Volim Šibenik, broj 30 (Veljača 2019.) by Volim Šibenik

?ASOPIS ZA KULTURU SJE?ANJA GODINA 8. BROJ 30 SIJE?ANJ / VELJA?A 2019. w w w.m ok .h r

ZAVI? AJNI PUTOPIS

Fant ast i?no put ovanje iz 1958. u 20 0 0 . godinu, u

?ibenik gr ad nezamislive lako?e ?ivot a INTERVJU Dr Ank a Alek si ? KULTURA SJE?ANJA Igor Kri m ov NA?A PRI?A:Mi ss Jadrana 1960. ?IBEN?ANIN U NEW YORKU Alek sandar Ljahni ck y BA?TINA LJEPOTE Kak o ?ene m ogu uzgoji ti li ce bez bora? IN M EM ORIAM Bo?i dar Grga CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SM IJEHA Za?to je ?i beni k zabrani o sam oubojstva, grudanje i ?etanje ram e uz ram e 1

Download it from

GOOGLE PLAY

Download it from

APP STORE

A N T A L P S BE

! A J I N I L A N S U AUTOB

Šubićevac

Knin rniš → → Oklaj → D Pakovo selo te → → Konjevra Tromilja → Dalmare

E K A V S E T O B SU

Meterize Njivice Sva gradska stajališta

Dalmare

Polazak iz Knina

Povratak iz Dalmare centra Polazak sa Šubićevca Povratak iz Dalmare centra

9h 18 h 10 h i 16h 14 h i 20 h

*stanica se nalazi kod McDonald’s restorana

SADR?AJ

INTERVJU: Dr Anka Aleksi? - ?ibenik postao vode?i hrvatski centar za lije?enje mo?danog udara St r : 4

KULTURA SJE?ANJA: 60. obljetnica stvarala?tva znamenitog ?ibenskog pjesnika i skladatelja Igora Krimova St r : 16

NACIONALNI PARK " KRKA" : Pou?no - pje?a?ke staze NP "Krka", 47 kilometara ljepote i nezaboravnih do?ivljaja St r : 23

NA?A PRI?A: Kako je u ?ibeniku propao izbor miss Jadrana 1960. godine St r : 29 CRNA KRONIKA : ?ibenik zabranio samoubojstava i pla?anje smokvama umjesto novcem, ljubavnike osudio na brak, a krijum?ara svilenih ga?ica na tri mjeseca uvjetno St r : 34

?IBEN?ANIN U NEW YORKU: Alesandar Ljahnicky - Vi?em, molim, preklinjem! Vratite ?ibeniku ?ibenske kite! St r : 44

BA?TINA LJEPOTE: ?iben?anke koje ?ele uzgojiti lice bez bora ne pla?u, ne ljute se i ne guraju ka?iprst u nos. St r : 48 JESTE LI ZNALI: Gene Tunney svjetski prvak u boksu odmara se u ?ibeniku, gradu koji je zabranio grudanje i ?etanje Kalelargom rame uz rame, a od Kraljevine Jugoslavije dobio ukori zbog zanemarivanja hrvatskog imena i jezika St r : 51 VODOVOD I ODVODNJA: Na 140. obljetnicu izgradnje prvog ?ibenskog vodovoda kre?u AGLOMERACIJE, najve?i projekt razvoja vodoopskrbe i odvodnje od izgradnje prvog ?ibenskog vodovoda 1879. godine. St r : 53 ZAVI?A JNI PUTOPIS: Fantasti?no ?ibensko putovanje na krilima ma?te iz 1958. u 2000. godinu kada ?e u ?ibeniku biti postignuta nezamisliva lako?a ?ivota St r : 56

IN M EM ORIAM Bo?idar Grga: Umro je an?eo ?uvar povijesnih glazbenih instrumenata i hrvatske glazbene ba?tine. St r : 62 3

INTERVJU INTERVJU Dr. Anka Aleksi?, specijalist ica neurologije, ?efica Odjela neurologije Op?e bolnice u ?ibeniku koji je ?ibensku bolnicu svrst ao u vrh hrvat skog zdravst va

?ibenik post ao vode?i hr vat sk i cent ar za lije?enje mo?danog udar a 4

Domovinskog rata i osloba?anja Knina pa do vo?enja ?ibenskog Odjela za neurologiju. Istodobno je gradila i znanstvenu karijeru tako da je danas i predava?ica na Medicinskom fakultetu u Splitu i svoje znanje prenosi mladima. U razgovoru je tiha i, za dana?nje vrijeme, neobi?no stalo?ena i mirna, ali istodobno izravna u odgovorima na sva pa i ona osjetljiva pitanja. ?ibenska op?a bolnica prva je u Hrvatskoj u lije?enju mo?danog udara, jednog od vode?ih "ubojica" dana?njice, i to ne samo u konkurenciji lokalnih op?ih bolnica nego i klinika. Mnogima je ta vijest, koja je objavljena krajem pro?le godine, zazvu?ala gotovo nevjerojatno, ali ne i onima koji godinama prate rad njenog Odjela za n eu r ologiju. Taj odjel ve? trinaest godina vodi dr.sc. An k a Alek si? koja je jo? 2008. godine inicirala osnivanje jedinice za lije?enje mo?danog udara, prve u Dalmaciji, osposobljene za u?inkovite intervencije u prva tri za ?ivot pacijenta nakon mo?dane kapi. Na tom odjelu sve vrijeme prate suvremene na?ine dijagnosticiranja i lije?enja mo?danog udara, pa ni po osposobljenosti lije?nika i medicinskog osoblja ne zaostaju za velikim centrima. ?efica tog uspje?nog odjela Anka Aleksi?, lije?nica je koja je u svojoj karijeri pro?la sve, od seoskih ambulanta na drni?kom podru?ju, kninske bolnice na ?elu koje je bila u bremenitom razdoblju neposredno nakon

Zn am da ?e ovo zvu ?at i pr ot ok olar n o i o?ek ivan o, ali m or am Vas n a po?et k u pit at i jest e li izn en a?en i ovak vim r ezu lt at om k oji je pr oiza?ao iz st r u ?n e an alize Agen cije za k valit et u u zdr avst vu ? Naravno da sam iznena?ena, prvenstveno zato ?to smo ispali bolji od klinika. Bila je to kontrola koju je provela Agencija za kvalitetu u koju su bile uklju?ene sve bolnice, i op?e bolnice i klinike u Hrvatskoj, u na?em slu?aju, one koje lije?e neurolo?ka oboljenja odnosno pacijente s mo?danim udarom. Bile su uklju?ene bolnice koje lije?e najmanje 60 pacijenata godi?nje, a mi imamo puno vi?e od toga. Ne znam kako bih protuma?ila to ?to smo pro?i?ali klinike. Treba naglasiti da su u toj kontroli u lije?enju nekih drugih oboljenja isto tako isko?ile i bolnice u Vukovaru, Dubrovniku... O?ito je pro?lo je vrijeme kad su klinike najbolje radile. Ne znam je li to zbog toga ?to su op?e bolnice sve bolje i bolje ili ne?to drugo.

M o?dan i u dar , t r e?i u zr ok sm r t n ost i i pr vi u zr ok i in validn ost i u Hr vat skoj, dr u gi n aj?e??i u zr ok sm r t i u svijet u i t r e?i u r azvijen im zem ljam a zapadn e Eu r ope, n a n acion aln oj se r azin i n aju spje?n ije lije?i u ?iben ik u . 6

Uspjeh je r ezu lt at r eda, r ada i disciplin e Vi st e ve? du go n a ?elu ovog odjela. ?t o vas je dovelo n a vr h ? Mi sigurno nismo najbolje, ali smo dobro opremljeni. Nedostaje nam magnetska rezonanca i magnetska angiografija koje su nam vrlo va?ne. No imamo ugovor s poliklinikom Affidea pa koristimo njihove usluge. Ja sam zadovoljna opremom koju imamo, ali bit ?u jo? zadovoljnija kada dobijemo svoju magnetsku rezonancu. Na prvo mjesto smo izbili mo?da zbog toga ?to imamo dobru organizaciju i optimalno je provodimo. Evidentiramo sve ?to se i kako radi. Kod nas vlada red, rad i disciplina. Pr et post avljam da t o ba? i n ije bilo lak o post i?i jer zn am o da se h r vat sk o dr u ?t vo ba? n e m o?e poh valit i t ak vim vr ijedn ost im a i t ak vim odn osom pr em a poslu ? O?it o st e u spjeli st vor it i dobar t im . To?no tako. Kada sam ja do?la na ovaj odjel prije trinaest godina prioritet je bilo njegovo renoviranje, pa nabava opreme, a tek onda smo do?li do ljudi. Rad s ljudima je najte?i, ali ako vi koji ste ?ef imate radne

navike i po?tujete sve ?to je dogovoreno onda vas slijede i ljudi s kojima radite. Vi morate u tomu biti prvi i nema kr?enje pravila. Sla?em se da u Hrvatskoj red, rad i disciplina, op?enito gledaju?i, nisu na visokoj razini i mislim da smo dijelom i zbog toga u velikim problemima, ali mo?e se. Nije te?ko ni neizvedivo. Ovo je i pr izn an je osobn o Vam a jer pot vr ?u je da dobr o vodit e svoj odjel i da je t o ?t o t r a?it e od va?ih k olega opr avdan o! Bez la?ne skromnosti tako sam i ja do?ivjela ovo priznanje. Ja sam na ovom odjelu trinaest godina i uvijek radim na isti na?in. Svoja pravila rada nisam mijenjala. Prenijela sam ih na ovaj odjel svojim kolegama s kojima sam jako zadovoljna jer smo zaista slo?ni i djelujemo kao tim. Oni su prepoznali tu organizaciju rada koju sam uvela. Nekima mo?da nekada nije bilo pravo, ali su je slijedili i to se pokazalo ispravnim. Znalo mi se doga?ati u ovoj bolnici da me kolege s drugih odjela gledaju ?udno, kao ?to ona to ho?e i ona bi htjela samo da se radi, ali to nije to?no. Nisam ja ?udna osoba ve? osoba koja ?eli raditi svoj posao kako treba i po pravilima struke.

Dobar temelj za razvoj medicinskog turizma M o?dan i u dar je jedan od n aj?e??ih u zr ok a sm r t i i in validn ost i. ?in jen ica da se on u Hr vat sk oj n aju spje?n ije lije?i u pr avu u ?iben ik u je n e?t o ?t o bi t r ebalo k or ist it i i u pr om ociji ?iben sk e boln ice i ?iben ik a k ao t u r ist i?k og gr ada. Tu r ist im a t a in f or m acija sigu r n o u lijeva povjer en ja i vr lo je bit n a k od izbor a dest in acije. Im a li n azn ak a da je t o pr epozn at o? Op?e je poznato da je mo?dani udar tre?i po u?estalosti uzrok smrti i prvi uzrok invalidnosti. Rijetko koja osoba koja do?ivi mo?dani udar pro?e bez nekog stupnja invalidnosti. Ovo priznanje da smo prvi u lije?enju mo?danog udara bi se jako dobro moglo iskoristiti u marketin?kom, turisti?kom smislu jer je to turistima jako bitno. Nije im svejedno kakva je medicinska skrb na podru?ju koje ?ele posjetiti. Mi na jednak na?in, pokazalo se do sada u niz primjera, prihva?amo i na?e bolesnike i turiste. S tom bi se informacijom moglo i?i u razvoj medicinskog turizma na na?em podru?ju. 8

Nadam se da ?e to na?i turisti?ki djelatnici prepoznati. M or am o se podsjet it i da st e vi i bez ovog pr izn an ja i pr ije n jega pok azali da r adit e k valit et n o, r ecim o n a pr im jer u lije?en ja biv?eg m in ist r a zdr avst va u vladi Repu blik e Sloven ije Bor u t a M ik lav?i?a k oji je, bor ave?i n a ?iben sk om podr u ?ju k ao t u r ist , do?ivio m o?dan i u dar . Javn o vas je poh valio zbog n a?in a n a k oji st e ga lije?ili, a da u po?et k u n ist e n i zn ali o k om e je r ije?. Mi smo mu u 48 sati uspostavili dijagnozu. Pre?ivio je mo?dani udar, ali na jednom vrlo neobi?nom i osjetljivom podru?ju i mi smo to prepoznali. Osim njega na ovom odjelu su le?ale i neke druge VIP osobe, i svi su oti?li vrlo zadovoljni. Znam da mo?da ima na?ih pacijenata koji ne budu do kraja zadovoljni jer takav je ?ivot, ali mislim da u ve?ini slu?ajeva ispunimo sve ?to je u na?oj mo?i i da pacijenti to prepoznaju. Meni je jako va?no da se na na?em odjelu postavi prava dijagnoza i da se ona potvrdi kada ti pacijenti do?u u svoje sredine i u svoje bolnice, da se poka?e da je sve bilo to?no sa stru?ne strane.

Vi st e se odavn o zalagali za t o da ?iben ik post an e jak im cen t r om za lije?en je m o?dan og u dar a, pa st e pr ije deset ak godin a pr edlagali osn ivan je jedin ice za lije?en je m o?dan og u dar a. Prije dvanaest godina renovirali smo Odjel za neurologiju i tada je bio predvi?en prostor za jedinicu za lije?enje mo?danog udara. On je godinu dana stajao prazan jer ja sam inzistirala da bude kvalitetno opremljen. U to vrijeme glavna metoda za lije?enje mo?danog udara bila je aktiliza i mi smo se odmah po otvaranju te jedinice uklju?ili u primjenu te metode koja je danas uvrije?ena. Ona je sastavni dio rada o kojem niti ne razmi?ljamo. No pokazalo se da ta metoda nije tako uspje?na. O?ekivali smo od nje puno vi?e. Nakon toga je do?la nova metoda, trombektomija koja se prije nekoliko godina po?ela

primjenjivati kod nas na klinikama. To je, pojednostavljeno re?eno, mehani?ko va?enje tromba koji za?epi krvnu ?ilu u mozgu. Ona se po?ela najprije koristiti samo na Rebru i u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu, a prije godinu dana je profesor Marko Rado?, interventni neuroradiolog s Rebra, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, za tu metodu obu?io neurologe u Splitu. ?est mjesecu su neurolozi i neuroradiolozi educirali kolege u Splitu. Naravno da smo mi iskoristili priliku da se pri?lepamo Splitu, odnosno da ono ?to rade oni radimo i mi kako bi se i na na?im pacijentima primjenjivala ta metoda. Profesor Rado? je bio u sije?nju pro?le godine kod nas i odr?ao nam predavanje, a bili su uklju?eni ljudi iz cijelog zdravstvenog sustava u ?ibeniku. Trebalo je malo vi?e upornosti, ali je to krenulo.

Pr izn an je da je ?iben sk a boln ica pr va u Hr vat skoj u lije?en ju m o?dan og u dar a jako dobr o bi se m oglo isk or ist it i u pr om id?bi ?iben ik a, posebn o pr om id?bi ?iben sk og t u r izm a jer t u r ist im a n ije svejedn o k ak va je m edicin sk a sk r b n a podr u ?ju koje ?ele posjet it i. 9

Uspjeli smo u tome da na?i pacijenti koji do?ive mo?dani udar u roku od ?est sati za prednju cirkulaciju, ali i ?ak 24 sata za stra?nju cirkulaciju, kada ispunjavaju stru?ne kriterije za tu metode, budu preba?eni u Split. Dakle, lije?e se na isti na?in na koji su se prije nekoliko godina lije?ili samo pacijenti u Zagrebu.

Analizirala sam i starost oboljelih od mo?danog udara i do?la do podatka da se ?ivotni vijek u zadnjih 20 godina produ?io za tri godine.

U ?iben sko - k n in sk oj ?u pan iji br oj st an ovn ik a se sm an ju je, a u ?est alost m o?dan ih u dar a r ast e

Je li st ar ost jedin i f ak t or k oji pove?ava r izik i je t o sam o jedn a od f ak t or a?

Kak vi su podat ci za ?iben sk o - k n in sk u ?u pan iju k ada je r ije? o m o?dan om u dar u ? U zadnjem broju na?eg stru?nog ?asopisa Medikus objavljen je moj rad koji sadr?ava analizu od 1996. do 2015. godine. Vidi se da raste broj pacijenata s mo?danim udarom i to s 308 osoba u 1996. godini na 430 u 2015. godini. To je zna?ajan porast posebno kada se uzme u obzir da se smanjuje broj stanovnika na?e ?upanije. To bi se, uglavnom, moglo objasniti time ?to raste ?ivotna dob stanovnika.

Britanski kraljevski koled? koji se bavi izu?avanjem mo?danog udara predvi?a da ?e broj pacijenata oboljelih od mo?danog udara rasti.

Ni u kom slu?aju to nije ni jedini ni presudni presudan faktor. Zna se da su to i visoki tlak, ?e?erna bolest, pu?enje, prekomjerna te?ina, fizi?ka neaktivnost i na kraju stres. A sve je to u porastu kod na?eg stanovni?tva tako da se stalno pove?ava rizik od mo?danog udara. Mo?dani udar se mo?e sprije?iti i to je va?no, ali moramo sami raditi na prevenciji, mijenjanjem ?ivotnih navika i brigom o na?em zdravlju. Vi?e u?inka daje prevencija nego lije?enje.

Kn in sk a boln ica je lijepa i f u n k cion aln a, ali n a ?alost jo? u vijek n ije isk or i?t en a Pr ije n ego st e do?li n a ?elu Odjela n eu r ologije u ?iben ik u bili st e r avn at eljica Op?e boln ice Kn in i t o u vr lo br em en it im vr em en im a i u vjet im a. Kak o dan as gledat e n a t o r azdoblje? Radila sam u kninskoj bolnici od 1998. do 2005. godine. Bez obzira na to ?to su to bile poratne, te?ke godine s kaoti?nom situacijom i u samoj bolnici rado ih se sje?am. Mo?da sam bila mla?a pa sam imala vi?e nade i bila sam entuzijasti?nija, ali to?no je da su to bila turbulentna vremena za tu bolnicu. Unato? tome sje?am ih se s rado??u jer volim tu bolnicu. Pratim je od kada se gradila jer ja sam porijeklom iz Drni?a i da nije bilo rata

mo?da bi i danas u njoj radila. To je lijepa bolnica, funkcionalna, ali na ?alost jo? uvijek neiskori?tena. Pozn at o je da je u t oj boln ici bilo i pu n o pr oblem a, n ije bilo k adr ova, dovoljn o n ovca, lju di n isu pr im ali pla?u ... To?no. U to vrijeme moji kolege i ja nismo devet mjeseci dobili pla?u. Zato sam za prvi cilj postavila to da taj novac dobijemo i to sam uspjela. Bilo je problema i s lije?nicima pa se pojavila opasnost da bi bolnica mogla biti zatvorena. 2002. godine je u njoj radilo samo 17 lije?nika. Da ju se spasi i?lo se u integraciju sa ?ibenskom bolnicom. Poslije su se okolnosti promijenile pa su se bolnice ponovno razdvojile. Kako je stanje sada ne znam jer tu bolnicu ne pratim otkako sam oti?la.

Svi m or am o im at i jedn ak o pr avo n a zdr avst ven u za?t it u Spom in jet e spajan je, pa r azdvajan je ?iben sk e i k n in sk e boln ice. To su n ek i pr ocesi k oji se od vr em en a do vr em en a pojavlju ju pa n et k o i sada spom in je spajan je t ih dvaju boln ica. Vi st e ok u sili i jedn u i dr u gu var ijan t u . Koja je po Va?em m i?ljen ju bolja za obje boln ice? To je te?ka tema koja zahtjeva ozbiljnu analizu i ozbiljan pristup, a ?ini mi se da je se svakog puta samo povr?no dotaknemo. Znamo da su obje bolnice u vlasni?tvu ?upanije i on ?e u jednom trenutku morati donijeti odluku ?to napraviti. I jedna i druga varijanta imaju dobre i lo?e strane, ali u tomu se moraju sagledati interesi i jedne i druge bolnice, ljudi koji u njima rade, kao i stanovnika koji ?ive na tom podru?ju jer svi moramo imati jednako pravo na zdravstvenu za?titu. To je prvo o 11

?emu se mora voditi ra?una, ali mora se voditi i ra?una o financijskim uvjetima. Te?ko je na tako malom prostoru imati dvije bolnice. O tomu bi se trebalo u prvom redu izjasniti Ministarstvo zdravstva i odrediti koja razina zdravstvene za?tite mora biti u Kninu, a koja u ?ibeniku. Bolnica u Kninu je prekrasna no nije dovoljno iskori?tena, ali nemam dovoljno informacija da bi o tomu mogla detaljno govoriti. Sje?am se da se, k ada st e Vi bili r avn at eljica pojavila m ogu ?n ost u lagan ja in ozem n og k apit ala u t u boln icu . ?t o je bilo s t im ? 10

Bila ona veteranska bolnica, kako se zove danas ili ne uvijek se mora razmi?ljati o tomu kako ?e se ta bolnica financirati. Ja sam tako razmi?ljala prije ?esnaest godina kada sam je vodila. Ona je jo? uvijek moderna bolnica i mora imati sadr?aje koji ?e sami sebe financirati. To?no je da je u moje vrijeme postojala ponuda bolnice iz Klagenfurta koja ima privatnu kardiokirurgiju. ?eljeli su zakupiti dio kninske bolnice. Ekipa iz te bolnice je bila na razgovoru kod nas u Kninu i u ?upaniji u dva navrata. Na ?alost s na?e strane ta

danas gotovo podjednak omjer starijih i mla?ih. Neurologija je, osim toga, prvenstveno dijagnosti?ka grana, a ja sam oduvijek voljela dijagnostiku. Da biste bili dijagnosti?ar morate puno razmi?ljati i puno analizirati, a ja sam upravo takva osoba.

Odlu ?ila sam ?ivjet i u ?iben ik u Vi st e dobar pr im jer lije?n ik a k oji ?ivi u m an joj sr edin i i r adi u op?oj boln ici, a

Dr .Dan ijela Er ak , dr . Br an k o M ei? - Sidi?, dr . An k ica Sk or i? - Bu r azer , dr . Bojan Gar dijan , dr .. An k a Alek si? i glavn a m edicin sk a sest r a An a Zepin a - Pu zi?

ideja nije bila prepoznata kao ne?to ?to nam treba. Osobe koje su kod nas o tomu odlu?ivale nisu bile zainteresirane niti su shva?ale ?to je zdravstvo i kako ono funkcionira i to je propalo. Za kninsku bolnicu bi to puno zna?ilo.

Za?t o st e odabr ali n eu r ologiju k ao specijalizaciju ? Zavoljela sam neurologiju jo? dok sam studirala. Ja sam dijete starijih roditelja pa imam poseban odnos prema starijim ljudima i njihovim problemima pa je mo?da i to na mene utjecalo. Kada sam krenula prema neurologiji na tom odjelu su se lije?ili uglavnom stariji ljudi dok je 12

post igao je i zn an st ven a zvan ja. Dok t or ir ali st e, bavit e se zn an o??u , objavlju jet e r adove, pr edajet e n a M edicin sk om f ak u lt et u . Kak o Vam je t o u spjelo? Odlu?ila sam se na ?ivot u ?ibeniku jer nisam mogla ostati u Zagrebu koji mi ne odgovara ni zbog klime, ni zbog u?urbanosti ?ivota. Meni je va?no da ?ivim tamo gdje ima puno sunca jer jedino tako mogu dobro funkcionirati. Volim snijeg i planine, ali i tamo ima sunca. Volim ja i Skandinaviju jer su to ure?ene zemlje i meni takav na?in ?ivota odgovara, ali Dalmacija je moj izbor prvenstveno zbog obilja sunca. No danas trendove mo?ete pratiti i iz malih sredina i napredovati. Ja se nisam vratila u Dalmaciju da bih manje

M o?dan i u dar se m o?e spr ije?it i, ali m or am o sam i r adit i n a pr even ciji, pr om jen i ?ivot n ih n avik a i br izi o vlast it om zdr avlju . radila ili da se ne bih razvijala. Ja sam se u poslu nastavila usavr?avati. Zavr?ila sam doktorat i primarijat u Zagrebu. Sigurno mi je bilo te?e nego kolegama koji rade na klinikama u Zagrebu, ali ako ne?to ?elite i potrudite sigurno ?ete uspjeti. Nije n eva?n o i t o da st e i m ajk a t r oje djece. Ni t o vas n ije spr ije?ilo u r azvoju k ar ijer e? Naravno da nije. Ka?u za mene da sam osoba koja zna dobro organizirati stvari pa i svoj ?ivot i to mi je puno pomoglo. Sada radim sa studentima u Splitu, na Klinici za neurologiju jer volim raditi s mladima. Treba puno slu?ati mlade ljude. To?no je da ?ivot s godinama donosi iskustvo, ali promjene donose mladi. Tek kada se uspostavi taj spoj mladosti i iskustva dru?tvo ide naprijed. Mladi moraju uva?avati na?e iskustvo, a mi njihove ideje. Tu nema nametanja. Dijalog je najva?niji. Mi u neurologiji moramo puno i stalno slu?ati na?e pacijente jer gre?ke u uspostavljanju dijagnoze naj?e??e nastaju zbog neslu?anja. Doga?aju se kada nas ne zanima ?to druga osoba ?eli re?i nego ?ujemo ono ?to mi ?elimo ?uti. Lije?nici znaju re?i da pacijenti ne znaju objasniti

svoje tegobe, ali to nije to?no. Oni govore onako kako znaju, ali mi se moramo u glavi staviti u njegovu situaciju, ?uti ?to nam govore.

Vi?a m edicin sk a ?k ola u ?iben ik u Vi se ve? godin am a zala?et e za osn ivan je Vi?e m edicin sk e ?k ole u ?iben ik u . ?t o je s t im ? Dugo se ve? o tomu govori, ali puno nije napravljeno. Sada je to opet aktivirano. Sada?nji dekan Veleu?ili?ta u ?ibeniku Ivan Malenica se oko toga jaku trudi. Nadam se da ?e to sada biti pokrenuto i da ne?e ostati na ideji. Ja sam od po?etka za to jako zainteresirana jer to na?im medicinskim sestrama treba. One jadne sada putuju na ?kolovanje u druge gradove i snalaze se kako znaju i umiju. Mislim da nema zapreke da i ?ibenik dobije takvu ?kolu. Ni kadrovi nisu problem jer uzmimo primjer Zadra. Kada su oni dobili tu vi?u ?kolu uglavnom su predava?i putovali iz Splita. Osim toga Split, ?ibenik, Zadar su tako blizu, pogotovo autoputom. Meni nikad nije

Za u bla?avan je posljedica m o?dan og u dar a im am o 4 sat a vr em en a . Ok o 85 post o slu ?ajeva m o?dan og u dar a u zr okovan o je u gr u ?k om k oji se m o?e ot opit i lijekovim a ako se pacijen t javi pr avovr em en o u boln icu , st oga je va?n o pr epozn at i ga t e h it n o r eagir at i. 13

trebalo du?e od sat vremena od ?ibenske bolnice do splitske bolnice, a toli vam treba od jednog do drugog kraja Zagreba.

Te?ko m i je pr ih vat it i da se odlu ke don ose po dogovor u , a n e po vlast it oj savjest i Ok u ?ali st e se i u polit i?k om ?ivot u . Bili st e u jedn om m an dat u vije?n ica HDZ-a u ?u pan ijsk oj sk u p?t in i. Ost ali st e m i u pam ?en ju po t om u ?t o st e, za r azlik u od ve?in e vije?n ik a vladaju ?e st r an k e, pok azali da n ist e spr em n i glasovat i po dik t at u , odn osn o sam o dizat i r u k u za pr ijedloge vladaju ?ih . Jest e li jo? vezan i za HDZ i polit ik u ? Bilo je to kratko razdoblje u mom ?ivotu. Vrlo brzo sam shvatila da politika nije za mene i nisam se vi?e anga?irala. Ne uklapam se u taj svijet. Meni je bilo te?ko prihvatiti da se neke odluke donose po

dogovoru, a ne po vlastitoj savjesti. U ?ivotu sam nau?ila uvijek misliti svojom glavom i imati svoj stav. To ?to spominjete je bio jedna banalni primjer. Ali kada o tomu razmi?ljam i govorim ne vidite da se smijem kao ?to sam se smijala na pitanju o kninskoj bolnici. Tada je bilo rije?i o tomu da nema novca za izradu projektne dokumentaciju za novu ?ibensku bolnicu. Gospodin Pa?ko Vi?i? je bio predlo?io da se vije?nici odreknu pola nov?ane naknade koju smo primali. Ja sam smatrala da je to ispravan prijedlog i digla sam za to ruku, ali nisam se po tome uklopila me?u svoje kolege iz HDZ-a i to su mi zamjerili. Ja i dalje imam stav o tomu koliko bi i kako trebalo pla?ati vije?nike, ali nisam vi?e u politici i to ?u zadr?ati za sebe. Ali zamislite da ja, kao lije?nica s jedne strane i kao potencijalni pacijent s druge strane, nisam bila spremna dati niti pola nov?ane naknade koja mi zapravo niti ne pripada nego nam je pala s neba, za svoju bolnici. Pa tu

Rizik od m o?dan og u dar a pove?avaju visok i k r vn i t lak , ?e?er n a bolest , pu ?en je, alkoh ol i st r es. 14

Ovisn o o u zr ok u , r azlik u jem o ish em ijsk i i h em or agijsk i m o?dan i u dar . Ish em ijsk i m o?dan i u dar , k oji je u jedn o i n aj?e??i, n ast aje ako je u gr u ?ak za?epio ar t er iju t e on em ogu ?io pr ot ok k r vi, a h em or agijsk i se javlja ako do?e do pu k n u ?a k r vn e ?ile t e pr odir an ja k r vi u okoln o t k ivo. zaista ne bismo imala o ?emu razgovarati.

Polit ik a zadir e u svak u por u ?ivot a Bu du ?i da i dalje obavljat e odgovor n e f u n k cije m islim da se ipak n e m o?et e pot pu n o dist an cir at i od polit ik e. ?in i li Vam se da se polit ik a i dalje pu n o pet lja u st r u ?n e st var u k ojim a za n ju n em a m jest a? Ja mislim da kod nas politika zadire u svaku poru ?ivota i da bez nje malo toga mo?ete napraviti i rije?iti. Vjerojatno je to tako svugdje, ali ja mislim da u nekim sferama nema mjesta politici i da bi tu struka trebala imati glavnu rije?. Mislim da politi?ari moraju slu?ati struku. Ina?e stvari ne ispadnu dobro. A da je kod nas ?esto suprotno posebno osje?aju mladi ljudi koji zbog toga masovno napu?taju Hrvatsku i zbog toga sam tu?na. Pr at e?i Va?e objave n a Facebooku zak lju ?u jem da, iak o st e r adoh oli?ar k a

i pr edan i svom poslu i zvan ju , slobodn o vr ijem e pr ovodit e i u pr ir odi, n a pu t ovan jim a, ?it aju ?i k n jige? Ja jesam radoholi?arka i to ne?u negirati. To je moja karakterna osobina. Ali jako volim putovati, ?itati knjige, pogledati dobar film. Imam neke male ?ivotne radosti u kojima u?ivam. Jako volim ?ivotinje. Imam svoga ma?ka i psa. Mislim da svaki ?ovjek mora imati i hobije i male ?ivotne radosti. Posao je posao, iako je meni i moj posao radost. Ja spadam u one sretnike koji rade ono ?to vole. Zbog toga dolazim i odlazim s posla bez stresa. Ponekad jedino budem umorna, ali to je zdravi umor. Moj posao je moj ?ivot, ali isto tako znam da se ?ivot ne mo?e sastojati samo od posla. ?ovjek mora biti zadovoljan svojim ?ivotom jer ako nije onda je podlo?an velikom stresu. Kao dru?tvo smo svi postali optere?eni materijalnim momentima, a premalo se bavimo ?ovjekom. Ja poku?avam biti druk?ija.

KULTURA SJE?ANJA

60 . OBLJETNICA STVARALA?TVA ZNAMENITOG ?IBEN? ANINA

IGORA KRIMOVA 1959. - 20 19. 16

Nezabor avne Igor ove pjesme ja?e od mode i kor ozije vr emena ?iben sk i pjesn ik , pr evodit elj i sk ladat elj Igor Kr im ov im ao je golem i u t jecaj n a st var an je popu lar n e k u lt u r e u Hr vat sk oj i biv?oj Ju goslaviji. Njegova djela n ast ala izm e?u 1959. i 1964. godin e pr ipadaju r izn ici n ajvr jedn ije n acion aln e ba?t in e. Tijek om ?ivota st vor io je vi?e od st ot in u djela od k ojih su m n oga n e sam o opst ala n ego su popu lar n ija n ego ?t o su bila u vr ijem e k ao k ada su n ast ala. Igor Krimov ro?en je 1938. godine u ?ibeniku, u Ulici Nikole Tesle, u ku?i koju je kupio njegov pradjed Kr st e navodno jo? u 18. stolje?u. Ime Igor, htjela mu je dati majka Ver on ik a, ali se s tim nije slo?io njegov otac Jovan koji mu je dao ime Ar sen , a prezime je sebi sam izabrao. Od 1938. do 1959. godine te od 1964. do 2015. godine Igor Krimov je ?ivio pod imenom Ar sen Dedi?, no i za tog svog kratkog petogodi?njeg ?ivota stvorio je zadivljuju?i opus zbog kojeg zaslu?uje status poznatog, priznatog i znamenitog (ne samo) ?iben?anina. U komunisti?koj Jugoslaviji koja se 17

gr?evito (pa i okrutno) odupirala svemu ?to dolazi s mrskog kapitalisti?kog zapada, ?tovi?e nametnuo se kao jedan od vo?a popularne zapadne kulture koja se tek ra?ala. Bio je, vi?e stjecajem okolnosti nego svjesno i programski, predvodnik drske na?elne opozicije prema visokoj kulturi kojoj je istovremeno pod imenom Ar sen Dedi?, kao umjetnik i intelektualac te?io. Neki su u njemu kasnije prepoznali borca protiv predrasude da je samo tzv. visoka kultura a priori dobra, a popularna kultura a priori lo?a zato ?to se u kolaboraciji s umjetni?kim istomi?ljenicima zahvaljuju?i svom talentu i drskosti svojstvenoj 16

buntovnoj mladosti, zatekao u ulozi frontmena svojevrsne kulturne kontrarevolucije koja naglava?ke okrenula teorije o popularnoj kulturi kao manje vrijednoj, o bezvrijednoj kulturi dokolice i komercijalne zabave za mase. Nakon ?to se ta popularna kultura uvezena sa zapada, izborila za pravo postojanja u komunisti?ko / socijalisti?kom sustavu vrijednosti i njegova su se djela po?ela smatrati op?im kulturnim ste?evinama i vrijednostima s punim pravom gra?anstva iako je do tada trebalo prote?i jo? puno vode Savom pored Zagreba u kojem je tada ?ivio i stvarao iako je srcem i du?om bio usidren u rodnom ?ibeniku. Ukazao se na hrvatskoj i jugoslavenskoj glazbenoj sceni koja je ve? koketirala s brzim i poletnim modernim ritmovima i plesovima. Nakon nevinih latinoameri?kih plesova rumbe, sambe, bossa nove i cha cha cha, slijedio je twist, ples inspiriran rock and roll glazbom. Taj otka?eni ples je, uz beat bio prvi ples masovne kulture koji se pro?irio cijelim svijetom i napravio pukotine u tada?njoj ?eli?noj zavjesi koja je dijelila svjetove komunisti?kog istoka i kapitalisti?kog zapada. Te pukotine, kroz koje ?e desetak godina kasnije poput nezadr?ive bujice prodirati globalna rock kultura, izazvale su vibracije u ?ijem stvaranju je Krimov bio jedan od klju?nih aktera. S Igrom Krimovom, njegovom kolegicom Gaby Novak i suborcima Ivom Robi?em , Bet i Ju r k ovi?, Zden k om Kova?i?ek , Ivom M avr in cem ... zapo?ela je u socijalisti?koj Jugoslaviji op?a tvistizacija koja je prethodila prodoru i etabliranju rock glazbe i rock kulture u njedrima socijalizma. Njegova prva pjesma Na plesu, koju je napisao za pjeva?a Ivu M avr in ca, bila je nezapa?ena na festivalu u Opatiji 1959. 18

godine, ali je zato pjesma Mornarev cha cha cha koju je iste godine na festivalu Zagreb 59 otpjevao M ar k o Novosel, bila pun pogodak. Igor je imao prvi hit, ali to je bio tek po?etak. Ve? idu?e 1960. godine potpisuje fantasti?ni prepjev stihova pjesme Malo tvoje ljubavi koju je otpjevao njegov susjed, proslavljeni ?iben?anin Vice Vu k ov te pjesmu Tri prijatelja za festival zabavnih melodija Zagreb 60 i novi veliki hit Prodava? novina koji je na festivalu Opatija 60 izveo M ar k o Novosel. Igor Krimov, nije ostao zarobljen u zamku popularnosti nove drske, zabavne i neobvezne glazbe i mode. Usporedo s radom na pisanju i prevo?enju neobveznih, duhovitih i pomalo luckastih stihova za twist i cha cha cha, radio je na jo? dvije fronte. Stvarao je vrhunske prepjeve najboljih francuskih ?ansona i talijanskih kancona ?ije je izvo?enje povjeravao svom alter egu Arsenu Dedi?u te pisao vlastite skladbe rije?ju i notama uronjene svoj dalmatinski zavi?aj i njegovu tradiciju. Tako su nastala njegova najvrjednija dijela koja s godinama ne blijedi nego dobivaju sve ve?i sjaj i vrijednost. Njegovi prepjevi i reinterpretacije pjesama Checkera, Gummoea, Schroedera, Appela, Wallera i drugih majstora twista, beata i ranog rock and rolla, bili su klju?ni za nastanak nove pop kulture, me?utim on je imao jo? zna?ajniju ulogu u nastanku hrvatske pjevane poezije i svega onoga ?to ?e se kasnije prepoznavati kao dalmatinska pjesma bez obzira pjevaju li je solisti ili klape. Dok je ex yu twist avanturu pregazila lavina novih modnih trendova, njegove su ?ansone, kancone i pjesme obojene gustim dalmatinskim emocijama ostao kao trajna vrijednost i inspiracija. Iz ta dva 19

aspekta rada Igora Krimova, ostale su nam pjesme ja?e od mode i vremena, ostale su nam na hrvatski prepjevana djela Paolija, Br ella, Becau da, En dr iga, Azn avou r a Okus soli, Pismo vojnika, Moje ruke, vrhunski autorski ?lageri Krovovi, Negdje, Pisano u no?i, Jesen na Zrinjevcu, duhoviti doma?i country hitovi Uz rijeku i Prodaje se konj te naramak dalmatinskih remek djela Ma?kare, Veslaj, Pivam serenadu, Moja kala i Bera?i koralja kojima ?e Arsen Dedi? ubrzo dodati besmrtnu Vratija se ?ime Do 1964. godine kada se pod svoja djela po?eo potpisivati kao Ar sen Dedi?, na ?emu je ustrajao do kraja ?ivota, Igor Krimov napisao je vi?e od sto pjesama koje su obilje?ile epohu. Bio je toliko nadahnut, vje?t i uspje?an u stvaranju prepjeva velikih svjetskih hitova na hrvatski jezik da su mnoge njegove obrade bile uspje?nije od originala. Vrijednost njegovih djela 1964. godine potvrdio je i sam Arsen Dedi? kada je na svoj maksi singl Okus soli, od ?etiri pjesme koje su na njega stale uvrstio jednu svoju i ?ak tri ?iji je autor Igor Krimov.

Rek li su o Igor u Kr im ovu : DJELA IGORA KRIMOVA

Ar sen Dedi?: Morate me shvatiti. U to vrijeme sve ?ime sam se Ana ?tefok - Oprosti bavio smatrao sam prolaznim Ana ?tefok - Fiesta Brasiliana privremenim stanjem. Tako je bilo Anica Zubovi? i Mirko Novosel - Ma?kare i s ponudom da pi?em tekstove. Ansabl Dalmacija - Marenda Tu sam ponudu prihvatio bez Arsen Dedi? - Okus soli razmi?ljanja, ali misle?i da se Arsen Dedi? - Cigareta pisanjem tekstova nikad ne?u Arsen Dedi? - Tosakrio sam ja sam se iza trajno baviti, Arsen Dedi? - Cesta no?i pseudonima Igoru Krimov. Arsen Dedi? - Plavi Dostavjesnik, je toga sije?an j 1968. 20

DJELA IGORA KRIMOVA Ana ?tefok - Opr ost i Ana ?tefok - Fiest a Br asilian a Anica Zubovi? i Mirko Novosel - M a?k ar e Ansabl Dalmacija - M ar en da Arsen Dedi? - Ok u s soli Arsen Dedi? - Cigar et a Arsen Dedi? - To sam ja Arsen Dedi? - Cest a u n o?i Arsen Dedi? - Dost a je t oga Arsen Dedi? - M ar gar et Arsen Dedi? - Posljedn ja n o? Arsen Dedi? - M oje r u k e Arsen Dedi? - Pism o vojn ik a Arsen Dedi? - Evelyn Beti Jurkovi? - Nogom et n a u t ak m ica Beti Jurkovi? - Za lju bav n isam Biserka Spevec - Nen ad i Nen a Branko Mati? - Veselo n ebo Duo Hani - ?elim t e Duo s Kvarnera - Posljedn je pism o ? or?e Marjanovi? - Pr odava? n ovin a Gabi Novak - Sm e?e o?i Gabi Novak - Net k o bdije n adam n om

Gabi Novak - Kr ovovi

Gabi Novak - Pit agor a

Gabi Novak i Marko Novosel - Obe?aj m i

Gabi Novak - Au li, Ule

Gabi Novak - St ar i sat

Gabi Novak - Hey boys

Gabi Novak - St r a?n a m a?in a

Gabi Novak - Kad zalazi su n ce

Gabi Novak - Djeca n eboder a

Gabi Novak - M oj dr agi

Gabi Novak - Tu ?n a lu t k a

Gabi Novak - Ost ala si sam a

Gabi Novak - Pisan o u n o?i

Gabi Novak - Vr ijem e za t w ist

Gabi Novak - Till

Gabi Novak - Su k u , su k u

Gabi Novak - Volit e li t w ist ?

Gabi Novak - Kor ian doli 20

Marko Novosel - Tr i pr ijat elja Marko Novosel - No?i lu t an ja Marko Novosel - Por t or ico Marko Novosel - O?ar avan je Marko Novosel - Kada se last e vr at e Marko Novosel - Oglas Marko Novosel i Gabi Novak - Veslaj Marijana Der?aj - Hiljade plavih balon a Milan Ba?i? - Poslije lju bavi Miljenko Prohaska - Dan se gasi Nina Spirova - Kr ovovi Gabi Novak - Piccola

Tereza Kesovija - Pom r ?in a

Gabi Novak - Zaple?i t w ist

Toni Kljakovi? - Pt ice

Gabi Novak - Ro?ena za mane

Trio Tividi - Ber a?i k or alja

ivica ?erfezi - Cvr ?ak i m r av

Tania Vela - Besam e M u ch o

Ivo Mavrinac - Na plesu

Tania Vela - Zelen e o?i

Ivo Robi? - Jesen n a Zr in jevcu

Vice Vukov - M alo t voje lju bavi

Ivo Robi? - Ch in g_Ch in g_Ch n in g

Vice Vukov - Negdje

Ivo Robi? - Adios Am igo

Vi?nja Korbar - Par k ovi

Ivo Robi? - M oja k ala

Zdenka Vu?kovi? - M oj r odn i k r aj

Ivo Robi? - Lijen i bik

Zdenka Vu?kovi? - Dalek o si t i

Ivo Robi? - M ar y Rose

Zdenka Vu?kovi? - Gle t k o je t o

Ivo Robi? - Sh eila

Zdenka Vu?kovi? - Sr et n e r u k e

Ivo Robi? - Lin da M exican a

Zdenka Vu?kovi? - Cvr ?ak i m r av

Ivo Robi? - M or n ar eva djevojk a

Zdenka Vu?kovi? - Rit am k i?e

Ivo Robi? - Jesen n a Zr in jevcu Kvartet melos - Lu t alica Kvartet Melos - Jedan ?ivi ?ovjek Marijana Der?aj - Hiljade plavih balon a Marimna Tu?ina - M r av Marko Novosel - Uz r ijek u Marko Novosel - Pr odaje se k on j Marko Novosel - Ja t i pivam ser en adu Marko Novosel - Pr odava? n ovin a 22

NAPOM ENA: Popis djela Igora Krimova nije potpun i cjelovit. Njegovim radom i stvarala?tvom do sada nitko nije bavio pa su neki radovi izgubljeni ili zaboravljeni. Mogu?e je da se u ostav?tini Arsena Dedi?a kriju jo? neka njegova djela .

Pje?a?ke st aze Nacionalnog par k a "Kr k a"

22 POU?NO-PJE?A?KE STAZE - 47 KILOMETARA LJEPOTE I NEZABORAVNIH DO?IVLJAJA 23

Pje?a?ke staze i vidikovci Nacionalnog parka ?Krka? pru?aju istinski do?ivljaj prirode i o?aravaju?ih krajolika te neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih stani?ta. Na prostoru nacionalnog parka, za?ti?enom prostoru posebne ljepote te iznimnih prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti s ?uvanim ekolo?kim sustavom, ure?ene su 22 pou?no - pje?a?ke staze. Njihova je ukupna du?ina ve?a od 47 kilometara, a svaka od njih neiscrpna je riznica ljepote i do?ivljaja. Staze su lako dostupne, a ozna?ene su tako da je nemogu?e zalutati i izgubiti se. Du? njih su postavljene i edukativne plo?e tako da su kroz rekreativne ?etnje prirodom mo?e i puno toga nau?iti. U ovom broju ?asopisa "Volim ?ibenik" predstavljamo osam krkinih pje?a?kih staza, a u narednim brojevima predstavit ?emo ih sve.

St aza St in ice ? Ro?k i slap ? Ozi?an a pe?in a

DU?INA: 8500 m et ar a OCJENA: Pou?no - pje?a?ka staza Stinice ? Ro?ki slap ? Ozi?ana pe?ina zahtjevna je cijelom svojom du?inom, a posebno je naporan (ali je vrijedan truda!) zavr?ni uspon uz 517 stepenica do Ozi?ane pe?ine. NAPOM ENA: Staza nije kru?na pa treba predvidjeti povratak do polazi?ne to?ke.

Pou?no - pje?a?ka staza Stinice ? Ro?ki slap ? Ozi?ana pe?ina prote?e se du? lijeve obale rijeke Krke, od predjela Stinice kod ?uplje stine iznad tjesnaca Me?u Gredama do Ro?kog 24

slapa i Ozi?ane pe?ine do koje se treba uspeti uz 517 stepenica spektakularnog drvenog stubi?ta, s ?ijeg se vrha pru?a najljep?i pogled na smaragdno - biserne ogrlice Ro?kog slapa. Na Stinicama, na ju?nom po?etku staze, smje?ten je stalni izlo?beni postav Lugareva ku?a, a na njenom kraju ili sjevernom ulazu je arheolo?ki lokalitet Ozi?ana pe?ina u kojoj je ?ovjek bio prisutan u razdoblju od 5000 do 1500 godina prije Krista. U pe?ini je arheolo?ka zbirka. Staza vodi pored ostataka srednjovjekovnih utvrde Kami?ak i Rogovo, prelazi preko Ro?koga slapa i zavr?ava u Bogati?ima, na 234 nadmorske visine. Na ovoj stazi ?etiri su mogu?a ulaza/izlaza: Stinice, Bri?tane Gornje, Ro?ki slap i Bogati?i Miljeva?ki.

St aza Ba?i?i

teren ravan sve do vidikovca s pogledom na utvrdu Klju?ica. Staza nije kru?na pa treba predvidjeti povratak do istim putom. NAPOM ENA: Treba slijediti putokaze i biciklisti?ke oznake do po?etka staze.

DU?INA: 1800 metara OCJENA: Dijelom laka, a dijelom srednje zahtjevna staza. NAPOM ENA: Staza je u jednom smjeru duga 1800 metara, ali treba predvidjeti povratak na polazi?nu to?ku odnosno ?etnju od 3600 metara i dosta naporan uspon pri povratku. Parkirali?te za automobile ure?eno je pored ceste u zaseoku Ba?i?i. Staza Ba?i?i vodi od zaseoka Ba?i?i u selu Drnovcima na Miljeva?kom platou do rijeke Krke nasuprot otoku Visovcu. Oni koje zanima ?udesni ?umski svijet uz rijeku Krku odatle mogu iza?i na stazu Stinice ? Ro?ki slap ? Ozi?ana pe?ina.

Do staze koja vodi na Klju?icu dolazi se iz sela Klju?a smje?tenog na Miljeva?kom platou, trokutu stranica dugih oko dvanaest kilometara kojeg tvore kanjoni rijeka Krke i ?ikole i planina Promina. Staza zavr?ava na vidikovcu s kojeg se pru?a fantasti?an pogled na u??e rijeke ?ikole u Krku, iznad Skradinskog buka, i tvr?avu Klju?icu. Do sela Klju? na Miljevcima dolazi se iz smjera ?ibenik ? Drni? preko korita rijeke ?ikole, a s desne obale Krke preko Ro?koga slapa.

Staza Ba?i?i je ravna i lagana dok prelazi preko kamene zaravni Miljeva?kog platoa, a zatim postaje te?a jer se spu?ta niz brinu do Visova?kog jezera. Sa staze se pru?a lijep pogled na Visova?ko jezero i otok Visovac.

St aza Klju ?ica DU?INA: 1600 metara OCJENA: Staza je makadamska, sa strmom uzbrdicom na po?eku. Poslije je 25

St aza Br n jica ? k or it o ?ik ole

rukama izgradio cestu u strmoj kamenoj brini od Brnjice do ?ikole, ova je staza jedna od najljep?ih i najzanimljivijih. Nazivaju je i Gluvin put upravo po njenom graditelju Marku Ljubi?u. Marko je, naime, bio gluh pa je dobio nadimak Gluvo. Za dolazak na polaznu to?ku ove fascinantne staze treba na cesti ?ibenik - Drni? slijediti putokaz za selo Brnjicu i pou?no pje?a?ku stazu, a u Brnjici slijediti putokaze na drvenim stupovima te odatle poljskim putom i?i do ruba kanjona.

St aza Gor i? - Tor ak DU?INA: 1450 metara OCJENA: Zahtjevna staza koja iziskuje dosta napora i dobru kondiciju. Silazak do korita rijeke ?ikole je dosta jednostavan i ne iziskuje veliki napor za razliku od uspona uz strmu stazu koji bi se mogao svrstati u lak?u planinarsku kategoriju. NAPOM ENA: Staza nije kru?na pa treba planirati povratak istim putom ali strmo uzbrdo. Zbog pogleda na kanjon rijeke ?ikole i tvr?avu Klju?icu, najve?u i najbolje o?uvanu srednjovjekovnu utvrdu na prostoru Nacionalnog parka ?Krka?, ali i pri?e o M ar k u Lju bi?u (1926. - 2006.), brnji?kom te?aku koji je sam svojim

DU?INA: 2950 metara OCJENA: Staza ima dva kraka od kojih je du?i pogodan za laganu ?etnju, a drugi, malo kra?i koji vodi do jezerskog vrela Torak strm i zahtijevan pri povratku. NAPOM ENA: Staza nije kru?na, a ima dva kraka, Gori? - vidikovac koji je dug 1500 metara i Gori? - Torak koji je dug 1450 metara. Sutok rijeka Krke i ?ikole neobi?an je i bajkovit prizor. Na mjestu gdje se Krka i ?ikola spajaju, rije?ne su matice stvorile Kali?ki busen, oko sedamsto metara dugu i tek desetak metara ?iroku sedrenu barijeru, niz otoka koji nalikuju zelenoj ogrlici, od koje vode Krke i ?ikole zajedno

teku prema Skradinskom buku i obru?avaju se niz njegove sedrene barijere. Ova staza ima dva kraka. Jedan vodi do vidikovca, a drugi se spu?ta do jezerskog vrela Torak uz desnu obalu rijeke ?ikole. Za dolazak na ovu stazu na cesti ?ibenik ? Drni? treba slijediti putokaz za naselje Gori? i pou?no - pje?a?ku stazu, a do nje vode tri prilaza. Parkirali?te za vozila je na otvorenom uz cestu koja prolazi kroz naselje.

St aza Sk r adin sk i bu k

?ovjek hodaju?i njom stopi s prirodom i postane njenim dijelom, bilo da je za?ao neo?ekivano mirne dijelove gornjeg dijela Skradinskog buka, bilo da se suo?io s hukom njegovih mo?nih slapova. S vidikovca koji na desnoj obali visi nad sredi?njim dijelom slapa pru?a se nezaboravan pogled na Skradinski buk ravan pogledu s Carskog vidikovca na lijevoj obali s kojeg su se Skradinskom buku divili austrougarski car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta. Do ove staze dolazi se:

DU?INA: 1900 metara OCJENA: Staza nije zahtjevna i ne iziskuje ve?i napor. Izvrsno je ozna?ena. NAPOM ENA: Staza je kru?na. Treba slijediti putokaze, kretati se u jednom smjeru i vratiti na po?etnu to?ku. Na njenom po?etku nalaze se drveni mosti?i kojima se prelazi preko slapi?ta, a vodi i kroz etnoselo.

-iz Lozovca 850 metara dugom pje?a?kom stazom ili autobusima JU "NP Krka" odnosno osobnim automobilom u zimskom razdoblju -iz Skradina pje?ke ili biciklom dugom 3400 metara dugom stazom koja po?inje kod Skradinskog mosta i vodi do recepcije u kampu u podno?ju Skradinskog buka -iz Skradina, brodovima JU "NP Krka" do pristani?ta u podno?ju Skradinskog buka

Kroz zeleni labirint slapova, jezera i gustog raslinja ova se staza prolazi u 2195 koraka. Pru?a nezaboravne prizore, ali i obilje znanja o flori i fauni, kulturno povijesnoj ba?tini, ali i tehnolo?koj energetskoj povijesti suvremenog ?ovje?anstva. Osmi?ljena je tako da se 27

St aza Lozovac ? Sk r adin sk i bu k

Povratak je mogu? i brodovima JU "NP Krka", s tim da oni pristaju u Skradinu, pa se izletnici koji su parkirali vozila pored mosta moraju do njih vratiti. Du? desne obale rijeke Krke od Skradinskog mosta do Skradinskog buka, prolazi lijepa i ugodna rekreativna staza koja ne zahtijeva osobito veliki napor i planinarsko iskustvo.

DU?INA: 875 metara OCJENA: Zahtjevna staza za iskusnije ?eta?e. Kratka je, ali je strma i u povratku tra?i dosta napora. NAPOM ENA: Staza nije kru?na, ali oni koji tim putom si?u s Lozovca do Skradinskog buka ne moraju se njim i vra?ati jer mogu koristiti autobuse JU "NP Krka". Od Lozovca, glavnog kopnenog ulaza u Nacionalni park ?Krka?, do Skradinskog buka vodi ?umska staza, niz brinu. Staza je kratak, a vole je istinski zaljubljenici u prirodu koji ?e, umjesto vo?nje autobusom, radije izabrati ?etnju. S ove staze pru?a se pogled na sutok Krke i ?ikole, Kali?ki busen, cijelo slapi?te Skradinskog buka i tok rijeke Krke od Skradinskog buka prema Skradinu. -Ulaz na stazu nalazi se odmah pored glavne recepcije na Lozovcu.

St aza Sk r adin sk i m ost ? Sk r adin sk i bu k DU?INA: 3400 metara OCJENA: Lagana pje?a?ka staza, jednostavna i dostupna. NAPOM ENA: Staza nije kru?na. Na polaznu to?ku vra?a se istim putom. 28

Rije? je u ?irokoj stazi, starom kolnom putu od Skradina do Skradinskog buka. Ta staza, koja je ujedno i protupo?arni put, najkra?a je biciklisti?ka ruta u NP ?Krka?. Staza kre?e iz Skradina te prati rijeku Krku uzvodno do Skradinskog buka, odakle se istim putom vra?a u Skradin. -Po?etak staze: kod recepcije na Skradinskom mostu -Zavr?etak staze: kod recepcije kod pristani?ta nizvodno od Skradinskog buka

NA?A PRI? A

KAKOJEU?IBENIKU PROPAOIZBORLJEPOTICEJADRANA 1960. GODINE 29

Bira se Ljepotica Jadrana. Bira se najljep?a cura Dalmacije. Glas o izboru miss Jadrana te 1960. godine pronio se ?ibenikom br?e nego ?to bura donese pra?inu s Gra?e na Poljanu. Ma dobro, nije va?no koja ?e ljepotica biti progla?ena najljep?om Dalmatinkom. Ma je, va?no je, ali nije ba? bitno. Pitanje svih pitanja je koja ?e se ?iben?anka uspeti na binu, pro?etati pred publikom i ?irijem najprije u ve?ti, a onda... u kupa?em kostimnu? To Treba vidjeti. To ?iben?ane zanima. Po?elo se naga?ati, ?u?kati, ?aputati, pale su oklade. -Ova ?e! Ne, n e?e t a n ego on a s Gor ice. M a je, n i slu ?ajn o, sigu r n o je da ?e t o bit i on a s Van jsk og. Trajalo je to danima, a po?elo je kada je najavljeno da u ?ibenik kona?no sti?u ekipa Radio Splita i direktor Zadarskog sajma pomorstva, ribarstva i turizma koji se upustio u avanturu izbora misice. Najprije se mislilo da je i to samo glasina, ali vraga, osvanuli u gradu veliki crveni plakati: Ljepot ica Jadr an a 1960. Glasine se rasplamsale kao po?ar: -M a k oja ?e t o ?iben ?an k a iza?i n a bin u i pok azat i se? Koja ?e t o svojom ?iben sk om ljepot om zasjen it i Spli?an k e, Zadr an k e, lijepe M ak ar an k e, oh ole Tr ogir an k e? Ne zna se. U stvari svi sve znaju, ali nitko ni?ta ne zna. Samo se naga?a. Padne i poneka sva?a. Eto neki dan se zbog prepirke oko toga koja ?e se ?iben?anka ukazati na bini u kupa?em kostimu na izboru za miss, u ?ardinu potuko?e dvojica. Pade krv kod fontane. Dodu?e samo iz razbijena nosa, ali vidi se napetost raste, te?ko je to izdr?ati. ?ivci rade, dlanovi se zoje. Sva?a se svak sa svakim sa sve vi?e ?ara. Neki si u ljutnji i 30

tvrdoglavosti i pozdrav digo?e. I onda je svanuo taj dan kada se ?ekala ve?er izbora za Ljepoticu Jadrana 1960. ?arena flota brodica Radio Splita i Zadarskog sajma uplovila je u ?ibensku luku. Riva vrije kao mravinjak. Silaze s brodova muzi?ari, frizerke, neki drugovi i drugarice, ali ljepoticama ni traga. Vrebalo se pogledima sve do mraka kada je ispred hotela "Krka" zasvirala glazba i ukazao se spiker. -Jen dva... jen dva... k h k h ? ? ? ? ? ?. U r edu . Dobr a vam ve?er dr u gar ice i dr u govi ?iben ?an i! Tu? bubnjeva i ?inela trrrrrrrarrrrrrraammmmm Spiker se smije?i. Razvukao usne od uha do uha. Bijele mu se zubi kao snijeg na Dinari. -Dr u gar ice i dr u govi, ?iben ?an k e i ?iben ?an i. Ve?er as k ao ?t o zn at e bir am o Ljepot icu Jadr an a. Da, bir an je ljepot ice ili bir an je m iss k ak o se t o dan as govor i, jest , ist in a je... da je t o dodu ?e obi?aj k ar ak t er ist i?an za k apit alist i?k i svijet i n ek i ?e r e?i da n ije pr im jer en n a?oj socijalist i?k oj zajedn ici k oja po?t u je ?en e, k oja po?t u je n a?e dr u gar ice k oje su u n a?oj zem lji r avn opr avn e, on e u n a?oj zem lji n isu objek t i n ego r avn opr avn i su bjek t i izgr adn je socijalizm a s ist im pr avim a i obvezam a k ao m u ?k ar ci. Ali, dr u gar ice i dr u govi, ova pr ir edba n a k ojoj bir am o ljepot icu n a?eg Jadr an a, n ije k apit alist i?k o isk or i?t avan je ?en e, n jen e ljepot e i n jen ih t jelesn ih at r ibu t a. Ne, n a? izbor ljepot ice Jadr an a im a plem en it u svr h u u zdizan ja n a?e socijalist i?k e zajedn ice i u n apr e?en ja n a?eg t u r izm a. Aplauz! Svi gromko plje??u. Netko vi?e:

-?ivio govor n ik , a s lijeva, tamo iz mraka prema mulu Krke odjekuje uglas:

Spiker se izvinjava kao da je on kriv ?to ?ibenik nema kandidatkinju:

-?iiiivioooo!

-?t et a. Zbilja ?t et a. Svi zn aju da su ?iben ?an k e ljepot ice od ok a. Da im aju st as... da su u zn osit e, u k r at k o da su pr edivn e, ali et o dr u gar ice i dr u govi n i jedn a se ?iben sk a ljepot ica n ije pr ijavila da bi bila k an didat k in ja za ljepot icu Jadr an a.

Spiker se ljubazno smije?i, kao drago mu je jer eto pozdravljaju ga gromko, ali zna on dobro da je to ?ala... da je to zlo?esto ruganje na njegov ra?un. Dobro se dr?i. Pri?a dalje o uspjesima izgradnje domovine, o omladinskim radnim akcijama, mladosti odanoj idealima socijalisti?ke revolucije i narodnooslobodila?ke borbe. Ne spominje Tita. Valjda nije zgodno. -I dak le, h m h m , m i bir am o n a?u Ljepot icu Jadr an a zat o ?t o n a n a?u obalu dolazi sve vi?e t u r ist a iz zapadn ih zem alja i n a?a je du ?n ost , ?t ovi?e n a?a je odgovor n a zada?a, da im bor avak n apr avim o ?t o u godn ijim . Zat o ?e ovo bir an je ljepot ice, izbor n a?e m isice post at i t r adicion aln o i bit ?e t o ogr om n a r ek lam a za n a? r ast u ?i t u r izam !

?ibenik je trebao, ?ibenik je morao dati kandidatkinju. Tko je kriv? ?to se dogodilo? Za?to nema ?ibenske kandidatkinje? Jesu li se ?iben?anke upla?ile? Za?to se uop?e u ?ibeniku bira Ljepotica Jadrana kada ?ibenik nema kandidatkinju? Spiker je ?alostan ili samo glumi da je ?alostan. Direktor Zadarskog sajma se znoji. Publika je glasnija od glazbe. Opet vrcaju varnice. Opet sva?a. -Tak o i t r eba. ?iben ?an k e su pr ave. Nije ?iben ?an k a st ok a da je se pr odaje n a sajm u .

-?ivio govor n ik !

-Selja?in o zat u can a. Nem a? pojm a o ?em u govor i?.

-?iiiiiviiiioooo!

Direktor Zadarskog sajma uti?ava graju:

-?ivile lipot ice!

-M olim vas. M olim vas za m alo t i?in e. M olim vas. Ti?in a dr u govi. Ru k ovodili sm o se or gan izir aju ?i izbor Ljepot ice Jadr an a pr in cipim a pot pu n e r avn opr avn ost i. Za Ljepot icu Jadr an a om ogu ?ili sm o da m ogu k on k u r ir at i sve djevojk e i sve ?en e, sve, bez obzir a n a dr ?avljan st vo i boju k o?e.

-?iiiiviiiileeeee! -?ivio t u r izam ! ???? Ni?ta. Muk. Nitko ne kli?e turizmu. Nema veze, evo upravo se doga?a. Spiker predstavlja ljepotice. Jednu, pa drugu pa tre?u... Svako malo odjekne tu? bubnjeva i ?inela trrrrrrrarrrrrrraammmmm. Nitko te ljepotice niti gleda niti vidi. Svi bez daha ?ekaju koja ?e se ?iben?anka pojaviti me?u kandidatkinjama. A onda masa za?umi ?amorom nezadovoljstva. ?ibenik nema kandidatkinju! ?ibenik nema kandidatkinju za Ljepoticu Jadrana!? 31

Nekih 3000 ?iben?ana slu?a ga mrkih lica. -M i sm o se r u k ovodili idejam a in t er n acion alizm a i r asn e jedn ak ost i. M i n e ?elim o k apit alist i?k e obi?aje, m i ?elim o da izbor ljepot ice bu de t r adicion aln a ljet n a pr ir edba k oja ?e af ir m ir at i n a?e ?en e, u n apr ijedit i n a? t u r izam i dopr in ijet i r azvoju n a?e 30

zajedn ice k oja n jegu je spoln u , r asn u i n acion aln u r avn opr avn ost ! Iz publike se ?uje poneki zvi?duk. Zvi?duk iz mraka. Tamo gdje je svjetlo nitko ne zvi?di. -Nem ojt e m islit i da sm o licem jer n i, nastavlja znojni direktor, da pr of an ir am o n a?e ideje, n a?a opr edjeljen ja o r avn opr avn ost i. Ne, n i u pr im islim a. Re?i ?et e, zar n ije r ek ao: bez obzira na dr?avljanstvo i boju ko?e? Jesam . Pit at ?et e, ali, u ?em u t u r avn opr avn ost ? Re?i ?u vam dr u govi, r avn opr avn ost je u n at jecan ju jer su sve k an didat k in je za ljepot icu Jadr an a u n at jecan ju r avn opr avn e. -Tak o je, vi?e netko iz mraka, sam o r avn opr avn e n oge i cice pu n e blagajn u ! Vide organizatori da je vrag odnio ?alu i da od govorancije nema ni?ta. Daju znak bubnjaru. ?uje se trrrrrrrarrrrrrraammmmm i program kre?e. Orkestar ?ustro svira, spiker proziva ljepotice, hvali ih i uzdi?e njihovu ljepotu. Vidi se da su kriteriji bili labavi i da se nije tjeralo mak na konac. Djevojke idu preko pozornice, rumene im se obrazi. Onoj s kratkim nogama spiker hvali struk, onoj pre?irokih kukova nagla?ava da je pametna... I stalno zove: -Aplau z! Aplau z, dr u gar ice i dr u govi! To je va?no jer ?iri ne ocjenjuje djevojke nego "mjeri" snagu aplauza. Pobjednica ?e biti ona djevojka kojoj su ?iben?ani najja?e pljeskali. Ali, ?iben?ani slabo plje??u. Razo?arani su jer nema ?ibenskih kandidatkinja. I riva se polako prazni. Tko je Ljepotica Jadrana gotovo nikoga ne zanima. Predug je nastup nekog pjeva?a amatera koji misli da zna pjevati, ?tovi?e siguran je da zna, a ne zna. Lo?e. Ispodprosje?no. 32

I tako je zavr?io izbor Ljepotice Jadrana 1960. godine ispred hotela "Krka". Zavr?io je, ali nije okon?an. Sutradan kada je ?arena flota Radio Splita neprimjetno otplovila iz ?ibenika, a smetlari o?istili i pomeli ulice tako da su sjale od ?isto?e, izronile su iz mraka sino?nje blje?tave ve?eri, razne ?porkice. Saznalo se za?to ?ibenik nije imao svoju kandidatkinju, ali i jo? neke stvari zbog kojih ?e, pri?a se, i sud imati posla. Mislilo se da su se djevojke ili ?iparice koja bi se pod utjecajem filmova, slika iz filmskih ?urnala i stranih revija ohrabrile prijaviti na izbor za miss, bojale ?ibenskog javno mnijenje koje je formirano pod utjecajem na?e socijalisti?ke stvarnosti ali, ispalo je da to nije bila glavna ko?nica. Na izboru za miss Jadrana nije sudjelovala ni jedna ?iben?anka zato ?to se pro?ulo da su se ?ibenski studenti, mladi ?ibenski intelektualci koji su kontra kapitalisti?ke eksploatacije ?ena, pripremili da svaku ?iben?anku koja se pojavi na pozornici ga?aju pomidorama! Te su glasine ?ule i ?iben?anke pa ni jednoj nije palo na pamet da se prijavi i izlo?i sramoti da u rodnom gradu bude "nagra?ena" pomidorama, a jedna ba? onako progresivno omladinka re?e: -A n e daj Bo?e, m oglo im je i k oje jaje dolet jet i u glavu . To je dakle bila tajna "stidljivosti" ?iben?anki i njihovog bojkota "obi?aja karakteristi?nog za kapitalisti?ki svijet koji nije primjeren na?oj socijalisti?koj zajednici koja po?tuje ?ene". Krivi su dakle napredni ?ibenski studenti! Jo? se o tom otkri?u ?ivo diskutiralo, kad eto vijesti da su za navodnu diverziju studenata znali i organizatori izbora Ljepotice Jadrana pa su 10 dana ranije do?li u ?ibenik sami

prona?i kandidatkinje. Ka?u, nije bio jedan nego vi?e njih, a me?u njima i onaj direktor Zadarskog sajma. Tra?ili su na rivi, uve?er na Poljani, a po danu na Jadriji i Martinskoj. A i gdje bi drugdje mogli. Na Poljanu ?iben?anke do?u lijepo ure?ene, a na pla?i su u kupa?im kostimima pa im je lako odmjeriti struk, noge, bokove... i hm, ostalo. Trud im se nije isplatio jer ni jedna nije pristala ma koliko su ih uvjeravali, hvalili im ljepotu, obe?avali slavu i nudili, ?u?ka se, ?ak i fine novce na ruke. Zadnji poku?aj da se izvuku iz ?kripca organizatori izbora Ljepotice Jadrana imali su na samoj priredbi. Spiker je, pri?a se, uo?io lijepu ?iben?anku koja je prodavala ulaznice za staja?a mjesta. Pitao je prvog ?iben?anina:

konzervativna sredina ili uzorna zajednica sna?ne socijalisti?ke misli i svijesti? I kao ?to na moru brzo nestanu vali koje napravi la?a dok plovi, tako je nestalo i Ljepotice ljeta. Do prvih jesenjih dana jo? je bilo kibica, jazzera i tvistera, mladog radni?tva i te?a?tva pa i starijih, iskusnijih poznavatelja i ?tovatelja ?enske ljepote koji su mjerkali ?ibenske cure i ?ene: -Da se pr ijavila, ova bi sigu r n o pobijedila. -Gle ovu . Da se on a popela n a pozor n icu n e bi se u su dila za n jom pr ed pu blik u iza?i n i jedn a Spli?an k a Do po?etka zime zaboravilo se i na va?no, umno pitanje:

To od buke skoro nitko nije ?uo ili se mo?da nije ni dogodilo, ali se neki sje?aju da su iza pozornice vidjeli kome?anje i neku bijesnu curu kako se sva?a sa direktorom i spikerom.

-Ak o je ?iben ik sr edin a k oja n e pr ih va?a k apit alist i?k e obi?aje javn og pon i?avan ja ?en a i n jih ove degr adacije k ao r avn opr avn ih bi?a, t o jest i odn osn o ak o je ?iben ik k on zer vat ivn a sr edin a k oja po?t u je t r adicion aln e vr ijedn ost i i po?t u je ?en e, k ak o je on da bilo m ogu ?e da se za Ljepot icu Ljet a pr oda vi?e od 3000 u lazn ica i jo? se n ajm an je t olik o ?iben ?an a n agu r a n a obali i r ivi da bi n a t om Âťsve?an om ?in u ÂŤ, gledali def ile ?en a i djevojak a pozor n icom i n jih ove t jelesn e at r ibu t e vr edn ovali in t en zit et om aplau za?

Eto, tako je okon?an prvi izbor Ljepotice Jadrana u ?ibeniku. Jo? se neko vrijeme polemiziralo je li planirani napad studenata na ?ibenske ljepotice pomidorama bio izmi?ljena pri?a, odnosno i to jest, je li ?ibenik zaostala i

Za?t o su op?e ?iben ?an i u k olovozu 1960. k u povali u lazn ice da bi gledali lijepe djevojk e n a pozor n ici ispr ed " Kr k e" k ada su ih Jadr iji su ih m ogli gledat i i gu ?t at i u ljepot i do m ile volje m u k t e?

-Kak o se on a lipa m ala zove, a kada je doznao njeno ime odmah je sko?io na pozornicu i najavio tu drugaricu kao ?ibensku kandidatkinju!

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA Poglavar st vo ?ibenika zabr anilo obavljanje samoubojst ava ?IBENIK, 1934. - Poglavarstvo ?ibenika donijelo je uredbu kojom se strogo zabranjuje obavljanja samoubojstava na sve na?ine. Uredba je donijeta nakon u?estalih ?albi gra?ana koji vi?e ne mogu otrpjeti brojnost onih koji si sami skon?avaju ?ivot bilo revolverom, bilo utapanjem bilo da se objese na dijelu obale zvanom Garbunela koja je idealna za one koji si privu?eni pogodnostima slabe elektri?ne rasvjete i odvojenosti od gradske buke ?ele po?initi samoubojstvo. U podnesku kojeg su gra?ani ?ibenika 14. lipnja 1931. godine, podnijeli Poglavarstvu, obala od hotela "Krka" do gata Vrulje opisuje se kao dio grada u kojeg uslied slabe elektri?ne rasvjete osobito u no?no doba vole zaljubljeni parovi. -Zbog t oga je Gar bu n ela, - ka?e se u predstavci, n ajpodesn ije m jest o za lju bavn u r om an t ik u i ?ar on og ost alog, ali i za ok on ?avan je ?ivot a on im a k ojim a do ?ivot a n ije st alo. Uredba o zabrani samoubojstava nije puno pomogla jer su i nakon 1931. godine, sude?i po novinskim crnim kronikama, samoubojstva na Garbuneli bila ?esta pojava. Splitski dnevnik "Novo doba" 1934. godine pi?u?i o samoubojstvu gimnazijalca B. V. sina umirovljenog ?andara koji se svojom voljom opr ost io jedn om zau vijek od svijet a zat o ?t o m u n ije pon os dozvolio n eu spjeh n a k on cu ?k olsk e godin e, Garbunelu opisuje gotovo doslovno istim rije?ima kako je bila opisana tri godine ranije u podnesku Poglavarstvu: -Gar bu n ela, n a k ojoj se n alazi st ovar i?t e bau k sit a i u gljen a sam ou bicam a je r egbi n ajpodsen ije m jest o za izvr ?en je n jih ovog n au m a po?t o se n alazi izvan gr adsk e bu k e u slaboj elek t r i?n oj r asvjet i gdje se vi?aju sm o r ijet k i pr olazn ici, ve?in om zalju bljen i par ovi. 34

Napla?ivali br a?no suhim smokvama umjest o novcem pa zavr ?ili u zat vor u ?IBENIK, 1941. - ?ibenska policija uhitila je u ?ibeniku, Tisnom i Vodicama trgovce i nakupce koji su kru?no bra?no napla?ivali suhim smokvama umjesto novcem. ?tovi?e odbijali su prodati bra?no bilo kome tko je kupljeno htio platiti novcem nego su primali samo suhe smokve kao valutu. Do serije racija i uhi?enja do?lo je nakon ?to se pro?ulo da trgovci u ?ibeniku i drugim ?ibenskim mjestima prodaju bra?no samo za suhe smokve, a neki i za maslinovo ulje, ali nipo?to ne i za novce. Policija je u izvid poslala svoje agente i detektive odjevene u civilna odjela, a kada su oni potvrdili da su glasine istinite uslijedila su uhi?enja. Najve?a afera dogodila se u Tisnom gdje je osim trgovca M at e Jak ov?ev uhi?en i op?inski na?elnik ?k evin . Jakov?ev je uhi?en zato ?to je kru?no bra?no napla?ivao smokvama, a ?kevin zato ?to mu je pomagao umjesto da provodio strogi nadzor trgovine bra?nom. U ?ibeniku je trgovce koji su kao sredstvo pla?anja umjesto novca uveli suhe smokve, sud je po hitnom postupku osudio na 10 do 12 dana zatvora uz pla?anje visokih nov?anih kazni. Svi uhi?eni osu?eni su po Zakonu o suzbijanju skupo?e.

Zbog k r vlju zaliven e i m odr icam a obojen e ?ar k e lju bavi M ilica i Rade zavr ?ili u t am n ici

Vat r eni ?ibensk i ljubavnici osu?eni su br ak Sudac je Milici i Radi zapr ijet io nov?anom globom i zat vor om ako se ne vjen?aju i br akom zape?at e svoju neizlje?ivu ljubav punu mr ?nje, st r ast i, bat ina i ok r ut nost i. ?IBENIK, 1934. - Ogn jem su obasjali, cr ven om k r vlju zalili i plavim m odr icam a obojili svoju jak u lju bav, siln u st r ast i m e?u sobn u n eizlje?ivu zalju bljen ost Milica M i Rade B. ?ija je ljubavna pri?a razgalila mnoga srca ?irom Dalmacije kada se za nju doznalo. ?iben?ani su me?utim za tu pri?u i previ?e dobro znali pa su podnijeli prijavu policiji kada vi?e nisu mogli izdr?ati sve te n avale st r ast i i lju bavn e sile pa su protiv par a ?ija je lju bav pu n a m r ?n je. Podnijeli su protiv Milice i Rade ?ak i tu?bu ?ibenskom sudu sa ?eljom da ih sud r ije?i zla pr e?ar k e lju bavi i u r azu m i pr ije n ego se m e?u sobn o pou bijaju i spale pola gr ada. 35

Milicu i Radu ?andari i gradski redari uhitili su zatvorili u tamnicu, a pred suca su izvedeni 23. svibnja 1934. godine. Sudac je odmah konstatirao da Rade i Milica n e ?ive zajedn o n ego da su m e?u sobn o zalju bljen i n a su sjedsk om n ivou . Sudac je pitao Milicu za?to je Radi zapalila pojatu, a Milica je odgovorila: -Zapalila sam m u pojat u zat o ?t o ga siln o volim i lju bim . Zatim je pitao Radu za?to je prebio Milicu do krv i i??upao joj toliko kose da je ostala got ovo pa n apola ?elava, a Rade je dogovorio: -Pr ebio sam M ilicu iz dr agost i i m oje velik e lju bavi, - i dodao, -ali i od st r ah a da m e n e ost avi bat in am a sam je obvezao da m i bu de vjer n a i odan a. M oja je zalju bljen ost du blja od Tor ak jezer a. Sudac je zatim sudskom vije?u ponovio da Milica i Rade ne ?ive zajedno, da nisu vjen?ani, da nemaju izvanbra?nu vezu i da nikada u javnosti nisu vi?eni zajedno, pa je ponovno pitao Milicu: -Za?t o si Radu u dar ila t u pom st r an om la?u n a u le?a i ?ak om u ok o, a u z sve t o jo? m u k r v pu st ila r e?u ?i ga n o?em po pr sim a? -To je bilo sam o iz lju bavi i n i?t a vi?e, a zatim se po?alila sudskom vije?u, Lju t a sam n a su sjede k oji n e r azu m iju da se m i ?ar k o volim o pa su n am n at ovar ili n a vr at vi?e pu t a in t er ven ciju policije k oja je do?la k ao da n em a va?n ija posla. Sudac je upozorio Milicu da su susjedi zvali policiju kada su vidjeli da Rade u n ju u pir e sam ok r es i da sam o ?t o n ije zapu cao, a Milica mu je uzvratila: -Sve su t o pr azn oglave glu post i jer sam ok r es ion ak o n ije h t jeo da opali. Sudac se na to ponovno pitao Radu: -Za?t o si n am lat io M ilicu m lat om za ?it o t ak o da je ost ala sva m odr a? -M lat om sam je n am lat io k ad sam ?u o da se govor i da se on a svi?a B. Volpin u iz Pr im o?t en a. To m i je dr zovit o k azao Belam ar i? iz ?iben ik a. Kada sam t o ?u o n am lat io sam je m lat om i st var je sada svr ?en a. Sve t o i ost alo je iz lju bavi jer je u m en e lju bav pr em a M ilici ?ar k a i n eu gasn a. 36

Sudac potom pita Milicu: -Pozn aje? li t i t og Volpin a iz Pr im o?t en a? -Nik ada za n jega n isam ?u la n it sam ga ik ad vidila, a ak o je Rade m islio da bi t u n e?t o m oglo bit on da m i je dr ago da m e je n am lat io jer iz t og vidim da je lju bom or an n a m en e, a m or a zn at i da ?u i ja n am lat it i n jega ak o ?u jem da n ek oja k a?e k ak o se on n joj svi?a. Sudac je donio odluku da su Rade B. i Milica M. krivi za sve on o za?t o su ih t u ?ili su sjedi, da je njihova ljubav opasn o pogu bn a po dr u ge i po t u ?u im ovin u, ali da im aju pr avo voljet i se on ak o k ak o im dr ago ak o n e ?k ode dr u gim a. Potom je izrekao presudu: M ilica i Rade k a?n javaju se n ov?an om globom i zat vor om , a globa i zat vor ?e im bit i opr o?t en i ak o se vjen ?aju i br ak om zape?at e svoju n eizlje?ivu lju bav pu n u m r ?n je, st r ast i, bat in a i ok r u t n ost i.

Kr adljivcu koko?i dvije godine st r ogog zat vor a, a k r ijum?ar u ?ensk ih ?ar apa i super f inih svilenih ga?ica t r i mjeseca zat vor a uvjet no ?IBENIK, 1941. - ?iben?anina koji je u Jezerima po?inio zlo?in kra?e tri koko?i nesilice seljanki Bo?ici Milin, okru?ni sud je nakon vi?esatne rasprave osudio na dvije godine strogog zatvora. Sudac mu nije povjerovao kada se branio da to nije bila prava kra?a nego se samo ?alio. -Seljan k u Bo?icu sam o ?elio sam o pr epla?it i, kukao je. Sudac ne samo ?to mu nije povjerovao nego mu je kao otegotnu okolnost uzeo ?injenicu da su jaja triju koka nesilica jedin a h r an a k oju im a t a sir om a?n a seljan k a. Odmah nakon ?to je osudio kradljivca koka nesilica pred suca je izveden krijum?ar koji je ve? bio osu?ivan zato ?to je iz Italije u ?ibenik krijum?ario kavu, ?e?er, ri?u, cigarete, ?ibice i druge stvari kojima je ?ibenik oskudijevao. Sada je uhi?en i izveden pred sud zato ?to je iz ?ibenika u Split i Zadar krijum?ario ?enske najlon ?arape i su per f in e svilen e ga?ice k ao jo? n ek oje in t im n e st var i. Sudac ga je po kratkom postupku bez ikakve rasprave ne dozvoliv?i mu ni jednu rije? obrane, osudio na tri mjeseca zatvora uvjetno. -Vr em en a su t e?k a, kazao je sudac nakon izricanja presude krijum?aru, ali u sn ala?en ju da se pr e?ivi n e sm ije se pr et jer ivat i n i on da k ada se od r ada n e m o?e st e?i dost at n o da se pr e?ivi. 37

ALEKSANDAR LJAHNICKY

?IBEN? ANIN U NEW YORKU

?iben?anin Alek san dar Ljah n ick y, arhitekt, dizajner i slikar svjetskog ugleda i reputacije, 31. sije?nja 2019. godine otvorilo je u kulturnom centru Ten r i u New Yor k u izlo?bu svojih avangardnih slika koje nose duboke filozofske i op?eljudske poruke. Izlo?ba nosi naziv "Fu ji", a inspirirana je japanskom planinom Fuji ?ije ime zna?i vje?ni ?ivot, a jedan je od simbola prepoznatljivosti Japana.

susreo 1994. godine kada je kao laureat doputovao u japanski grad Nagoyu na dodjelu Gr an d Pr ixa za u r ban u sk u lpt u r u .

Ljahnicky se prvi put s planinom Fuji

-Isk or ist io sam t ada bor avak u Japan u i

posjet io Tok io, ispri?ao nam je Aleksandar Ljahnicky, Jedn og ju t r a k r en u o sam ist r a?ivat i ??gr ad. ?e?u ?i jedn om u sk om u licom u gledao sam n eobi?an bijeli pr edm et n a n ebu . Kr en u o sam pr em a n jem u , a k ada sam st igao do k r aja u lice, h or izon t se pr o?ir io. Izn ad k r ovova, n a bist r om plavom n ebu , visio je popu t obr n u t e k r u n e t aj bijeli t r apezoidn i oblik . Pit ao sam se, ?t o bi t o m oglo bit i? Pit ao pr vog pr olazn ik a, ?t o je t o? -To je Fu ji-san, odgovorio mi je ponosan i radostan ?to me to zanima. -Bio sam zapan jen i h ipn ot izir an . Ta plan in a lebdjela je k ao da n em a n ik ak vu t jelesn a m asu . Izgledala je popu t du h a k oji se pojavio n iot k u da. Nak on t og ?u desn og ju t r a t ijek om m ojih br ojn ih posjet a Japan u , ist r a?ivao sam plan in u Fu ji. Pr om at r ao sam je, f ot ogr af ir ao i pen jao se s dr u gim h odo?asn icim a do h r am a n a n jen om vr h u . Deset godin a k asn ije zain t r igir an , o?ar an i zalju bljen u Fu ji n aslik ao sam st ot in e m alih ak r iln ih slik a i t r ipt ih a k oje su zam i?ljen e k ao sk ice za velik a djela. Ht io sam pok azat i 41

t e m ale r adove n a ot vor en om pr ost or u , n a t r avn jak u u podn o?ju plan in e Fu ji i t am o ih ost avit i n a t r avi da se u n jim a u ?iva k ao ?t o se u ?iva u gledan ju lept ir a i pt ica. Tako je nastao prvi ciklus slika i triptiha osmi?ljen kao umjetni?ki projekt "Hom m age M ou n t Fu ji". Inspiracija Fujijem nije me?utim gasnula pa je ubrzo nastao drugi ciklus, "Fu ji f or Peace" koji je Ljahnicky u svom poznatom konceptualisti?kom stilu planirao istodobno otvoriti u svim gradovima svijeta u kojima Japan ima diplomatske urede.

zaokru?enom ciklusu "Tr ace of Fu ji" vizije misti?ne planine preto?ile u svijetle oreole i maglovite tragove. Slijedio je ciklus slika "Er u pt ion " pokazuje kaos eksplozije stijena i rijeke lave koje izazivaju potpuno uni?tenje. Slike koje tvore kona?ni "Gr avit y " cik lu s", povezuju Fuji kao op?eljudsku metaforu s jednom to?kom, sa sredi?tem Zemlje.

Umjetni?ka inspiracija koju je pobudila i rasplamsala planina Fuji nije bila time iscrpljena nego se i dalje razvijala da bi se u tre?em umjetni?ki zrelom i

Izlo?ba Aleksandra Ljahnyckog "Fuji" u The Teneri Cultural Institute of New York, za koju je izabrao 111 svojih radova posve?enih planini Fuji, nai?la je na veliko zanimanje javnosti i imala je zapa?en odjek u globalnim umjetni?kim krugovima kao i medijima koji Aleksandra Ljahnyckog, iako on ve? dugo ?ivi, radi i stvara u New Yorku, nazivaju umjetnikom iz ?ibenika, ro?enog u Oklaju.

Aleksandar Ljahnicky, kojem je "Fuji" tre?a samostalna izlo?ba u New Yorku, ?ibenski je gimnazijalac. Maturirao je 1952. godine, a djetinjstvo je proveo u Oklaju gdje je ro?en 1933. godine. Sa ?ibenikom je ostao u trajnoj vezi, a njegova, sada?njosti, budu?nosti i dobrobiti trajna su mu preokupacija. Nakon mature oti?ao je na studij u Zagreb gdje je 1958. godine diplomirao na Arhitektonskom fakultetu. Radio je kao arhitekt i projektant do 1969. godine kada prelazi na Televiziju Zagreb na kojoj je osamnaest godina bio rukovoditelj Odjela scenografije, izgradnje scene, opreme scene i TV dizajna. Od 1987. do 1991. godine bio je rukovoditelj OZEHA (Oglasni zavod Hrvatske). Kao arhitekt, slikar, skulptor, grafi?ki i industrijski dizajner ostvario je niz zapa?enih djela i projekata za koja je dobio brojne nagrade ?irom svijeta.

SLeo Cast elli i Salvador Dalli

Ljahnicki je projektirao nacionalne izlo?bene paviljone u Tr st u , Gr azu , Lon don u , Br u xellesu , Dam ask u , Nair obiju , M ilan u , Plovdvivu , Par izu , Han n over u , Br n u , Tr ipoliju , Bar iju , Leipzigu , Pek in gu , M osk vi, Nir n ber gu , Teh er an u , Abid?an u , Ku vajt u , Bu dim pe?t i, Bazelu , Am m an u , Lau san n i, M elbu r n u , Pr agu , Al?ir u i 43

Bagdadu . U paviljonima koje je projektirao i dizajnirao postavljene su mnoge njegove slike velikog formata. One su va?an dio njegovih prostorno estetskih eksperimenata koji su obogatili svjetsku umjetnost inovativnim umjetni?kim izrazima i rje?enjima. Mnoga njegova djela nalaze su u brojnim privatnim umjetni?kim zbirkama. Sva njegova djela, plakate, omotnice gramofonskih plo?a, arhitektonske projekte, spomenike, dizajne izlo?benih prostora, naslovne stranice kataloga i knjiga, dizajna vizualnih komunikacija, interijera poslovnica, salona, galerija, hotelskih kompleksa, kazali?nih scenografija, Tv ?pica i telopa i obiteljskih domova gotovo je nemogu?e nabrojati. Leo Cast elli, znameniti ameri?ki galerist zaslu?an za globalnu afirmaciju nadrealizama, apstraktnog ekspresionizma , neo dadaizma, pop art, op art, lirske apstrakcije, minimalizma , konceptualna umjetnost i neoekspresionizma Ljahnyckog je ozna?io kao slikara za?et n ik a n ovog slik ar sk og pr avca u slik ar st vu 20. st olje?a. U ?ibeniku je sudjelovao u dva zna?ajna projekta, postavljanju izlo?be "Na slavu Bo?ju" u povodu 700. obljetnice ?ibenske biskupije, u ?ibeniku i Zagrebu za koju je dizajnirao katalog te likovnom i grafi?kom oblikovanju monografije ?ibenskog glumca ?pir e Gu ber in e, prve gluma?ke monografije u ?pir o Gu ber in a Hrvatskoj. 42

PROJEKTI KOJE JE ALEKSANDAR LJAHNICKY NUDIO SVOM ?IBENIKU

Vi?em, molim, pr ek linjem! Vr at it e ?ibenik u ?ibenske k it e! Kit e su vr hunac pu?ke f ilozof ije i vr hunac dizajna. Br end par exelance! Staza slavnih ?iben?ana

Brojni su ?iben?ani koji su zadu?ili ?ibenik, Hrvatsku, a neki i cijeli svijet. Po uzoru na stazu slavnih u ?ibenik bi, na trgu ispred ?kole Fausta Vran?i?a trebalo urediti prostor na kamenom zidu prema ?ardinu na kojem bi se postavljale aluminijske plo?e s otiscima ruku poznatih ?ivu?ih ?iben?ana i ljudi koji su povezani sa ?ibenikom jer bi se na originalan na?in spojila pri?a o njihovim zaslugama i ?ibeniku kao gradu aluminija.

?ibenik rivijera ?ibenika kao turisti?kog proizvoda sa svim njegovim vrijednostima i bogatstvima. Pri tome sam imao na umu da je ?ibenik sredi?te nevjerojatno bogate i raznolike regije. ?ibenik je zapravo jako lako brendirati jer on ve? jest brend. Bilo je potrebno samo prona?i okvir za sve ono ?to on ima. I?ao sam tako daleko da sam skicirao ne 44

samo plakate ve? i za?titni znak ? logo rivijere ?ibenik. Predlo?io sam znak u obliku stiliziranog slova ? u bojama sunca, mora i zelenila. Postojala je i ina?ica sa ?ibenskom kapom.

?ibenik - grad skulpture Po uzoru na Tachikawu, dio Tokija, ?ibenik sam vidio kao svjetsku galeriju

suvremene skulpture na otvorenom. Nudio sam gradskim vlastima da pozovu na suradnju najve?e svjetske kipare i svi bi se, siguran sam, odazvali. Kakav bi za njih bio umjetni?ki izazov ovaj na? divni ?ibenik!? Kao primjer naveo sam NĂźrnberg, najljep?i stari grad u Njema?koj gdje suvremena skulptura savr?eno korespondira s povijesnom jezgrom. ?ibenik je upravo idealan stari grad u koji bi se savr?eno uklopila suvremena skulptura. Za prvu takvu skulpturu predlo?io sam djelo Vjenceslava Richtera, bez sumnje na?eg najboljeg suvremenog skulptora koji je ?ivio tu, u Tribunju.

?ibenska klesarsko kiparska ?kola

kipar Despot, pa sjajni Balin... ?kola je trebala nositi ime Jurja Dalmatinca.

Mediteranski slikarski bijenale

Uz pomo? Ante Sori?a i Jak?e Bu?evi?a ?ibenik je prije dvadeset godina dobio potporu i preporuke Centra George Pompidou u Parizu i UNESCO-a da u njemu bude sjedi?te i sredi?te Mediteranskog bijenala. Bila je prona?ena i pala?a u kojoj bi bile slu?bene prostorije, odre?en je bio i direktor Bijenala, Pavle Roca. Ali i ta je prilika propala. Tada?njem gradona?elniku ?ibenika rekli su u Ministarstvu kulture da je za ?ibenik bolje da se toga okani jer ?e imati jednu brigu manje. Tako je taj projekt na tanjuru dobio Dubrovnik.

Muzeja vina

?ibenik je bogom dan za takvu ?kolu. Sav je izrastao od kamena na kamenu, a ima i kiparsko ? klesarsku tradiciju. Tu su stvarali Juraj Dalmatinac, Ivan Me?trovi?, Grgo Antunac, vje?no mladi ?ibenski 45

Suvi?no je bilo kakvo obrazlo?enje. Takav muzej postoji u Melbournu, ali Australija nema ni?ta ?to bi se moglo usporediti s vinskom tradicijom ?ibenika.

Kulturni i filmski centar ili Muzejska zbirka Orsona Wellesa.

Internacionalnu ?kolu baleta Baletni svijet jo? pamti na?u Anu Roje i Oskara Harmo?a. ?teta je ?to njihovu ku?u nisu kupili Op?ina Primo?ten ili Grad ?ibenik. Ta ku?a je svjetski spomenik povijesti baletne umjetnosti. Trebala je zadr?ati svoju baletnu funkciju. ?ibenik ima sve preduvjete, sva umjetni?ka i moralna prava da organizira

Festival filmske glazbe i Festival dje?jeg filma

Primo?ten i ?ibenik trebali su za po?etak od Olge naru?iti spomenik Orsonu Wellesu.

Mislim da ni ovdje obrazlo?enje nije potrebno: bra?a Nalis, Mate Relja,Mladen Bja?i?, otac i sin Bre?an, Lu?ev, Vi?nji?... Arsen Dedi? jedan od najplodnijih kompozitora filmske glazbe...

Staze ufanja, nade i vjere U svijetu postoji bezbroj vinskih staza i putova, a ?ibenik treba imati Staze 46

hodo?a??a, Staze ufanja, nade i vjere. ?ibenska biskupija ima nevjerojatan broj osobito vrijednih i zanimljivih sakralnih zdanja, povijesna jezgra ?ibenika doslovno je protkana crkvama, samostanima i zavjetnim kapelicama, da ne spominjem brojnost i povijesnu vrijednost Marijanskih sveti?ta u ?ibenskoj biskupiji. To blago doslovno vapi za turisti?ko ? hodo?asni?kim itinererom.

Restauratorski zavod za spomeni?ku ba?tinu

poznata restauratorica Nada Bogdanovi?.

?ibenske konobe i toverne ?ibenske konobe i toverne bile su ?udo. ?teta ?to ih vi?e nema. ?teta ?to su izumrle. Zajedno s konobama odmah treba vratiti i ?ibenske kite. Grad treba stimulirati ugostitelje da se sa?uva tradicija ?ibenskih kita. Vi?em, molim, preklinjem: -Vratite ?ibeniku ?ibenske kite! Kite su vrhunac pu?ke filozofije i vrhunac dizajna. Brend par exelance.

Postoji embrio takve institucije u jednoj crkvici nasuprot katedrali gdje je ba? na tim zadacima rad uspje?no vodila

BA?TINA LJEPOTE

Kako ?ene mogu uzgojit i lice bez bor a? ?iben ?an ke lice bez bor a goje t ako ?t o se n e sm iju , n e pla?u , n e lju t e se i n e gu r aju k a?ipr st u n os. 48

?iben ?an k e, jedn ak o gr a?an k e i t e?ak in je, u dan e i n eu dan e, m ajk e i n er ot k in je, bilo da su st ar om odn e ili m oder n e, dr ?e do svog izgleda ?in i se vi?e n ego ?en sk a bi?a iz dr u gih gr adova i k r ajeva. M o?e se r e?i da su on e ?ak i ak o n isu pism en e i n e idu u k in o bli?e Be?u , Par izu i dr u gim velik im cen t r im a m ode, svak ojak e k ozm et ik e, n jege k ose i u op?e br ige o ljepot i n ego ?en e iz su sjedst va, n ar o?it o Zadr a i Split a.

?iben?anke, pro?ulo se, za razliku od njih osim o odje?i i frizuri vode brigu o ljepoti svoga lica i to ne onako kako bi se moglo pomisliti da to ?ine redovnim umivanjem i ?i??enjem lica ili nano?enjem pudera ili nekih kozmeti?kih preparata. Ne. ?iben?anke odreda njeguju ideal lice bez bora. U tome su postale tako vje?te da to izaziva ?u?enje. A kako to ?iben?anke goje lica bez bora? Rekosmo da to posti?u bez masti i preparata. Pa kako onda? Tako ?to paze kako se smiju, ali i kako se ljute, tuguju, kako iskazuju odu?evljenje. Paze one i kako pla?u i kako vi?u, a brigu o licu nose i u postelju jer paze kako spavaju da si u snu ne bi nehotice na lice bore urezale. Nastoje?i uzgojiti lice bez bora ?iben?anke su postale i prili?no ?udne onima koji navrate u ?ibenik pa ih vide, a nisu upozoreni na tu naro?itu modu ili sport, ?to bi se moglo i tako opisati. ?udne su zato ?to se mnoge, dodu?e ne ba? sve jer je ?enama op?enito te?ko sputati narav, a kamo li ?ustrim i plamenim ?iben?ankama posebno kad ih uhvati neka jara pa naslone ?ake na kukove i puste glas koji je i grmljavini te?ko da ga nadglasa, iz sve snage upinju da kada govore da im se na licu ne vidi grimase. Ne otvaraju usta kako spada da im se ne stvore brazde izme?u obraza i usana, ne mr?te se kadkada im se ne?to ne svi?a ili kada se ljute da ne bi dobile bore izme?u obrva, ne di?u obrve kada se ?ude ili oko ne?eg dvoje dvoje da ne bi dobile one duge duboke brazde na ?elu. Kada im se omakne da to ipak u?ine, ljute se svojski same na sebe i vidi se na njima da su nezadovoljne sobom. Posebno ?iben?anke paze kako se smiju. Do?lo je do toga da se smiju zatvorenih usta i kroz zube, ali su u nevolji

kada im do?e navala ba? jakog smijeha jer ga tada mogu zadr?ati samo ako jako napu?e ili jako stisnu usne. U oba slu?aja stvore im se bore ispod nosa. Najgore je ako se protiv navale smijeha bore tako da spuste glavu i dotaknu bradom prsa jer im tada, tako vjeruju, nastaje dvostruki podbradak. Bore ne mogu izbje?i ni ako puste smijeh na volju jer im se onda stvori lepeza bora od kutova o?iju prema sljepoo?nicama. Zato se uglavnom, kad god uzmognu, izbjegavaju smijati pa izgledaju vazda ozbiljne. To zbunjuje neiskusne mu?karce i odvra?a ih od udvaranja, a jo? vi?e ?u?enja bude kod stranaca neupu?enih u ?ibenske ?enske prilike pa oni misle da su ?iben?anke ohole, umi?ljene i ledene. ?iben?ani, poznati po tome ?to su skloni o?troj ?ali tvrde da njihove ?ene i k?eri spavaju na le?ima jer vjeruju da bi mogle u snu dobiti klempave u?i ako spavaju na boku. Neke materijalne koristi od opsjednutosti ?iben?anka licem bez bora ?ini se imaju opti?ari. Odli?no prodaju nao?ale kratkovidnim ?iben?ankama koje misle da ?e im zato ?to sti??u o?i ne bi li bolje vidjele dobiti bore ispod o?iju i na ?elu, a k tome ?e im o?i postati malene gotovo pa svinje?e ?to im se nikako ne mili. Primije?eno je da neke ?iben?anke izbjegavaju izra?avati ?alost i i?i na posljednje ispra?aje pokojnika da ne bi morale plakati, a ima i takvih koje se u javnosti do?ivljava kao umobolne zato ?to, dok idu ulicom, sjede u ?ardinu ili u kavani za stolom neprestano ?tipaju svoje lice i pote?u obraze ?as ustranu, ?as gore dolje. Jedan ?ibenski trgovac pohvalio se u dru?tvu da on svoju ?enu stalno ljuti kako bi joj na licu uzgojio krupnije i so?nije usne 50

kakve se njemu svi?aju, a ona ih nema. Dobra je strana ove mode da se po ?ibeniku vi?e ne mo?e vidjeti djevojku, gospo?u pa ni te?akinju da si gura ka?iprst u nos ?to je prije bilo posvuda prisutno. To je stoga ?to ?iben?anke misle da ?e im se ako to rade pro?iriti nozdrve pa uz sav ostali trud, vi?e ne?e biti lijepe sebi i privla?ne mu?karcima s velikim nozdrvama. ?iben?ani su, nema sumnje, jaki ljudi ?eli?ne naravi kad sve to trpe bez prigovora i, vidi se na njima, u?ivaju kada o tome pri?aju neznancima koji su poslom ili nekom drugom zgodom do?li u ?ibenik. Tvrde da ima jedan u ?ibeniku koji je dodu?e doktor prava, ali je naobra?en i pismen pa sve to zapisuje i namjerava recepte ?iben?anki za uzgoj lica bez bora ponuditi za velike novce nekim farmacijama u Be?u. Rekonstruirano prema rukopisu nepoznatog autora iz 1931. godine i zapisima ?ibenskog novinara Manfreda Makale.

JESTE LI ZNALI . . . ... da je Gen e Tu n n ey svjetski prvak u te?koj kategoriji u profesionalnom boksu, u velja?i 1929. godine dio svog odmora proveo u ?ibeniku? Dolazak Tunneya, svjetskog prvaka koji je od 68 slu?benih profesionalnih me?eva izgubio samo jedan, u ?ibenik 1. velja?e 1929. godine bila je prvorazredna senzacija iako se on godinu dana ranije povukao iz ringa i prestao boksati. Njegova slava bila je golema. Najvi?e obo?avatelja ?irom svijeta pa i u ?ibeniku stekao je zahvaljuju?i pobjedama nad mo?nim Jackom Dempseyem u spektakularnim me?evima kavi do tada nisu vi?eni u boksa?kim ringovima. Njihove borbe mediji su uzdizali u nebo i opisivli kao bitku titana. Jam es Joseph , Gen e Tu n n ey (25. svibnja 1897. - 7. studenoga 1978.) bio je ameri?ki profesionalni boksa? koji se natjecao od 1915. do 1928. godine. Od 1926. do 1928. godine dr?ao je titulu svjetskog prvaka u te?koj kategoriji. Tunneyeva druga obrana naslova prvaka svijeta protiv Jacka Dempseya i danas se smatra jednim od najve?ih me?eva u povijesti profesionalnog boksa i boksa uop?e. Tunney je u ?ibenik do?ao parobrodom iz Zadra. Odsjeo je u hotelu "Krka" u kojem je dopisniku splitskog Novog doba kazao da se povukao s ringa i iz javnog ?ivota te da je u divnu Dalmaciju do?ao da bi na?ao mir i odmor koji su mu neophodno potrebiti. ... da je u ?ibeniku od 1962. godine zabr an jen o gr u dan je? Odluku o zabrani grudanja i svak e dr u gu djelat n ost i bacan ja sn ijega n a dr u ge odn osn o m e?u sobn og ga?an ja r u k am a ili n a dr u gi n a?in n apr avljen im gr u dam a od sn ijega, donio je Savjeta za op?u upravu i unutra?nje poslove Sekretarijata za op?u upravu i unutra?nje poslove Narodnog odbora Op?ine ?ibenik. Prijedlog da se grudanje zabrani podnijele su ?lanice Kon f er en cije za dr u ?t ven i polo?aj ?en e i obit elji koja se bori protiv diskriminacije i segregacije ?ena smatraju?i da u?ibeniku kada padne snijeg dolazi do "m asovn ih pojava n asilja n ad ?en am a, a posebn o djevojk am a i djevoj?icam a". -Gr u dan je je post alo m an if est acija n ek a?n jen og i?ivljavan ja n ad ?en am a, m ajk am a, djevojk am a i djevoj?icam a od st r an e n asilju sk lon og dijela m u ?k e popu lacije. M i m o?em o r azu m jet i da pon ek o gr u dan jem izr a?ava sim pat iju pa i lju bav pr em a n ek om e jer n e n alazi dr u gog n a?in a da isk a?e sim pat iju , ali t o su m alobr ojn e izn im k e u op?em n asilju n ad ?en am a k oje n ast aje ?im padn e i n ajm an ji sn ijeg. St oga t r a?im o da se gr u dan je zabr an i, a ak o do n jega i do?e da se t r et ir a k ao ak t k a?n jivog n asilja i n asr t aja n a lju dsk a pr ava ?en a." 51

... da je Ur esn o t u r ist i?k o povjer en st vo Kr aljevin e Ju goslavije 1940. godine zatra?ilo od ?ibenskih op?inskih du?nosnika obja?njenje za?to se n a? ?iben ik , st ar odr evn i h r vat sk i gr ad i k u la h r vat st va n e di?i h r vat st vom i h r vat sk im jezik om , a ?iben sk e u gost it elji i t r govci pozvalo da se n e odr i?it e h r vat sk og im en a i jezik a? Uresno turisti?ko povjerenstvo Kraljevine Jugoslavije reagiralo je nakon ?st r u ?n og n adzor n og pr egleda gr ada" tijekom koje ge "u o?en a pr ek om jer n ost im en a r est or an a, k avan a, zabat sk ih r adn ji i t r govin a ispisan ih t u ?im jezicim a?. Iz ?ibenske op?ine dobili su odgovor ?da se t a pojava r a?ir ila m e?u t r govcim a i u gost it eljim a n ak on pojave ve?eg br oja st r an aca u ?iben ik u k ojim a su on i h t jeli pr ibli?it i se i u ?in it i im lju bazn ost , a dom a?i se pu k pa ?ak i t e?a?t vo k ao t vr di ?u var h r vat st va n a t o n avik lo pa i n e vidi da t o ?iben ik u n ije n a ?ast n ego da je sr am ot a?. Nakon toga dr?avno Uresno turisti?ko povjerenstvo ponovno je pozvalo je ?ibenske ugostitelje i trgovce ?da se n ipo?t o n e odr i?u h r vat sk og im en a i jezik a? i uputilo ?st r ogi u k or Op?in i ?iben ik zbog zan em ar ivan ja lijepog h r vat sk og jezik a n a javn im m jest im a k ojeg bi m or alo ?t ovat i i ?u vat i k ao svet in ju ? te uputilo ?iben?ane "da se u gledaju n a It aliju , Fr an cu sk u , Au st r iju i dr u ge zem lje k oje posje?u ju st r an ci i t u r ist i, a k oje n e odr i?u n i svog jezik a n i im en a". Za ?pobolj?an je st an ja u cilju o?u van ja i n jege h r vat sk og jezik a u h r vat sk om gr adu ?iben ik u ?, Uresno povjerenstvo je nalo?ilo op?inskoj upravi da ?don ese pr avila i u vede cen zu r u st r an ih r ije?i pr i im en ovan ju t r govin a, obr t n i?k ih i zan at sk ih r adn ji t e posebn o k avan a, h ot ela i dr u gih objek at a k oji n u de u gost it eljsk e u slu ge?.

... da je od 1926. godine glavnom ulicom povijesne jezgre ?ibenika, koju ?iben?ani zovu Kalelarga,bila zabr an jen a ?et n ja vi?e od dvije osobe u spor edo? Zabranu je donijela ?ibenska gradska uprava kako bi rije?ila problem gu?vi i zastoja do kojih je u Kalelargi dolazilo zbog velikog broja ?eta?a posebno u zimskim mjesecima kada ?iben?ani tra?e zavjetrinu od bure te izbjegavaju Poljanu i obalu. Po?tovanje ove uredbe nadzirali su gradski redari, a bila je predvi?ena i intervencija ?andara ako se uka?e potreba. -Uvo?en je r eda bilo je pot r ebn o i pr ije, ali je ove godin e do?lo u Kalelar gi do t ak vih zast oja i gu ?vi u zr ok ovan ih n ek u lt u r om ?et an ja, da se i po sat vr em en a n ije m oglo n i n apr ijed n i n azad. Na gu ?vu su se ?alili i n ek i st r an ci k ojim a se svidjelo pr ovest i pok ladn e dan e u n a?em gr adu, ka?e se u obrazlo?enju odluke, te dodaje da ?e gr adsk a u pr ava st r ogo k a?n javat i i svak o n agu r avan je t e posebn o isk or i?t avan je gu ?ve i n at isk an e m ase za n apast ovan je ?en a, a da n e govor im o o d?epn im k r a?am a i ot im a?in i. 52

AGLOM ERACIJE - NA JVE?I PROJEKT RAZVOJA VODOOPSKRBE I ODVODNJE OD IZGRADNJE PRVOG ?IBENSKOG VODOVODA 1879. GODINE

Na 140. obljet n icu izgr adn je pr vog ?iben skog vodovoda k r e?u pr ojek t i r azvoja vodoopsk r be i odvodn je vr ijedn i 400 m iliju n a k u n a Projekt obuhva?a izgradnju i rekonstrukciju ok o 60 kilometara sustava odvodnje, rekonstrukciju 35 kilometara vodoopskrbne mre?e, izgradnju 11 novih kanalizacijskih crpnih stanica te i oko 1 500 priprema za ku?ne priklju?ke na sustav odvodnje. Izgr adn ja vodovoda 1879. godin e bio je jedan od n ajva?n ijih doga?aja u t isu ?ljet n oj povijest i ?iben ik a. On je svoj pr vi vodovod i pr vu zdr avu pit k u vodu izr avn o s izvor a dobio 819 godin a n ak on pr vog spom en a svog im en a u povijesn im izvor im a i 581 godin u n ak on ?t o m u je papa Bon if acije VII. dodijelio st at u s slobodn og gr ada s pr avom izbor a vlast it og bisk u pa. Ove, 2019. godine na 140. obljetnicu prve voda koja je potekla je iz javne ?esme Rodi?evac kod crkve sv. Ivana, u Gradu ?ibeniku i na podru?ju biv?e op?ine ?ibenik ostvaruje se projekt AGLOM ERACIJE, najve?i projekt razvoja vodoopskrbe i odvodnje od izgradnje prvog ?ibenskog vodovoda. Projekt 53

AGLOMERACIJE nije se pojavio iznenada i ne mo?e ga se smatrati sekundarnim pothvatom nastalim na valu europskih i dr?avnih fondova. Naprotiv, taj je projekt plod gotovo stolje?e i po dugog kontinuiranog i sustavnog razvoja vodoopskrbe i

odvodnje ?iji je nositelj poduze?e Vodovod i odvodnja. Rije? je o opse?nim radovima i nizu projekata koji bi trebali biti dovr?eni do kraja 2022. godine . Njegova je vrijednost gotovo 400 m iliju n a kuna od kojih 68,51 posto (272 004 105,52 kuna) dolazi iz Koh ezijsk og f on da EU,a 24 posto (125 000 000 kuna)su sredstva M in ist ar st va za?t it e ok oli?a i energetike i Hr vat sk ih voda. Poduze?e Vodovod i odvodn ja, kao nositelj investicije, podnosi samo 7,49 posto (ok o 3 000 000 k u n a) te kapitalne investicije koja ?e zna?ajno pobolj?ati za?titi okoli?a i mora, omogu?iti daljnji turisti?ki razvoj grada te pobolj?ati kvalitetnu ?ivota stanovni?tva. Iako su radovi zapo?eli u listopadu 52

2018. godine puni zamah dobivaju po?etkom godine.

AGLOM ERACIJA ?iben ik obuhva?a projekte odvodnje i vodoopskrbe Jadrtovca, Zabla?a, podru?ja Brodarica ? Krapanj, Brodarice iznad magistrale, grada ?ibenika, te ure?aja za pro?i??avanje otpadnih voda (UPOV) u ?ibeniku (dogradnja 2. stupanja pro?i??avanja i rekonstrukcija tla?nog cjevovoda) i izgradnju ure?aja za pro?i??avanje otpadnih voda na Mandalini s rekonstrukcijom cs Mandalina.

ugovorena.

AGLOM ERACIJA Pir ovac- Tisn o- Jezer a obuhva?a sedam projekata: Pirovac ? odvodnja i vodoopskrba naselja, Tisno ? odvodnja i vodoopskrba naselja, Jezera ? odvodnja i vodoopskrba naselja, rekonstrukciju cjevovoda vsp ?ela ? vsp Tisno, izgradnju tla?nog

STATUS: Potpisan je ugovor s izvo?a?em radova i ugovor za nadzor. U tijeku izrada izvedbenih projekata. Prijavljena su gradili?ta.

AGLOM ERACIJA Rogozn ica obuhva?a projekte odvodnje i vodoopskrbe podru?ja Rogoznica sjever te Rogoznica jug, izgradnju UPOV-a i dogradnju na 2. stupanj pro?i??avanja STATUS: Za sva tri projekta izdane su lokacijske dozvole. Za UPOV nije potrebna gra?evinska dozvola. Za glavne projekte 4.12.2018. godine predani su zahtjevi za gra?evinsku dozvolu Studija izvodljivosti je u izradi kao i aplikacijski paket za sredstva EU fondova. Natje?ajna dokumentacija jo? nije 54

cjevovoda i podmorskog ispusta UPOV-a STATUS: Za sve projekte dobivene su pravomo?ne lokacijske dozvole. U tijeku je rje?avanje imovinsko pravnih odnosa pri Uredu dr?avne uprave za projekte naselja Pirovac ,Jezera, Tisno i kopnenih ?estica u sklopu projekta Podmorski tla?ni cjevovodi. Dobivene su pravomo?ne gra?evinske dozvole za projekte odvodnje Pirovca, Jezera i rekonstrukciju cjevovoda i nepravomo?ne za odvodnju naselja Tisno. Za tla?ne cjevovode je

predan zahtjev za gra?evinsku dozvolu 12. studenoga 2018. godine. Za podmorski ispust i UPOV nisu potrebni glavni projekti kao ni gra?evinska dozvola.

AGLOM ERACIJA VodiceTr ibu n j- Sr im a obuhva?a projekte Vodice 1 ? isto?ni dio Vodica, Vodice 2 ? sjeverni i sredi?nji dio Vodica, Tribunj, Srima, Prvi? ? odvodnja ju?nog dijela otoka, Srima 1 i 2 ? crpne stanice s pripadaju?im tla?nim cjevovodima, Vodice 5 ? magistralni kolektor s pripadaju?im crpnim stanicama i tla?nim cjevovodima prema UPOV-u STATUS: Dobivene su pravomo?ne lokacijske dozvole za naselja Tribunj, Srima, Vodice 1, Vodice 2 i Vodice 5. te gra?evinska nepravomo?na dozvola za projekt Tribunj ishodovana 20. prosinca 2018. godine. Za projekte Vodica 1, Vodica 2 i Srima, predani su zahtjevi za gra?evinsku dozvolu 2017. godine. Idejni projekt Prvi?a u fazi je isho?enja lokacijske dozvole i definiranja granica pomorskog dobra, a za projekte Srima 1 i 2 zbog pote?ko?a s definiranjem granice pomorskog dobra jo? nije izdana lokacijska dozvole. Elaborat na Katastru jo? nije ovjeren, a studija izvodljivosti s novelacijama na ?itanju je u Jaspersu.

Fant ast i?no ?ibensko put ovanje na k r ilima ma?t e iz 1958. u 20 0 0 . godinu 57

Do 20 0 0 . godine u ?ibenik u ?e bit i post ignut a nezamisliva lako?a ?ivot a ?ibenik ?e do 20 0 0 . godine bit i gr ad sa 10 0 0 0 0 st anovnika po?eljan za ?ivot . Nezaposlenih ne?e bit i, a u ?ibenik ?e se mnogi doseljavat i zbog sigur nog zaposlenja i ugodnog ?ivot a Kakva ?e biti budu?nost? Ovo pitanje je 1958. godine pokrenulo pravu lavinu naga?anja i natjecanja u odgonetanju tajni budu?nosti. O budu?nosti se po?elo raspravljati ?irom tada?nje Jugoslavije, a diskusija se rasplamsala i u ?ibeniku i to ne samo ispred kavane "Meduli?". U nju su se uklju?ili mnogi obi?ni ?iben?ani, ali i ?ibenski intelektualci, pravnici, lije?nici, in?enjeri i profesori. Mo?e se re?i da su te 1958. godine na krilima ma?te, koja je poletjela s piste tada?njeg znanja, ?iben?ani odletjeli u daleku budu?nost, sve do tada fantasti?ne 2000. godine. U raspravama su ?iben?ani koristili zavidno znanje i pokazali da im je logika ja?a strana, a uvid u tada aktualna znanstvena i tehnolo?ka postignu?a iznena?uju?e dobar. Evo putopisa sa ?ibenskog putovanja u budu?nost: Zada?a k oja n am se zadaje t e?k a je jer su pu t ovi r azvoja t eh n ologije i zn an ja t e?k o r azu m ljivi svim a osim on im a k oji im aju poseban dar za pr edvi?an je bu du ?n ost i. Osim t oga t e?k a je i zat o ?t o ?iben ik n ije u sr edi?t u 58

svjet sk ih dost ign u ?a n ego st oji po st r an i t o n a on oj do k oje in f or m acije dolaze osk u dn o i s velik im zak a?n jen jem . To se n e sm at r a h en dik epom pa se dak le zapit ajm o k ak o ?e izgledat i ?ovje?an st vo i k ak o ?e izgledat i ?iben ik u 21. st olje?u , odn osn o k ak o glasila zada?a, n ak on 2000. godin e?

?iben ik gr ad sa 100 000 st an ovn ik a i n ajboljim ?ivot n im st an dar dom 1. ?ibenik ?e do 2000. godine postati visoko industrijski grad sa 100 000 stanovnika i jedan od gradova s najboljim ?ivotnim standardom u Jugoslaviji zahvaljuju?i uspje?noj industrijskoj proizvodnji, klimi i prirodnom okru?enju. 2. ?ibenik ?e sa Zagrebom, Rijekom i Dubrovnikom biti povezan ?etverotra?nim asfaltnim cestama te brzim vlakovima koji ?e do tih odredi?ta stizati za manje od dva sata. Najve?i napredak ?ibenik ?e do?ivjeti u stanogradnji. Nove

komforne i udobne ku?e i stanovi imat ?e neovisne besplatne izvore energije zahvaljuju?i novim metodama pretvaranja sun?evog zra?enja u elektri?nu energiju. 3. Jadrija i Martinska postat ?e vode?i turisti?ki kompleksi sjeverne Dalmacije, a ?ibenik ?e se turisti?ki spojiti s Vodicama s kojima ?e dijeliti i pla?u od Jadrije do Vodica. 4. Na mjestu hotel Krka bit ?e izgra?en ekskluzivni hotelski kompleks koji ?e izgledom odu?evljavati putnike i turiste pri isplovljavanju brodova iz kanala sv. Ante. 5. Autobusi ?e opstati, ali samo kao pomo?no prijevozno sredstvo na prigradskim relacijama odnosno tamo gdje do 2000. godine ne bude dopirao tih, brz, udoban i redovan ?ibenski elektri?ni javni prijevoz ?ija ?e struktura biti pripremljena za novu razvojnu fazu, a to je uvo?enje lebde?ih magnetnih gradskih i prigradskih vozila do 2020. godine. 6. Automobil ?e imati svaka ?ibenska obitelj, ali ga ne?e koristiti u gradu jer ?e javni prijevoz biti organiziran tako da ?e kori?tenje automobila biti suvi?no. 7. ?ibenik ?e biti grad po?eljan za ?ivot. Nezaposlenih ne?e biti. Iz drugih krajeva Jugoslavije u ?ibenik ?e se doseljavati zbog sigurnog zaposlenja i ugodnog ?ivota.

2. Papirne novine potpuno ?e nestati najkasnije do 2010. godine. 3. Glavno sredstvo postaje televizija. Televizor ?e imati svako doma?instvo, a oni ?e biti povezani sa sredi?njim elektri?nim ra?unalom koje ?e isporu?ivati programe po ?elji. Televizija ?e postati sredi?te obiteljskog doma i elektronsko srce obitelji, a komunikacija ?e biti dvosmjerna. 4. Mogu?nosti razvoja televizije nadma?uju na?e sada?nje mogu?nosti razumijevanja tehnike i tehnologije posebno elektroni?kog ra?unarstva i telekomunikacija. 5. Televizori ?e istovremeno postati vrlo veliki i vrlo mali. a)Vrlo veliki televizori bit ?e za ku?nu uporabu i zbog njih ?e izumrijeti kino. b) Vrlo mali televizori veli?ine d?epnih knjiga bit ?e prenosivi i povezivani s telekomunikacijama.

Odje?a od papir a k oja pr oizvodi st r u ju I prije 2000. godine pojavit ?e se odje?a za jednokratnu uporabu od papira i starih krpa s posebno sposobna proizvoditi elektri?nu energiju koja ?e pomo?u grija?a

8. Do 2020. godine ?iben?ani ?e napustiti proizvodnju vina i maslinovog ulja jer ?e se potpuno okrenuti industriji i turizmu.

Dolaze vr lo velik i i vr lo m ali t elevizor i 1. Nakon 2000. godine nestat ?e vi?e od 70 posto naprava, alata, pomagala i strojeva koji se koriste 1958. godine, a zamijenit ?e ih novi koje nije mogu?e ni zamisliti. 59

utkanih u platno grijati one koji je nose.

Razvoj u m jet n e in t eligen cije 1. Do?i ?e do povezivanja umjetne inteligencije s ljudskim mozgom. 2. Razvoj umjetne inteligencije promijenit ?e ?ivote ljudi koji ?e imati vi?e slobodnog vremena i mo?i ?e se bolje posvetiti obitelji. 3. Razvoj znanosti i tehnologije zahtijevat ?e stalno u?enje i usavr?avanje. U?enje stranih jezika bit ?e krajnje pojednostavljeno. Svatko ?e mo?i nau?iti govoriti jedan ili vi?e stranih jezika, a razumijevanje ?e biti olak?ano i bez znanja tu?ih jezika jer ?e umjetna inteligencija trenutno prevoditi bilo koji jezik.

3. Ljudski ?ivot produ?it ?e se na najmanje 120 godina, a ?iben?ani ?e zbog zdrave hrane, ugodne klime i ?istog zraka ?ivjeti i du?e. 4. Novi lijekovi iskorijenit ?e mnoge bolesti poput gripe, tuberkuloze, a smrtonosne zaraze bit ?e pro?lost. 5. Veliki iskorak bit ?e u?injen u lije?enju invalida jer ?e biti mogu?e na umjetan na?in uzgajati organe koje su unesre?eni izgubili, na primjer, prste, ruke, noge ili u?i.

St var an je n ovog lju dsk og bi?a s u n iver zaln im specijalizir an im u m om . 1. Znanost ?e do 2000. godine proniknuti u tajne DNK.

Lju di ?e ?ivjet i 120 godin a, a ?iben ?an i jo? i vi?e

2. Biti mogu?a korekcija ljudskog mozga u cilju iskorjenjivanja nasilja, kriminala, nepo?tenja i zlo?ina.

1. U medicini ?e biti postignut takav napredak da ?e ljudske tjelesne i umne funkcija vitalno trajati do duboke starosti.

3. Ljudi ?e mo?i birati spol, boji o?iju i boju kose svoje djece.

4. Geneti?ka kontrola bit ?e dovoljno razvijena da se unaprijed sprije?i razvoj bolesti. Ve? kod novoro?en?eta mo?i znati kakve mu bolesti prijete tijekom ?ivota.

vrste alkoholnih i osvje?avaju?ih pi?a.

5. Presa?ivanje organa postat ?e rutinski medicinski zahvat, a ljudi ?e mo?i bez vidljivih tragova otklanjati mane s lica i tijela te oblikovati svoj izgled.

1. Razvoj ?ovje?anstva zahtijevat ?e neiscrpne izvore energije.

6. Najkasnije do 2015. godine bit ?e mogu?e stvaranje potpuno novog, namjenskog ljudskog bi?a s univerzalnim ili usko specijaliziranim umom.

Ku k u r u z zam jen ju je p?en icu u lju dsk oj ish r an i 1. Glavna industrija postat ?e proizvodnja lakih i obojenih metala. 2. Do?i ?e do velikih promjena u poljoprivredi. Vi?e ne?e biti uzgoja stoke na otvorenom. Jaja, perad, govedina i svinjetina dolazit ?e iz robotiziranih farmi, a cijeli postupak od klanja do prerade mesa i dopreme u trgovine bit ?e automatiziran. 3. Ljudi vi?e ne?e biti u doticaju sa ?ivotinjama nego ?e ih nadzirati strojevi. 4. P?enicu ?e u ljudskoj prehrani zamijeniti kukuruz od kojeg ?e se proizvoditi i nove

?ovjek ?e u k r ot it i svem ir sk e m agn et n e zr ake

2. Hidroelektrane i termoelektrane postat ?e smije?ne i bezna?ajne jer ?e se ?ovje?anstvo okrenut novim izvorima; nuklearnoj energiji, sun?evoj energiji i svemirskim magnetnim zrakama koje ?e biti ukro?ene.

In du st r ije zn an ja i zabave 1. Do 2000. godine, a najkasnije do 2020. godine pojavit ?e se nove industrije; industrija znanja, industrija zabave, kao i industrija hrane od umjetnih proteina, ugljikohidrata i vitamina. 2. ?ivotni standard, sigurnost i udobnost nezamislivo ?e napredovati i razvijati se,a u ?ibeniku ?e do 2000. godine biti postignuta nezamisliva lako?a ?ivota. 3. U trgovinama vi?e ne?e biti prodava?a koje ?e zamijeniti prodajni automati. 4. Sve ?to znanost i industrija budu stvarali bit ?e masovno dostupno, jeftino i jednostavno za uporabu.

?t o ?e sa ?iben ikom i ?ovje?an st vom bit i do 2060. godin e? Et o, t o su dojm ovi sa ?iben sk og pu t ovan ja u bu du ?n ost n a k ojeg se k r en u lo 1958. godin e, a st iglo se do n a?eg vr em en a. Nek e ?iben sk e pr ogn oze zadivlju ju , a n ek e, iak o n e pr et jer an o am biciozn e, ost ale su n eost var en e. Tu su i n ek i velik i pr ogn ost i?k i pr om a?aji. On i su n a pr vi plod en t u zijast i?n e ?elje da se bu du ?n ost idealizir a, a n a dr u gi, m u dr iji pogled ot k r ivaju o ?em u su ?iben ?an i u t im godin am a osk u dn og i sk u ?en og ?ivot a u n ovom polit i?k om su st avu k oji ih je odvojio od svijet a, san jali. Uk r at k o, ?iben ?an i su vr lo dobr o pogodili m n oge bit n e odr edn ice bu du ?n ost i k oja se dogodila 2000. godin e i u pr vim deset lje?im a 21. st olje?a. Nam e?e se pit an je: jesm o li m i dan as u st an ju t olik o t o?n o k olik o je t o?n o bu du ?n ost opisan a 1958. godin e, pr edvidjet i ?t o ?e se sa ?iben ik om i ?ovje?an st vom dogodit i do 2060. godin e? 61

BO?IDAR GRGA 1942. - 2019.

Svoj je ?ivot posvet io dobr obit i ?ibenika i ?uvanju njegovih vr ijednost i 63

IN MEMORIAM: BO?IDAR GRGA (Seget Donji, 17. o?ujka 1942. - Zagr eb, 23. sije?nja 20 19.) hr vat sk i or ganolog, glazbeni pedagog, pr ofesor git ar e, ?uvar povijesnih glazbenih inst r umenat a i hr vat ske glazbene ba?t ine Bo?idar Gr ga, an ?eo ?u var h r vat sk e i ?iben sk e ba?t in e, glazben ik , in t elek t u alac, or gan olog spasit elj i za?t it n ik n ajvr jedn ijih povijesn ih glazben ih in st r u m en at a s t ipk am a i n acion aln e glazben e ba?t in e, pr em in u o je 23. sije?n ja 2019. godin e u 77. godin i. Smr?u Bo?idara Grge, Hrvatska i ?ibenik ostali su bez jednog od svojih najva?nijih i najzaslu?nijih intelektualaca bez ?ijeg rada bi bili nemjerljivo siroma?niji. Rodio se u Segetu Donjem 1942. godine. U osnovnu ?kolu je i?ao u Stani?i?u, obrtnu ?kolu zavr?io je u Sinju, a srednju glazbenu ?kolu u Zagrebu. Diplomirao je na Pedago?koj akademiji u Zadru. Njegov

diplomski rad Na?in slu?anja glazbe u ni?im razredima srednje ?kole pobudio je veliko zanimanje me?u pedagozima i znanstvenicima jer je donio zna?ajne inovacije u nastavu glazbe. U ?ibenik je do?ao 1964. godine. Prvo zaposlenje dobio je u Osnovnoj ?koli Jurja Dalmatinca, a 1973. godine pre?ao je u Glazbenu ?kolu Ivana Luka?i?a u kojoj je radio kao nastavnik gitare. Pored rada u Glazbenoj ?koli bio je voditelj Glazbene ?kole u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje do 1984. godine. Za njegovu karijeru tijekom koje je postao jednim od nacionalno najva?nijih ?uvara glazbene ba?tine, a prije svega povijesnih

orgulja, bila je presudna 1965. godina u kojoj je postao suradnik Muzeja grada ?ibenika na prikupljanju gra?e, istra?ivanjima i obnovi povijesnih glazbenih instrumenata s tipkama. Njegov predani rad urodio je neprocjenjivo vrijednim plodovima. Zahvaljuju?i njemu ?ibenski muzej ima bogatu, u Hrvatskoj drugu po veli?ini, zbirku povijesnih glazbenih instrumenata, a ?ibeniku i Hrvatskoj ostavio je u naslje?e desetine izu?enih, dokumentiranih i obnovljenih vrijednih crkvenih orgulja. Bo?idar Grga bio je i suradnik klju?nih nacionalnih i regionalnih institucija koje brinu o povijesnoj glazbenoj ba?tini i njenoj za?titi. Bio je spiritus movens i utemeljitelj Or gu lja?k e ljet n e ?k ole, jedne od najva?nijih i najuglednijih ?ibenskih kulturnih institucija. Orgulja?ka ljetna ?kola koju je osnovao na poticaj prof. Em in a Ar m an a, 1993. godine, od 2004. godine registrirana je kao Organolo?ko dru?tvo Organum ?ibenik. Ta institucija ima posebnu vrijednost jer je utemeljena i pokrenuta usred Domovinskog rata kada je ve? svojim postojanjem predstavljala jedan od stupova obrane Domovine. Bo?idar Grga nije zanemario ni glazbeni rad. Bio je utemeljitelj i voditelj tambura?kog orkestra Ljubica te voditelj i dirigent mu?kog pjeva?kog zbora ?ibenskih umirovljenika Sv. Mihovil. Ostavio je traga i u ?ibenskoj pjesmi kao ?lan legendarne klape ?ibenik na ?ijem se znamenitom albumu izdanom 1979. godine pod imenom ?ibenska balada, pojavljuje kao aran?er, a sudjeluje i kao glazbenik.

vrijedni stru?ni radovi i zorni putokazi kako se ?uva ba?tina svoje Domovine i svog zavi?aja. O ?ibeniku, ?ijoj je dobrobiti i o?uvanju njegovih vrijednosti posvetio cijeli svoj ?ivot govorio je ovako: - ?iben ?an i s pon osom ist i?u povijesn u slavu svojeg ?iben ik a, n ajst ar ijeg sam or odn og h r vat sk og gr ada. Pr ocvao je u r azdoblju r en esan se i bar ok a

Za Bo?idarom Grgom, skromnim divom i predanim radnikom kakav se rijetko sre?e, ostali su brojni dragocjeni spomenici, 65

pr epozn at ljiv. Tr ezor blaga glazben e ba?t in e ?iben ik a pu n je k r u n sk ih u r esa k oje on m or a br i?n o ?u vat i i s pon osom pok azivat i.

Bo?idar Gr ga bio je: -osniva? i voditelj Ljetne orgulja?ke ?kole u ?ibeniku (1993. ? 2018.) osniva?, predsjednik i tajnik Udrugu Organum ?ibenik -?lan Hrvatskog dru?tva glazbenih i plesnih pedagoga

zah valju ju ?i svom polo?aju , plodn om zale?u , solan am a, voden icam a n a Sk r adin sk om bu k u i r elat ivn om m ir u , ali pon ajvi?e, m ar ljivost i ?iben ?an a. St ar a gr adsk a jezgr a svjedo?i o n jegovoj n ek ada?n joj ek on om sk oj sn azi, dok sa?u van a k u lt u r n a ba?t in a i bogat a ar h ivsk a gr a?a govor e o n jegovoj sn a?n oj du h ovn ost i, in t elek t u aln im pot en cijalim a, pr osvje?en ost i i k u lt u r i k oja je m ogla r a?at i velik an e k oji su dali visok i dopr in os zn an ost i i k u lt u r i Hr vat sk e i Eu r ope. Kr oz povijest se s vi?e ili m an je sr e?e bor io s n eda?am a ali je u spr k os svem u opst ao i pr edao n am u ba?t in u m n oga k u lt u r n a dobr a m e?u k ojim a je glazba jedn o od n ajva?n ijih dobar a po k ojem je

-stalni suradnik ?asopisa Sveta Cecilija, za duhovnu glazbu i glasila Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidakovi? Katoli?koga bogoslovnoga fakulteta i Hrvatskog dru?tva crkvenih glazbenika. -?lan Ekonomskog vije?a ?upe Bezgrje?nog Za?e?a Bla?ene Djevice Marije u Crnici, -?lan ?upnog Pastoralnog vije?a ?upe Bezgrje?nog Za?e?a Bla?ene Djevice Marije u Crnici -utemeljitelj i voditelj tambura?kog orkestra Ljubica -voditelj i dirigent mu?kog pjeva?kog zbora ?ibenskih umirovljenika Sv. Mihovil -?lan i jedan od osniva?a Udruge Volim ?ibenik -?lan Redakcije i Uredni?kog kolegija ?asopisa ?ibenik TiM / Volim ?ibenik -suradnik ?asopisa Dru?tva za o?uvanje ?ibenske ba?tine Juraj Dalmatinac i glasila ?ibenske biskupije za vjeru i kulturu Mihovil

Hr vat ska akademija znanost i i umjet nost i ?eli ost av?t inu Bo?idar a Gr ge smjest it i u Zavodu za povijest hr vat ske glazbe promi?u?i ?ibenik kao jedinstven grad povijesnih orgulja. Profesor Armano je o tome razgovarao sa prof. dr. Vjerom Katalini?, voditeljicom Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU. Oni su zainteresirani za to se da se Grgina ostav?tina na?e pod istim krovom s ostav?tinom Ladislava ?abana hrvatskog Hrvatska akademija znanstvenika i glazbenog znanosti i umjetnosti pedagog, profesora na iskazala je namjeru da Muzi?koj akademiji u Zagrebu, njegovu stru?nu biblioteku ?lan i suradnika Hrvatske te stru?ne i znanstvene akademije znanosti i radove pohrani u Zavodu umjetnosti. ?aban je izme?u za povijest hrvatske glazbe 1972. i 1975. godine pokrenuo u Zagrebu tako da njegova Republi?ku evidenciju orgulja ostav?tina bude smje?tena u Hrvatskoj te, zajedno sa uz organolo?ku suradnicima, napravio ostav?tinom Ladislava jedinstven registar povijesnih ?abana, hrvatskog Ladislav ?aban orgulja Hrvatske. U brojnim znanstvenika i glazbenog stru?nim ?lancima obra?ivao pedagoga, profesor na je pojedine orguljarske radionice koje su Muzi?koj akademiji u Zagrebu,prvog djelovale u Hrvatskoj te znamenite i modernog hrvatskog organologa koji je povijesno vrijedne orgulje i orguljske Bo?idara Grgu uveo u svijet organolo?kih pozitive do danas sa?uvane u na?oj istra?ivanja i za?tite orgulja. domovini. Time je zapo?eo sustavnu brigu Inicijativa za pohranu ostav?tine Bo?idara za ta vrijedna povijesna glazbala, te su Grge u Zavodu za povijest hrvatske glazbe mnoga, zasigurno zahvaljuju?i njemu, do HAZU-a u Zagrebu dao je Emin Armano, danas sa?uvana ili restaurirana. profesor komorne glazbe na Muzi?koj Ve? samom ovom inicijativom Bo?idar akademiji u Zagrebu koji je s Bo?idarom Grga je posthumno kao stru?njak, Grgom osnovao ?ibensku Orgulja?ku znanstvenik, glazbenik i ?uvar hrvatske ljetnu ?kolu. U njoj je vodio seminare nacionalne ba?tine uzdignut na najvi?u organologija i novootkrivenih rukopisa iz ?ast koju je svojim radom zaslu?io. hrvatskih glazbenih arhiva zdu?no Bo?idar Grga proslavljeni hrvatski organolog, glazbeni pedagog, profesor gitare, ?uvar povijesnih glazbenih instrumenata i hrvatske glazbene ba?tine ipak ?e dobiti satisfakciju za svoj rad kojim je neizmjerno zadu?io ?ibenik i Hrvatsku.