Volim Šibenik, broj 31. (ožujak 2009.) by Volim Šibenik

? ASOPIS ZA KULTURU SJE? ANJA GODINA 8. BROJ 31 O?UJAK / TRAVANJ 2019. www.mok.hr

INTERVJU Prof. dr. sc. Dragan Ljut i?, ?iben?anin rekt or Sveu?ili?t a u Split u St r. 4

ROCK KULTURA Polaris, ?ibenski doprinos hrvat skoj rock kult uri St r. 10

GASTRO BA?TINA Tajna savr?ene ?ibenske jot e i za?ina koji ubija vjet rove i daje mu?ku snagu INTIM NA POVIJEST ?IBENIKA M ilosrdna ?ibenska poro?na svet ica M arica PRI? A ?eljko M aurovi?, Ist ina ogledala CRNA KRONIKA Za plakat od smijeha

VOLIM ?IBENIK BROJ 31. - SADR?A J INTERVJU

ROCK K ULT URA

? iben?anin, prof. dr. sc. Dragan Ljuti?, rektor Sveu?ili?ta u Splitu Neprocjenjiv je u?itak do?i u svoj tako lijepi rodni grad i u?initi ?ir do Doca do Vala

Bend Polaris, ?ibenski doprinos razvoju hrvatske rock kulture

4. st r an ica

10. st r an ica

GASTRO BA?TINA JEST E LI Z NA LI

CRNA KRONIKA

ZA PLAKAT OD SMIJEHA 19. STRANICA

IN T IMN A POVIJEST

Tajna savr?ene ?ibenske jote i za?ina koji ubija vjetrove i daje mu?ku snagu

Kako su pali ?ibenski dileri kokaina? Kako su ? iben?ani vidjeli budu?nost?

25. st r an ica

28. st r an ica

31. st r an ica

NP KRKA

VODOVOD

PRI?A

Kako je stalno zaposlenje dobio prvi ?ibenski pas?

Milosrdna ?ibenska poro?na svetica Marica

?eljko Maurovi?

22 POU? NO-PJE? A? KE STAZE 47 KILOMETARA LJEPOTE I NEZABORAVNIH DO?IVLJAJA

Aglomeracije - najve?i projekt razvoja vodoopskrbe i odvodnje od izgradnje prvog ?ibenskog vodovoda 1879. godine

35. st r an ica

39. st r an ica

Ist in a ogledala 41. st r an ica

INTERVJU

?iben?anin, prof. dr. sc. Dragan Ljut i?, rekt or Sveu?ili?t a u Split u

Neprocjenjiv je u?it ak do?i u ?ibenik, svoj t ako lijepi rodni grad i u?init i ?ir od Doca do Vala. Pr ipr em ila: Ojdana Koharevi? Fot ogr af ije: www.unist.hr, osobne i obiteljske fotografije Dragana Ljuti?a

Sveu ?ili?t e u Split u prema najva?nijim globalnim listama vode?e je sveu?ili?te u ovom dijelu Europe. Svjetska baza podataka

Web of Scien ce proglasila ga je najboljom hrvatskom znanstveno-istra?iva?kom institucijom, a na Timesovoj ljestvica svjetskih sveu?ili?ta (Times Higher Education World University Rankings), ono je uz ljubljansko, najbolje rangirano sveu?ili?te u ovom dijelu Europe za akademsku godinu 2018./2019. Za ?ibenik, osim ?to je od 1974. godine kada je osnovano veliki broj

Znamo da na?i st udent i rado odlaze u europske i svjet ske zemlje na daljnju edukaciju, ali mi im ?elimo omogu?it i da rade ovdje i da se vrat e u na?u akademsku zajednicu kako bismo t imskim radom i primjenom znanja post igli jo? bolje rezult at e. ?iben?ana na njemu stekao visoke akademske titule i znanstvene kompetencije, podaci o presti?nom globalnom rejtingu Sveu?ili?ta u Splitu imaju imaju posebno zna?enje zato ?to je na ?elu te znanstveno istra?iva?ke institucije, ?iben?anin, prof. dr. sc. Dr agan Lju t i?. Nekada?nji ?ibenski dje?ak, mladi?, gimnazijalac, vrsni student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, znanstvenik, uva?eni nefrolog i biv?i dekan splitskog do?ekao me je vanka protokola, iskreno i iz srca s osmijehom na licu i buketom uspomenama: -Gospo?o Koharevi?, je li mogu?e da je pro?lo ve? ?est godina od dodjele nagrada Splitsko dalmatinske ?upanije kada sam ?ekaju?i izlazak na binu ?uo da ste me?u pet dobitnika osobnih nagrada i s odu?evljenjem doznao da ste ro?ena ?iben?anka? Odmah se po?benski srcem i du?om no?eni valom uspomena vra?amo u na? rodni grad:

?italo, imali smo razne slobodne aktivnosti, gluma, nastupi u ?ibenskom kazali?tu, ples, glazba, gitarijade...

Glu m a?k e am bicije i gim n azijsk e git ar ijade Nast u pi u ?iben sk om k azali?t u ? Sje?at e li se u k ojoj pr edst avi st e glu m ili? Naravno! Bila je to predstava Dugonja, Trbonja i Vidonja sada ve? pokojnog pisca Mladena ?irole, a ja sam u predstavi glumio Dugonju. I sad se nasmijem kad se sjetim na?ih kostima, entuzijazma profesora Branice. Predstava je bila i ostala pou?na jer govori o istini, pravdi i dobroti, a drago mi je ?to se i sada djeca u?e istim vrijednostima. Nedavno sam je uo?io na televiziji i prisjetio se sa suprugom svoje uloge. Kad ve? govorimo o glumi, imao sam ja afiniteta postati glumac, ?ak me je u pripremi za mo?ebitnu akademiju podr?avao i prof. Ivo

Rodili st e se i odr asli u ?iben ik u . U ?iben ik u st e pr oveli n ajljep?e dan e djet in jst va i m ladost i. Jest e li im ali lijepo djet in jst vo, pam t it e li ?k olu , pr ijat elje, h obije? ? Pro?lo je vi?e od pola stolje?a, ali uspomene su svje?e. Odrastao sam u sretnim vremenima, i?ao sam u Osnovnu ?kolu Lepa ?ari?, dana?nja Tin Ujevi? i doista sam imao lijepo djetinjstvo, velikim dijelom zbog obitelji; majka je vodila ra?una o svemu. Kad se sjetim tih vremena znam da smo mnogo ulagali u znanje, zahvaljuju?i izvrsnim nastavnicima, profesorima, a uz to se mnogo

INTERVJU Br e?an . Profesor Ivo i njegova supruga Jela Godlar - Br e?an doista su bili posebni ljudi, njih ?ibenik, kao i druge ne bi smio zaboraviti... Glu m ili st e Du gon ju , h t jeli se ozbiljn o bavit i glu m om , a u ist o vr ijem e st e bili i lju bit elj dobr e glazbe. Zn am o da je ?iben ik gr ad velik ih glazben ih im en a: Ar sen , M i?o, Vice Vu k ov, Ivo Pat t ier a, Klapa ?iben ik , Kr st e Ju r as, Sin i?a ?k ar ica? . O da! Tih sedamdesetih sam, organizirao gitarijadu u Gimnaziji, a Sin i?a ?k ar ica i Bu bica su bili u ?iriju. Tada su bili jako popularni plesnjaci s puno dobrog rocka, bluesa, svjetskih hitova, u velikoj sali na?e gimnazije? Glazbom i glumom se nikad nisam ozbiljno bavio, ?ivot je i?ao u smjeru znanosti, no uvijek su va?an dio moga ?ivota. Najradije se opu?tam uz jazz, a obo?avam operu.

?iben ik , r asadn ik zn an ja i lju bavi pr em a ?it an ju Poh a?ali st e ?k olu Lepa ?ari? n a Baldek in u , odm ah blizu bila je du go godin a i n a?a bibljoteka u Plavom n eboder u , sigu r n o st e bili r edovit i ?lan popu t ve?in e n as r o?en ih u ?iben ik u ? U to vrijeme se jako puno ?italo, uz obveznu ?kolsku lektiru, odrastali smo uz i Karla Maya, Zane Grey? I tada u osnovnoj ?koli i poslije u

Gimnaziji imali smo nastavnike i profesore koji su nam prenijeli ljubav prema ?itanju, znanju, stranim jezicima, ne bih htio nekoga ne spomenuti, no moram se zahvaliti profesoricama Her m in i M ar i?i?, mojoj razrednici, zatim M ir i Lam ba?a, Du n ji An t u n ac, Br an k i Bu dan k o, profesoru Ivi Livak ovi?u... neki vi?e nisu me?u nama, no nek znaju njihove obitelji da sam im jako zahvalan za veliko znanje koje sam od njih dobio u to vrijeme odrastanja. Bilo je to doista izvrsno vrijeme u ?ibeniku, i?lo se u kino, pratili smo najbolje filmske hitove, ljudi su rado i?li u kazali?te? Odr ast ali st e u lijepom ok r u ?en ju u ?k oli, ali i u k u ?i. Pr et post avljam da je i Va?a m ajk a je popu t svih m ajk i, a pogot ovo ?iben sk ih m ajk i dr ?ala t r i k an t u n a k u ?e? Naravno, majka je uvijek brinula o svemu, u ku?i bi nam uvijek bilo svijeta, dolazilo se, ?astilo, imali smo jako puno prijatelja, ro?aka, doista sam u?ivao u svakom trenutku svog ?ibenskog odrastanja.

? ir od Golda do Vala Pr o?lo je pu n o godin a, Va?a obit elj i sada ?ivi u ?iben ik u , st ign et e li, s obzir om n a br ojn e obveze, do?i u r odn i gr ad, posjet it i om iljen a m jest a iz djet in jst va, m ladost i? Do?em rado, no ne toliko ?esto koliko bih

odnijela s ovog svijeta, ali ne i iz na?ih uspomena... Nadajmo se da ?e uz sve ?to je do sada dobio, Dra?en i njegova obitelj dobiti i vi?e u rodnom gradu, jer takva legenda zaslu?uje i bolje i vi?e.

Plodovi t im sk og r ada

htio. Kad god uspijem vikendima posjetim svoje, pro?e?em po gradu i obnovim uspomene, spustim se od Golda do nekada?njeg Zera, Pia, pro?e?em do obale i Katedrale. Neprocjenjiv je u?itak do?i u svoj tako lijepi rodni grad i u?initi ?ir do Doca do Vala. U tom trenutku rektoru Ljuti?u se ponovno ozarilo lice, jer na tom mjestu, izme?u Doca i Crnice osvajale su se najve?e titule ?ibenskog sporta. Tu je hram Vesla?k og k lu ba Krka, a teke dalje je ?ibenski pliva?ki bazen u Crnici. Na t om bazen u m e?u n ajboljim ?iben sk im pliva?im a bio je i Va? br at Gor an ? Moj brat Goran bio je prvak Jugoslavije u plivanju, a iste godine su vesla?i splitskog Gusara Zlatko Celent i Du?ko Mrdulja?, na regati u Luzernu osvojili tre?e mjesto u svijetu. Obo?avali smo sport, brat je postizao vrhunske rezultate, ja sam bio ljubitelj ko?arke, igrao sam onako za gu?t i ko?arku i nogomet... Naravno, sje?am se Ace Pet r ovi?a i Dr a?en a, jer mi je Aco generacijski blizu.. Na spomen Dra?ena sjena tuge preletjela je preko lica rektora Ljuti?a: -Te?ko je ne?to re?i ili napisati o Dra?enu, a ne ponavljati sve ?to je ve? re?eno o njemu Baldekinu, legendarnom Basketu ili fanati?nom ?ibenskom navijanju za svoju ?ibenku u tim zlatnim vremenima, o tragediji koja nam je ?ibenskog ko?arka?kog Mozarta

Nak on zavidn e k ar ijer e n ef r ologa u Klin i?k om boln i?k om cen t r u Split post ali st e r ek t or Sveu ?ili?t a u Split u k oje je pr em a pok azat eljim a svjet sk ih baza podat ak a svr st an o se m e?u n ajbolje h r vat sk e i svjet sk e zn an st ven o ist r a?iva?k e in st it u cije ?t o je zacijelo r ezu lt at Va?eg r ada i r ada va?ih pr et h odn ik a? Apsolutno! Zahvaljujem se svim mojim prethodnicima, oni su napravili izvrsne rezultate, a ja sam do?ao da nastavim tim putem i primjenom novih metodi?kih znanja i vje?tina postignemo jo? bolje rezultate. Naravno to je mogu?e posti?i samo timskim radom, uz pomo? najbli?ih suradnika, nastavnog kadra i na?ih vrijednih studenata za koje sve ovo radimo. Vjerujem da smo na dobrom putu, uskoro kre?emo s novim studijima. ?elimo, primjerice, pokrenuti Fakultet za ugostiteljstvo i turizam u Makarskoj. Nadam se da ?emo u tome i uspjeti. Znamo da na?i studenti rado odlaze u europske i svjetske zemlje na daljnju edukaciju, ali mi im ?elimo omogu?iti rad ovdje i da se vrate u na?u akademsku zajednicu kako bismo timskim radom i

Na Sveu?ili?t u u Split u, osnovanom 1974. godine, na njegovih 11 fakult et a, jednoj umjet ni?koj akademiji i ?et iri sveu?ili?na odjela, st udira vi?e od 20 000 st udenat a koji mogu birat i izme?u 180 st udijskih programa koji se izvode u svim podru?jima znanost i i umjet nost i

INTERVJU primjenom znanja postigli jo? bolje rezultate. Im a li u t im plan ovim a m jest a za ?iben ik ? Pr at it e li zbivan ja u r odn om gr adu , n jegovo Veleu ?ili?t e i St u dij en er get sk e u ?in k ovit ost i? M o?e li m o?da ?iben ik dobit i n ovi St u dij k ao ogr an ak Split sk og sveu ?ili?t a? Itekako ima mjesta u planovima, a mislim da smo i vrlo blizu nekim konkretnim ciljevima. ?im budemo znali, znat ?ete vi. Volim ?ibenik ?e imati ekskluzivnu vijest! A n a k r aju , ajm o m alo za?in it i ovaj ?iben sk i r azgovor t olik o svepr isu t n im sen zacion alizm om . U r odbin sk im st e vezam a s pr em ijer om An dr ejom Plen k ovi?em , zbog k ojih st e, k ak o se govor ilo, u spjeli pr eglasat i pr ot u k an didat a i biv?eg r ek t or a pr of dr ?im u n a An ?elin ovi?a? Ka?it e n am k ak av je An dr ej pr ivat n o? ?t o voli jest i, k oje vin o pit i, k ak av je u opu ?t en oj at m osf er i, je li du h ovit i st var n o t olik o dobar i u spje?an k ak o se pr ik azu je? I vi?e od toga! Andrej je vrijedan ?ovjek, izvrstan politi?ar, pregovara?, jednostavno najbolje ?to je Hrvatska ikada imala u politici. On je u rodbinskim vezama s mojom obitelji,

no cijenio sam ga oduvijek, ne samo otkad je u?ao u svijet politike. Uspje?no se nosi sa svim problemima koji su se niz godina gomilali i na koje nailazi. ?to se ti?e moga izbora, doista ne znam kako je tko glasao, niti sam lobirao, niti se ikada ?elim time baviti. Glasovanje u Senatu bilo je tajno, a glasalo se po savjesti. Na meni je da opravdam to povjerenje. ?to se ti?e pitanja o Andreju osobno, e to ?ete pitati njega, kad god za?elite. I ho?emo, jer toliko toga bi htjeli pitati premijera, o ?kolstvu, kulturi, gra?anskom aktivizmu, Hvaru, Dubrovniku i naravno o ?ibeniku, tvr?avama, staroj gradskoj jezgri, mirti pokraj Katedrale, Docu, kinu Odeon, kinu Tesla? A to ?emo u nekom novom broju, putovanjem u pro?lost, sada?njost i budu?nost, onih koji ?ibenik imaju u srcu, poput nas ro?enih pod forticom sv Ane, splitskog rektora, zagreba?ke studentice, slavonskih ljubitelja ?ibenske kulture i gastronomije, uglednih diplomata, lije?nika, gra?evinara, arhitekata... do onih koji se nisu rodili u Kre?imirovom gradu. Svi oni ?uvaju bogatu ba?tinu od Dugonje u kazali?tu, plesova u gimnaziji, grada pod za?titom UNESCO-a, sve do znanstvenog vrha,

Tim es High er Edu cat ion Wor ld Un iver sit y Ran k in gs, jedna je od najcjenjenijih svjetskih ljestvica koja vrednuje i rangira sveu?ili?ta prema kvaliteti. Na njegovoj listi je 1250 sveu?ili?ta iz 86 zemalja, a Splitsko sveu?ili?te je na nju na dospjelo 2018. godine i odmah se na?lo u skupini svjetskih sveu?ili?ta rangiranih od 601. do 800. mjesta za razliku o Zagreba?kog sveu?ili?ta koje je na toj listi znatno du?e, ali je rangirano u skupini od 801. do 1000. U istoj skupini su, osim zagr eba?k og, jo? beogradsko i mariborsko sveu?ili?te te var?avsko i M asar yk ovo sveu ?ili?t e iz Br n a. Timesova lista rangira svjetska sveu?ili?ta prema trinaest indikatora u pet kategorija: okru?enje za u?enje, omjer zaposlenika i studenata, prvostupnika i doktoranada, institucionalni dohodak, istra?ivanja, znanstvena produktivnost, razina internacionalizacije (broj inozemnih studenata), me?unarodna suradnja te suradnja i prihodi od industrije. Prema toj ljestvici Sveu?ili?te u Splitu je drugu godinu zaredom je najbolje sveu?ili?te tzv. nove Europe. Nalazi se u zlatnoj sredini od 601. do 800. mjesta i toj grupi dijeli poziciju od 6. do 15. mjesta.

ROCK K ULT URA

BEN D POLARIS, ?IB RAZVOJU HRVATSK

Rock ben d Pol ar i s post ao j e n aci on al n i si r ol l ban d k oj i j e v i ?e od pol a st ol j e?a v j er sv j et on

BEN SKI DOPRIN OS KE ROCK KULTURE

i n on i m za i st i n sk i , n epat v or en i r ock an d an i st om gl azben om i zr i ?aj u i r ok er sk om n azor u .

ROCK K ULT URA ?ibenski rock bend Polaris dobio je dvost ruko priznanje za svoj rad, Fender Mega Muzika nagradu kao najst ariji aut ent i?ni hrvat ski rock and roll bend koji od 1966. godine do danas nije promijenio ni t emeljnu post avu ni repert oar i dokument arni film o sebi u produkciji Hrvat ske t elevizije. Polaris, ?ibenski rock and roll bend, koji pod tim imenom djeluje od 1965. godine, najstariji autenti?ni jo? uvijek aktivni rock and roll band (bubanj, bas i dvije gitare) koji vi?e od pola stolje?a, od 1966. godine nije mijenjao temeljnu postavu postavu, postao je prvi slu?beno priznati ?ibenski doprinos nastanku i razvoju rock kulture u Hrvatskoj. Iako ?ibenik ima jo? itekako velikih zasluga za razvoj rock kulture na koje se na ?alost zaboravilo ponajvi?e zato

?to se sam ?ibenik nikada nije ozbiljno bavio izu?avanjem i ?uvanjem svoje suvremene glazbene ba?tine, bend Polaris zaslu?io je mjesto u Odeonu hrvatske glazbene pro?losti i slave zahvaljuju?i prije svega svojoj ustrajnosti i beskompromisnoj dosljednosti. Istina je da bend Polaris nikada nije izdao nosa? zvuka niti je bio prisutan da listama popularnosti, ali ipak je dobio svoje zaslu?eno mjesto u povijesti hrvatske rock kulture. ?tovi?e, taj bend ?iji su

Polaris, Zagr eb, Hard Place k lu b, 2018. s

Polaris 1968. ?lanovi od 1966. godine do danas Gor an Bar an ovi? M i? (bubnjevi), Zor an Ko?u ljan di? (gitara), Ivan ?u r i? (gitara)i Davor Cr n oga?a (bas), dobio je dvostruku potvrdu vrijednosti svog rada i tvrdokornog rokerskog trajanja. Najprije su ga kao ikonu rock and rolla i jedan od sto?era hrvatske rock kulture prepoznali Alek sej Pavlovsk y, urednik dokumentarnih i glazbenih emisija o

Bu du ?i ben d Polaris 1964.

popularnoj i tradicijskoj kulturi Hrvatske televizije i redatelj Ivo Ku zm an i?, i o njemu snimili dokumentarni film, a nedugo zatim, 29. prosinca 2018. godine dobili su i presti?nu Fender Mega Muzika Nagradau koja se pod pokroviteljstvom tvrtke Fender dodjeljuje vrsnim glazbenicima koji svojim radom i doprinosom zaslu?uju priznanje, a ostali su neprimije?eni od struke i ostalih dodjela nagrada. Stjecajem okolnosti i rockerske nebeske providnosti, a ne namjere, Polarisi su Fender Mega Muzika Nagradu u zagreba?kom Hard Place klubu primili 29. pr osin ca 2018. godine na 53. obljetnicu svog prvog javnog nastupa 29. st u den oga 1965. godine. Tada su s budu?om Gr u pom Mi, koja u to vrijeme jo? nije imala to ime nego je nastupila kao VIS ?iben?ani, nastupili u ?ibenskom Domu JNA (danas Gradska knji?nica Jurja ?i?gori?a), ali pod nametnutim imenom Prstaci. Ad hoc su im ga dali djelatnici Televizije Zagr eb koji su snimali taj doga?aj za emisiju Smjerom Putokaza. Ime Polaris koje bend ima od

ROCK K ULT URA Ve? 1966. godine s velikim su uspjehom nastupali i izvan ?ibenika. Legendaran je bio njihov koncert u Kninu, a 1967. godine odr?ali su fantasti?ne koncerte u Vodicam a i M u r t er u . Ti su koncerti s vremenom postali

1965. godine, u duhu tada?nje komunisti?ke politike koja se grozila bilo kakvog utjecaja kapitalisti?kog Zapada, nije bilo podobno jer je zvu?alo engleski, pa je bend Polaris za tu prigodu postao VIS Prstaci. Idu?e godine popularni ?ibenski Polarisi su pod svojim pravim imenom svirali u dvorani Osn ovn e ?k ole Lepa ?ar i? (danas O? Tin a Ujevi?a)i na kupali?tu Jadr ija. Naredne 1967. i 1968. godine svirali su subotom i nedjeljom u Kuti?u, to?nije re?eno u dvorani stolnoteniskog kluba ?ibenik, na tvr?avi Bar on e, odnosno ?u bi?evac te povremeno u hotelu Krka.

mitska mjesta tada?njeg nara?taja, neka vrsta ?ibenskog Woodstocka. Sli?no je bilo i 1969. godine sve do jeseni kada je ve?ima

Ben d Polaris s pjeva?em M i?om Kova?em 1967. godin e

?lanova benda oti?la iz ?ibenika na studije u Zagreb. Usprkos tome Polarisi se nikada nisu razi?li. Od 1966. godine stalna jezgra Polarisa su Bar an ovi?, Cr n oga?a, Ko?u ljan di? i ?u r i?, a kroz bend prolaze i drugi ?ibenski mladi?i zaneseni rock and rollom. Tako je s Polarisima 1966. godine svirao M ojm ir M ar t in . Tijekom 1966. i 1967. godine Polarisi su bili St ipe Tom i?i?, Zlat k o ?t r bin i?, Lu k a Sk elin i Zlat k o Cr n oga?a, ali i legendarni M i?o Kova?. Upravo s Mi?om Polarisi su u o?ujku 1967. godine postali prvorazredna koncertna atrakcija, a te su godine kao prvi bend u Hrvatskoj i biv?oj dr?avi napustili jednostavni plesni i frivolni rock and roll i po?eli svirati kompleksnu rock glazbu. Nakon po?etnog odu?evljenja bendovima poput The Shadows i The Beatles, oni su nakon susreta s ameri?kim studentima u Zadru koji su iz SAD-a donijeli plo?e s glazbom kakva do tada nije ?ula ovda?nja mlade?, po?eli svirati ?vrsti, u to vrijeme vrlo napredni, progresivni rock. Me?u prvima na svojim koncertima sviraju pjesme Jim y Hen dr ixa, a nakon gitarijade u Zadru gdje su upoznali grupu ameri?kih studenata na svoj repertoar stavljaju pjesme bendova koji su stvorili zlatno doba rock and rolla: The

Cream, Jan is Joplin Big Br ot h er & Holdin g Com pan y , The Kings, The Doors, The Spencer Davis Group i The Led Zeppelin. Polaris je bio prvi doma?i bend koji je svirao pjesme velikana iz zlatne ere rock glazbe tijekom koje je stvorena globalna rock kultura. Gledano iz te perspektive, bend Polaris pripada vrijednoj ba?tini novije kulturne povijesti Hrvatske i ?ibenika.

ROCK K ULT URA

Polaris s Radoslavom Ko?t an om , legendarnim tenorom isto tako legendarne klape ?iben ik koji je bio i ostao rocker u du?i. (Martinska 2018.)

S Polarisima je na Martinskoj nastupio i Aleksej Pavlovsky, urednik dokumentarnih i glazbenih emisija o popularnoj i tradicijskoj kulturi HTV-a

Ivan ?u r i?

Gor an Bar an ovi?

Davor Cr n oga?a

Zor an Ko?u ljan di?

ROCK K ULT URA

Grupa Polaris rodila se iz ?kolskog sastava koji je po?eo svirati 1964. godine. Sami su sebe podrugljivo nazivali VIS Jadnici jer nisu imali prakti?no ni jedan glazbeni instrument. Improvizirane magnete stavljali su na akusti?ne gitare, a Goran Baranovi? je bubnjao udaraju?i obi?nim ?tapovima po drvenoj dasci stolice i jednoj jedinoj ?ineli koja je obje?ena o konop visjela sa stropa. Ime Polaris uzeli su 1965. godine inspirirani ameri?kim interkontinentalnim balisti?kim raketama koje su dobile ime po Polar isu (Sjevernja?i), najsjajnijoj zvijezdi zvije??a Mali medvjed, koja je najbli?a sjevernomu nebeskom polu i gotovo je nepomi?na na nebeskoj sferi.

godine pa i usprkos tome ?to ?e s vremenom svatko od njih nastupati i s nekim drugim sastavima pa i klapama. Goran Baranovi? je svirao s grupom Aquarisus i bio je bubnjar slavnih Dubrova?kih trubadura, Ivica ?uri? je nastupao s klapom Maslina, a na turnejama je bio ?lan prate?ih grupa Olivera Dragojevi?a i Mi?e Kova?a, a Zoran Ko?uljandi? je jedno vrijeme bio ?lan Grupe Mi, kvinteta Solaris i grupe Solaris, a pjevao je i u Kvartetu ekstravagancija, s opernim pjeva?em Neven om Belam ar i?em i Radom Ko?t an om , koji se s klapom ?ibenik postati legenda klapske pjesme, a oku?ati ?e se i kao rock pjeva? upravo s bendom Polaris i Tom islavom Ku ?in om .

Od 1966. godine Polaris nastupa u nepromjenjivoj bazi?noj postavi Baranovi?-Crnoga?a-Ko?uljandi?-?uri?, a ostaju zajdno i nakon odlaska na studij 1969.

?lanovi Polarisa nakon 1971. godine imali su zasebne osobne glazbene i profesionalne karijere, ali nikada nisu prestali zajedno svirati.

Dokumentarni film o Polarisima nastao je prema pri?i Stanka Feri?a, urednika ?asopisa za kulturu sje?anja Volim ?ibenik. Redatelj filma je Ivo Kuzmani?, urednik Aleksej Pavlovsky, producentica Sanja Ivan?in, direktor fotografije Du?an Vugrinec, druga kamera Ivan Brezovec, asistentica redatelja ?aklina Komljen, rasvjeta Ljudevit Fistri?, majstor tona Kre?imir trsli?, a monta?er Filip Karabelj. U sklopu snimanja tog filma Polarisi su nastupili na Martinskoj na prvom ?ibenskom Meiden Woodstocku. Njihov nastup u nevi?eni su spektakl pretvorili ?ibenski Funcuti, a uz njih svirala su jo? dva ?ibenske benda, legendarni Pauci i izvrsni ?ibenski autorski soul & blues bend Sigmund u kojem bubnjeve svira Nikica ? prljan, bubnjar slavne i nezaboravne Grupe Mi, a gost je bio legendarni iskonski roker Dado Topi?. Na dodjeli Fender Mega Muzika Nagrade u klubu Hard Place u Zagrebu, Polarisi su svirali svoju autorsku pjesmu Parangal.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SM IJEHA

CRNA KRONIKA

Ma l o l j et n a l j ep o t i c a pr ij av il a s e u z at v o r da se n e b i mo r a l a u dat i z a n ed r a g a ?IBENIK, 1928. - Maloljetna djevojka iz dobre ku?e poznata u ?ibeniku po ljepoti i razboritom pona?anju, k tomu odli?na u?enica i uop?e uzorna u svemu, prijavile se policiji i zatra?ila od je se stavi u zatvor po mogu?nosti na du?e vrijeme. Odmah je priznala i razloge zbog kojih tra?i da bude utamni?ena, a taj je da se ne ?eli udati za nedraga nego za onog kojeg voli, ali ni za njega dok ne dosegne punoljetnost. -Na udaju za nedraga, kazala je, prisiljavaju me moji po?t eni rodit elji koji dr?e do dat e rije?i i obe?anja, ali ja ne mogu na t o prist at i jer ja dr?im do ljubavi. Kazala je jo? da je nedrag za koga se ne ?eli udati stasit mladi? koji je po?tuje i ve? je dugo u nju zaljubljen, a i dobra je prilika jer mu je obitelj imu?na, ali da udaja za njega ne dolazi u obzir ni po koju cijenu. Ona voli drugoga koji je dodu?e po volji i njenim roditeljima, ali njemu nije obe?ana. Zato moli policiju da je zatvori u tamnicu po mogu?nosti i u idealnom vremenu do stjecanja punoljetnosti kada je vi?e ne?e mo?i prisiljavati da se uda za nedraga, odnosno kada je vi?e ne?e mo?i vratiti ku?i kada pobjegne s onim kojeg voli.

-Ne?u da bude kako drugi ho?e. Ne?u da mi srce slome. Ne?u se pret varat i da volim onog koga ne volim. Zat o me st avit e u zat vor dok ne sazrijem dot le da sama o sebi odlu?ujem, kazala je odlu?no ustrajavaju?i u svom naumu. Policajci i zatvorski ?uvari pozorno su saslu?ali djevojku, a onda su joj kazali da ne mo?e u zatvore tek tako i ako za ni?ta nije kriva i ni?ta lo?e nije u?inila. Preporu?ili su joj da nipo?to ne poduzima neka ne?asna ka?njiva djela zbog kojih bi mogla biti osu?ena, a zatim su je savjetovali da se vrati ku?i i sve objasni svojim roditeljima. Djevojka im je zahvalila na bri?nosti i savjetima, ali je ostala pri tomu da mora biti zatvorena. Na pitanje koji bi to razlog mogao biti da je se zatvore, kazala jer: -Molim vas da budet e milosrdni prema sirot oj djevojci i u dobroj namjeri plemenit o smislit e neki opravdan razlog da budem ut amni?ena. Ljubavna drama lijepe ?iben?anke s izgledom ?ene, a po godinama djevoj?ice, okon?ana je tako da su policijski na?elnik i upravnih zatvora pozvali njenu majku i oca na roditeljski razgovor.

20gs

Mu? pr emlat io ljubavnik a svoje ?ene koji mu je spasio imet ak uhvat iv?i pr ovalnik a u njegovu k u?u ?IBENIK, 1924. - Prema izvorima iz ?ibenskog Okru?nog suda dogodio se skandalozni slu?aj kojim se naveliko zabavlja cijela Dalmacija. Zabava je tim ve?a jer se ne zna pouzdano je li se taj skandalozni slu?aj dogodio u ?ibeniku, Splitu ili Benkovcu. Sve su sumnje usmjerene na ?ibenik jer je izgledno da je glavni akter te situacije jedan poznati slasti?ar. Uglavnom, kako se doznaje iz Okru?nog suda, dogodilo se da je neki provalnik oko 11 sati prije podne u?ao kriomice u ku?u tog slasti?ara dok je on radio u svojoj slasti?arni. Provalnik je lako na?ao dosta novaca, svu slasti?arevu u?te?evinu i utr?ak od nekoliko dana, na stranu stavljenu sumu za kupovinu ?e?era i aroma, a uz to i kutiju s nakitom njegove ?ene. Taman kada je namjeravao umaknuti s plijenom iznenada ga je zasko?io ljubavnik slasti?areve ?ene koji je s njom imao izvjesne odnose u susjednoj sobi. Svladao je provalnika i vezao ga konopom, a dotle je gospo?a histeri?no digla uzbunu pa su do?li ?andari koji su se zatekli u blizini. Uzbunu je ?uo i slasti?ar pa je po?urio ku?i gdje je zatekao svoju

ustravljenu ?enu i policiju kako ?estita mu?karcu koji je savladao provalnika. ?im je shvatio da je provalnika savladao i da mu je imetak spasio ljubavnik vlastite ?ene nasrnuo je na njega slasti?arskom drvenja?om i tako ga premlatio da je jadnik zavr?io u bolnici sa sumnjom da mu je napukla lubanja. Provalnika i slasti?ara policija je zatvorila, a gospo?u je opomenula i pozvala na ?tovanje braka. Po ?ibeniku se naveliko naga?a ho?e li slasti?ar ljubavniku svoje ?ene koji mu je spasio imetak isplatiti nagradu koja mu po zakonu pripada?

CRNA KRONIKA

?ibenski sud osudio na?elnika op?ine K ali zato ?to je istaknuo hr vatsku zastavu umjesto jugoslavenske incident a i sukoba nakon kojeg hrvat ska zast ava nije zamijenjena dr?avnom sve do kraja proslave Vidovdana. Bo?o Longin i njegova dru?ina podnijeli su prot iv Vilova i njegovih pobo?nika t u?bu nadle?nom Okru?nom sudu u ?ibeniku pred kojim su nakon privo?enja sva ?et vorica osu?eni na zat vorske kazne zbog nepo?t ivanja dr?avne zast ave i Kraljevine kao i zbog izazivanja sukoba i nereda. Osu?enici su ulo?ili ?albu na presudu, ali im nije odobreno da se brane sa slobode. ?IBENIK - KALI, 1927. - Na?elnik op?ine Kali Ant e Vilov, osu?en je pred Okru?nim sudom u CRNA ?ibeniku na dva mjeseca t amnice, a t ri njegova mjesna pobo?nika na po mjesec dana t amnice, zbog afere s hrvat skom zast avom i dr?avnom zast avom Kraljevine Jugoslavije. Prema opt u?nici na?elnik Vilov je na jarbol seoskog t rga na blagdan Vidovdana dao ist aknut i hrvat sku zast avu umjest o dr?avne zast ave. Na t o je reagirao t rgovac Bo?o Longin sa svojom dru?inom. Longin je od Vilova t ra?io da po?t uje zakon i na jarbol ist akne dr?avnu zast avu. Kada je t o Vilov odbio do?lo je do

22s

Hrvatska zastava u to doba bila je ?ista trobojnica, odnosno civilna zastava bez grba.

GASTRO BA?TINA

Tajna savr?ene ?ibenske jot e I ZABORAVLJENOG ZA?INA KOJI UBIJA VJETROVE I JA?A M U?KU SNAGU

GASTRO BA?TINA

Uzbudljiva pri?a o mist eriju savr?ene ?ibenske jot e koja ne nadima i ne izaziva jake vjet rove ve? samo blage, bezglasne i nesmradne i konspirat ivnoj ?pijunskoj akciji split skih gurmana. Dugo vremena dalmatinski gurmani i bonkulovi?i nisu znali u ?emu je tajna savr?ene, neodoljivo ukusne ?ibenske jote zbog koje su u ?ibenik dolazili splitski sladokusci, trogirska gospoda i gurmani iz Italije odnosno iz Zadra, grada pod talijanskom vla??u, koja su itekako dobro znala ?to je dobra spiza. Glavni sastojci bili su poznati, ali nitko nije uspijevao posti?i takav okus i miris jote kao ?iben?ani. Jo? ve?a je bila misterija ?ibenskog umije?a kuhanja jote od kiselog kupusa, graha i suhe svinjetine ili ka?tradine koja ne ne nadima i ne izaziva jake vjetrove nego samo, ali ne kod svakoga, one blage, tihe, bezglasne i nesmradne.

Slavn a ?iben sk a jot a Trajalo je to godinama. ?ibenska je jota bila tema mnogih ?u?nih gurmanskih diskusija pa i ?ustrih rasprava, a koliko je mogu?e doznati iz spisa ?ak i o?trih sva?a me?u ljubiteljima tog priprostog pu?kog jela koje obo?avaju i gospoda. Navodno su u ?ibenskoj joti zbog razloga koje je lako pretpostaviti, u?ivale i splitske dame, operne pjeva?ice i dame iz visokih dru?tvenih krugova koje su ina?e bri?no izbjegavale svaku hranu koja nadima. Temeljni recept za znamenitu ?ibensku jotu (koji se gotovo ni u nijansama ne razlikuje od dana?njeg recepta za klasi?nu jotu) glasio je ovako: Pr ek o n o?i n am o?en i f a?ol k u h a se pola sat a u pr voj vodi. Ta se voda baci i on da se f a?ol k u h a u dr u goj vodi. Kada f a?ol zak u h a u n jega se u baci oglavin a ili n ek i dr u gi k om adi su h e svin jet in e ili k om adi k a?t r adin e, k oji su se sat - dva n am ak ala u vodi t e gn jat od pr ?u t a ili ?pale. Dok se k u h a f a?ol sa ?palom i gn jat om , n a m ast i se pir ja k iseli k u pu s k ojeg t r eba podlijevat i vodom sve do pr ed k r aj k ada ga se podlije bijelim vin om . Kada je k u pu s

?ibenska jota s pe?tom, suhim mesom i prahom pitome crnjike. got ov, a su h o m eso u f a?olu m ek o, pom ije?aju se f a?ol, k om adi su h og m esa(ka?tradina je bila favorit!), sit n o n asje?en i gn jat i k iseli k u pu s pa se jo? m alo zajedn o pir jaju n a lagan oj vat r i. Jot a se podlije s jo? m alo vin a i za?in i papr om .

Tajn a ok u sa je u pe?t u I to bi bilo sve, ali ne i u ?ibeniku. Splitski bonkulovi?i uspjeli su otkriti da za razliku od njihovih kuhara i kuharica ?ibenski m e?t r i od dobr e spize, pri kraju, joti dodaju pe?t od pancete, petrusimena i luka. -Taj pe?t , tvrdili su, ?iben sk u jot u ?in i t olik o n eodoljivom da je n i da h o?e?, n e m o?e? pr est at i jest i.

Nadim a?i i vjet r ogon je Nakon ?to je provaljena tajna posebnog okusa ?ibenske jote, i dalje je ostalo tajnom za?to ?ibenska jota za razliku od svih drugih jota koje se kuhaju ?irom Dalmacije ne izaziva vjetrove iako u njoj ima i poznatih nadima?a i vjetrogonja fa?ola i kupusa. A onda je u velja?i 1929. godine odjeknula senzacionalna vijest: Kon a?n o je ot k r iven o za?t o ?iben sk a jot a n e n adim a i n e st var a vjet r ove!

?tovi?e, znati?eljni je splitski brija? doznao da ?iben?ani u lje pit om e cr n jik e piju za vit aln ost i bolju m u ?k u sn agu .

?ibenski gurmani pred marenda?kim hramom Marije Vatavuk tridesetih godina 20. stolje?a Prema nepotvr?enoj informaciji ?ibenski misterij razotkrio je neki lukavi splitski brija? koji je prave?i se pijan, ?pijao kuhare u hotelu "Krka".

?to je bilo dalje? Ne zna se. Nakon ?to je otkri?e tajne ukusne ?ibenske jote koja ne nadima i ne izaziva vjetrove, obradovalo gurmane i bonkulovi?e ?irom Dalmacije, ?ibenskoj se joti gubi svaki trag, a vi?e se ni prah sjemenki pitome crnjike ne spominje kao za?in. ?ibenska jota slavljena kao najbolja jota Dalmacije jednostavno je nestala, a za nju se mo?da ne bi ni znalo da nisu ostali neki zapisi u ostav?tini ?ibenskog novinara M an f r eda M ak ale, koji je bio vlasnik, nakladnik i urednik jednih splitskih dnevnih novina.

Tajan st ven i pr ah pr ot iv vjet r ova k oji ja?a m u ?k u sn agu -Tajn a je u t om e, otkrio je taj brija?, ?t o ?iben ?an i k r iom ice u jot u dodaju sit n o m ljeven i pr ah od plodova pit om e cr n jik e, dalm at in sk og cr n og k im a k ojeg u zgajaju u k an t u n im a svojih vr t ova ili u pit ar im a n a pr ozor im a i t er asam a.

Prema zapisima iz ostav?tine Manfreda Makale pripremio Stanko Feri?

Pitoma crnjika, (crnjika, crni kim, crni koriandar, ?valerovo oko, primorski kumin; latinski Nigella sativa) je cvjetna biljka iz porodice Ranunculaceae porijeklom iz jugozapadne Azije, koja nije u srodstvu sa kimom. Ima nazubljene listove i svijetloplave cvjetove. Mo?e je se na?i na poljima srednje i sjeverne Europe gdje raste kao korov, a danas je na listi iskorijenjenih biljki. Ima brojna lijekovita svojstva. Koristi se u lije?enju probavnih tegoba i nadimanja, ja?a oslabljene funkcije jetre, dobar je lijek protiv migrena, ja?a vitalnost iscrpljenog organizma, pobolj?ava probavu i apetit, pospje?uje znojenje i sni?ava tjelesnu temperaturu, odstranjuje parazite, dobar je lijek protiv bakterijiskih, gljivi?nih i virusnih oboljenja i krvarenja, smanjuje ?e?er u krvi, odli?an je diuretik, pospje?uje lu?enje mlijeka kod dojilja, regulira hormone rasta, sni?ava kolesterola u krvi, lije?i upalu nosnih ?upljina, suhi ka?alj, bronhijalne astme i gripe te pove?ava imunitet organizma. Koristi se i kao dokazano u?inkoviti afrodizijak.

JEST E LI Z NA LI . . . ...da su se ? iben?ani 1907. godine ozbiljno bavili pitanjima kako ?e izgledati i kakva ?e biti budu?nosti ? ibenika i ?ovje?anstva?

zbog kojih se ni poljoprivrednici vi?e ne?e baviti oranjem, sjetvom i branjem plodova nego ?e postati kemi?ar i botani?ar, a za obavljanje svog posla u polju bit ?e im dovoljno jedno tipkalo.

? iben?ani su 1907. godine vjerovali da ?e se u budu?nosti poku?stvo izra?ivati od ?elik koji ?e zamijeniti drvo te da ?e to poku?stvo biti jeftinije, solidnije i laganije od tada?njeg. Jedna od ?ibenskih vizija bila je da se u budu?nosti za tiskanje knjiga vi?e ne?e koristiti papir nego

...da

tanani nikelasti listi?i ?ija ?e debljina biti dvohiljaditi dio milimetra.

Pas je bio zaposlen na radnom mjestu no?nog ?uvara skladi?ta alata i eksploziva gra?evinskog poduze?a iz Zagreba koje je na javnom natje?aju dobilo poslove na izgradnji nove zgrade gimnazije. Uvjeti su bili da je krupan, da ne izgleda umiljato, da glasno laje i - da nije podmitljiv.

-Ti nikelasti listovi ?uvat ?e crnilo kao i papir, a takva knjiga debela dva centimetra sadr?avati ?e i do 40 000 stranica. Uza ne?e zapadati nego ?est kruna.

je 18. velja?e 1935. godine u ? ibeniku prvi puta stalno zaposlenje, redovnu pla?u i dodatak za prehranu dobio pas?

Osim u znanost ? iben?ani su 1907. godine vjerovali i u napredak alkemije: -? to se ti?e filozofskog kamena, a to je cilj moderne alkemije, fabrikacija zlata biti ?e za na?e sinove ?ala te je za predvidjeti duboku revoluciju u svjetskom financijalnom sistemu jer ?e do malo svakom biti dozvoljeno kovati svoj zlatni novac. Takve vizije budu?nosti bile su bajkovite i nerealne, ali zato su ? iben?ani jako dobro i ?okantno to?no najavili da ?e se uskoro izumiti vrlo mo?ni strojevi koji ?e pomo?u elektriciteta obavljati sve te?ke poslove

Gradsko poglavarstvo ? ibenika odlu?ilo je da psu, s obzirom na te?inu i odgovornost posla, pripada pla?a od 18 dinara dnevno i naknada za ishranu od 15 dinara dnevno. Visoki iznos za dobru hranu odobren je zato da bi pas bio sit i da ne bi zanemario svoju du?nost ako mu

JEST E LI Z NA LI . . . kradljivci ponude ne?to bolje ili obilnije od onoga ?to dobiva za svoj rad. Na javni natje?aj se javio veliki broj ? iben?ana koji imaju pse za koje su tvrdili da su pogodni za taj posao jer su se dokazali u ?uvanju njihovih ku?a i imanja.

Komisija je imala te?ak posao, a zasjedala je puna ?etiri dana prije nego ?to je donijela odluku. Nakon izbora psa javnosti nije priop?eno njegovo ime kao ni tko mu je vlasnik ?to je bila nu?na mjera predostro?nosti. Prvi ?ibenski pas koji je imao stalni posao i redovnu pla?u imao je odli?na primanja. Za usporedbu gra?evinski radnici koji su zidali zgradu Gimnazije imali su pla?u 15 do 20 dinara dnevno i nisu imali pravo na dodatak za prehranu. Tek su mineri zara?ivali vi?e od psa, 50 dinara dnevno ali ni oni nisu imali dodatak za hranu. Kako je pas ?uvao gradili?te Gimnazije i je li bio uspje?an mo?e se zaklju?iti samo po tome ?to u crnim kronikama iz tog

doba nije bilo vijesti o kra?ama pa ni poku?ajima kra?a alata, gra?evinskog materijala i eksploziva na gradili?tu Gimnazije.

...da su prve pokojnice sahranjene na groblju sv. Ane bile djevoj?ice Ana Zeni? i Ana ? e?kovi?, prva stara tek 5 dana, a druga samo 4 mjeseca? Prema sa?uvanim zapisima prva pokojnica sahranjena na mjestu groblja sv. Ane bila je Ana Zeni?, djevoj?ica stara tek pet dana. Stjecajem okolnosti i nakon ure?enja i blagoslova groblja opet je prva pokojnica koja je tu sahranjena bila an?eo, ?etveromjese?na djevoj?ica Ana ? e?kovi?. Ona je pokopana 29. svibnja 1828. godine i njen je grob bio prvi grob na groblju sv. Ane nakon ?to ga je otvorio i blagoslovio biskup Filip Bordini 25. svibnja 1828. godine. Do 1926. godine kada obilje?ena stota obljetnica groblja sv. Ane na njemu je bilo sahranjeno 26 490 pokojnika, ?to je pribli?an broj jer nisu sa?uvane grobi?ne knjige iz 1878. 1880. i 1881. godine pa se za njih ra?unalo po 250 sahrana ?to je po ?ibenskom kroni?aru don Krsti Sto?i?u, prili?no to?no. Najmanje sahrana bilo je 1856. godine, 147, a najvi?e 1887. Godine,

642. Te je godine od ospica i gastroenteritisa u ?ibeniku umrlo ?ak 392 djece. Pro?le je godine bila 190. obljetnica groblje sv. Ane, ali se na nju zaboravilo.

...da je u ? ibeniku 1926. godine uhi?ena banda krijum?ara i dilera kokaina koji su prodavali pekarima, prostitutkama, kockarima, no?nim ?uvarima, portirima i vlasnicima ?ibenskih poduze?a u kojima se radi no?u? U no?noj akciji pomorske ophodnje ?ibenske financijske policije i posade policijskog broda Kajmak?alan pala je banda krijum?ara

narkotika i umjetnih sladila. Iznena?eni krijum?ari predali su se bez otpora, a policija je na njihovom brodu prona?la nekoliko desetaka kilograma saharina i kokaina koji su bili namijenjeni ?ibenskom tr?i?tu od ranije poznatom po dobroj potra?nji za saharinom i kokainom i dobro organiziranoj mre?i dilera. Saharin se u ? ibeniku prodavao na crnom tr?i?tu kao dokazno sredstvo za uspje?nu i jeftinu proizvodnju patvorenih likera i vina, a tra?en je i privatno jer ga rado koriste mnoge doma?ice. Cijena mu je visoka jer je potra?nja bila ve?a od ponude pa su krijum?ari i dileri na njemu odli?no zara?ivali. Jednako je unosna bila i trgovina kokainom kojeg su kupovali pekari, prostitutke, kockari, no?ni ?uvari i portiri, ali i vlasnici ?ibenskih poduze?a u kojima se radilo i no?u. Neki poslodavci su svojim no?nim radnicima sami nabavljali i besplatno dijelili kokain jer im se to isplatilo zato ?to su radnici koji su konzumirali kokain bili vitalni, odli?no su radili, nije im se spavalo, a nisu se ni ?alili n uvijete rada. U

? ibeniku se 1926. godine sumnjalo da se kokain pro?irio me?u op?inske du?nosnike, suce, politi?ke aktiviste pa i policiju, ali za to nije bilo dokaza. Pri?alo se da su kokain kupovali i neki ?ibenski nogometa?i i boksa?i kada su ?uli da ih ta tvar ?ini neosjetljivima na bol i otklanja umor. Saharin kojeg je Kajmak?alan zaplijenio bio je uni?ten spaljivanjem, a kokain biti predan ?ibenskoj bolnici gdje je kori?ten kao anestetik. ...da

je ?ibensko dite, Dra?an Jerkovi? (6. 8. 1936. - 9. 11. 2009.) bio najbolji strijelac Svjetskog prvenstva u ? ileu 1962. godine i da je zlatnim knjigama globalnog nogometa ostao je upisan kao nogometa? koji je postigao 600. gol u povijesti svjetskih prvenstava? Luka Modri? koji je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018. godine postigao 2400. gol, nije bio prvi Hrvat na listi strijelaca okruglih golova na Svjetskim prvenstvima. Na toj specifi?noj listi 56 godina prije njega na?ao se ? iben?anin, Dra?en Jerkovi?. Taj vrsni nogometa? i rasni golgeter, po?eo je igrati nogomet na ?ibenskim livadama i trgovima. Kao i sva ?ibenska djeca nogomet je igrao krpa?em, loptom od starih krpa i bi?ava jer u te?ko stradalom ? ibeniku nakon Drugog svjetskog rata gotovo nitko nije imao novaca za kupnju prave nogometne lopte. Usprkos tome Dra?en Jerkovi? je izrastao u jednog od najboljih hrvatskih nogometa?a svih vremena. Okrunjen je i slavom najboljeg strijelca Svjetskog prvenstva u ? ileu 1962. godine. Progla?en je i najboljim igra?em zagreba?kog Dinama svih vremena za kojeg je igrao od 1954. godine, a s nadimkom Plavi 9 postao je nedosti?na nogometna legenda. Dra?an Jerkovi? je u povijest u?ao i kao prvi izbornik nogometne reprezentacije Hrvatske na ?ije je ?elo do?ao 1. rujna

INTIM NA POVIJEST ?IBENIKA

M i l o sr d n a ?i b en sk a p o r o ?n a sv et i ca M ar i ca

IN T IMN A POVIJEST

K ad a je M ar i ca n etr agom n estal a, ?i ben ?an i su t v r d i l i d a v i ? aju n jen u sjen u u ? ar d i n u i n a zi d ov i m a ?i ben sk i h k u ?a, al i n a su p r otn oj st r an i od on e n a kojoj bi tr ebal a bi ti . Recimo da se zove Marica i da ?emo je zvati Marica N. zato ?to od nas milost zatajenja njenog pravog imena tra?i duboka tuga u njenom oku i njeno sjenovito blijedo lice premoreno sjetom koja bolno ujeda svaku du?u kada ga vidi i kada se u njemu kao u ogledalu ogleda. Marica, dogovorili smo se da ?emo je tako zvati, mada u ? ibeniku svi znaju o kome je rije?, ali tajnu ne?e nitko odati jer to bi?e u svaku du?u usadi milosr?e, nije od onih djevojaka kako se to ka?e da se ni?ta ne ka?e, a da se zna o ?emu se i o komu se i o kakvoj se ?enski govori. Ne, Marica bi svakom mogla biti k?erka, da nije njene ?alosne sudbine. Ona je mlada,

siroma?na, nesretna du?a ?eljna ljubavi i gladna kruha. Kada ide ? ibenikom tra?i sre?u i svima koji je vide ?ao je Marice jer znaju da sre?u koju tra?i nikada ne?e na?i. A kakva je Marica? ? udna. Ne?edno ?edna. Poro?na svetica. Eto jednom je uhvati?e i osudi?e kao bludnicu jer je od nekog kavalira za kratak tren ljubavi koji mu je dala, primila novac. Malo, jadno malo, ali ipak ga je uzela. Zatvori?e je zbog toga, a onda je iz tamnice izbavi neki prosjak koji je skru?en do?ao pred suca da ga moli da oslobodi njegovu dobro?initeljicu koja je to ?to je dobila od svog kavalira dala njemu da kupi kruh.

-Dala je meni gladnijem od sebe gladne. Molim milost za nju. Eto, njenim sam novcem kruh kupio, ali ga pojesti nisam mogao jer mi se u srce i du?u uvukla dobrotom. Dade mi, a ni sama ni?ta nema. Nahrani me, a ni sama nema ?to jesti.

dola?kom obalom prema Crnici sve do tamo gdje ne dopiru gradska svjetla, ali do mraka koji bi ih skrio nisu stigli.

Ka?u, ne zna se to?no, da se sudac smilovao, da je Maricu iz zatvora pustio i da joj je na odlasku kri?om u ruku da nitko ne vidi, novaca dao. Neki se kunu da je sudac ?uv?i sve to i sam ganut ?ak i suzu pustio. Marica je bila tiha. Gradom je i?la kao sjena uvijek istom stranom ulice, uvijek paze?i da koga u hodu ne dotakne, da kome ne zasmeta. Kao da je htjela biti nevidljiva. Uve?er bi se spu?tala niz ?ardin na rivu gdje su vrebali uvijek budni ?uvari javne ?udorednosti. Oni ?to bi povla?ili ?andare za rukav i upirali prstom u djevojke koje vole zabavu i ?ene za koje su ?uli da netko za njih ka?e da su prile?nice. Marica se na njih nije obazirala. Ona bi oko pono?i krenula od ?ardina obalom prema svom cilju koji je samo ona znala, a on je bio izvan gradskih zidina tamo gdje mo?e nestati iz o?iju svojih sugra?ana, gdje se mo?e sakriti i disati i provesti no? na svoj na?in. Govorili su neki, koje nije bilo sram s Maricom prozboriti neku rije?, zastati s njom i razgovarati kao s ljudskim bi?em, da je vu?e more. Vidjela je u njemu ?isto?u i ljepotu, vukle su je njegove daljine. Kazali su da je more nazvala ?arobnim i mislili da ?e ipak mo?da jednom na?i nekoga tko ?e je zavoljeti i odvesti negdje preko tog ?arobnog mora gdje ?e iskra sre?e odagnati tugu iz njenog oka. Jedne takve no?i i?la je Marica u pratnji nekog kavalira, visokog blijedog mladi?a, pra?nom

IN T IMN A POVIJEST Puno je pri?a o tome ?to se dogodilo, ali jedna se ?ini najbli?om istini jer su je pri?ali neki koju su istini mogli biti blizu. Ta je pri?a potekla od Mari?inog kavalira koji je tu jednu no? provedenu s Maricom platio s puno no?i provedenih u tamnici iz koje je pu?ten tek kada su mu povjerovali da je nedu?an. Dakle, Marica je te no?i zastala na putu prema crni?kom mraku i za?eljela da no? provede na moru. ?eljela je otploviti daleko od obale, tamo na pu?inu i gledati zvijezde dok je on ljubi. Otploviti nisu mogli jer Mari?in kavalir nije imao brod, ali je imao jaku volju da joj ?elju nekako ispuni pa se u zanosu topline Mari?inih zagrljaja dosjetio da se ukrcaju u jedan brodi? vezan uz dola?ku obalu. Bio je to brod Pet r a M at k ovi?a. Lijep brod s motorom i kabinom. Mladi? je lako provalio vrata?ca na krmi pa su se njih dvoje za?as sklonili u svoj mali no?ni mir, skroman ali dovoljan za ljubav. Ujutro je mladi?a probudilo sunce. Osvanuo je lijep, sun?an dan. More je bilo mirno, a Dola?ani tek otvarali svoje prozore i izvirivali van da vide koga ima ikakvo ?e biti vrijeme. Okrenuo se k Marici da je probudi jer su morali pobje?i iz broda prije nego ?to ih netko vidi i dozove vlasnika, a mo?da i ?andare, ali... bio je sam. Marice nije bilo. Nikoga se nije usudio pitati jesu li je vidjeli, a u predstojni?tvu gradske policije gdje je priveden zbog provale u Matkovi?ev brod nije znao re?i gdje je Marica. Njega su neki Dola?ani opazili kada je izvirio iz broda i brzo sko?io na obalu misle?i da ga nitko ne vidi. Brzo su ga na?li i priveli, a jedan se ?andar sjetio da ga je sino? oko pono?i vidio s Maricom pa su ga pitali za nju, ali im on ni?ta nije znao re?i o njoj. Priznao je sve. Priznao je da je bio s njom, da je ?eljela provesti no? na moru, da su zaspali u zagrljaju nakon tople ljubavi, da mu je stavila

glavu na rame i ?aptala neke rije?i o ljubavi i sre?i, ali gdje je to im nije znao re?i. Nakon mnogih no?i provedenih u mraku tamnice mladi? je pu?ten. Oti?ao je iz ?ibenika i za njega vi?e nitko nikada nije ?uo. Ni Maricu N. vi?e nitko nikada nije vidio. Neki su pri?ali da je oti?la tko zna kuda, neki da si je sama ugasila ?ivot u moru, neki su govorili da je oteta, a neki da je sve to bila varka i da sada negdje ?ivi sretna sa svojim kavalirom s kojim je provela no? u brodu vezanom za dola?ku obalu. A onog prosjaka koji je koji je molio da Marici ne sude kao bludnici jer je novcem kojeg je dobila za danu ljubav iako je bila gladna vi?e od njega, njemu, a ne sebi kupila kruh, zatvorili su u umobolnicu. Nisu mu vjerovali kada je pri?ao da od kada Marice nema, svako jutro u d?epu svog kaputa na?e novi komad mirisna kruha. On se kleo da je to istina, a pri?a se da mu se i d?epu bolni?kog haljetka svakog jutra na?e zalogaj kruha, ali ga ne pu?taju nego ga i dalje dr?e zato?ena. Valjda se zato tiho, ?aptom i u velikom strahu ponekada povjere neki ?iben?ani da su vidjeli Maricu kako promakne ?ardinom prema obali ili da su vidjeli njenu sjenu na zidovima ?ibenskih ku?a uvijek na suprotnoj strani od one na koju ne?ija sjena mo?e pasti.

O Marici ni?ta nije znala re?i ni njena sestra Anica koju je policija jedne no?i zatekla u separeu jednog ?ibenskog lokala s dvojicom kavalira. Policiju nije zanimalo za?to ima dva kavalira nego za?to u separeu nema svjetla. Obe?ali su Anici oprost, ako im oda gdje je Marica, ali ona nije znala ni?ta. --I sama se pitam je li moja sestra uop?e postojala. Mo?da bih vjerovala da nije da ne vidim njene sjene no?u u ?ardinu, a danju tamo u sjeni iza kazali?ta...

Djevojka koju pisac naziva Maricom N. ne ?ele?i otkriti njen identitet, stvarna je li?nost. O njoj i njenom nemoralnom ?ivotu 1934. godine pisale su novine. Objavljena je i pri?a o njenoj ljubavnoj no?i provedenoj s bezimenim kavalirom u brodu vezanom uz dola?ku obalu. Pri?a i izvje?taj ?ibenskog dopisnika splitskog Novog doba, vrlo su sli?ni, ali se ne mo?e zaklju?iti je li pri?u napisao novinar koji je napisao tu vijest ili netko drugi. Vijest je vrlo sli?na pri?i, a od nje se razlikuje po epilogu. Novinar Novog doba priop?ava da je Marica zavr?ila u zatvoru, a da je njen kavalir morao tek nadoknaditi ?tetu vlasniku broda. U pri?i Marica N. nestaje iz ? ibenika u kojem ostaje samo njena sjena.

Pje?a?ke st aze Nacionalnog par ka Kr ka 2. dio

22 POU?NO-PJE?A?KE STAZE - 47 KILOMETARA LJEPOTE I NEZABORAVNIH DO?IVLJAJA

NP KRKA - PJE?A?KE STAZE Pje?a?ke st aze i vidikovci Nacionalnog parka ?Krka? pru?aju ist inski do?ivljaj prirode i o?aravaju?ih krajolika t e neposredan uvid u bogat st vo flore i faune vodenih i kopnenih st ani?t a. Na prost oru nacionalnog parka, za?t i?enom prost oru posebne ljepot e t e iznimnih prirodnih i kult urno - povijesnih vrijednost i s ?uvanim ekolo?kim sust avom, ure?ene su 22 pou?no - pje?a?ke st aze. Njihova ukupna du?ina je od 47 kilomet ara, a svaka od njih neiscrpna je riznica ljepot e i do?ivljaja. St aze su lako dost upne, a ozna?ene su t ako da je nemogu?e zalut at i i izgubit i se. Du? njih su post avljene i edukat ivne plo?e t ako da su kroz rekreat ivne ?et nje prirodom mo?e i puno t oga nau?it i. U pro?lom broju ?asopisa Volim ?ibenik predst avili smo osam krkinih pje?a?kih st aza, a u ovom broju upoznat ?emo vas s jo? ?est st aza me?u kojima su i neke nove, ot vorene po?et kom ove godine. ht t p:// www.npkrka.hr/st ranice/pjesacke-st aze/ 342.ht ml

STAZA RO? KI SLAP

STAZA NIZ PLO? U

DU?INA: 1360 metara

DU?INA: 1500 metara

OCJENA: Lagana i ugodna rekreativna staza.

OCJENA: Srednje zahtjevna staza koja tra?i dodatni oprez jer dijelom prolazi kroz usjeke u stijenama i prelazak preko (za?titnim ogradama osiguranih) litica.

NAPOMENA: Ne zahtjevna kru?na staza koja dijelom prati makadamski put, a njeni su dijelovi spojeni drvenim mosti?ima preko rukavaca gornjeg dijela Ro?kog slapa. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-roski-slap/313.html

NAPOMENA: Staza nije kru?na pa treba predvidjeti povratak na polaznu to?ku. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-niz-plocu/314.html

Pou?no - pje?a?ka staza Ro?ki slap jedna je od najljep?ih pje?a?kih staza Dalmacije. Gotovo bi je mogli nazvati vodenom stazom jer ide oko i preko gornjeg dijela Ro?kog slapa kojeg zbog bezbrojnih malih vodenih kaskada, rukavaca, i brzaka nazivaju srebrnim ogrlicama i vodenom ?ipkom. Staza je kru?na, a mo?e joj se pri?i i s lijeve i s desne obale rijeke Krke. S lijeve strane prilazi joj se dobro poznatim putom s Miljevaca, a s ldesne strane isto tako poznatim putom od La?kovice. Glavna karika, koja ovu stazu ?ini jedinstvenom, osim nevjerojatne igre vode, drevni je most preko Ro?kog slapa sa svoja 22 luka.

Staza Niz plo?u slijedi drevne staze kojima su se ?itelji okolnih sela spu?tali do rijeke Krke da bi zahvatili vodu i obra?ivali mala plodna polja uz njenu obalu. Sa staze se pru?a izvanredan pogled na Ro?ki slap, ali je ona sama po sebi vrlo atraktivna jer vodi kroz usjeke u stijenama i prelazi preko litica. U blizini sela Bogati?a, na gornjem dijelu litice zvane Plo?a nalazi se i jama Suza na Plo?i, koja je dobila ime po svom ulaznom otvoru koji ima oblik suze. To je o mali speleolo?ki objekt, ali je iznimno vrijedan i va?an jer u njemu obitava endem zapadnog Mediterana, dalmatinski ?piljski ?kanjac.

STAZA LA? KOVICA - ?I?I? I - RO? KI SLAP DU?INA: 3300 metara OCJENA: Staza prati makadamski put na desnoj obali rijeke Krke. Od La?kovice do Ro?kog slapa je laka i ne zahtjevna jer ide niz brdo, a pri povratku tra?i vi?e snage i bolju kondiciju jer ide uz brdo. NAPOMENA: Staza nije kru?na pa treba voditi ra?una da je njena ukupna du?ina 6600 metara i da je povratak do Centra kretanja u La?kovici zbog uzbrdice du?i i naporniji.

STAZA MANASTIR KRKA DU?INA: 2100 metara OCJENA: Lagana, tiha i duhovno oplemenjuju?a staza idealna za bijeg od stresa i gradske buke. NAPOMENA: Kru?na staza s dva manja uspona i jednim stepenicama. Ve?im dijelom pru?ena je tik uz tok rijeke Krke. Do ove se staze mo?e do?i osobnim automobilom iz smjera Kistanja ili brodom koji plovi Krkom uzvodno od Ro?kog slapa do manastira Krka. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-manastir-krka/317.html

Stazi se mo?e pristupiti i s parkirali?ta kod recepcije na Ro?kom slapu, a tada je raspored druk?iji jer se pri povratku pje?a?i niz brdo.

http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-laskovica-zizici-roski-slap/316.html

Stazom koja vodi iz sela La?kovice preko zaseoka ?i?i?i do Ro?kog slapa ide se starim napoleonskim putom koji slijedi jo? stariji put kojeg su na mjestu drevnih staza ?itelja sela iznad desne obale rijeke Krke uredili Rimljani kada su zavladali Dalmacijom i isto?nom obalom Jadranskog mora. Sa staze se pru?a dojmljiv pogled na Ro?ki slap i jednu od njegovih kulturno povijesnih i civilizacijskih znamenitosti, hidroelektranu Ro?ki slap iz 1910. godine koja je proizvodila struju za rudnike ugljena u Siveri?u, a od 1915. godine i za grad Drni?.

Ova mirna staza nudi neo?ekivano bogatstvo do?ivljaja, atrakcija i spoznaja. Izletnike vodi podru?jem Aran?elovca odnosno Carigradske drage u ?ijem je sredi?tu manastir Krka, jedno od znamenitih duhovnih sredi?ta pravoslavnih vjernika. Staza prolazi kroz samostansko dvori?te, a njen najljep?i dio ure?en je uz vode rijeke Krke i prolazi ispod sjena kro?nji aleje stabala. Uz stazu djeca mogu vidjeti brojne doma?e ?ivotinje, a odrasli mogu razgledati vrijednu manastirsku kulturno povijesnu ba?tinu.

? etnja ovom stazom zavr?ava u - pro?losti, me?u znamenitim mlinicama, spomenicima predindustrijskih vremena. Dio mlinica je rekonstruiran pa je mogu?e vidjeti i do?ivjeti kako su funkcionirale, a neke od njih su ure?ene kao ugodni i ugostiteljski objekti.

NP KRKA - PJE?A?KE STAZE STAZA PI? TAVAC DU?INA: 850 metara OCJENA: Ovo je jedna od te?ih pje?a?kih staza. Nije previ?e te?ka, ali tra?i dosta dobru kondiciju pa i pje?a?ko iskustvo jer se strmo spu?ta niz brinu do rijeke Krke. NAPOMENA: Staza nije kru?na, a u povratku se zbog strmosti mo?e ocijeniti kao lak?i planinarski uspon. http://www.npkrka.hr/clanci/staza-pistavac/525.html http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-trosenj-pistavac/318.html

Ova kratka, ali izvanredno lijepa staza s atraktivnim vidikovcima spu?ta se niz brinu na desnoj obali rijeke Krke prema Carigradskoj dragi i manastiru Krka. Prema krki se spu?ta niz strumu padinu kroz bujnu mediteransku vegetaciju. Sa staze se pru?a pogled na kanjon rijeke Krke, isrednjevjekovnu utvrdu Ne?ven i manastir, Krka a prilazi joj se izravno s recepcije manastira Krka.

STAZA TRO? ENJ PI? TAVAC DU?INA: 5700 metara OCJENA: Duga, ali ravna i ugodna staza bez ve?ih uspona i strmina. Budu?i da nije kru?na realno je duga 11400 metara, ali se njom mo?e pro?i i u kra?im dionicama. NAPOMENA: Na ovu se stazu dolazi iz Kistanja, s recepcije manastira Krka ili iz sela ? u?eva. Zbog njene du?ine potrebno je slijediti putokaze.

Ova staza prolazi kroz pitomo, ali slabo napu?eno podru?je. Lijepa je i ugodna kojim god se smjerom krene i odakle god se na nju stupi. Neodlu?nima se preporu?uje da izaberu selo ? u?evo kao polaznu to?ku jer ?e ih odatle ona dovesti ravno od utvrde Tro?enj na "obrvi" spektakularne brine na desnoj obali Krke nasuprot jednako zanimljive i atraktivne utvrde Ne?ven na suprotnoj obali. Staza vodi kroz raznoliku mediteransku vegetaciju kojom dominira hrast medunac te nasade tipi?nih mediteranskih kultura masline, vinove loze, divljih tre?anja, murvi i bajama. Duga gotovo ?est kilometara staza povezuje kistanjska sela i zaseoke ?ija su arhitektura, obi?aji i tradicijske vrijednosti tipi?ni za Bukovicu, prostor izme?u rijeka Krke i Zrmanje kojeg od Benkovca i Ravnih kotara prema jugozapadu odvaja slabo poznata Medvi?a. ADV Ju NP Krka

AGLOM ERACIJE - NA JVE?I PROJEKT RAZVOJA VODOOPSKRBE I ODVODNJE OD IZGRADNJE PRVOG ?IBENSKOG VODOVODA 1879. GODINE

Na 140. obljet n icu izgr adn je pr vog ?iben skog vodovoda k r e?u pr ojek t i r azvoja vodoopsk r be i odvodn je vr ijedn i 400 m iliju n a k u n a (2.dio) Projekt obuhva?a izgradnju i rekonstrukciju oko 60 kilometara sustava odvodnje, rekonstrukciju 35 kilometara vodoopskrbne mre?e, izgradnju 11 novih kanalizacijskih crpnih stanica te i oko 1 500 priprema za ku?ne priklju?ke na sustav odvodnje.

Iako su radovi na realizaciji Aglomeracija zapo?eli u listopadu 2018. godine, a puni zamah dobili su po?etkom 2019. godine izgradnjom sustava odvodnje i vodoopskrbe Jadrtovca, Zabla?a, podru?ja Brodarica ? Krapanj, Brodarice iznad magistrale, grada ? ibenika, te ure?aja za pro?i??avanje otpadnih voda (UPOV) u ? ibeniku (dogradnja 2. stupanja pro?i??avanja i rekonstrukcija tla?nog cjevovoda) i izgradnju ure?aja

za pro?i??avanje otpadnih voda na Mandalini s rekonstrukcijom cs Mandalina. Nakon Aglomeracija ? ibenik slijedi realizacija projekata AGLOMERACIJA Rogoznica, AGLOMERACIJA Pirovac Tisno - Jezera i AGLOMERACIJA Vodice Tribunj - Srima, te niza drugih velikih projekata:

ZATON Izgradnja sustava odvodnje i rekonstrukcija vodovodne mre?e naselja Zaton

STATUS: Predan je zahtjev za lokacijsku dozvolu.

IZGRADNJA UPOV-a ZATON STATUS: ? eka se izdavanje posebnih uvjeta od HEP-a, ?upanijskog ureda za za?titu okoli?a i Grada ? ibenika.

SUPLJAK KANICA Izgradnja vodoopskrbnog cjevovod Supljak ? vsp. Kanica STATUS: Sklopljen je ugovor s izvo?a?em radova.

Poduze?e Vodovod i odvodnja, kao nositelj investicije, podnosi samo 7,49 posto (oko 3 000 000 kuna) te kapitalne investicije koja ?e zna?ajno pobolj?ati za?titu okoli?a i mora, omogu?iti daljnji turisti?ki razvoj grada ? ibenika te pobolj?ati kvalitetu ?ivota stanovni?tva.

LEPENICA Izrada Idejnog projekta vodoopskrbne mre?e naselja Lepenica STATUS: Dobivena je pravomo?na lokacijska dozvola, a 8. sije?nja 2019.godine predan je zahtjev za izdavanje gra?evinske dozvole

BILICE - RASLINA Izgradnja sustava odvodnje i rekonstrukcija vodovodne mre?e u naseljima Bilice i Raslina te izgradnja UPOV-a Bilice STATUS: U tijeku je izrada idejnog projekta

MARINA

Radovi su zapo?eli u prosincu 2018. godine. Financiranje je osigurano putem EBRD-a

VODOVOD PRVI? , ZLARIN, OBONJAN, KAPRIJE, ?IRJE Izrada Idejnog projekta vodoopskrbne mre?e otoka Prvi?a, Zlarina, Kaprija, ?irja i Obonjana STATUS: Dobivena je pravomo?na lokacijska dozvola 27. studenoga 2018. godine. Izra?en je glavni projekt, a od javnopravnih tijela prikuplja se dokumentacija za glavni projekt. Centrala: 022 311-830 De?urna slu?ba: 022 778-100 E-mail: kontakt@vodovodsib.hr Radno vrijeme: 07:00 ? 15:00 Radno vrijeme sa strankama: 8,00 do 13,00 (osim srijedom) http://www.vodovodsib.hr/

Izgradnja vodoopskrbnog podsustava zagorskog dijela op?ine Marina (Mitlo, Blizna Gornja, Blizna Donja) II.faza STATUS: sklopljen JE ugovor s izvo?a?em. Radovi su zapo?eti u listopadu 2018.

PRIMO? TEN (HODOMI? ? ICA) Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda za budu?e naselje Hodomi??ica u Op?ini Primo?ten STATUS: Dobivena je 14. prosinca 2018. godine pravomo?na uporabna dozvola

? EVRSKE BRATI? KOVCI U prosincu 2018. godine izra?en idejni projekt Vodoopskrbnog cjevovoda ? evrske ? Brati?kovci (novelacija)i dovr?ene su pripreme za realizaciju projekta odvodnje i vodoopskrbe tvr?ave sv. Ivan u ? ibeniku. ADV Vododovod i odvodnja

Projekt AGLOMERACIJE vrijedan je gotovo 400 milijuna kuna od kojih 68,51 posto (272 004 105,52 kuna) dolazi iz Kohezijskog fonda EU,a 24 posto (125 000 000 kuna)su sredstva Ministarstva za?tite okoli?a i energetike i Hrvatskih voda. ? ibenik je prvi vodovod i zdravu pitku vodu izravno s izvora dobio 819 godina nakon prvog spomena svog imena u povijesnim izvorima i 581 godinu nakon ?to mu je papa Bonifacije VII. dodijelio status slobodnog grada s pravom izbora vlastitog biskupa. Projekti Aglomeracije nastavak je gotovo stolje?e i pol dugog kontinuiranog i sustavnog razvoja vodoopskrbe i odvodnje na podru?ju Grada ? ibenika i ? ibensko - kninske ?upanije ?iji je nositelj poduze?e Vodovod i odvodnja, a trebaju biti dovr?eni do kraja 2022. godine Izgradnja vodovoda 1879. godine bio je jedan od najva?nijih doga?aja u tisu?ljetnoj povijesti ? ibenika. Izgradio ga je znameniti ?ibenski gradona?elnik, otac modernog ? ibenika Ante vitez ? upuk.

PRI ? A

? el jko M au r ov i ?

I ST I N A O GL ED A L A Ilu st r acija: M ar co Palen a

U jednoj od ulica koje vode prema Starom gradu, ?ini mi se da je rije? o Ciottinoj, nalazila se, prili?no neugledna, staklarna i radionica za popravak okvira za slike. Zatvorena je prije dosta vremena a na njezinom mjestu danas je servis za popravak mobitela i ostale elektronske krame. Prolazio sam onuda svakodnevno i motrio svoj tu?ni lik u, ne ba? posve ?istim, ogledalima izloga prepunog okvira, slika i ogledala. Jednog dana, iz dokolice, malo sam bolje zagledao u izlog i privukla me stanovita neobi?nost. U izlogu trgovine stajali su, visjeli su, bez nekog reda, mali i veliki okviri, neki od njih prazni, a nekima su bile uokvirene slike, obi?ne, banalne, uglavnom ki? sadr?aja i puno ogledala. Izlog se u njima ogledao i izgledao ve?i nego je to stvarno bio. Ono ?to je bilo neobi?no i privuklo mi pa?nju, bilo je jedno malo ogledalo s kvazibaroknim okvirom. Nije me privuklo to ?to je ogledalo imalo ne?to druga?iji, malo ljep?e dora?en okvir, razli?it od ostali okvira u izlogu, ve? ne?to posve drugo. Uobi?ajeno lijenim hodom koji karakterizira nas dokoli?are, bio sam ve? krenuo dalje kad sam zamijetio da je moj odraz u tom i samo u tom ogledalu, druga?iji nego u svim ostalim. Umalo sam oti?ao svojim putem, misle?i da mi se to pri?inilo no imao sam ne?to vremena, zapravo imao sam puno vremena i odlu?ih vratiti se i provjeriti. Napravio jo? nekoliko koraka naprijed, pro?av?i pored birca Dnevni Boravak, i zastao i to tako naglo da je debela gospo?a u konobarskoj uniformi, naletjela na mene i skoro me sru?ila, onako kako se ru?e ?unjevi na kuglani. Uspio sam se odr?ati na nogama, a ona je, mrmljaju?i neke skaredne rije?i sebi u bradu, nestala iza staklenih vrata ispred kojih je stajao natpis Janjetina le?o ili ne?to sli?no. U par koraka, na?ao sam se ponovno pred izlogom staklarne i pogledao se u onom malom ogledalu. Nije bilo sumnje! Pogotovo kad sam svoj odraz u njemu usporedio s odrazima u drugim ogledalima. Jedino sam u tom malom ogledalu svog dvojnika, sebe-u-ogledalu, vidio ne po shemi, ?to je lijevo je desno a ?to desno je lijevo, kako se ina?e promatramo na?i dvojnici i mi u ogledalima i kako su me vidjela ili vidjela, da ne mistificiram, druga ogledala iz izloga. Kasnije sam ?uo da neki osobenjaci koji se bave ovakvim i sli?nim, da li samo opti?kim, fenomenima, takva ogledala nazivaju istinitima ili ?ak, bez navodnih znakova, Istinitim Ogledalima! Ne, ogledalima istine, to ne! Istinita ili ne, kakva su ustvari takva ogledala? To su ogledala u kojima se vidimo onakvima kakvi jesmo ili, to?nije kakvima nas, objektivno, vidi svijet! Ne?u sad razglabati o objektivnosti i onomu ?to su nazvali aksiomom Kraljice, a to je slavna sentenca Snje?anine ma?ehe: -Ogledalo, ogledalce, r eci m i t k o je n ajljep?i n a svijet u ?! Uskli?nik ovdje sugerira zapovjedni na?in na koji se to i samo to ogledalo (atribut ?udesno pridodan ogledalu to podcrtava!), prisiljava na jedini mogu?i odgovor a to je: -Vi, moja kraljice! Ne?' ti objektivnosti! Ne, tu se ne radi o takvoj metafori pa ni o onoj o objektivnosti ili objektivnosti koja da je i sama upitna, ovisno o kontekstu u kojem ju se upotrebljava. Jeste li se ikad zapitali za?to je normalno, neki ?e olako upotrijebiti rije? prirodno, da na? odraz u ogledalu obr?e na? lik po shemi desno-je-lijevo a lijevo-je desno, da se to ne de?ava i s obrtanjem gore-dolje, drugim rije?ima, za?to na? odraz u ogledalu ne dubi na

glavi?! Razmi?ljaju?i tako, sveudilj sam nastojao, krive?i se i krevelje?i pred ogledalima, potvrditi ili odbaciti stav da malo ogledalo reflektira moj lik posve druga?ije nego ostala, nazovinormalna ogledala! Obrni okreni, ogledalo koje se opiralo standardnim uvjetima odslikavanja, bilo je uporno: pr ik azivalo je m oju desn u st r an u k ao desn u , a lijevu k ao lijevu k ak o god se ja ok r et ao i k r eveljio! Jedinu sumnju izazivao je sat na mojoj ruci ?to se, doista, prikazivao u onoj, uobi?ajenoj perspektivi, u stvarnosti na mojoj lijevoj, u odrazu na desnoj strani! Moje je manevriranje i kreveljenje pred izlogom staklarije privuklo poglede prolaznika i doskora se oko mene okupila mala gomila dokonih ?to je, izgleda, natjeralo vlasnika trgovine da iza?e. Na moje pitanje da li je ono ogledalo na prodaju odgovorio je da, na?alost, nije. ?ovjek koji ga je donio na popravak jer se furnir okvira malo odlijepio, rekao mu je da je ogledalo dugo u posjedu njegove obitelji, ali da nema neku vrijednost osim sentimentalne. Kad su uvidjeli da vlasnik trgovine i ja mirno razgovaramo, okupljeni su razumjeli da tu vi?e, za njih, nema zabave i, za?as su se razi?li. No, moj razgovor s vlasnikom trgovine se nastavio i postao zanimljiv kad sam se dotaknuo ?udnovatog odraza ?to ga daje to ogledalo. Da, i on je to, prisna?io je, primijetio ali je, dr?im iz komocije da ne ka?em lijenosti mi?ljenja, takvo odra?avanje pripisao nekom tehni?kom ili artisti?kom triku. Nije se razumio u umjetnost, ali je pogledao u enciklopediju i vidio da su, svojedobno, mnogi majstori staklari izra?ivali barokna ogledala na najma?tovitije na?ine, pomo?u bru?enja i razli?itih kemikalija, ?esto otrovnih poput, recimo olova ili ?ive. Dodu?e, ovdje je, navodno, rije? o bezvrijednom ogledalu ali? Rastali smo se srda?no, a ja sam nastaviv?i prema gradu, utonuo u razmi?ljanje: -M o?da sm o svi ?r t ve ban aln e Teor ije odr a?avan ja, m o?da Opt ik a i n ije t ak o jedn ost avn a k ak vom se ?in i, m o?da Spin oza n ije slu ?ajn o odabr ao zan at opt i?ar a, m o?da Kan t n ije pogr ije?io k ad je r ek ao Du sollst, mo?da New t on n ije... sve dok nisam naletio na prijatelja koji me je pozvao na kavu ?to sam, rado, prihvatio. Pored nas su, u polutami lokala, sjedila, iz razgovora sam razabrao, dva Engleza. Jedan je govorio drugomu, a ja, sam ih zapanjen, otvorenih usta, slu?ao. Onaj kog je onaj drugi nazvao Nedom Block om , mali i okrugao kao Alicin Tweedledee, govorio je onom drugom koji se proglasio Don om Lock om , uzev?i tako ime ?panjolske titule, a prezime slavnog filozofa izgledao je, nevermind... Uglavnom, Block je govorio da je mogu?e ustanoviti bar ?etiri modusa na koja bi Ist in it o Ogledalo bilo istinito dok mu je Locke odgovarao: -A n e, an en en e dr agi m oj, n e m o?e? t i t ak o en Block t vr dit i, m islim da si t ek n apola u pr avu , a dr u gu si polovicu u k r ivu ... Morao sam, na?alost, propustiti daljnju njihovu raspravu jer me prijatelj, uvr?u?i mi do bola, desnu ruku, onu kojom sam kanio promije?ati ?li?icom ?aj, zapitao nisam li primio njegov E-mail koji mi je, prije nekog vremena poslao. -Jer , odgovor io m i n isi,veli on. Za?udim se i prisjetim da ve? dulje vremena zaboravljam otvarati poruke na mobitelu i elektronsku po?tu. Naprosto mi vi?e nema tko pisati (?itali ste onaj roman Profesoru

nema tko pisati, ne!) otkad sam u mirovini, otkad sam ispao iz radnog kontingenta, otkako su se, o?icu po o?icu, rasparale, ionako rijetke, socijalne mre?e kojima sam nekad bio sudionikom. Dobivam samo gomilu reklama i poziva da se pridru?im ovoj ili onoj stranci ili gra?anskoj inicijativi ?to se trude objasniti kako je ?ivotno va?no da im se pridru?imo u poslu razgradnje svjetskog poretka i izgradnje koliba na temeljima nekada?njih pala?a. -Dobr o, ?im do?em dom a, pogledat ' ?u , obe?am. Nije mi htio re?i o ?em je rije?, samo se zagonetno smje?kao i govorio da ?u vidjeti i da ?e mi, on misli, to biti zanimljivo.I, doista, bilo je! Kad sam, vrativ?i se ku?i, otvorio E-mail od pro?log tjedna, uz njegovu kratku poruku bio je priheftan attachment. U svega nekoliko stranica teksta pod naslovom The Looking Glass War opisuje se ono ?to sam i sam do?ivio pred izlogom staklarne i jo? puno vi?e toga o fenomenu Ist in it og Ogledala. Prema jednom tuma?enju, ako sam dobro razumio, pitanje odraza u ogledalu i desnolijevog obrata je pitanje konvencije. Drugi pak vele da postoji jedan jedini na?in kad je na?e ljevodesno ujedno i ljevodesno na?eg odraza; onda kad smo le?ima okrenuti ogledalu! To sam isprobao, ali je polo?aj mog sata na ruci bio i ostao, obrnut od onog u ogledalu! Tko bi to mogao razumjeti?! Onda se sjetih staklara i njegove trgovine. Sutradan sam po?urio i pripremio fotoaparat i bilje?nicu za svaki slu?aj, jer sam namjeravao fotkati ono ogledalo kao materijalni dokaz, ako to bude mogu?e zabilje?iti kamerom i opisati ga pojmovno. No, kakvog li razo?aranja kad mi je vlasnik, koji me je, dakako, prepoznao, rekao da je gospodin do?ao po ogledalo ba? ju?er i odnio ga. Ne, nije ostavio adresu. A i za?to bi? Sve ?to mi je ostalo od Ist in it og Ogledala je nezamisliv broj konotacija i svjetova u kojima se ta sintagma dade upotrijebiti! Me?u njima nalazim i ovu pri?u. Staklar, naravno, pojma nije imao o tomu da je to ogledalo bilo tako posebno. Na moju tvrdnju da je rije? o Ist in it om Ogledalu, cini?ki je odgovorio: -M o?da i je al' k om u je jo? do t oga st alo, ist in om se n e zar a?u je za ?ivot n ego ovim , pokazao je svoje ruke izbrazdane o?iljcima od rezanja stakala i po?urio u radnju gdje ga je ?ekala mu?terija s velikim ogledalom ispod ruke. Biilo je okrenuto prema unutra pa nisam mogao vidjeti kako reflektira, odra?ava li stvarnost ili ne. ? el j k o M au r ov i ?, p r of . u m i r ov i n i , d u gogod i ?n ji n astav n i k n a L i ceu , tal i jan skoj gi m n azi ji u Ri jeci . Ro? en je 1948. god i n e u Pazi n u , a d i p l om i r ao je f i l ozof i ju i soci ol ogi ju n a Fi l ozof skom f ak u l t et u u Z agr ebu . Su d i on i k je v i ?e l i t er ar n i h n at je?aja, a jo? za v r i jem e st u d i ja p obi jed i o je, s p r i ?om Jed an d an u ?i v o t u I v an a B ., n a n at je?aju za k r at k u p r i ?u Ve?er n j eg l i st a. Su d jel ovao je i n a m e? u n ar od n om n atje?aju za k r at k u p r ozu u A r n sber gu . O bjav i o zbi r ke k r atk i h p r i ?a: M o d el i m i m i k r i j e, 20 0 0 . , I st o ?n o o d Su n ca zap ad n o o d M j eseca, 20 0 4. , M en t al n e m ap e, 20 0 8. i M o eb i u sov a v r p ca, 20 14. K r at k u p r ozu , eseje i p r i jevod e objavl ju je u d om a?oj p er i od i ci . K ao soci ol og objavl ji vao je eseje ?i tan e n a I I I . p r ogr am u H r vat skog r ad i ja, a su r a? i vao je i u ?asop i si m a N ov i K am ov i So ci j al n a ek o l o gi j a. U p r i p r em i i m a zbi r k u p r i ?a p od n asl ovom Pazi n ci . Z n a?ajke k n ji ?ev n e p oet i ke ? el jk a M au r ov i ?a su i r on i ja, za?u d n ost i sen ti m en tal n ost . ? i v i i p i ?e u Ri jeci .