Gradnja baroknih utvrda apsorbirala je ?itav ekonomski potencijal grada. Paradoks je da nam danas mogu vratiti ne?to od onoga ?to je u njih ulo?eno generacijama prije ove na?e. Svakako je dobro ?to su zidine u?le u prvi plan valorizacije ?ibenske ba?tine. Dio st r u k e, ali i st an ovn ici ?iben ik a n egodu ju zbog sn a?n e k om er cijalizacije povijesn ih u t vr da. Gdje je gr an ica izm e?u ?elje za st jecan jem n ovca i valor izacije bogat e ba?t in e?
U sr?i brojnih upitnika koji se nadvijaju nad ?ibenikom danas i sutra le?i prije svega definiranje turisti?ke privrede u odnosu na ba?tinjeni prostor. Turizam se do?ivljava kao nu?nost, kao na?a sudbina! Mo?emo mu zaista pripisati nebrojene mane. Uzrokovao je u nizu na?ih gradova depopulaciju jezgre. Pogledajte samo Dubrovnik i Split. Basso continuo cjelodnevnog i cjelono?nog zvukovnog terora pra?en je jednako nekontroliranim ?irenjem mirisa brzo pripremljene hrane; ?tekati su metastazirali
arheolo?kih lokaliteta, invertirao vrijednosti nekretnina pa danas stambeni prostor u povijesnoj jezgri bilo kojeg na?eg grada, e samo na jadranskoj obali, kona?no po?inje dobivati vrijednost koju zaslu?uje. Turizam je pokrenuo znanstvene i pragmati?ne interpretacije povijesne ba?tine, promi?e povijesno pam?enje, poti?e posvuda osnivanje desetaka dru?tava koje ba?tinu imaju u fokusu. Probudio je, dakle, gra?ansku svijest. Uzmimo kona?no u razmatranje cijeli okvir ?nematerijalne
posvuda; niz normalnih svakodnevnih, ali i va?nih simboli?nih funkcija koje definiraju ?ivot grada potisnut je na periferiju. I sigurno nisu posve u krivu oni koji upozoravaju da turizam proizvodi i raznovrsne vidove mentalnog zaga?enja. Da sumiramo, ozbiljna studija onoga ?to se zove costs and benefits na?eg turizma nikada nije napravljena. A tro?kovi zaista postoje i o?ito nisu mali da bi ih dobrobit opravdala bez rasprave. Ali, da odmah ka?emo ne?to i u obranu turizma. Stanje na?ih povijesnih jezgri, koje danas opravdano kritiziramo, nije nipo?to rezultat samo njihove preobrazbe u turisti?ke tematske parkove. Tek je turizam na dnevni red stavio restauraciju desetaka spomenika i
ba?tine?, koja govori o sr?i kulturnog identiteta, o ?emu se tako?er bez spomenutih intelektualnih teorijskih, ali i rasta socio - ekonomskih trendova zacijelo ne bi s toliko pa?nje raspravljalo. Turizam nas je k tome potakao na komuniciranje s vi?im konzervatorskim, urbanisti?kim i gospodarskim standardima; na razumijevanje drugih; nagnao nas je na potrebu da se vidimo u pravom svjetlu i da se sebi i svijetu poku?amo predstaviti s distinktivnim crtama vlastita kulturnog identiteta. Prihod koji je do?ao u ruke ve?em broju domicilnog stanovni?tva omogu?io je stanovitu demokratizaciju luksuza, ali i otvaranje posve novih horizonata
obrazovanja, putovanja, osobne slobode? Turizam nas je, pored svega drugoga, izvukao iz ?ahure, otkrio na?e mogu?nosti i nemogu?nosti dijaloga sa svijetom. Najva?nije pitanja budu?nosti ?ibenske povijesne jezgre jest rehabilitacija stanovanja, te ?uvanje i rehabilitacija finog tkiva svakodnevnih socijalnih interakcija u njoj. Za samu jezgru bi bilo po?eljno vi?e pa?nje posvetiti konkretnijim podacima o dana?njim trendovima stanovanja i kvaliteti stanovima, o trendovima iseljavanja i useljavanja u jezgru, i procesu gentrifikacije koji po svemu sude?i uzima maha.
Za ?iben sk i t u r izam i t u r ist e bit ?e n ajbolje on o ?t o je dobr o za sam e gr a?an e ?iben ik a Uz k at edr alu k oja je n ezaobilazn i dio svak e t u r ist i?k e t u r e, ali i m jest o k ojega posje?u ju i ?iben ?an i, st aln o se n adovezu je pr oblem zapu ?t en e gr adsk e jezgr e, u k ojoj je, u pr avo zbog zapu ?t en ost i sk r iven o m n ogo vr ijedn ih spom en ik a, k r en u lo se s m alim k or acim a obn ove, n o n ije se dalek o ot i?lo, Kalelar ga je polu pr azn a, za n ek a m jest a u gr adsk oj jezgr i t u r ist i n e zn aju , im a m n ogo pr azn ih pr ost or a k oji su post ali r u glo gr ada. ?iben ik t u dijeli t u ?n u su dbin u ve?in e ost alih gr adova sele?i lju de u t r gova?k e cen t r e, n o m o?e li se obn ovom pr eok r en u t i pr i?a? Bez obzir a n a t o ?t o je r ije? o m et r opoli Zagr eb je izvr st an pr im jer jer se obn ovom st ar e gr adsk e jezgr e pr edst avio t u r ist im a i t ak o post i?e izvr sn e r ezu lt at e. M o?e li ?iben ik i?i t im sm jer om ? O ?ibeniku ne mo?emo misliti bez njegove arhitekture i prostora, ali jednako tako ga ne mo?emo zamisliti bez njegovih stanovnika, bez onih koji oblikuju duh ovoga grada, jednako koliko i njegova arhitektura, njegov povijesni prostor. Ovaj ?e grad, dakako,
postojati i ako u njemu za koju godinu bude vi?e muzeja, hotela i Airbnb rezidencija nego kroja?a i brija?a (?to je ve? i slu?aj), ili ako za dvadeset godina u njemu uop?e ne bude vi?e ijednog izvornog ?iben?anina. Ipak, sve ono ?to se danas planira ima smisla samo ako vodi ponovnoj integraciji ?kamenoga grada? i ??ivoga grada?. Ponavljam ono ?to govorim i u Splitu, Trogiru, Dubrovniku... za ?ibenski turizam i turiste bit ?e najbolje ono ?to u urbanisti?kom planiranju mo?e biti dobro za same gra?ane ?ibenika. U prvi plan treba staviti - stanovanje, u drugi ? stanovanje, u tre?i ? stanovanje. ?ibenik treba turiste. Vjerujte, sve je vi?e takvih koji se ?ele, tamo gdje do?u, pona?ati kako se doma?i ljudi pona?aju.
Civit as Sacr a Kad govor im o o st ar oj gr adsk oj jezgr i, lan i st e u ?iben ik u pr edst avili k on cept 'Civit as Sacr a' k oji u k lju ?u je obn ovu pala?e Taveli? ? ?i?gor i? ? Galbian i za m u lt im edijaln i in t er pr et acijsk i cen t ar posve?en k at edr ali sv. Jak ova i post av in t er pr et acijsk og cen t r a t e st e pr ezen t ir ali sm jer n ice i pr epor u k e k ak o adek vat n o su ven ir im a pr ezen t ir at i bogat u povijest ?iben ik a. Kad m o?em o o?ek ivat i pr ve r ezu lt at e ovoga pr ojek t a?
Vrlo brzo! Bila mi je iznimna ?ast sura?ivati s grupom mladih ?iben?ana iz agencije ?Kocka? koji su postavili koncept multimedijalnog interpretacijskog centra katedrale. Pala?a Taveli? ? Divni? - Galbiani nalazi se izme?u Kalelarge i Zagreba?ke ulice. Rije? je sklopu ?etiriju ku?a heterogenih stilskih elemenata - od romani?kih i goti?kih, do renesansnih i baroknih. U barokno vrijeme povezane su u cjelinu pala?e.
njemu ?e se izlo?iti poglavlje o ?tetama tijekom Drugog svjetskog i nedavnog Domovinskog rata. Sugestivnim multimedijalnim, u pravilu interaktivnim tehnikama publici ?e se interpretirati sva originalnost arhitektonskih rje?enja primijenjenih na gradnji katedrale.
Upit n a pr ih vat ljivost pr ojek t a ?i?ar a i esk alat or a Zama?ni restauratorski radovi koji se provode pod paskom ?ibenskih konzervatora, valorizirali su i va?ne novootkrivene stilske odlike interijera, poput oslikanih grednjaka baroknih dvorana i obiteljsku kapelicu u sali prvoga kata, koji ?e postati sastavni dio izlo?bene postave. Osnovna sadr?ajna linija koju slijedi muzejsko-prezentacijska koncepcija podcrtava ideju ??ive crkve?, ukazuju?i na sakralnost koja je pro?imala ?itav povijesni grad i okolni prostor u vrijeme gradnje katedrale. Sadr?aj centra je izrazito slo?en. Fokusira se na ?pretpovijest? ?ibenske biskupije; na ba?tinu ranokr??anske crkve i starohrvatskog razdoblja; na pri?u o svetim za?titnicima ?ibenika i biskupije - sv. Mihovilu i sv. Jakovu; na borbu za utemeljenje biskupije. Posebna tema je prikaz katedralnog trga; popre?ni presjek katedrale i cisterne ispod plo?nika trga; ?biografija? biskupske pala?e, te op?inske lo?e nasuprot katedrali. Apostrofiraju se imena ljudi koji su, bilo kao umjetnici razli?itih profila, prelati, fabricijeri, arhitekti? dali zna?ajan doprinos gradnji katedrale ili su, op?enito, na zna?ajan na?in obilje?ili duhovni ?ivot ?ibenika. Na dva kata sklopa pala?e bit ?e izlo?ena brojne umjetnine i dokumenti, od kipova Bonina da Milana, Jurja ?iben?anina, Jurja Petrovi?a i Nikole Firentinca, slika Bla?a Jurjeva Trogiranina, Nikole Vladanova i Palme Mla?ega? do liturgijskih predmeta, mo?nika, ruha, zlata i srebra. Dio postave posve?en je pitanjima vezanim uz restauraciju katedrale i njezinih umjetnina, tijekom stolje?a, a u
Tvr ?ava sv M ih ovila n u di at r ak t ivn e k on cer t e, bogat e pr ogr am e, pr ivla?i sve vi?e t u r ist a... ?iben ?an i i t u r ist i su pon ovn o dobili t vr ?avu Bar on e, pozn at iju k ao ?u bi?evac, n ek ada zapu ?t en a u t vr da obn ovljen a je pr ije dvije godin e, a u n jezin oj obn ovi se k r en u lo pr em a t r i k lju ?n a par am et r a: r est au r acija, r evit alizacija i sam oodr ?ivost k r oz k u lt u r n o - t u r ist i?k u valor izaciju . Bila je ideja st vor it i svijet u k ojem bi dodan a at r ak cija bila o?ivljavan je lik ova i doga?aja on og vr em en a pu t em t zv. t eh n ologije pr o?ir en e st var n ost i. Sve t o lijepo zvu ?i, n o ?in i se k ak o je sam a t vr ?ava 'h ladn a' i osim f ascin an t n og pogleda s ost alim sadr ?ajim a ba? i n ije po gu ?t u ?iben ?an a. ?t o k a?e st r u k a? Tr e?a ?iben sk a f or t ica je Tan aja, odn osn o t vr ?ava sv Ivan a, pr ed k ojom je obn ova zah valju ju ?i sr edst vim a iz eu r opsk ih f on dova. Kak o se m oglo ?u t i u plan u je ?et n ica, st aza za t r ?an je ok o cijelog k om plek sa, vidik ovac, a pr ojek t pr edvi?a i m an ji u gost it eljsk i objek t s t er asom . ?t o k a?et e n a sve t e pr ojek t e? Razo?arat ?u vas, ali osim sv. Mihovila, nisam vidio kako su restaurirane i kako danas funkcioniraju obnovljene tvr?ave. Jednostavno nisam stigao, jer mi u jednodnevnim boravcima u ?ibeniku program bude bez ostatka ispunjen, a po?teno ?u priznati, bojim se suo?iti s njima, jer imam stanovite rezerve spram ?itavog koncepta obnove, premda sam siguran da je obnova bila urgentna. Posve mi je
neprihvatljiv prijedlog da se izme?u tih tvr?ava, a pored sv. Ane (izvorno sv. Mihovila) tu su jo? i barokne tvr?ave sv. Ivan i ?ubi?evac, razvije zra?ni promet ?i?arama ili da se unutar dvostrukog pojasa srednjovjekovnih zidina koje su se okomito spu?tale prema obali Kvartira (s izravnom
komunikacijom tvr?ave s lukom), uvede eskalator, pokretne stube, kojima bi se gosti, koji ?e grnuti u ?ibenik cruiserima, mogli goniti navrh sv. Mihovila. Ti prijedlozi, ne treba mnogo obja?njavati, u potpunosti trivijaliziraju izvornu ozbiljnost ove arhitekture. U velike kozmopolitske gradove,
poput Barcelone ili Pariza, mo?ete uvesti ?togod ho?ete, jer posjeduju ono ?to nazivam ?mo? apsorpcije novoga?. ?ibenik je takav kakav jest i u njemu se mogu ?uda napraviti na skali oblikovanja koja mo?e biti moderna, i treba biti iskaz na?eg vremena, ali da svejedno ostane u njegovom mjerili i uskla?ena njegovim duhom. Je li jedn o od t ak vih ?iben sk ih ?u da je ?et n ica u k an alu sv. An t e? Kada otvorimo o ?ibenskoj kulturnoj ba?tini ne smijemo presko?iti kanal svetog Ante, po mnogima najljep?i morski ulaz u neki grad. Uz kanal je izgra?ena ?etnica koja odavno osvaja doma?e i turiste, ?upanijska Javna ustanova Za?ti?ene prirodne vrijednosti ?ibensko-kninske ?upanije za projekt je ve? dobila priznanja pa je tako progla?en tre?im najuspje?nijim lokalnim EU projektom u Hrvatskoj u razdoblju od 2012. ? 2014. godine, a projekt ?etnice nahvalila je struka i nagradila priznanjem ARTUR Dru?tva arhitekata. Uz struku, ?etnicu hvale i ?iben?ani, a velika obnova i novi sadr?aji tek ?e uslijediti novim ?upanijskim projektom. Za ?etnicu treba posebno zahvaliti Nikoli Ba?i?u. On je jedan od rijetkih u nas kojemu rije? ?globalizacija? nije a buzzword, i izgovor da se pravimo bespomo?nima pred izazovima dana?njice. Svi njegovi projekti po obodu
jedinstvenog ?ibenskog mora dolaze iz svijesti o neodgodivosti cjelovitog strate?kog programiranja tog grada prema jasnim prioritetnim ciljevima koji odgovaraju na?em vremenu, kakvo ono ve? jest. Usput, premda sam u po?etku, iz moje konzervatorske osjetljivosti, ?alio za dinamitom sru?enom austrijskom do?asni?kom ?kolom i vojarnom Kuline (iz 1901.), danas ne dvojim da ?e sugestivnost Ba?i?eve arhitekture uskoro iz kolektivne memorije istisnuti svaku uspomenu na izgled Mandaline s po?etka 20. stolje?a. Premda je rije? o arhitekturi izrazito skulpturalnih odlika (mnoge je podsjetila na nagnuti brod, s krasnim superponiranim palubama ? promenadama) Ba?i?u je ona samo jedna va?na ?vorna to?ka u golemom ?ibenskom prostornom kazali?tu. Iz svega je jasno da nitko prije Nikole Ba?i?a dosad nije taj prostor poimao kao cjelinu koju kao cjelinu treba i planirati i projektirati. Ovaj sklop je rasute prostorne dijelove Mandaline okrenuo Gradu, ba? kao ?to je ?udesna ?etnica kroz kanal sv. Ante Gradu otkrila nevjerojatne nove vidike, neusporedive s i?im drugim na hrvatskoj obali. M o?et e li dat i sm jer n ice ove obn ove? Tvr ?avu svet og Nik ole ?ek a r evit alizacija, a on a je n edavn o zah valju ju ?i ?iben sk o k n in sk oj ?u pan iji u vr ?t en a n a UNESCO-ov
popis za?t i?en e svjet sk e ba?t in e t e t im e u z k at edr alu post ala dr u gi ?iben sk i lok alit et pod za?t it om UNESCO-a. ?t o o?ek u jet e od t e obn ove, k ak o ovu u t vr du vidit e k r oz 10 godin a? Nakon oblikovanja prelijepe ?etnice du? ?itava ?ibenskog Konala, od ?ak sedam kilometara, tvr?ava sv. Nikole postala je jednim od najljep?ih jadranskih panoramskih to?aka: njene terase i fantasti?ni unutra?nji prostori, vidici koji se s nje pru?aju, dovoljni su ?sadr?aj? zbog koje je trebamo ?uvati kakva ve? jest. Ostaje ipak potreba da se u tom ?irem prostoru u bliskoj budu?nosti oblikuje moderni pomorski muzej, mo?da u danas praznoj vojarni u blizini tvr?ave sv. Nikole, koji ?e ?iben?anima i namjernicima objasniti izvorni zna?aj ?itavog tog prostora.
?iben ik je va? r odn i gr ad, gr ad bogat e pr o?lost i, ali n adajm o se i svjet lije bu du ?n ost i, k ada bi ga u t om k u lt u r n o povijesn om sm islu zam i?ljali k r oz 30 godin a, ?t o bist e u t om gr adu vidjeli? Ina?e, ne podnosim pasatizam i uvijek se ?udim kada mi netko ka?e da je prije bilo ljep?e. Ono ?to na?e vrijeme nosi onome koji to zna cijeniti, neusporedivo je s ikojim ranijim vremenom u pitanjima slobode, mogu?nosti kretanja i u?enja, etc. etc. Mladosti koja dakle sredinom stolje?a bude hodala po njemu taj ?e se ?ibenik ?initi najljep?im od svih dotada?njih ?ibenika. Mi se moramo samo potruditi da danas budemo dostojni i njih i onih koji su nam taj grad ostavili.
Josip Belamari?, ro?en u ?ibeniku 1953. godine. U Splitu je zavr?io Klasi?nu gimnaziju, a na Sveu?ili?tu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu. Od 1979. je bio zaposlenik slu?be za za?titu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. obna?ao je du?nosti ravnatelja Regionalnog zavoda za za?titu spomenika kulture (danas Konzervatorski odjel Ministarstva kulture) u Splitu. Od 1985. do 1996. predavao je Ikonologiju na studiju koji je prethodio dana?njem studiju povijesti umjetnosti u Splitu. Od 2010. je zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti, kao voditelj novoosnovanog Centra Cvito Fiskovi? u Splitu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika. Usavr?avao se na vi?e znanstvenih institucija u Europi, a zadnju stipendiju dobio je za rad na Villa i Tatti (Harvard University), travanj do srpanj 2007. (Craig Hugh Smyth Visiting Fellowship). Objavio je vi?e knjiga, te niz priloga i studija o urbanoj povijesti dalmatinskih gradova, te srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti. Urednik je ?asopisa Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (od 1991.) i Mogu?nosti te niza izlo?bi od kojih se mogu spomenuti prva ?Pustinja Blaca na Bra?u? (1981.) i zadnja ?Dalmatinska Zagora, nepoznata zemlja? (2007.) te izlo?ba ?Split, od Pala?e do grada? (1997.). Izravno je radio na upisu trogirske povijesne jezgre, Starigradskog polja i sinjske Alke na Listu UNESCO-ve svjetske ba?tine. Kao urednik izlo?be ?Tesori della Croazia? (Venecija, 2001.) dobio je s ekipom suradnika nagradu za konzervatorski pothvat godine ?Vicko Andri??. Bio je na ?elu tima koji je vodio restauraciju renesansne kapele bl. Ivana u trogirskoj katedrali (nagrada ?Europa nostra? Vije?a Europe 2003.), potom i Radovanova portala.
NA?A PRI? A
?IBEN SKI GALEBI POLETE KADA IM ?PARTIZAN KA? DON ESE LIJEPE STRAN KIN JE Slat k a u spom en a n a n ek e dr u k ?ije, davn e dan e ?iben sk e Poljan e. Nova ?iben sk a dica pam t it ?e n ek u dr u gu , n ek u svoju Poljan u
Ugodna je, topla, ali ne i vrela ljetna ve?er. ? ardin je utonuo u mrak u kojem se mno?e medeni uzdasi slatkih ljubavi. Mlaki polumrak u kojem se ?ibenske ulice kupaju u bojama starog zlata, mo?da bi bio i romanti?an da nema zujanja Vespi koje neumorno jure oko Poljane da bi se vratolomno strmoglavile prema rivi, a zatim glasno stenju dok se vra?aju uzbrdo uz Po?tu. Pa opet tamo. I onda opet ovamo. Mladi?i s cigaretama u kutu usana jedva da ikoga gledaju. Oni i ne trebaju nikoga vidjeti jer tu su da bi bili vi?eni. Zanimaju ih samo dvije vrste pogleda. Pogledi zavidnih mladi?a koji nemaju Vespe i pogledi djevojaka. Pogleda zavidnih je koliko ho?e?, ali djevojke se prave da ih ne gledaju, a ako ih i gledaju, onda je to stidljivo, ispod oka. Neke oholo di?u glavu i daju im do znanja da ih ne vide i da ih preziru, ali ?ini se da su njima takve najdra?e jer uz njih voze sporije i ne?to im poku?avaju re?i obrvama. Stariji negoduju zbog buke koju di?u, ali ih nitko ne dira. Milicajac s rukama na le?ima mirno ide pored njih. I on se pravi da ih ne vidi, ali ipak se osvrne za Vespom. Zanima ga. Vespa, vra?ka je to stvar?ica. -Tr eba zabr an it i t aj van dalizam , glasn o govor i jedan ?et a? pr olaze?i por ed n jega. Govor i t ak o da ga on ?ije, ali da n e pom isli da on t o govor i n jem u iak o govor i ba? n jem u jer ovdje n am a n ik og dr u gog t k o bi m ogao n e?t o podu zet i.
Milicajac ga pogleda pogledom koji bi se mogao prevesti kao: -Nu njega, i mirnim korakom ode dalje provjeriti smeta li tko jatu djevojaka u lakim haljinama koje lepr?aju po rubu Poljane kao jata golubova oko komada kruha. I one su tu do?le da ih se vidi, ali i da bi vidjele, a najbolje vide kada se prave da ne gledaju. Tajanstvene su niti koje ih dr?e na okupu. Ne razdvaja ih ni konkurencija kada bacaju o?ade na istog momka. Pa ipak malo ?e koja, ma ?to malo koja, nikoja... ni jedna ne?e Poljanom pro?etati sama. Uvijek su tako, u jatu. Cvrku?u, dr?e se zajedno, a o?i im kao zrake ferala lete s kraja na kraj Poljane ne bi li ugledale ... njega. Onog zbog kojeg im srce zatreperi, a obrazi se zarumene... A kad se to i dogodi, kada se zgodi da ga ugledaju o?ekivano ?ine neo?ekivano, oholo di?u glavu i prave se da ga ne vide. To je stara ?ibenska ljubavna igra. On mora osvajati, a ona je neosvojiva utvrda. Gospo?ica Fortica. Bori se do zadnjeg daha iako je od po?etka spremna na slatku predaju. Ah lijepe li mladosti, ah lijepe li radosti... ah lijepe li na?e Poljane na kojoj se sve to vidi, a svi se prave da ni?ta ne vide . Iz mraka ? ardina iznikne nekoliko stranaca. Stoje i gledaju. ?ude se. Nije im jasno ?to se doga?a. Puno ljudi na malom prostoru polako, s noge na nogu ide u krug. Nema tu nikakvog cilja. Ne razumiju oni ?to zna?i; u?init ?ir Poljanom.
Nije lo?e stajati sa strane i gledati ?eta?e. Na prvi pogled svi su isti, ali se ubrzo poka?u razlike. Najprije padnu u o?i oni malo br?i koji u hodu nekome ne?to govore i ma?u rukama kao da ?e poletjeti. Onda su tu ?eta?i ? maratonci. To su oni spora hoda i odmjerena duga pogleda s mudrim izrazima na licima. Oni malo govore, a puno ali hodaju. Zatim su tu gospo?e koje su se lijepo uredile za ve?ernju ?etnju. I one su uvijek u grupi i uvijek imaju jedna drugoj ne?to za re?i. Uglavnom ogovaraju. Rje?e pri?aju ?to su gledale u kinu. Glavna su im tema ? njihovi mu?evi za koje nikada nemaju lijepe rije?i, ali ih se ni po koju cijenu ne?e odre?i. Uglavnom pravila su poznata. Na dnevnom redu je uvijek ona koje me?u njima nema. O ?iben?anima koji ve?i dio ve?eri provode na nogama dalo bi se napisati knjiga na metre, ali tu
su i ti stranci koji se svako malo uka?u pa stanu i gledaju. Njima je ta ve?ernja ?etnja Poljanom zanimljivija od sjedenja po kavanama i restoranima pa makar ispred njih svirala i glazba za ples. Ima nemali broj gostioni?ara koji bi da ikako mogu odmah zabranili to problemati?no okupljanje na javnom mjestu koje im kvari posao. Besposleni stoje na vratima svojih radnji, pu?e, nervozno, vrte?i nogom, gaze opu?ke i ?ekaju da se ?iben?ani umore, a turistima dosadi gledanje dosadne mase koja okre?e oko sebe kao neki spori vrtlog gustog ulja. A opet... lijepo je to. Kada bi Poljana uve?er bila prazna, ?ibenik bi izgledao tu?no. ?eta?a je ve?eras manje nego ina?e. Manje je mladosti koja se nakon dva tri ?ira spustila na rivu. I ina?e je tako, ali ih je ve?eras prema rivi krenulo vi?e. Onoliko vi?e koliko ih privla?i glavni doga?aj. Ve?eras sti?e ?Partizanka?! Zbog ?Partizanke? obala je puna mladosti. Pravi mravinjak. Svi ?ele vidjeti lijepu, elegantnu, bezbrojnim svjetlima ukra?enu ?Partizanku? i gledati putnike koji nagrnu na obalu da bi vidjeli luku u koju sti?u, da bi gledali one koji su do?li vidjeti njih i brod kojim plove. Dolazak ?Partizanke? veliki je doga?aj iako se ni?ta ne doga?a. Ali to je ?ibenik. ?ibenska mladost voli gledati kako taj veliki bijeli brod izranja iz mraka Konala i tiho prilazi obali, a kada mornari bace cime, a ?Partizanka? bokom dotakne mulo, meko kao lice jastuk, prolomi se aplauz i ?uju se usklici odu?evljenja. Uplovljavanje ?Partizanke? tako je veliki doga?aj da prestaju juriti ?ak i voza?i Vespi. Oni sjede na svojim ljubimcima, za koje nikome ne dozvoljavaju da ih naziva motorima ili motociklima i gledaju predstavu kao da su u kazali?noj lo?i. Tko malo bolje pogleda, a ne mora imati i posebno izvje?bano oko, ne?e mu promaknuti malo druk?iji odbor za do?ek ?Partizanke?. To su mladi?i koji su navukli na lica maske zrelosti, maske mu?ja?ke. Kosa im je zagla?ena, a majice su im uske. Onako stasiti, preplanuli stoje nehajno
naslonjeni na zidove i stupove, ali su im o?i ?ive, a pogledi o?tri. To su ?ibenski galebi koji polete kada im ?Partizanka? donese lijepe strankinje. Oni vrebaju svoj plijen, a plijen se se ve?eras krije me?u grozdovima mladih strankinja koje onako kako i prili?i, non?alantno hodaju palubom kao da idu bulevarom neke svjetske metropole. Neke od njih bacaju razdragane poljupce masi na rivi i zanosno ma?u dok im kose lepr?aju na povjetarcu. Mlade su, vidi se. Ima ih puno, ali tu ?e na?i galebi te?ko ugrabiti neku srdelicu. Plahe su to ribice. Dodu?e, oni ih gledaju, gotovo da se oblizuju iako znaju da ?e im u naru?je pasti neka od samotnih orada koje s broda silaze lakim plesnim koracima. One imaju elegantne slamnate ?e?ire na glavama, a pogled kriju tamnim sun?anim nao?alama iako je ve?er, a rasvjeta na rivi, slaba, ?u?kasta. Dok galebi gledaju ?to im je donijela ?Partizanka? i biraju, oni su ve? izabrani. Gospo?e koje vole i tra?e njihovo dru?tvo znaju pravila igre. Kada si?u s broda krenu rivom kao da to?no znaju kuda idu iako su u ?ibeniku vjerojatno prvi puta. Na?e galebe koji isti?u svoje mi?i?e uskim majicama, a nao?itost nagla?avaju zagla?enim kosama, one nepogre?ivo uo?avaju. I nema tu puno rije?i. Znanje engleskog, njema?kog, francuskog... gotovo da je nepotrebno. Oni imaju zajedni?ki jezik. Plijen, elegantan, namirisan, lijepo odjeven, prilazi lovcu, malo spu?ta nao?ale, ga?a pogledom kojim ka?e sve ?to treba, a odluku potvr?uje uzdizanjem obrva ili malo namigne. Nakon toga ?ulovljena? strankinja krene nekamo, naj?e??e prema terasi hotela ?Krka? na kojoj svira glazba... s koje se ?uje jazz, swing... Na? ?lovac? krene za njom, Slijedi je desetak koraka iza nje i pri?e joj tek kada ona sjedne za stol, naru?i ne?to, a ako uzme cigaretu i ?eka da joj je netko zapali stvar je rije?ena. Kako dalje te?e razgovor te?ko je zamisliti jer ?ibenski mladi?i jedva da znaju neku stranu rije?, ali vjerojatno dobro znaju neke druge stvari kada se tako dobro sporazumijevaju sa svojim ?prijateljicama?. Pred hotelom ?Krka? stoji i jedna Vespa. Odmara. Vlasnika joj nema na vidiku. Glazba je ugodna, ple?e se, ?ibenik se zlati... U dubljim sjenama jo? je na?ih stasitih momaka u uskim majicama, sa sjajnim cipelama na nogama. Oni ?ekaju diskretnije strankinje koje ne o?ima i obrvama ne govore javno, pred svima. Dra?a im je diskrecija. One vi?e govore tijelom kada glazba uroni u neki spori tango. Dotle se riva polako prazni. Mladost odlazi, a za njom i oni stariji. Mo?da u?ine jo? jedan opro?tajni krug Poljanom, ne obaziru?i se vi?e na glazbu koja klizi iz ?Krke? i svjetla ?Partizanke? koja miruje na bonaci. Nepoznati autor. Prema rukopisu iz 1960. godine pripremio i prilagodio Stanko Feri? Fotografije: Jo?ko ?elar i Ivo Svir?i?
Br od ?Par t izan k a? izgr a?en a je 1931. godin e u en glesk om br odogr adili?t u New cast le. Por in u t je u m or e pod im en om ?Pr est olon asledn ik Pet ar ?. Pod t im im en om 2. t r avn ja 1941. godin e n ai?ao je n a podvodn u m in u u Zlar in sk om k an alu i pot on u o n a du bin u od 51 m et ar . S dn a m or a podign u t a je 1950. godin e. Nak on obn ove u Split u pon ovn o je por in u t a 1952. godin e. ?ivot n i pu t zavr ?io je 1969. godin e u t alijan sk om r ezali?t u La Spezia. ?Par t izan k a? je bila du ga 82,5 m et ar a, a pok r et ao ju je par n i st r oj od 2832 k W. M ogla je plovit i br zin om od 16 ?vor ova i pr im it i 1000 pu t n ik a k ojim a je ?ak i za dan a?n je pojm ove pr u ?ala vr lo visok k om f or .
INTIM NA POVIJEST
?ENAMA JE MILO ? U? ATI NAD VRU? IM ? AJEM OD BILE METVICE PRIJE NEGO PRIZOVU MU?A SVOJOJ MILOSTI
NAJBOLJI ?IBENSKI RECEPTI ZA LIJEPE GRUDI, USPJE?NO ZA? E? E, MU?KU SNAGU I DOBRU VOLJU KOD ?ENA Da ?en a n e bu de zle volje pot opi u vin o t r avu zvan u jezik volu jsk i. To vin o ?in i dobr u volju k od ?en a, ali pazi da ga n e popiju pr ek ovi?e jer im on o dogon i sva?t a n apam et i m alo im om ek ?a r azu m . ?iben?ani su u prvoj polovici 20. Stolje?a, u doba ra?anja modernog doba posebno mjesto u svom ?ivotu i ?ivotu svog grada davali ?enama, prije svega svojim ?iben?ankama kojima u svakoj prigodi izri?u velike pohvale. Bri?no slave njihovu stasitost i ljepotu, a skloni su im i mane u govoru, hodu pa i manjkavosti u higijeni
u ?ibenik prodiru svjetski modni trendovi, po?elo se pohvalno govori o ?minkanju i ukra?avanju koje ?iben?anke koriste da bi istakle svoju ljepotu. No, znakovito je da se za razliku od nekih drugih gradova u ?ibeniku ne pojavljuju protivnici ?iste, prirodne ?enske ljepote. ?iben?anka je za ?iben?ane gotovo bo?anstvo u kojem se ogledaju sve ljepote prirode utjelovljene u ljudskom bi?u. ?iben?ani slave tu ljepotu ?ak i onda kada im je ona izvor bola i patnje pa i ubila?kih poriva zbog ljubomore, zavisti i neuzvra?ene ljubavi. Sve ?to ?enu krasi odu?evljava ?iben?ane, a karakteristi?no da se na jednak na?in slavi ljepota modernih dama, modno osvije?tenih gra?anki i te?akinja koje se ne odri?u tradicionalne odje?e i tipi?nih ?ibenskih frizura.
pripisati kao dijelu njihovog ?arma. U godinama izme?u dva svjetska rata, kada i
Osim toga, kada je rije? o ?enama, ljubavi i plodovima te ljubavi, potomstvu dakle, ?ibenik je sve do sredine 20. stolje?a ostao vjeran pu?koj kozmetici, narodnim sredstvima za odr?avanje ljepote, ali i tradicionalnim sredstvima za uspje?nije za?e?e. Iako su industrijski kozmeti?ki preparati ve? u?li u ?ivot ?ibenika na velika vrata ipak se jo? uvijek vjeruje provjerenim tradicionalnim sredstvima iz pu?ke ljekare i travarske tradicije. Nekoliko sjajnih primjera prona?eno je u
starim bilje?nicama, me?u receptima za pripremanje ukusnih jela i kola?a i savjetima za borbu protiv glavobolje, tvrde stolice, hladnih nogu, reumatskih tegoba, visoke temperature i prehlade. Kako imati lijepe i njegovane grudi, kako za?eti i imati potomstvo, kako ste?i mu?ku snagu i kako udobrovoljiti mrke, zlovoljne i tu?ne ?ene, pitanja su na koja je ?ibenska narodna medicina imala zanimljive odgovore.
LIJEPE I NJEGOVANE GRUDI Za ljepotu grudi ?ene se brinu na razne na?ine. Dok su mlade i ?ele se udati najbolje je da grudi njeguju toplim oblogama od maslinovog ulja kuhanog u vinu. Obloge namo?ene u maslinovu ulju kuhanom u vinu najbolje je stavljati uve?er prije spavanja. Treba ih dr?ati na grudima dok se ne ohlade. Postoje i druga sredstva za njegu ?enskih grudi. Sva su jako dobra, ali su neka bolja. Lijepe grudi imaju ?ene koje ih ma?u sokom od komora?a, a jo? su na svoje grudi ponosnije ?ene koje cice ma?u mlakim oblogama koje nama?u u uvarak od pitome metvice kuhane u vinu. Ove obloge poma?u rodiljama jer su im grudi jedre i mlije?ne pa ?e othraniti zdravu i jaku djecu.
KAKO ZA?ETI I IM ATI DJECU ?ene koje nemaju djece, a ?ele ih imati trebaju nakon onih dana u mjesecu pa do onih dana u mjesecu piti ?aj od sjemenki bo?ura ili ?aj od sjemenki ?i?ka iako je za te stvari najbolji ?aj od sjemenki koprive. Kada se ?enama koje nemaju djecu daje ?aj od koprive mora se biti na oprezu jer im se taj ?aj omili, a kada im se omili ima na njih utjecaj takav da se uskurvaju. Uz to ?ene koje ?ele imati poroda moraju kuhati ?aj od bile metvice. Taj se ?aj ne
pije nego ?ena mora, kada ?aj zakuha, ?u?nuti nad te?u i pariti se odozdo barem deset dana nakon onih dana prije nego prizove mu?a svojoj milosti
SAVJET ZA M U?KU SNAGU, ?VRSTINU I POLET SJEM ENA Kod nekih za?e?e ide te?e jer se misli da je kriva ?ena i da je nerotkinja, ali podjednaka je i s mu?kima. Ima mu?kih s kojima ni najplodnija ?ena ne za?ne. Kada za?e?e nikako ne dolazi ?ena se treba pariti odozdo nad ?ajem od bile metivice, a njen mu? mora za plodnost natapati jaja u mlakom maslinovom ulju u kojem se barem 30 dana namakalo lovorovo li??e. To mu?u daje snagu i ?vrstinu, a njegovom sjemenu polet.
KAKO ?ENAM A ZLE VOLJE VRATITI VESELJE Ima slu?ajeva da mu?evi kad ?ele
jer to vino ?enama dogoni sva?ta napamet i malo im omek?a razum. Dobro je skloniti bocu negdje gdje je ?ene ne?e na?i jer kada ga probaju one ga nastavljaju rado piti. Tada mo?e sva?ta biti, a lijeka protiv ?enskoj ljubavnoj mahnitosti, nema. Kada mu? iskoristi dobru volju svoje ?ene, a ne do?e do za?e?a treba vino od trave zvane volujski jezik skriti i dati joj opet malo 10 dana nakon onih dana. Dobro je da ?ena prije toga ?u?i nad ?ajem od bile metvice ?to ?enama nije mrsko nego im je milo zbog ugode isto kao kad stavljaju mlake obloge na cice. Uz ove savjete i recepte ponegdje je napisano: ISPROBANO, na nekoliko se mjesta mo?e vidjeti i uskli?nik. Vrijede li ove likarije i danas?
potomstvo natapaju jaja u mlakom maslinovom ulju s li??em lovora, ali od za?e?a ne bude ni?ta jer im je ?ena vazda mrka, zle volje ili tu?na. Mu? tada treba nabrati trave zvane volujski jezik. Korijen te trave treba potopiti u dobro vino, bolje bilo nego crno, i ostaviti da se nama?e dok vino ne postane slatko. To vino ?ena ?e mu zbog njegove slatko?e rado piti. Vino djeluje odmah i kod ?ena namah ?ini dobru volju. Vra?a im veselje, a tugu i zlu volju netragom bri?e. Ovo je vino isprobano, ali oni koji ga daju svojim ?enama trebaju paziti da ga ne popiju prekovi?e
Trebalo bi ih isprobati. Uostalom, sve do Drugog svjetskog rata u ?ibeniku obitelji s troje,?etvoro, petoro pa i vi?e djece nisu bile nikakav izuzetak.
KULTURA SJE? ANJA
70 GODINA LP PLO?E
Prvu ?ibensku longplejku snimio je pjeva?ki zbor "Kolo" 1969. godine
Lon g play, LP gr am of on sk a plo?a, k od n as pozn at a k ao Lon gplejk a, pr oslavila je ove godin e 70. r o?en dan . Velik a, du gosvir aju ?a plo?a bila je r evolu cion ar n i izu m k oji je u Hr vat sk u st igao s got ovo 11 godin a zak a?n jen ja. Javn ost i je pr edst avljen a 1948. godin e u SAD-u i od t ada pr ih va?en a k ao st an dar d u svjet sk oj disk ogr af sk oj in du st r iji. Za r azlik u od dot ada?n jeg st an dar da, plo?e k oja se ok r et ala 78 pu t a u m in u t i, a n a k oju je m oglo st at i sam o t r i do m ak sim aln o pet m in u t a glazbe, lon gplejk a se vr t ila br zin om od 33 ok r et aja u m in u t i i n a n ju je m oglo st at i i do 30 m in u t a glazbe. Iak o je u po?et k u bila n am ijen jen a opse?n im djelim a k lasi?n e glazbe, post ala je sin on im zlat n og doba r ock glazbe. Njen a globaln a vladavin a k ao t eh n i?k i i u m jet n i?k i n ajva?n ijeg n osa?a zvu k a t r ajala je t r ideset ak godin a, do sr edin e osam deset ih godin a 20. st olje?a k ada ju je pot isn u o CD. Bio je t o u jedn o i k r aj an alogn og n a?in a zapisivan ja i r epr odu k cije glazbe u svijet u .
U godini kada slavna (i jo? uvijek nepre?aljena!) longplejka, jedna od najva?nijih i najutjecajnijih inovacija u suvremenoj povijesti ?ovje?anstva, slavi 70. ro?endan vrijedno je podsjetiti da je prvu ?ibensku LP plo?u snimio pjeva?ki zbor "Kolo". Bilo je to 1969. godine kada je taj legendarni pjeva?ki zbor slavio svoj
70. ro?endan. U sklopu ro?endanskih sve?anosti "Kolo" je 7. lipnja odr?alo velebni koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Taj koncert je snimio Radio Zagreb, a tada?nji "Ju got on " je iste godine izdao LP plo?u. Bila je to jedna od prvih stereo plo?a nekog hrvatskog pjeva?kog zbora. Plo?a je tiskana u
nakladi od 1000 primjeraka i danas predstavlja iznimno vrijedan diskografski raritet, ?tovi?e iznimno vrijedan dio hrvatske nacionalne glazbene ba?tine. Iste godine, tek ilustracije radi, "Jugoton je izdao i prve licencne rock LP plo?e. Bili su to albumi Th e Beat lesa " Yellow Submarine" i Th e Rollin g St on esa " Beggars Banquet" . Prvi LP "Kola" i prvi ?ibenski LP otvara kako i prili?i pjesma Kr e?im ir a Bar an ovi?a "Katedrala", a zatvara ga skladba Jak ova Got ovca "Omili mi".
?OVJEK KAO JA Prvi ?ibenski pjeva? koji je snimio LP plo?u bio je Ar sen Dedi?. To je ujedno i prva LP plo?a nekog ?ibenskog autora. Arsen je svoj LP "?ovjek kao ja" izdao nepunih godinu dana nakon "Kola", u prolje?e 1970. godine. Arsenov LP "?ovjek kao ja" jedan je od najpopularnijih albuma u povijesti hrvatske zabavne i trubadurske glazbe. Do 2000. godine taj je album do?ivio ?ak 17 izdanja i to samo na vinilnim plo?ama ne
ra?unaju?i ostale nosa?e zvuka poput audio kazeta i CD-a. Prvi Arsenov LP je komplicija njegovih bezvremenih hitova kao ?to su "Ku?a pored mora", "Moj brat", "Bit ?e? uvijek moja", "Moderato cantabile", "Sve ?o zna? o meni"...
M IRNO TEKU RIJEKE Samo godinu dana nakon Arsena LP plo?e (albume, kako se to popularno ka?e) izdali su Vice Vu k ov i M i?o Kova?. Vice je poput Arsena izdao kompilaciju svojih uspje?nica. LP se zvao "Mirno teku rijeke", a sadr?ajem predstavlja glazbeni spomenik nulte kategorije: "Mirno teku rijeke", "Bokeljska no?", "Vu?gi", "Ako sada ode?", "Finili su Mare bali", "Bodulska balada", "Pismo ?ali", "Dalmatinska elegija", "Hrvatski kraj", "Zvona moga grada"... Najve?a velik a h r vat sk a plo?a svih vr em en a!
PROPLAKAT ?E ZORA Za razliku od Arsena i Vice, Mi?o nije izdao kompilaciju svojih dotada?njih uspje?nica nego punokrvni autorski album zbog ?ega se njegov LP mo?e smatrati prvim
?ibenskim klasi?nim albumom na kojem su u ve?ini pjesme koje prethodno nisu bile izdane na singl plo?ama. S tog albuma Mi?o Kova? nazvanog jednostavno "Kova? Mi?o", potje?e jedan od najve?ih Mi?inih hitova "Proplakat ?e zora". Album je do 2008. do?ivio pet izdanja i jo? uvijek je jedan od najtra?enijih albuma na diskografskom tr?i?tu Hrvatske i biv?e Jugoslavije.
AKO SI PO?LA SPAT Nakon Arsena i Mi?e, 1973. godine LP plo?u je izdala legendarna klapa "?iben ik ". Puni naziv tog albuma je "Dalmatinska klapa ?ibenik uz mandolinski sastav - Kad bi ti du?o znala". I taj album ima spomeni?ku vrijednost i spada me?u krunske dragulje hrvatske glazbene ba?tine. Rije? je o vrhunskom albumu koji je otvorio put suvremenom klapskom izri?aju i usvajanju ?ibenske klapske ?ansone kao novog glazbenog pravca. Klapa "?ibenik" tim albumom na kojem je antologijska pjesma "Ako si po?la spat", zauzela svoje mjesto u povijesti hrvatske glazbe.
Ako bi kriterij titulu prve ?ibenske LP plo?e bio bio da je glazba nastala u ?ibeniku te da je adresa boravka izvo?a?a ?ibenik, onda je ova plo?a klape "?ibenik", bez dvojbe prvi ?ibenski LP u konkurenciji zabavne glazbe te osobito vrijedne folklorne glazbe. Im at e li n ek u od ovih gr am of on sk ih plo?a pa ak o je n ek om lu dom sr e?om jo? i u dobr om st an ju , ?u vajt e je k ao ok o u glavi jer je r ije? o izn im n im
vr ijedn ost im a, dr agocjen oj glazben oj ba?t in i pa i st u povim a ?iben sk og zavi?ajn og iden t it et a. Ak o n e zn at e ?t o bist e s n jim a odn esit e ih t am o gdje im je m jest o - u Dr ?avn i ar h iv u ?iben ik u gdje ?e ih zn at i ?u vat i i sa?u vat i. Prva hrvatska LP plo?a tiskana je 1957. godine. Sadr?avala je komplet od sedam izdanja s izvornom narodnom glazbom. Proizvodnja gramofonskih plo?a ugasila se u Hrvatskoj 1995. godine.
Pr vi ?iben ?an in k oji je sn im io sin gle plo?u odn osn o EP (ext an ded play) plo?u bio je Ar sen Dedi?. On je st u diju zagr eba?k og Ju got on a 1962. godin e s Lju bljan sk im jazz or k est r om sn im io plo?u sa ?et ir i sk ladbe " Zaple?i t w ist " , " Tw ist od dje?jem k on ju " , " Ro?en a za m en e" i Tw ist m eden og cvijet a" . Bili su t o pr epjevi u t o vr ijem e velik ih svjet sk ih h it ova. Ar sen je pr eveo i n apr avio pr epjeve velik e svjet sk e h it ove " Let 's Tw ist Again" , Ch u bby Ch eck er a i " Nat a Per M e" , Adr ian a Celen t an a. Pod obje pjesm e pot pisao se pseu don im om Igor Kr im ov.
NAJVE? A INVESTICIJA U POVIJESTI ?IBENSKOG "VODOVODA I ODVODNJE"
Sust av vodoopsk r be, odvodnje i pr o?i??avanja ot padnih voda aglomer acije ?ibenik Radovi vr ijedn i 379 000 000 k u n a t r ajat ?e ok o t r i godin e, a k ada bu du zavr ?en i n a su st av odvodn je bit ?e pr ik lju ?en o 98 post o st am ben ih , poslovn ih , t u r ist i?k ih i gospodar sk ih objek at a n a podr u ?ju Gr ada ?iben ik a. Izgradnja ?Sustava vodoopskrbe, odvodnje i pro?i??avanja otpadnih voda aglomeracije ?ibenik? u koji ?e biti ulo?enom 397 milijuna kuna, od kojih je ?ak 68,5 posto ili 272 milijuna bespovratni novac iz fondova Europske unije, najve?a je investicijom u povijesti ?ibenske gradske tvrtke ?Vodovod i odvodnja?. Taj projekt donosi izgradnju sustava odvodnje jugoisto?nog dijela grada, obuhva?a radove na zamjeni starog, tro?nog sustava u 23 ulice u centru ?ibenika ?to ?e stanovnicima tih dijelova grada bitno pobolj?ati kvalitetu ?ivota te izgradnju kanalizacijskog sustava u naseljima Krapanj - Brodarica, Zabla?e,
Podsolarsko i Jadrtovac. -U t im m jest im a ?em o n apr avit i k om plet n u r ek on st r u k ciju vodovodn e m r e?e. Gr adim o i 12 cr pn ih st an ica, r adim o r ek on st r u k ciju post oje?e cen t r aln e cr pn e st an ice u M an dalin i i do n je dio n ovog cjevovoda od u r e?aja za pr o?i??avan je s n am jer om da r ije?im o pr oblem vi?k a plin ova, odn osn o n eu godn og m ir isa k oji se javlja t ijek om ljet a. Plan ir an i r adovi t r ajat ?e t r i godin e s pr ek idim a od t r i m jeseca svak e godin e. Radovi bi t r ebali bit i zavr ?en i do k r aja 2021. godin e ili u pr vom k var t alu 2022. godin e, ka?e Frane Malenica direktor ?Vodovoda i odvodnje?. Radovi po?inju 7. sije?nja 2019. godine na
tvrtki koje ?e graditi kanalizacijski i vodoopskrbni sustav ?ibenika ka?e kako preuzimaju financijski, organizacijski i izvedbeno zahtjevne poslove
potezu od "Brodoservisa" u Crnici kroz ulice Drvarsku, Stipe Nini?a, Drni?ku, Ivana Me?trovi?a, potom i u Podsolarskom zatim u dijelu Brodarice i na ?ubi?evcu, a vjerojatno ?e se u dogovoru s Gradom i izvo?a?ima radova istodobno raditi na pet ili ?est lokacija. -Zah valju ju ?i ovom pr ojek t u Gr ad ?iben ik ?e im at i pr ek o 98 post o k or isn ik a spojen ih n a su st av odvodn je i pr o?i??avan ja ot padn ih voda. S obzir om n a t o da se r adi o gr adu k oji im a velik e t u r ist i?k e am bicije ovaj pr ojek t zn a?i ?ist o m or e i sm an jen je br oja sept i?k ih jam a, isti?e gradona?elnik ?ibenika ?eljko Buri?. Marko Sara?en, predstavnik konzorcija
-Bit ?em o m ak sim aln o an ga?ir an i u su r adn ji s ?Vodovodom i odvodn jom ? po pit an ju t er m in sk ih plan ova i ot var an ja dion ica i poddion ica. Bit ?e pr om jen a u h odu i u su gla?avan ja, a sigu r n o je da ?e bit i pot r ebn o i st r pljen ja gr a?an a i svih dr u gih su dion ik a. Radi se o vr lo zah t jevn im pr ojek t im a i sam o zajedn o, u z r azu m ijevan je gr a?an a, ovak o k om plek san posao m o?em o dovest i do k r aja, ka?e isti?e Marko Sara?en U financiranju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pro?i??avanja otpadnih voda aglomeracije ?ibenik, Ministarstvo za?tite okoli?a i energetike i Hrvatske vode sudjeluju s 24 posto ukupnog iznosa, odnosno 125 milijuna kuna, a preostali iznos financirat ?e nositelj investicije "Vodovod i odvodnja ?ibenik". d.o.o. (adv)
JESTE LI ZNALI... ...da je popu lar n oj zagr eba?k oj pop gr u pi ?Novi f osili? im e dao ?iben ?an in Ar sen Dedi?? ?Novi fosili? su bili jedna od najpopularnijih i diskografski najuspje?nijih glazbenih sastava sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stolje?a. Zbog stila ?esto su bili uspore?ivani sa ?vedskim sastavom ABBA. Nove fosile osnovano je Slobodan Mom?ilovi? 1969. godine. U po?etku su nastupali uglavnom kao prate?i sastav popularnih pjeva?a poput Ivice ?erfezija i Ljupke Dimitrovske. Sredinom sedamdesetih godina Fosilima se pridru?uju Vladimir Ko?i?, Rajko Dujmi? i ? ur?ica Mili?evi? (Barlovi?). Prvi diskografski uspjeh postigli su 1976. godine s pjesmom "Diridonda". Nakon ?to je ? ur?ica Barlovi? 1983. godine napustila sastav, zamijenila ju je Sanja Dole?al.
...da su u n at jecan ju za ?Zlat n i gr am of on ? 1970. godin e godin e n a pr vom m jest u bili Ar sen Dedi?, u k at egor iji pjeva?a, Gabi Novak u k at egor iji pjeva?ica i Gr u pa M i u k at egor iji r ock sast ava? Glazbeni ?asopis ?Pop express? organizirao je 1970 godine super spektakl ?Pop explosion?, najve?i glazbeni doga?aj u tada?njoj Jugoslaviji. U nevjerojatnoj konkurenciji pjeva?ica, pjeva?a i rock sastava na prva mjesta popularnosti s najve?im brojem glasova publike na?li su se Ar sen Dedi?, budu?a ?ibenska nevista Gabi Novak i Gr u pa M i. ?tovi?e na drugom mjestu liste najboljih i najpopularnijih pjeva?a na?ao se jo? jedan ?iben?anin M i?o Kova?. Gabi je bila popularnija od izravnih konkurentica Tereze Kesovije i Josipe Lisac, a Grupa Mi je imala gotovo dvostruko vi?e glasova od tada mo?ne beogradske Korni grupe i sarajevskih ?Indexa?. Publika je glasovala putem ?Pop expressa? nakon koncerata koji su odr?ani u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani.
...da se n a sn im an ju f ilm a ?Pr edst ava Ham let a u selu M r du ?a Don ja? pojavilo dva pu t a vi?e st at ist a n ego ?t o je bilo pr edvi?en o? Kada je u selu Danilu po?elo snimanje filma ?Predstava Hamleta u selu Mrdu?a Donja?, redatelj Krsto Papi? na?ao se u ?udu jer se na setu na?lo dvostruko vi?e statista nego ?to je bilo predvi?eno, a svaki od njih imao je ispravan ?blok? kojim se potvr?ivao status statiste. Misterija je rije?ena kada se otkrilo da su se mje?tani Danila privu?eni izda?nim honorarom od 7000 dinara, ?sna?li? kada su uo?ili da su ?blokovi? koje je izabranim statistima dijelio producent filma, isti kao blokovi koje koristi njihova mjesna zadruga. Domi?ljatost ?itelja Danila pohvalio je legendarni glumac Fabijan ?ovagovi?: -Eto ljudi vole raditi i zaraditi pa su sna?li.
...da je ?iben ik u 1957. godin e, dak le u vr ijem e socijalizm a, bio pozn at po pr ost it u ciji, da su o pr ost it u t k am a br in u le gr adsk e in st it u cije i da su im n ek i podu zet n i ?iben ?an i izn ajm ljivali svoje k u ?e za ?posao?? Pedesetih i ?ezdesetih godina 20. stolje?a ?ibenik je bio va?na luka u koju su uplovljavali brojni strani brodovi koji su dovozili pomo? Ujedinjenih naroda, SAD-a i drugih dr?ava tada?njoj Jugoslaviji. Dolazak velikog broja stranih mornara koji su u ?ibeniku ostajali i po nekoliko dana privla?io je brojne prostitutke iz gotovo cijele Jugoslavije, ponajvi?e iz Rijeke, Zagreba, Zadra i Splita. Te su prostitutke bile konkurencija doma?im, ?ibenskim prostitutkama koje je lokalna milicija tolerirala, a gradske su im institucije pomagale posebno ako bi se neka od njih razboljela. ?ibenske prostitutke bile su, osim toga u prednosti jer su usluge mogle pru?ati u boljim uvjetima budu?i da su im poduzetni ?iben?ani iznajmljivali svoje ku?e za obavljanje ?posla?. Izme?u doma?ih prostitutki i ?prolaznica? dolazilo je i do fizi?kih obra?una. Prostitutke su se sastajale u restoranima ?Turist? i ?Lova?ki rog?. Odbor za socijalnu politiku smatrao je da prostitutkama treba osigurati prostoriju za odmor i dru?enje, a i tada?nja je milicija imala poseban odnos prema problemu prostitucije. Naime nikada zbog kori?tenja ?usluga? ?ibenskih prostitutki nije uhi?en i ka?njen ni jedan strani mornar, ali su zato osmorica ?iben?ana zate?ena u ?konzumaciji? ka?njena sa 160 dana zatvora.
...da se n a n ast avi dom a?in st va t ijek om ?ezdeset ih godin a ?iben sk e djevojk e podu ?avalo da i pr i obavljaju k u ?an sk ih poslova m or aju bit i u r edn e i lijepo po?e?ljan e ak o ?ele im at i dobar br ak i djecu ? Nekada je u ?kolama postojao predmet koji se zvao Doma?instvo. Na satima Doma?instva u?enice i u?enici u?ili su puno korisnih stvari; kako kuhati, prati, njegovati djecu, kako obaviti sitnije ku?ne popravke, kako uzgajati vo?e i povr?e, brinuti o higijeni i doma?im ?ivotinjama, a mogle su se nau?iti i mnoge korisne vje?tine poput krojenja, ?ivanja ili pletenja. Doma?instvo je bilo omalova?avano i podcjenjivano iako je bilo vrlo korisno, a o njemu se nije puno raspravljalo jer je po svemu bilo ideolo?ki i politi?ki benigno. Ipak u ?ibeniku je 1957. godine do?lo do dosta ?estoke rasprave o Doma?instvu jer se pro?ulo da se u?enicama govori kako ?i dok obavljaju k u ?an sk e poslove m or aju bit i u r edn e i lijepo po?e?ljan e ak o ?ele im at i dobar br ak i djecu ?. Rasprava je zavr?ila konstatacijom da je taj savjet ?r azlo?an i k or ist an ?, ali da ga zbog ?opr avdan ih r azloga t r eba pr ef or m u lir at i?.
....da je Josip Sm ol?i?, jedin i ?iben ?an in k oji je pr o?ivio Ok t obar sk u r evolu ciju u Ru siji 1917. godin e i im ao pr ilik u u pozn at i n jen og vo?u Vladim ir a Ilji?a Len jin a? ?iben?anin Josip Smol?i? bio je novinar koji se stjecajem okolnosti zatekao u Rusiji tijekom povijesnih doga?aja koji su obilje?ili ?ovje?anstvo. Prema dostupnim podacima on je bio svjedok Oktobarske revolucije 1917. godine, a u Rusiji je ostao raditi kao novinar ? izvjestitelj. Tako mu se pru?ila prilika da 1920. godine u Moskvi vidi Lenjina i slu?a jedan od njegovih znamenitih govora. Ovako je opisao taj doga?aj: -Kroz bo?na vrata u?ao je u prostoriju onizak, ?vrsto gra?en ?ovjek, sa ?iljatom bradicom. Odijelo mu je bilo europskog kroja, bijela ko?ulja, kravata.,. Kada je skinuo ??ilt?kapu, ukazala se poznata markantna glava s izrazito visokim ?elom. Upijao sam svaki obris, svaki pokret njegove pojave. Nisam ?ak ni zapljeskao zate?en nekim djetinjastim snebivanjem. Pa to je Lenjin! Gle, on zaista postoji! Iznenadio sam se kada je progovorio jer mu je glas bio neo?ekivano dubok. Govorio je puna dva sata, ali razgovijetno, jasno i svima razumljivo. Vje?to je snagu svojih uvjerenja prenosio na ljude.
....da je Oliver a Je?in a jedn a od n ajboljih i n ajpopu lar n ijih f ilm sk ih glu m ica u biv?oj Ju goslavije por ijek lom iz ?iben ik a? Olivera Je?ina zapo?ela je filmsku karijeru 1976. godine i do 2014. godine glumila je u 25 filmova me?u kojima su bili i iznimno uspjeli projekti; ?Specijalno vaspitanje?, ?Lude godine?, ??iveti kao sav normalan svet?, ??est dana juna? (u kojem se pojavljuje i M i?o Kova?!) i ?Sex partijski neprijatelj broj jedan?. Otac Olivere Je?ine je ?iben?anin M ar k o Je?in a, njen djed je poznati ?ibenski in?enjer ?im e Je?in a, a pradjed M ar k o Je?in a bio je prvi direktor ?ibenske Gimnazije. Olivera i danas u intervjuima isti?e svoje
?ibensko porijeklo i nagla?ava da se osje?a kao Dalmatinka. -Imala sam ?etiri godine kada mi je tata na terasi jednog ?ibenskog restorana davao da pijem pjenu od piva. Oti?la sam bez pratnje u ?etnju i sa jedne visoke stijene pala u more. Nije me bilo strah jer sam obo?avala vodu, ali i danas imam o?iljak ispod oka jer sam glavom sre?om samo okrznula podvodnu stijenu. Izvukla me je jedna gospo?a koja je hitro za mnom sko?ila u vodu. ?ibenik je bio moja druga ku?a gdje sam se osje?ala potpuno slobodno. -Obo?avala sam da slu?am glasne obiteljske rasprave prije ru?ka, ali i pjesmu koja se za stolom prolamala poslije prve ?a?e bevande kada su nam stomaci bili puni. Ma gdje se zatekla u ?ivotu uvijek sam se predstavljala i osje?ala kao Dalmatinka. Olivera Je?ina danas je profesorica glume na Fakultetu lepih umetnosti u Beogradu.
2018. Uspje?n i r ada n a za?t it i pr ir odn ih i k u lt u r n ih vr ijedn ost i i odr ?ivom r azvoju , don osi dr u ?t ven i, gospodar sk i i ek olo?k i boljit ak Uspje?na i plodna bila je i 2018. godina za Javnu ustanovu "Nacionalni park Krka? jer je uz poslovi?no odli?nu turisti?ku posje?enost proveden niz zna?ajnih projekata i izvedeno obilje raznovrsnih programa zahvaljuju?i kojima je unaprije?en sustav za?tite prirode i nastavljeno ure?enje infrastrukture kako bi rijeka Krka sa svojim ljepotama i atrakcijama bila jo? dostupnija posjetiteljima. Odr?an je i niz edukativnih radionica, a uspostavljena je i suradnja sa srodnim institucijama u svijetu, to?nije u dalekoj NR Kini. JU "NP Krka" nastavila je u 2018. godini uspje?no rje?avati izazove istovremenog unapre?ivanja za?tite osjetljivog ekosustava i odr?ivog razvoja te ispunjavati misiju prioritetne za?tita prirodnih i kulturnih vrijednosti te sukcesivnog oboga?ivanja ponude s ciljem privla?enja ?to ve?eg broja posjetitelja kako bi potaknuli odr?ivi razvoj cijelog podru?ja -Tijek om 2018. godin e n ast avili sm o in t en zivn i r ad n a valor izaciji i af ir m aciji u zvodn og t ok a r ijek e Kr k e t e u r e?ivan ju n ovih posjet it eljsk ih sadr ?aja k ak o bi, k or ist e?i pr epozn at ljivost br en da Kr k a i k on st an t n i in t er es za n ajpozn at iji lok alit et Sk r adin sk i bu k , pot ak n u li r azvoj r azli?it ih selek t ivn ih oblik a posje?ivan ja t e t ak o n a Kr k u pr ivu k le n ove k at egor ije gost iju k oji bi t r ebali bit i t em elj r azvoja du gor o?n o odr ?ivog posje?ivan ja, ali i odr ?ivog r azvoja lok aln og gospodar st va n a ok oln om podr u ?ju t e ak t ivir ali posjet it eljsk e i gospodar sk e pot en cijale sjever n og dijela Nacion aln og par k a ?Kr k a. Sve t o pr at i izgr adn ja in f r ast r u k t u r e i k apacit et a k lju ?n ih dion ik a, r azvoj n ovih edu k at ivn ih posjet it eljsk ih pr oizvoda i u slu ga k ak o bi se post igao k valit et n iji pr ost or n i i vr em en sk i r aspor ed posjet it elja t e u k u pn i dr u ?t ven i, gospodar sk i i ek olo?k i boljit ak , ka?e Kre?imir ?aki?, ravnatelj JU "NP Krka". 12. VELJA?E: Otvorena je pje?a?ka staza Gori? ? Torak. Ta staza u Krni?ima Gornjim, duga 2950 metara ?ija je kruna vidikovac s kojeg se pru?a spektakularan pogled na jezersko vrelo Torak, udaljena od ?ibenika svega petnaestak minuta vo?nje postala je idealno odredi?te za aktivni boravak u prirodi i u?ivanje u osobnijem do?ivljaju prirode.
19. VELJA?E: Proveden je interdisciplinarni znanstveni projekt ?Upravljanje i odr?avanje makrovegetacije na Skradinskom buku ? izrada multikriterijskog modela odr?ivog
upravljanja?. Za testnu plohu izabran je dio desne obale Skradinskog buka, gdje uz stalne i
povremene tokove postoji i podru?je potpuno zaraslo makrovegetacijom koja je prekinula protok vode. U prvoj fazi istra?ivanja testna je povr?ina plohe snimljena iz zraka i utvr?eno tzv. nulto stanje. Evidentirano je i kartirano 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta, na osnovi ?ega su napravljene GIS baza podataka i karta snimljenog podru?ja. Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swinge), invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od va?nih podaktivnosti ovog projekta.
jedan od najzna?ajnijih arheolo?kih lokaliteta na podru?ju Nacionalnog parka ?Krka?, rimski vojni logor Burnum. Za potrebe tog programa tiskane su publikacije: Burnum 4 Kids i NP ?Krka? i Rimljani ? arheologija za znati?eljnu djecu s radnim listi?ima, koji djeci na zanimljiv i jednostavan na?in pribli?avaju povijesnu va?nost Burnuma.
14. O?UJKA: U povodu Me?unarodnog dana rijeka otvoreno je novo ugibali?te s vidikovcem na desnoj obali rijeke ?ikole, s kojeg se pru?a nezaboravan pogled na tu iznimnu kr?ku rijeku i njen spektakularni kanjon.
27. VELJA?E: Predstavljen su dva nova edukativna programa i radionice; prirodoslovni i arheolo?ki, namijenjeni u?enicima osnovnih ?kola. Rije? je o zabavnim interaktivnim radionicama, zasnovanim na
9. - 24. O?UJKA: Odr?ana su predavanja i radionice u sklopu projekta "Znanjem do o?uvanja". Svi zainteresirani mogli su sudjelovati na radionici Osnove tehnike lon?arstva, na kojoj su se upoznali s tehnikama oblikovanjem gline i uporabom lon?arskog kola.
znanstvenim i pedago?kim metodama, koji u?enicima osnovnih ?kola s cijelog podru?ja ?ibensko ? kninske ?upanije omogu?avaju usvajanje znanja o fenomenima vode i kr?a, flori i fauni te anti?kom dobu iz kojeg potje?e
4. TRAVNJA: Javnoj ustanovi ?Nacionalni park Krka? dodijeljena su bespovratna sredstva iz europskog Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. ? 2020. ? Promicanje odr?ivog kori?tenja prirodne ba?tine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode", za projekt "Centar za upravljanje posje?ivanjem Nacionalnog parka ?Krka? ?
prirodu u jednom od najljep?ih dijelova Hrvatske, nai?la je na veliki odjek u hrvatskoj i europskoj javnosti.
Lozovac". Projekt je vrijedan 105 968 378,33 kuna od kojih su 71 698 656,53 kuna bespovratna sredstva Europski fond za regionalni razvoj (EFRD) koji iz svog Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. ? 2020. ? Promicanje odr?ivog kori?tenja prirodne ba?tine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode" sufinancira 85 posto ukupnih prihvatljivih tro?kova koji iznose 84 351 360,63 kuna. Svrha tog projekta je da se izgradnjom infrastrukture za prijam i upravljanje i edukacijom posjetitelja, pove?a vidljivost NP ?Krka? kao turisti?ke atrakcije, ja?aju obrazovni kapaciteti te postigne kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja.
14. TRAVNJA: Odr?an je 1. Krka polumaraton. Maratonci iz trinaest zemalja tr?ali su stazom dugom 21 098 metara od Eko kampusa Krka u Puljanima preko Oklaja do rimskog vojnog amfiteatra u Ivo?evcima. Ta me?unarodna atletska utrka koja natjecateljima pru?a jedinstveni ugo?aj tr?anja kroz o?uvanu
27. TRAVNJA: Otvoren je posjetiteljski centar u La?kovici iznad Ro?kog slapa. Njegovo ure?enje i opremanje u cijelosti je financirala Javne ustanove "Nacionalni park Krka". To je nova va?na karika u lancu izgradnje infrastrukture koja posjetiteljima osigurava kvalitetnu uslugu, a djelatnicima Parka potrebne uvjete za preno?enje znanja o
vrijednostima i va?nosti o?uvane prirode. Njegova izgradnja ujedno je i potvrda djelatnog partnerstva JU "NP Krka" s lokalnom stanovni?tvu te njihove kontinuirana suradnje. Posjetiteljski centar La?kovica je polazi?na to?ka za aktivne vrste posje?ivanja u srednjem dijelu toka rijeke Krke.
7. - 11. SVIBNJA: Javna ustanova ?Nacionalni park Krka? bila je doma?in 4. susreta projektnih partnera i zajedni?kog tehni?kog seminara za sve dionike zainteresirane za razmjenu znanja i umre?avanje u sklopu projekta EcoSUSTAIN. Rije? je o projektu ekolo?ki odr?ivog upravljanja za?ti?enim podru?jima Mediterana, zajedni?kih me?unarodnih aktivnosti za nacionalne parkove i za?ti?ena podru?ja i njihove prirodne ekosustave i bioraznolikost, te implementacije inovativnih rje?enja za pra?enje kvalitete vode na za?ti?enim podru?jima na bazi informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT).
Sudjelovanjem u ovom projektu i implementiranjem novih tehnologija Javna ustanova ?Nacionalni park Krka? ostvarila je zna?ajan napredak u monitoringu kvalitete voda postavljanjem pluta?a sa senzorima za mjerenje kakvo?e vode postavljena na Visova?kom jezeru.
25. i 26. SVIBNJA: U tjednu volontiranja, a u povodu Europskog dana parkova na ulazu u Nacionalni park ?Krka? na Lozovcu u sklopu programa "VOLontIraj za PRIRODU, VOLontIraj za SEBE!" odr?ana je volonterska akcija obnove suhozida. Sudjelovali su ?lanovi
srednjovjekovne utvrde u obuhvatu Nacionalnog parka ?Krka? na kojima je Javna ustanova ?Nacionalni Park Krka? tijekom proteklih godina sustavno provodila arheolo?ka istra?ivanja, arhitektonska i geodetska snimanja te konzervatorske radove.
2. LIPNJA: U povodu Svjetskog dana za?tite okoli?a organizirala je ma?toviti program za
Udruge za prirodu, okoli? i odr?ivi razvoj "Sunce", u?enici Srednje ?kole Ivana Luci?a iz Trogira, djelatnici i ?ti?enici Centra za pru?anje usluga u zajednici Split, aktivisti Lige za prevenciju ovisnosti iz Splita, u?enici Obrtne tehni?ke ?kole iz Splita i djelatnici Javna ustanova ?Nacionalni park Krka? koja je partner volonterskog programa za ?kolske volontere ?Mladi u obnovi suhozida? koji se provodi u cilju o?uvanja kulturne ba?tine i tradicijskog graditeljstva, upoznavanja s tehnikom suhe gradnje te o?uvanja bioraznolikosti i upoznavanja s alatima georeferenciranja.
30. SVIBNJA: U povodu Me?unarodnog dana arhiva u izlo?benom prostoru Muzeja grada ?ibenika otvorena je izlo?ba Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki u svjetlu arheolo?kih i arhivskih istra?ivanja. Na izlo?bi su obra?ene
djecu koji je zapo?eo predstavom ?ovje?ja ribica Kazali?ta slijepih iz Zagreba, a zavr?ila je edukativnom predstavom "Poka?i Zemlju" ?ibenske kazali?ne skupine "Virko". U me?uvremenu, djeca su u?ivala u pou?nim i zabavnim igrama, vje?bama i radionicama koje su za njih pripremili ?lanovi udruga i
sportskih dru?tava, prijatelji Nacionalnog parka ?Krka? i zdravog okoli?a. Udruga "Uzor " odr?ala je radionicu interaktivnog prepoznavanja vrsta otpada kroz prakti?ne primjere i razgovor s djecom. U povodu obilje?avanja Svjetskog dana za?tite okoli?a JU ?Nacionalni park Krka? organizirala je i ekolo?ku akciju ?Plastiku skupi, Zemlji se iskupi!? kojom je ukazano na svjetski problem zaga?ivanja okoli?a.
12. LIPNJA: Prirodni rezervat Huanglong iz Kine, Biolo?ki institut Chengduu pri Kineskoj akademiji znanosti, Prirodoslovno matemati?ki fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu i Javna ustanova ?Nacionalni park Krka?
potpisali su u Kini Sporazum o suradnji na ekolo?koj za?titi i odr?ivom upravljanju. Prirodni rezervat Huanglong i Nacionalni park ?Krka?, iako na razli?itim krajevima svijeta, povezuje sli?an kr?ki krajolik i velika bioraznolikost. Suo?avaju se sa zajedni?kim izazovima u za?titi osjetljivog ekosustava i odr?ivom razvoju. Potpisani sporazum prilika je za raznovrsnu suradnju, akademske posjete, zajedni?ke studije i publikacije, koje ?e pridonijeti boljem me?usobnom razumijevanju, odr?ivom razvoju zajednice, razvoju institucionalnih mehanizama, daljnjem razvoju sustava posje?ivanja, ali prije svega o?uvanju biolo?ke raznolikosti, sustavu monitoringa okoli?a, znanstveno -istra?iva?koj suradnji i razmjeni informacija.
19. LIPNJA - 2. RUJNA: Odr?ano je "Krkino kulturno ljeto", manifestacija pokrenuta s ciljem integracije kulture, umjetnosti i stvarala?tva u ukupnu ponudu Nacionalnog parka ?Krka?, smanjenja optere?enost pojedinih lokaliteta te predstavljanja Park kao jedinstvene cjeline su?ivota prirode i ?ovjeka. "Krkino kulturno ljeto" otvoreno je LegenExpom i LegendFestom, festivalom legendi i mitova na Ro?kome slapu. Program je nastavljen manifestacijom Zvuci Krke - The sounds of the River " ?iji su sudionici bili Neno Belan, ? ani Stipani?ev, Renata Sabljak, Radojka ?verko, ? ani Mar?an i Ivo Pattiera. "Krkino kulturno ljeto" nakon tradicionalnih "Burnumskih Ida" i "No?i ?i?mi?a", zavr?ilo je trodnevnim filmskim festivalom Green Eye Festivalom, posve?enom za?titi okoli?a i o?uvanju prirode.Osim toga tijekom lipnja i srpnja 300 studenata s presti?nih stranih sveu?ili?ta iz osamnaest zemalja sudjelovalo je u programu istra?ivanja biolo?ke raznolikosti u Nacionalnom parku ?Krka? kroz projekt Operation Wallacea 2018.
16. SRPNJA - 14. KOLOVOZA: Ministarstvo za?tite okoli?a i energetike osmislilo je i pokrenulo, kroz projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP), program volontiranja u jedanaest parkova prirode i osam nacionalnih parkova pod nazivom ?Razvoj volonterskih programa u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode?. U 2018. godini osmi?ljeno je ukupno dvadeset osam
volonterskih programa, a u NP ?Krka? stiglo je ?etvero volontera, od kojih dvoje po drugi put.
20. SRPNJA: U arheolo?kom muzeju u talijanskom mjestu Suasa ljetos je otvorena izlo?ba posve?ena arheolo?kom lokalitetu Burnum, nekada?njem rimskom vojnom logoru, koji se u cijelosti nalazi na prostoru
Nacionalnog parka ?Krka?. Ista izlo?ba otvorena je u studenom i na Odjelu za arheologiju Sveu?ili?ta u Bologni, koje je dugogodi?nji suradnik Parka u istra?ivanjima vojnog logora.
14. RUJNA: JU ?Nacionalni park Krka? i ove se godine pridru?ila globalnoj volonterskoj akciji Zelena ?istka. Akciju su proveli djelatnici Nacionalnog parka ?Krka? u suradnji s volonterima iz Kulturne udruge Slovenaca ?Dr. France Pre?eren? ?ibenik (sekcije Ljubitelji prirode Planika ? Runolist), Zeleno-plavom
opcijom ? komisije za za?titu prirode Hrvatskog planinarskog saveza, DVD Dubravice i lokalnim stanovni?tvom.
18. RUJNA: Otvorena je pou?no - pje?a?ka staza na ?irem podru?ju Dubravica koja vodi od Gornjeg Graova do ruba kanjona na Vukovi?a podima. Duga je 350 metara i ima vidikovac s pogledom na otok Visovac i kanjon Me?u gredama. Taj je vidikovac dio jedne od biciklisti?kih ruta (pet MTB ili brdsko biciklisti?kih ruta, tri Road ili cestovne i ?est
Track ruta) ukupne du?ine od oko 470 kilometara. U Parku je ukupno ?etrnaest biciklisti?kih ruta, od toga za ugodnu obiteljsku vo?nju. U NP ?Krka? ure?eno je i dvadeset devet kilometara pou?no - pje?a?kih staza.
29. RUJNA: U stoljetnoj ?umi bijeloga graba i hrasta medunca na Stinicama odr?ana je pilot - radionica za djecu dje?jih vrti?a Drinovci i Drni? i podru?nih ?kola Rupe i Dubravice. Radionica je pripremni dio velikog edukativnog projekta ?Vratimo djecu prirodi?, koji Javna ustanova ?Nacionalni park Krka? provodi u suradnji sa ?umarskim fakultetom
Sveu?ili?ta u Zagrebu. Projekt ima za cilj razvijanje interaktivne povezanosti s prirodom kroz provedbu ?umske radionice ?Po znanje u ?umu? u Visova?koj ku?i Ku?elj na Stinicama.
1. PROSINCA: U konferencijskoj dvorani Eko kampusa Krka u Puljanima odr?ani su 8. i 9. susret tradicijskih poljoprivrednih proizvo?a?a i gospodarstvenika uz Krku. Odr?ana su predavanja o uzgoju maslina, berbi, preradi, skladi?tenju i prihrani te o komini kao energentu, njezinom skladi?tenju i kori?tenju te o uzgoju vinove loze i preradi, skladi?tenju vina i prihrani, kao i o izradi ?uktera, tradicijskog proizvoda od mo?ta.
2. STUDENOG: Tridesetak ovla?tenih ribolovaca sudjelovalo je u projektu ciljanog izlovljavanja ?tuke, invazivne vrste unesene u Krku iz dunavskog slijeva, koja ugro?ava autohtone ribe. Izlov ?tuke ponovljen je i u studenome.
5. PROSINCA: Kao sponzor, ali i aktivni sudionik JU "NP Krka" uklju?ila se u program Adventurice, dijela ?ibenske Adventure kroz plastic free daje djelatni doprinos za?titi okoli?a i ?irenju svijesti o pogubnom utjecaju plastike na prirodu. JU NP "Krka" je u tomu prepoznala mogu?nost da kroz igru i zabavu djeci omogu?i stjecanje znanja o za?titi okoli?a.
SLIKA NA NASLOVNOJ STRANICI ?ASOPISA " VOLIM ?IBENIK" :
M ILJENSKO BENGEZ: ?IBENIK ULJE NA PLATNU
www.bengez-art.com
M ILJENKO BENGEZ, r o?en je 1954.g. u Zagr ebu . Slik ar st vom se pr of esion aln o po?in je bavit i 80-ih godin a. Od 1984. do 1989.g. su r adn ik je u at eljeu pr of . Vilim a Sve?n jak a. Pr vi pu t a sam ost aln o izla?e u Lju bljan i 1987.g. u " Klu bu k u lt u r n ih i zn an st ven ih r adn ik a" . Od 1990.g. bor avi u Fir en zi u Cam po del r est au r o " Lor en zo de' M edici" i kod pr of . Leon ar da Passer i-a izu ?ava r est au r ir an je slik a ?t af elajn og slik ar st va. Po zavr ?et k u ?kolovan ja 1991.g. odlazi u New Yor k i po?in je su r adn ju s galer ijom " S.E. Fein m an Fin e Ar t s" u SoHo-u gdje kon t in u ir an o bor avi i r adi do 2000.g. Naizm jen i?n o izla?e u SAD-u , It aliji i Hr vat skoj. Od 1997.g. su r a?u je sa m ilan skom galer ijom " L'In cesion e" koja m u n akon br ojn ih izdan ja gr af i?k ih list ova, 2001.g. t isk a m on ogr af iju pod n aslovom " Ben gez" . Od 2001.g. galer ija " Fr ee Ar t " or gan izir a izlo?be r adova M iljen k a Ben geza diljem It alije kojim a ga af ir m ir a i n a t alijan skoj likovn oj scen i. Do dan as, izlagao je n a vi?e od sedam deset sam ost aln ih k ao i br ojn im zajedn i?k im izlo?bam a u Hr vat skoj i in ozem st vu . Slike M iljen k a Ben geza n alaze se u br ojn im kolekcijam a u Eu r opi, SAD-u i Japan u . Od 1994.g. ?lan je HDLU-a.