Volim Šibenik, broj 32. (svibanj 2019.) by Volim Šibenik

? ASOPIS ZA KULTURU SJE? ANJA GODINA 8. BROJ 32 SVIBANJ / LIPANJ 2019. www.mok.hr

DOKUMENTARNI FILM HTV-a

ODA JAN JETIN I 8000 godina tradicije janjetine pe?ene na ra?nju

INTERVJU

Rok o Vu l et i ? IN MEMORIAM

M i l i v oj Bor an i ? M i t a KULTURA SJE?ANJA

140 GODIN A ?IBEN SKOG VODOVODA U PRUKLJANSKOM JEZERU NASUKALA SE JAHTA HARRYJA GORDONA SELFRIDGEA VLASNIKA LANCA ROBNIH KU?A SELFRIDGES ?IBEN?ANE PRIVLA?E INTELEKTUALNE ?ENE, ALI ZA NJIH GUBE INTERES AKO NISU EROTI?NE IZBJEGNUTI NEREDI NAVIJA?A NA ?AHOVSKOM TURNIRU U KAVANI MEDULI? POLICIJA MLADI?IMA BEZ SLUHA ZABRANILA PJEVANJE SERENADA ?IBEN?ANKE NE SMIJU PRODAVATI SAME SEBE IZVAN BORDELA SINI?A ?ULAR "JA?MERICA" 140. OBLJETNICA ?IBENSKOG VODOVODA PJE?AKE STAZE NACIONALNOG PARKA "KRKA"

Sadr?aj

INTERVJU Roko Vu let i?:

M I?O KOVA?

ODA JANJETINI

Roko Vuleti? bio je organizator velebnog koncerta Mi?e Kova?a No? svije?a 1993. godine i Svojoj vjernoj publici 1996. godine.

Dokumentarni film HTV-a o 8000 godina tradicije janjetine pe?ene na ra?nju u ?ibenskom kraju.

Pitanje je da li bi Grupa ISKRA kupila NCP RB ?ibenik da nismo uspjeli zadr?ali njegove stru?ne i kvalitetne proizvodne radnike?

IN MEMORIAM Milivoj Borani? Mita, Oti?ao je ?jor Mita, sporta?, nestor sporta ?ibenika, Zadra, Dalmacije, Hrvatske, Egipta i Turske.

INTIMNA POVIJEST

?iben?ane privla?e intelektualne ?ene, ali za njih gube interes ako nisu eroti?ne.

JESTE LI ZNALI U Prukljanskom jezeru 1928. godine nasukala se jahta Harryja Gordona Selfridgea vlasnika robnih ku?a Selfridges.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA Izbjegnuti neredi navija?a na ?ahovskom turniru. Policija mladi?ima bez sluha zabranila pjevanje serenada. ?iben?anke ne smiju prodavati same sebe izvan bordela.

KULTURA SJE?ANJA

1879. - 2019. 140 godina ?ibenskog vodovoda

25 GASTRO BA?TIN A ?iben sk i cu k ar bi?i od zr ele jan jet in e sa ?piget -pr ?u t om i m asn im pe?t om 29 M ALI OD PE?KARIJE Sin i?a ?u lar Ja?merica 49 N P KRKA Pje?a?ke st aze 61 N A?A PRI?A ?eljko M au r ovi? Sloboda

INT ER VJ U Rok o Vu l et i ?, pr edsj edn i k Upr av e bi v ?e N CP Gr u pe,od 30. o?u j k a 2019. godi n e di r ek t or n ov e ?i ben sk e t v r t k e ISKRA br odogr adi l i ?t e 1 d.o.o.

Pit anje je bi li Grupa ISKRA kupila NCP RB ?ibenik da nismo uspjeli zadr?ali njegove st ru?ne i kvalit et ne proizvodne radnike?

Rok o Vu let i?, predsjednik Uprave biv?e NCP Grupe , od 30. o?ujka 2019.

godine direktor nove ?ibenske tvrtke ISKRA br odogr adili?t e 1 d.o.o., ?lana slovenske Gr u pe ISKRA d.d. koja je ve? 70 godina sinonim za kvalitetu, pouzdanost i razvoj novih tehnologija.

Pit anje je bi li Gr upa ISKRA k upila NCP RB ?ibenik da nism o uspjeli zadr ?ali njegove st r u?ne i k valit et ne proizvodne radnik e poduze?a zadr?ati Roka Vuleti?a, dosada?njeg predsjednik Uprave NCP Grupe, od 2011. godine direktor korporativne strategije i razvoja NCP Grupe i direktor prodaje NCP Grupe od 2009. do 2011. godine koji se tijekom 10 godina koliko je radio u NCP-u dokazao kao uspje?an menad?er. Novi vlasnik ukazao Vam je iznimno povjerenje kada Vam je povjerio du?nost vo?enja nove t vrt ke ISKRA brodogradili?t e 1? To se mo?e shvat it i i kao laskavo priznanje za Va? dosada?nji rad?

Nakon ?to je Grupa ISKRA d.d., najve?a slovenska kompanija koja se bavi automatizacijom procesa, komunikacijskim i sigurnosnim sustavima za distribuciju elektri?ne energije, prijenosnim i mre?nim sustavima, komunikacijama putem visokonaponskih vodova, automatizacijom ?eljezni?kog i cestovnog prijevoza te softverskim rje?enjima na podru?ju energetike i logistike, koja je ve? 70 godina sinonim za kvalitetu, pouzdanost i razvoj novih tehnologija, odlukov Vlade Republike Hrvatske preuzela koncesiju posrnulog NCP Remontno brodogradili?te ?ibenik d.o.o. pa ?ibenski Remont od 8. velja?e 2019. godine posluje pod imenom ISKRA brodogradili?te 1 d.o.o. Tvrtka ime sjedi?te u ?ibeniku, a glavna njena djelatnost je gradnja brodova i plutaju?ih objekata. Novi vlasnik odlu?io je na du?nosti direktora svog novog

Naravno da mi to laska, ali i stavlja pred mene i sve nas u novoj tvrtki veliku odgovornost da se doka?emo i opravdamo to povjerenje. Po struci ste politolog. Kako ste se na?li u ulozi menad?era u djelatnostima brodogradnje i nautike?

Nisam postao menad?er u NCP-u preko no?i. Tu sam do?ao s prili?no bogatim menad?erskim iskustvom. Prije dolaska u NCP bio sam izvr?ni direktor BMW-a za klju?ne kupce i brand manager za marku MINI u tvrtki Tomi? & CO u Zagrebu, a prije toga izvr?ni direktor tvrtke Profectus d.o.o. iz Splita. Iza mene je bilo iskustvo organizatora nauti?kog sajma Croatia Boat Show i izdava?a licencnog magazina Nautica, tada najpresti?nijeg nauti?kog ?asopisa u Hrvatskoj. Moja veza s nautikom, brodovima i jahtama dolazi iz te pri?e. Tu sam stekao kontakte i iskustva u nauti?koj bran?i, poznanstva i veze u brodogra?evnoj i nauti?koj industriji i onda me je 2009. godine pozvao gospodin Goran Prgin da do?em u ?ibenik. ?ibenski dio svoje menad?erske karijere po?eo sam kao direktor prodaje NCP Grupe. Dolazak u NCP za Vas je sigurno bio izazov, ali i dobra prilika jer su t ada naut ika i brodogradnja cvjet ali, me?ut im sit uacija se brzo promijenila pa st e se umjest o u prosperit et nim poslovnim vodama na?li, kako t o ?iben?ani vole re?i, u ka?et i brukava. Odmah Vas je zapljusnuo t sunami globalne krize. Trebalo je opst at i, pre?ivjet i... Kriza na svjetskom tr?i?tu zaista se poklopila s mojim dolaskom u NCP. Velika svjetska kriza koja je po?ela 2009. godine jako je pogodila brodogradnju i uzdrmala NCP koji je iza sebe imao nekoliko

uspje?nih godina te zna?ajno razdoblje prosperiteta i razvoja. Rad na razvoju, unapre?enju poslovanja i ja?anju tvrtke pretvorio se u borbu za opstanak koja je bila te?ka ve? sama po sebi, a u na?em slu?aju i dodatno neizvjesna zbog niza doma?ih otegotnih okolnosti. Kriza nije pogodila samo ?ibenski NCP? Kriza je bila globalna. Nitko nije bio po?te?en. Osjetili su je i najve?i svjetski brendovi poput Ferrettija i Sunseekera. ?ak i te mo?ne tvrtke skoro su bankrotirale pa su ih fondovi morali spa?avati. Kod nekih tipova brodova potra?nja je pala za ?ak 80 posto. Ljudi koji su do tada kupovali brodove nisu to mogli sebi vi?e priu?titi. Nisu sebi smjeli priu?titi da s jedne strane otpu?taju radnike, a da s druge strane kupuju jahte. Prosje?ni ljudi misle da bogata?i uvijek imaju novca i da ne ?tede, ali to nije to?no. Kada do?e kriza oni se najprije odri?u luksuza, a u to spada kupovina jahti i skupih brodova. Bili smo orijentirani na strana tr?i?ta, prvenstveno tr?i?te Europe, a onda i malo ?ire, recimo na Rusiju i Bliski istok pa kada je njih zadesila kriza i mi smo se na?li u nezavidnoj situaciji. Suo?it i se s krizom bio je veliki izazov, no o?it o st e na njega uspje?no odgovorili jer je NCP ipak opst ao?

ISKRA je pojam kvalit et e na svjet skom t r?i?t u i njen logo ISKRA mo?e imat i it ekako pozit ivan ut jecaj na poslovanje ?ibenskog ISKRA brodogradili?t a iako je ono pod t im imenom nov igra? u domeni gradnje brodova i plut aju?ih objekat a. 7

otplatu nekih kredita ili njihovo reprogramiranje te zajedno s nama razmi?lja o opcijama tra?enja strate?kog partnera, mi smo nekako pre?ivljavali i tra?ila rje?enja. No odlukom HNB-a Jadranskoj banki je ta mogu?nost oduzeta, svi su krediti progla?eni dospjelima i mi smo u?li u blokadu. Pronalazak st rat e?kog part nera bio je pit anje bit i ili ne bit i. Pregovarali st e s Norve?anima, Dancima, Kinezima...? Gospodin Prgin je okupio tim mladih ljudi kojem je ukazao povjerenje da poku?a prebroditi tu situaciju. Klju?no je bilo razdoblje od 2010. do 2012. godine kada smo radili na operativnom restrukturiranju NCP-a. Cilj je bio dovesti brodogradili?te na takvu poslovnu razinu da mo?e, kada se ugovori gradnju broda za, recimo, 100 ne?ega, taj brod napravimo za 95 tog ne?ega, a ne obrnuto da ga ugovorimo za 100, a da nam tro?kovi budu 120. Za razliku od velikih hrvatskih brodogradili?ta, ?iju agoniju upravo svjedo?imo, mi smo to uspjeli posti?i, pa je NCP od 2012. godine poslovao operativno pozitivno. To, me?ut im nije bilo dovoljno jer se NCP ipak na?ao u bezizlaznoj sit uaciji, ali na t o su, pret post avljam, ut jecale neke druge okolnost i izvan mo?i i upliva Uprave NCP-a? Od 2004. godine kada je Goran Prgin preuzeo NCP RB ?ibenik poslovni rast poduze?a bio je eksponencijalan. Do 2007. godine prihod se upeterostru?io. U tom razdoblju NCP je u?ao u neke investicije koje je kreditima pratila lokalna Jadranska banka. U nepovoljnim okolnostima globalne krize te kredite nije bilo mogu?e vra?ati pa je zadu?enost tvrtke postala tolika da bez obzira koliko na? osnovni biznis bio dobar, kredite nije bilo mogu?e uredno otpla?ivati. Trenutak koji nas je stvarno gurnuo na dno, kada je bilo pitanje ho?emo li uop?e opstati bila je sanacija Jadranske banke. Dokle god je Jadranska banka s nama poslovala kao prava poslovna banka, dok je sjedala s nama kao s klijentom, omogu?avala nam i moratorije na

Kad smo zaklju?ili da kreditne obveze ne mo?emo servisirati iz redovne djelatnosti kao logi?no rje?enje se nametnulo da mijenjamo vlasnika i tra?imo strate?kog partnera. Na?a prednost kod tra?enja strate?kog partnera bilo je to ?to je na? operativni biznis bio pozitivan. Tijekom godine zara?ivali smo dovoljno za pokrivanje svih tro?kova, a ne?to je i ostajalo za servisiranje dijela duga. To je bio pokazatelj da smo poduzeli i uspje?no proveli sve ekonomske mjere, ali ekonomija nije magija koja ?arobnim ?tapi?em mo?e u?initi da nestanu dubioze iz pro?losti. Kada je sanacijska uprava Jadranske banke odnosno kasnije Dr?avna uprava za sanaciju banaka sve to preuzela, oni su tra?ili tko ?e otkupiti dugovanja NCP-a. Vodilo smo puno razgovora i pregovora s vi?e potencijalnih partnera, ali ni s kim nije bio postignut kona?an dogovor sve dok se nije pojavila slovenska Grupa ISKRA.

U Hrvat skoj akt ualni Kinezi i njihova ulaganja u brodogradnju. Ako se ne varam, i vi st e pregovarali s pot encijalnim part nerom iz Kine? Postojao je interes s njihove strane. Svidjelo im se to ?to mi radimo, ali odustali su zbog banalnog razloga; NCP im je bio pre mala investicija. Kinezi, poznato je, izvan Kine ne uzimaju u obzir investicije manje od 20 milijuna eura. U svjet lu t og ?ibenskog iskust va s Kinom, kave

su realne ?anse ?anse velikog brodogradili?t a poput Uljanika? Uljanik je puno ve?a investicija od 20 milijuna eura pa bi to Kini mo?da i moglo biti zanimljivo, ali nekako mi se ?ini da je dosta vremena izgubljeno pa se Uljanik suo?ava s velikim problemom o kojem se nije pravovremeno vodilo ra?una. To su brodogradili?te napustili njegovi najkvalitetniji radnici, a to je ono najva?nije ?to mo?ete prodati stranom investitoru. Pitanje je bi li Grupa ISKRA ikad kupila NCP RB ?ibenik da nismo zadr?ali tu jezgru stru?nih i kvalitetnih proizvodnih radnika. Kako st e vi u NCP-u uspjeli zadr?at i radnike i st ru?njake? Na? moto je bio nikad ne stati. Polazio se od toga da se ne smije dogoditi da jedan mjesec ne isplatimo pla?u. Znao sam da ?e ukoliko ne budemo redovito ispla?ivali pla?e 50 najboljih ljudi sutra na?i neki drugi posao i to bez ve?ih problema jer je potra?nja za takvim radnicima ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu jako velika. Redovnom isplatom pla?a dobili smo povjerenje zaposlenika i stvoriti kod njih

svijest da ?emo zajedno uspjeti na?i rje?enja za probleme s kojima je tvrtka suo?ena. Uz to imali smo fer odnose sa sindikatom. Igrali smo otvorenih karata pa nije bilo trzavica ni kada se trebalo odlu?iti za neke drasti?ne mjere, primjerice kada je bilo neophodno smanjiti pla?e ili smanjiti broj zaposlenih samo da bi poduze?e opstalo. Promptno smo reagirali i na kretanja na tr?i?tu rada pa smo u skladu s pove?anom potra?njom za stru?nim i

kvalitetnim radnicima iz na?e bran?e, pove?avali pla?e da bi ih zadr?ali. Novi vlasnik NCP-a u?ao je dakle, usprkos t eret u financijskih dubioza, u dobru, zdravu i perspekt ivnu t vrt ku? Grupa ISKRA i njen vlasnik gospodin Du?an ?e?ok kao ozbiljan poslovni ?ovjek odluku o kupnji NCP RB ?ibenik nisu donijeli ni emotivno ni iz ljubavi prema ?ibeniku ve? zbog toga ?to vjeruju da na? business case, kako smo ga mi poslo?ili u odnosu na ovu lokaciju i jo? neke stvari, ima perspektivu i da je takav potencijalno dobra investicija. Sada je na nama da to opravdamo. Sre?om, situacija se na europskom i svjetskom tr?i?tu popravlja pa za nas posla ima. Zbog krize smanjenjen je obujam brodogradnje u Europi ?to nama koji smo pre?ivjeli, sada omogu?ava da radimo vi?e, da dobivamo vi?e poslova. Kako je do?lo do t oga da se Grupa ISKRA u vlasni?t vu obit elji ?e?ok, koja zapo?ljava vi?e od 1200 radnika, ima t emeljni kapit al je ve?i od 28 milijuna eura, a 2017. godine je ost varila prihod od oko 83 milijuna eura u?e u posao gradnje brodova, ?ime se u 70 godina svog post ojanja nikada nije bavila? Da, to je to?no. Grupa ISKRA, vode?i je regionalni globalno prisutan ponu?a? inteligentnih industrijskih rje?enja i najsuvremenijih

elektrotehni?kih proizvoda. Najve?a je slovenska kompanija koja se bavi automatizacijom procesa, komunikacijskim i sigurnosnim sustavima za distribuciju elektri?ne energije, prijenosnim i mre?nim sustavima, komunikacijama putem visokonaponskih vodova, automatizacijom ?eljezni?kog i cestovnog prijevoza te softverskim rje?enja na podru?ju energetike i logistike. Njezin asortiman su proizvodi iz podru?ja energetike, elektronskih kondenzatora, elemenata za suzbijanje smetnji, tehnika prebacivanja, elektri?nih mjernih instrumenata, baterija, antena, jezgara i potenciometara, a nudi usluge s podru?ja galvaniziranja te upravljanje i odr?avanje objekata. Me?utim, to je obiteljsko poduze?e, a njegov ve?inski vlasnik gospodin Du?an ?e?ok je pasionirani nauti?ar, ve? 20 godina dr?i brod na vezu u ?ibeniku i u ?ibeniku provodi nekoliko tjedana godi?nje. Zaljubljenik je u Hrvatsku u koju dolazi i planinariti. U ?ibeniku ima brojne prijatelje i upravo su mu oni sugerirali da prou?i mogu?nost kupnje Remontnog brodogradili?ta i na tome im zaista hvala. To ?t o je Grupa ISKRA zadr?ala menad?ment biv?eg NCP-a na ?elu s Vama u novoj t vrt ki koja nast avlja t amo gdje je NCP st ao kao i ?injenica da st e se uspje?no nosili s kriznim vremenima i uspjeli sa?uvat i t vrt ku zajedno se klju?nom jezgrom st ru?nih i kvalit et nih radnika, govori da u Hrvat skoj ipak nije sve ba? t rulo i da nisu ba? svi nesposobni? Pa naravno da nije sve trulo i da nismo svi nesposobni. Najbolji su primjeri kada na?i ljudi odu vani i budu odli?ni radnici ili menad?eri. Ako iste te principe koji se primjenjuju vani primijenite kod nas rezultat ?e biti isti. Naravno da mi njima s visinom pla?a ne mo?emo konkurirati, ali s nekim uvjetima rada mo?emo i sigurno je ?ovjeku iz ?ibenika dra?e ostati ovdje i raditi, ako su mu uvjeti koliko toliko dobri nego i?i u ?to ja znam, tamo neki Hamburg, a da mu ovdje ostane obitelj. Bili st e prvi ?ovjek od povjerenja Gorana Prgina,

biv?eg vlasnika NCP RB ?ibenik koji se sada povukao. Dio ?ibenske smat ra ga odgovornim za krah NCP-a, a vuku se i neki lo?e pri?e, me?ut im iz ovoga ?t o st e do sada rekli st je?e se dojam da post oji i pozit ivna st rana njegovog gospodarenja NCP-om? Gospodin Goran Prgin je nakon Domovinskog rata preuzeo remontno brodogradili?te biv?e JNA, koje je za potrebe Hrvatske ratne mornarice bilo poddimenzionirano i preskupo. Ono je tada bilo u bankrotu, razarali su ga ?trajkovi nezadovoljnih radnika, bilo ju katastrofalnom tehni?kom i kadrovskom stanju, a poslovno je potpuno ovisilo o dr?avnom prora?unu. Nakon preuzimanja poduze?e je restrukturirano i uspje?no transformirano u suvremeno brodogradili?te u kojem se radi puno vi?e poslova i to dominantno za strana tr?i?ta. Prgin je imao viziju razvoja tvrtke da ona napravi iskorak prema remontu i odr?avanju luksuznih brodova, jahti, brodova privatnih brodara... Sagra?ena je i marina koja je privukla turske investitore, moderni hotel... Sve su to bile njegove poslovne vizije i ideje. U pravom je trenutku dao povjerenje nama mla?im menad?erima u koje je vjerovao, a za to je ipak trebalo imati hrabrosti. Rezultat svega toga je da je poduze?e unato? krizi opstalo i zadr?alo ljude. To su pozitivne strane i mislim da je fer to naglasiti, jer je lako sa strane promatrati i kritizirati situaciju. Bilo je, naravno i nekih pogre?nih investicijskih odluka, koje su opteretile operativno poslovanje, ali Prginovom NCP-u presudile su uglavnom nepovoljne makroekonomske okolnosti. No, to razdoblje je iza nas i sada se otvaraju nove perspektive. Brend ISKRA nam mo?e biti od velike pomo?i jer je ISKRA u svom core businessu pojam kvalitete na svjetskom tr?i?tu i logo ISKRA mo?e imati itekako pozitivne konotacije na poslovanje ISKRA brodogradili?ta iako je pod tim imenom nov igra? u domeni gradnje brodova i plutaju?ih objekata. U?init ?emo sve da opravdamo povjerenje novog vlasnika i brend ISKRA u?inimo prepoznatljivim u remontu i gradnji brodova.

Na po?et ku poslovne karijere Roko Vulet i? je bio menad?er Mi?e Kova?a Rok o Vu let i? bio je or gan izat or dva n ajve?a i n ajpozn at ija k on cer t a M i?e Kova?a, legen dar n i velebn i k on cer t No? svije?a n a split sk om Polju du 1993. godin e i Svojoj vjernoj publici u zagr eba?k om Dom u spor t ova 1996. godin e. Svaki koncert M i?e Kova?a doga?aj koji se pamti i ostaje trajni dio riznice kolektivnog sje?anja nacije, ali koncert No? svije?a koji je odr?ao 1993. godine na splitskom nogometnom stadionu Poljud, obilje?io mu je karijeru i uzdigao njegovu karizmu do nedoku?ivih visina na kojima ve? pola stolje?a stoluje kao kralj glazbe za srce i du?u i gospodar emocija otjelovljenih kroz pjesmu

Bio je to nevi?eni spektakl. Pjevati s Mi?om, ?utjeti dok Mi?o pjeva i pjevati iz sveg glasa dok Mi?o ?uti uzdignutih ruku, do?lo je vi?e od 40000 njegovih obo?avatelja. O tom se koncertu govori s respektom i pi?e u superlativima, ali malo tko zna da je taj nezaboravni vulkan emocija organizirao Rok o Vu let i?, biv?i predsjednik Uprave ?ibenske NCP Grupe i aktualni direktor nove ?ibenske

Velikoj dvorani zagreba?kog Doma sportova. Oba koncerta danas imaju status povijesnih doga?aja. Prvi je odr?an usred Domovinskog rata, a drugi neposredno nakon ?to se Hrvatska uz goleme ?rtve i stradanja izborila za slobodu i neovisnost. Iz dana?nje perspektive ti koncerti pripadaju me?u trajne vrijednosti hrvatskog nacionalnog identiteta.

tvrtke ISKRA br odogr adili?t a 1. Osim tog koncerta Roko Vuleti? je bio organizator i ni?ta manje slavnog Mi?inog spektakularnog koncerta Svojoj vjernoj publici koji je Mi?o odr?ao 1996. godine u

Moji prvi poslovni koraci su bili vezani za estradu, organizaciju koncerata i drugih evenata. Tada sam bio jako mlad, jedva punoljetan. S Mi?om Kova?em sam tri godine radio kao organizator njegovih koncerata. Organizirao sam No? svije?a, onaj njegov poznati koncert na stadion u Poljud na kojem je bilo 40 000 ljudi, a kasnije i druge koncerte kao i njegovu turneje po Australiji i Europi. To mi je bilo zaista lijepo iskustvo. Puno sam tada nau?io o menad?erskom poslu. Suradnja s Mi?om po?elo je banalno jednostavno. Ja sam po?etkom devedesetih godina jo? kao maloljetan organizirao glazbene koncerte u Omi?u i Splitu. ?elio sam organizirati zaista veliki koncert pa mi je palo na pamet da bi mo?da Mi?o napunio Poljud. Do?ao sam do njegovog broja telefona i pun sebe ga nazvao kazav?i mu da bi mu mogli organizirati koncert na Poljudu. On me je upitao gdje se nalazim, a ja mu odgovorim da ?ivim u Omi?u. On ?e meni na to: -Odli?no. Ja ?u u nedjelju bit i u Puli pa do?i da se dogovorimo.

Roko Vuleti? bio je 1994. godine uz Mi?u Kova?a kada mu je na Splitsko festivalu uru?ena Nagrada za ?ivotno djelo.

Sjeo sam u autobus, oti?ao u Pulu i dogovorili smo se. Ja sam skupio ekipu u kojoj je bio i Ivica Bubalo, tada ve? etablirani menad?er i ljude iz Glazbene omladine Splita, i uspjeli smo. Mi?o je bio jako zadovoljan i dao

MI?O KOVA?

No? svije?a, Poljud 1993. mi je ?ansu da radim s njim u vrijeme dok sam studirao u Zagrebu. Bio sam organizator tada poznatih Ve?eri dalmat inskih st udenat a u Zagrebu S okusom mora i okusom soli koje smo organizirali u klubovima Best i Rotor. Osim koncerata Mi?e Kova?a organizirao sam koncerte Olivera Dragojevi?a, Severine i Dra?ena Ze?i?a. Organizirao sam i prvi koncert Pet ra Gra?e u Zagrebu. To mi je bio prvi pravi biznis. Zahtijevao je pripremu, marketing,financijsko planiranje, tehni?ku opremu. To je bila moja pred poslovna karijera. Jest e li ost ali u vezi s Mi?om?

M i?o Kova?: Svojoj vjernoj publici, 1996.

Jesam, ali se danas rijetko ?ujemo. ?estitamo jedan drugom blagdane. Moram re?i da sam jako sretan ?to sam ga upoznao i s njim se intenzivno dru?io. U vrijeme kada smo sura?ivali, nakon ?to je on ve? bio naru?enog zdravlja jer mu se dogodila tragedija sa sinom, jako sam se trudio odr?ati njegovu karijeru i karizmu pa sam bio stalno uz njega. On je legenda, ali je, uza sve to ?to je karizmati?an, ?to kod ljudi na koncertima izaziva delirij, ipak vrlo jednostavan, drag, korektan i po?ten ?ovjek.

DOKUM ENTARNI FILM HRVATSKE TELEVIZIJE

8000 GODINA TRADICIJE JANJETINE PE?

ODA JANJETINI

?ENE NA RA?NJU U ?IBENSKOM KRA JU

Janjet ine pe?ene na ra?nju ne t rebamo se st idjet i jer ona nije na? kult urnim i civilizacijski hendikep. Oni koji o njoj govore u negat ivnom kont ekst u, u dubokom neznanju i kulinarskoj nepismenost i, omalova?avaju t u na?u iznimno vrijednu kult urnu st e?evinu koju moramo njegovat i i ?uvat i onako kako ?uvamo ?ibensku kat edralu, ba??ansku plo?u, pa?ku ?ipku ili slavonski kulin. Prof. dr. Zdenko Brusi? istra?ivanja otkrio da se janjac na ra?nju, na prostoru gdje se, kako re?e, miris slasnog pe?enja spu?ta od planina prema moru vrti bez prekida ve? vi?e od osam milenija. O toj spoznaji napisao je znanstveni rad kojem je dao naslov Oda janjetini, a oda je uzvi?ena sve?ana pjesma posve?ena uz ostalo, bo?anstvima i ljubavi.

-Mi nemamo ni boljeg jela ni du?e kuharske t radicije ni st arijeg gast ro brenda od janjca na ra?nju, uporno je za ?ivota govorio i prosvje?ivao ljude povjesni?ar prof. dr. Zdenko Brusi?, jedan od hrvatskih i europskih znanstvenih autoriteta, koji je kroz svoja

O tom njegovom radu, plodu dugogodi?njeg istra?ivanja, ali i osobnih u?itaka, budu?i da je bio vrsni poznavatelj dobre spize, profinjeni gurman, briljantan kuhar i tradiciji odan gastronom, dugo se i s gu?tom pri?alo, a prvi je puta u popularnom obliku, kako bi u njemu mogli gu?tati svi koji vole slasnu pe?enu janjetinu, objavljen u ?asopisu ?ibeniktm koji se od od 2017. godine odaziva na ime Volim ?ibenik. Dokumentarc o janjetini sniman je u ?ibeniku, Drni?u, Kninu, Donjem Polju, Boraji, na Kapeli, Une?i?u, Hrsti?ima, Vukorepama, Planjanima Gornjim, Umljanovi?ima i na obroncima planine Svilaje, a u njemu sudjeluju

eminentni znanstvenici dr.sc. Marina Krvavica, s Veleu?ili?ta u Kninu, prof. dr.sc. Ant e Ugle?i? i prof. dr.sc. Brunislav Marijanovi? sa Sveu?ili?ta u Zadru, arheolog Jo?ko Zaninovi?, Davor Gaurina, ravnatelj Gradskog muzeja Drni? i povjesni?ar Milivoj Bla?evi?, Frederik Levarda, Dalibor Mart inovi?, Bo?ko ?kugor, ?eljko Ivi?,Ant e Veli?, Hrvoje Pe?ut , Edi Rak, Vukoslav ?o?i?, Hrvoje ?aja, St anka ?kugor, Jere ?uperba,guslar Dane Juri?, uzgajiva?i ovaca Ant e, Hrvoje, Mat ija, Lucija i Josip Miljak, Slavka Vukorepa, Milka Vukorepa i Kat a Hrst i?, Ivo Polji?ak i Zlat ko Grizelj, uzgajiva?i kapulice te vlasnici najpoznatijih hramova pe?ene janjetine i njihovi me?tri od ra?nja Marinko Orlovi?, "Marin" na Kapeli, Marica, Jere i Vice ?uperba, "Torcida" u Donjem polju, Nevenka Burazer, "Boraja" u Boraji i Ivan Kovili?, "Krka Belvedere" na Odmori?tu Krka, na auto putu Split - Zagreb, iznad Skradina.

posprdno, govorit i o t om primit ivnom obi?aju s na?ih epskih prost ora ili o na?em ?ovjeku kao spodobi kojoj iz ust a viri papr?njak, ali je ?injenica da nemamo ni boljeg jela ni, ni du?e kuharske t radicije ni st arijeg gast ro brenda od janjca na ra?nju zat o ?t o je spremanje janjet ine na ra?nju i ispod peke ogledalo na?e milenijske t radicije koja ne zaslu?uje prezir i omalova?avanje ve? naprot iv, po?t ovanje i uva?avanje.

Poruka dokumentarnog filma o tradiciji pe?enja na ra?nju, utemeljenog na znanstvenom radu i istra?ivanjima dr. Zdenka Brusi?a, je da mo?emo koliko ho?emo, s ironijom ili

On govori i o ovci pramenki koja se gra?om tijela prilagodila ?krtoj ispa?i na ljutom kr?u, ali i krajoliku ?ija se flora prilagodila ovci, simbiozi zahvaljuju?i kojoj je janjetina pe?ena na ra?nju

Film kroz zanimljivu pri?u u kojoj se prepli?u ?ivoti, iskustva i sudbine ov?ara, ugostitelja, me?tara od ra?nja, arheologa, povjesni?ara, znanstvenika, uzgajiva?a kapulice i gurmana koji obo?avaju janjetinu s ra?nja, poziva na o?uvanje milenijske tradicije i ba?tine ?ibenskog kraja i ?ibensko - kninske ?upanije na ?ijem su podru?ju prona?eni arheolo?ki dokazi koji potvr?uju da se, kada je o janjetini s ra?nja rije?, ni?ta nije promijenilo tijekom minulih osam milenija.

na prostoru gdje se bura s planine Dinare spu?ta prema moru, nedosti?no ukusna i slasna delicija. HTV-ov dokumentarni film, osim ?to otkriva ba?tinu koju neopravdano podcjenjujemo i omalova?avamo, poziva i na njeno spa?avanje: Umjest o zgra?anja i grint anja t reba u ove proljet ne dane ubrat i st ru?ak mladog luka, uzet i prst ohvat soli i hodo?ast it i najbli?em mjest u na kojemu se okre?e janje na ra?nju pa se poklonit i sjenama predaka i bez gri?nje savjest i bacit i se naglava?ke u t u rijeku so?nog i mirisnog u?it ka. No, taj so?ni film pun slasti i masti, ne zavr?ava o?ekivanim desertom, poletnom Dokumentarni film Oda janjetini koji je premijerno prikazan 16. svibnja 2019. godine, realizirali su redatelj Ivo Kuzmani?, scenarist Aleksej Pavlovsky, producentica Sanja Ivan?in, snimatelj i direktor fotografije Du?an Vugrinec, snimatelj tona Borna Cvit anovi?, dizajner rasvjete Ljudevit Fri??i? i asistentica redatelja ?aklina Komljen te istra?iva?, koscenarist i narator St anko Feri?, a glazbu je skladao Alan Bjelinski. Film je snimljen u produkciji Odsjeka Hrvatske Televizije Program za kulturu, Odjel emisija pu?ke i predajne kulture.

zdravicom u ?ast obilnog objeda pojedenog s neizrecivim u?itkom pa ni okrepljuju?im ubijanjem oka nakon obilne spize, nego zabrinutim upozorenjem da ?emo vrlo brzo ostati bez te milenijske tradicije ako je ne budemo znali ?uvati i sa?uvati kao dragocjenu ba?tinu. Na ?alost, ako je suditi po tome kako se odnosimo prema ov?arstvu i ra?anjskoj tradiciji, Oda janjetini mogla bi biti nadgrobna plo?a na grobnici uspomena ne samo na slasnu janjetinu pe?enu na ra?nja nego i na ov?arstvo, Zagoru i divne, vrijedne i ponosne ljude koji su tamo ?ivjeli, oprostite, koji jo? uvijek tamo ?ive i ?uvaju na?u dragocjenu ba?tinu.

Dokumentarni film Oda janjetini, snimljen je temeljem istoimenog znanstvenog rada prof. dr. Zdenka Brusi?a (?ibenik, 16. rujna 1938. - Zadar, 10. studenoga 2014.) znamenitog hrvatskog arheolog i jedan od za?etnika hrvatske hidroarheologije, koji je prilago?en ?iroj ?itateljskoj publici, objavljen u 7. broju ?asopisu ?ibeniktm (od 2017. izlazi pod imenom Volim ?ibenik). Oda janjetini, pri?a o tradiciji pe?enja janjetine na ra?nju dugoj vi?e od osam milenija, tre?i je do sada realizirani dokumentarni film iz serijala Pri?e s kon?om iz bor?e Stanka Feri?a. Do sada su iz tog serijala nastalog prema pri?ama i tekstovima o tradiciji, ljepotama, neobi?nostima, gastronomiji i bogatstvima ?ibenskog kraja ?ibenskog novinara i urednika ?asopisa Volim ?ibenik, Stanka Feri?a, prikazani filmovi ?ibenska luganiga i dvodijelni ?ibenski trubaduri. Nakon Ode janjetini slijede dokumentarci Od jadnika do Polarisa o ?ibenskom rock bandu Polaris, zatim film o nezaboravnoj Grupi Mi i po?ecima rock and rolla u ?ibeniku, gastro dokumentarac Kulen, kulenica divenica i dokumentarac o Zagori. U pripremi su filmovi o znamenitom ?ibenskom desertnom vinu, ?ibenskoj mara?t ini i Kornat ima, ali ne kao oto?ju nego o naselju Kornati i njegovim stanovnicima. Istovremeno u tijeku je monta?a dokumentarnog filma Obrana dje?je radosti o ?ibenskom Me?unarodnom dje?jem festivalu u Domovinskom ratu. Redatelj svih filmova iz serijala Pri?e s kon?om - iz bor?e Stanka Feri?a je Ivo Kuzmani?, a urednik Aleksej Pavlovsky. Serijal je realiziran u produkciji Programskog odjela Kultura HTV-a, emisije pu?ke i predajne kulture, dok se film Obrana dje?je radosti realizira se u produkciji Dokumentarnog programa HTV-a. Redatelj je Ivo Kuzmani?, a urednik Vladimir Brnardi?.

CR N A

K R ON I K A

PLA K SM I J

K A T OD JEHA

Izbj egn u t i n er edi n a ?ah ov sk om t u r n i r u i spr ed k av an e " M edu l i ?" gra?ana ?ibenika nisu ni?ta primijetili jer je policija sve izvela elegantno i neprimjetno. Pobjedu je odnijela reprezentacija JKM-a, ali s minimalnom razlikom jer su Gra?ani, Bu lat , M ar t i?, Alek sa, Kocijan ovi?, Zor i?, Vybir al, Gr u bi?i? i Vu k i?evi? igrali odli?no igrali jako dobro. ?IBENIK, 1933. - Naoru?ana policija i tajni agenti uspjeli su uhititi najvatrenije drukere prije nego ?to su ostvarili svoj naum da na ?ahovskom turniru ispred kavane "M edu li?" izazovu nerede. Namjera drukera bila je da izazovu kibice i nametnu im fizi?ki obra?un, a da se onda u op?oj gu?vi druga grupa drukera prikrade ?ahistima Jugoslavenske kraljevske mornarice i obra?una s njima. Tajni agenti doznali su za ovu diversiju drukera tako ?to su me?u njih ubacili svog pripravnika koji je glumio da je vatreni druker. Kako se doznaje agent pripravnik koji je glumio drukera uhi?en je i pritvoren zajedno s ostalim drukerima u cilju izbjegavanja mogu?e osvete. Kibici koji su pratili ?ahovski turnir izme?u reprezentacije Jugoslavenske kraljevske mornarice i reprezentacije

Kibici su u?ivali u igri vrsnih ?ahista, podoficira Kraljevske mornarice M at o?k ovi?a i Pavi?a. Na ?ibenskoj strani najbolji su bili Bulat i Zori?. Reprezentacija Kraljevske mornarice, mi?ljenje je ?ibenskih Ante Bulat ?ahovskih znalaca, ne bi se domogla pobjede da je nastupio najbolji ?ibenski ?ahist Trifunovi?. Nakon me?a, kada se doznalo da je policija uhitila drukere koji se pripremali napad na ekipu Kraljevske mornarice, Bulat je predlo?io da ?etvorica najboljih s turnira, M at o?k ovi?, Pavi?, Zor i? i on odu u zatvor odigrati simultanke s uhi?enim drukerima, ali se uprava zatvora s tim nije slo?ila.

Policija mladi?ima bez sluha zabr anila pjevanje ser enada pod pr ozor ima djevojaka koje su im dr age

?IBENIK, 1927. - Radi u?estalog ru?enja no?nog mira policija je pozvala na odgovornost ve?i broj mla?ih mu?kih osoba i osjetljivo ih nov?ano kaznila te izrekla opomenu uz prijetnju stro?ih kazni pa ?ak i kaznama zatvora ako nastave sa svojom rabotom koja izaziva negodovanje gra?ana. Naru?itelji no?nog mira koje je policija pozvala na odgovornost i kaznila mladi su momci koji idu pjevati no?ne serenade pod prozorima djevojaka koje su im drage. Pjevanje serenada stari je ?ibenski obi?aj ali se u posljednje vrijeme doga?a da serenade idu pjevati i momci koji nemaju ni sluha ni glasa za pjesmu, a ni smisla za lijepo pjevanje pa se pjevanje serenada od umilnog blagozvu?ja pretvara u sve drugo amo ne u lijepo pjevanje. Zbog toga se mnogi ?iben?ani moraju zgra?ati, a od nedavno su po?eli podnositi i prijave gradskom redarstvu i policiji pozivaju?i se na uredbu o no?nom miru. Policija je uva?ila pritu?be gra?ana smatraju?i da serenade koje pjevaju mladi?i bez sluha i smisla z pjesmu, nisu dostojne jedne kulturne sredine kakav je ?ibenik. Stoga je odlu?eno da se mladi?ima bez sluha i lo?a glasa zabrani pjevanje serenada pod prozorima djevojaka koje su im drage. Pjevati serenade smiju pjevati samo zaljubljeni mladi?i koji imaju sluha i ?iji je glas milozvu?an, a i oni samo u pola glasa radi o?uvanja no?nog mira i ugode onih koji zbog pjesme ne mogu spavati da im barem besanica bude ugodna.

?IBEN? ANKAMA JE ZABRANJENO PRODAVATI SAME SEBE IZVAN BORDELA AKO NEMAJU LIJE? NI? KU POTVRDU DA NISU VENERI? NO BOLESNE ?IBENIK, 1929. - Naglo je pala nemoralna trgovina prodaje same sebe i li?nih trpljenih usluga koja se ra?irila me?u nekojim ?iben?ankama osobito udanima za nezaposlene ili slabo pla?ene mu?eve. Policija je ?ula ?aobe ?uvare morala i ?udore?a da ?iben?anke prodaju same sebe, ali nije imala uspjeha u suzbijanju te navade. Ipak situacija se smirila, a prodaja same sebe me?u ?enama spala je na najmanju mjeru kada je policija donijela uredbu da ?iben?anke koje prodaju same sebe izvan javnih ku?a, to mogu i dalje obavljati, ali uz slu?benu lije?ni?ku potvrdu da nisu veneri?no bolesne. Nakon te uredbe trgovanje ?ena dijelovima sopstvenih tijela i pru?anjem li?nih trpljenih usluga, sasma je i??ezlo. Nije re?eno da neke ?ene i dalje ne goje tu vrstu trgovine, ali su se pritu?be toliko prorijedile da je stanje kao da ih nema.

Taj n a m i st er i ozn i h k r a?a bez n asi l n e pr oval e r i j e?en a j e pr i n eu spj el oj pl j a?k i i n du st r i j e m r t va?k i h sa n d u k a Pr ovaln ici su djecu iz sir ot i?t a m u ?ili gla?u k ak o bi post ala t olik o m r ?ava da se m ogu pr ovla?it i k r oz n ajm an je ot vor e i izm e?u r e?et k i.

?IBENIK, 1934. Tajna neobja?njivih misterioznih kra?a bez nasilnih provala prozora i vrata ?ibenskih du?ana, zlatarnica, mesnica i postolara rije?ena je pri neuspjeloj plja?ki industrije mrtva?kih sanduka "Ils". Vlasnik industrije mrtva?kih sanduka Niko Rossi, nemalo se iznenadio kada je ujutro otvorio svoju radnju i u njoj zatekao dva sitna dje?aka koja su bila toliko mr?ava da su se mogla provu?i izme?u ?eljeznih re?etki na njegovim prozorima. Izgleda da su se dje?aci

u ?ijim je d?epovima na?en ukradeni novac, najeli kruha i salame koje su na?li na Rossijevu stolu pa se vi?e nisu mogli provu?i izme?u re?etki i netragom nestati kao ?to su do sada ?inili. Policija, koju je Rossi dozvao, odmah je otkrila da su dje?aci siro?ad koju je od ranije poznata banda provalnika koja je ordinirala po Splitu, Zadru i ?ibeniku, dr?ala zato?ene i mu?ila gla?u kako bi ostali toliko mr?avi da se mogu provla?iti kroz najmanje otvore i izme?u re?etki. Dje?aci su krali ne bi li za nagradu dobili komad kruha, a policija je bila na mukama jer nije mogla otkriti tko je i kako ve? mjesecima krao novac, nakit, meso, cipele, odje?u i druge stvari iz du?ana i radnji. Tragova provala nije bilo pa je policija u jednom trenutku bacila sumnju i na vlasnike misle?i da oni prijavljuju nepostoje?e kra?e i provale. Sitni, gla?u moreni dje?aci, predani su dr?avnom tu?ila?tvu koje ?e se za njih pobrinuti i na?i im obitelj koja ?e ih prihvatiti. Protiv dje?aka starih 5 i 6 godina ne?e se pokretati nikakav postupak.

GASTRO BA?TIN A

Sibensk i cuk ar bizi od zrele janjet ine sa spiget -prsut om i masnim pest om Prema recept u iz 1928. godine

Puno su dobri ovi ?ibenski cukar-bi?i pa Te molim da podili? ricetu da judi znaju kako se spravljaju. Jednu san familju pogostija. Nisu se mogli iznafaljivat. Proljetna sezona gu?tanja u mladoj janjetini u Dalmaciji se uvijek o?ekivala s velikim uzbu?enjem. Glavni favorit bez prave konkurencije bila je i ostala janjetina pe?ena na ra?nju, ali za razliku od sada?njih gurmanskih svjetonazora u okvirima kojih se raspravlja isklju?ivo o prednostima i manama li?ke, pa?ke, bukovi?ke, bosanske, dalmatinske, drni?ke, kornatske ili zagoranske janjetine, prije stotinjak godina takvih podjela po teritorijalnom porijeklu janjetine nije bilo. Na?i su stari dijelili janjetine na mladu i zrelu. ?to je bila mlada janjetina nije te?ko pretpostaviti no pojam zrele janjetine dosta je nejasan iz dana?nje perspektive. Pomisao da bi mogla biti rije? o bravetini mora biti odba?ena jer je bravetina od davnina poznata kao ?to su znane i njene kategorije. Zrela janjetina, mo?emo samo naga?ati, najvjerojatnije je potjecala od ne?to ve?e i starije janjadi koja jo? nisu postala ovce.

svjetskog rata kada su uvelike promijenile i prehrambene navike. A kada smo ve? kod promjene prehrambenih navika evo i jednog mo?da i stotinjak godina starog recepta iz ?arene zbirke recepata nepoznatog

sakuplja?a obi?nih i neobi?nih recepata iz dalmatinske kuharske ba?tine. Rije? je o receptu za proljetne cukar bi?e sa zrelom janjet inom, ?piget -pr?ut om i masnim pe?t om. Kako znamo da je rije? o ?ibenskom receptu ili receptu porijeklom iz ?ibenika ili receptu koji se iz nekog razloga pripisuje ?ibenskoj kuharskoj tradiciji? Vrlo jednostavno. Recept se zove: ?ibenski cukar bi?i s janjetinom, ?piget-pr?utom i masnim pe?tom, a u svakom je pogledu znakovit i zanimljiv pa i jedinstven kada se baci pogled na janjetinu s bi?ima, to popularno tradicionalno,neodoljivo mirisno i slasno jelo. Evo kako su se pripremali ti ?ibenski cukar bi?i sa zrelom janjetinom uz napomena da recept iz 1920. godine nije pisan tipi?nim ?ibenskim govorom ve? osobitom mje?avinom dalmatinskih i konvencionalnih "knji?evnih" rije?i koje su se rabile po?etkom 20. stolje?a.

Zrela janjetina spominje se i u cjenicima svje?eg mesa ?ibenskih mesara od kraja 19. pa sve do sredine 20. stolje?a, a gubi se nakon Drugog drugog

Za ?ibenske cukar bi?e t reba nam na kocke narezani but zrele janjet ine (u zagradi pi?e: a jo? je bolja ple?ka zrele janjetine!), mladi bi?i, mladi zeleni fa?ol, karot a t j. mrkva, mladi pat at i t j. kumipiri, selen, pr?ut s dost a bilog, luk i svinjska mast (u zagradi stoji: bolje mast nego

panceta, a ako se nema masti onda je dobra i panceta ili bilo od pr?uta, ali ono samo ako se mora jer se ne pro?a?me do kraja).

odma ?im voda zapjeni dodaje se na kocke narezan but zrele janjet ine (jo? bolje ako je meso od ple?ke, al ko ?e se odre? ple?eke, a da je ne ispe?e s patatama i naide se so?na mesa da so?nijeg nema, e toga nema, a di?e i bit). Janjet ina ?e dok se privr?e i mje?a pu?t at jo? vode, ali t reba pazit da ne isapri skroz i st alno pomalo dolivat , mi?at i dolivat dok meso ne bude skoro pa skroz got ovo, ali ne ba? skroz jer ?e ina?e raspast , a t rebaju ost at kocke da se vide, a da ih bude pod zub, a opet da budu skroz i sasma meke.

A cukar bi?i s janjet inom kuhali su se ovako: Na dno, na vat ri dobro ugrijane bolje t e?e debljeg dna ili u bolju prsuru vi?ih bokova, st avi se t anko na ?piget e narezani pr?ut da uvene i pust i masno?u, ali da se pr?ut -?piget e na zapeku nego da se samo zarumene. Ako je pr?ut slabo mast an doda se mast i, ali ne previ?e.

Kada je ?piget -pr?ut got ov (ako nema pr?uta mo?e i panceta narezana na ?pigete pe?est centimetara duge i debele koliko su debele ?pigete za postole, ali panceta nije tako dobra kao pr?ut, al ako pr?uta nema dobro je i nema veze jope?e jelo bit dobro, al ne ba? tako kako triba), podlije se s malo vode, t oliko da prekrije pr?ut -?iget e i

Kada je meso skoro pa got ovo dodaju se kocke (ne ve?e od vrja ka?iprsta) narezane karot e, re?ene mrkve koje se mek?aju zajedno s mesom. Mi?at , st rugat drvenja?om po dnu i st alno lagano polivat vodom da ne zagori, ali vode ne smije bit i previ?e ni povr mesa i karot e nego samo do skoro da ih skoro pa prikrije.

Kada su karot e omek?ale dodaje se na po prst a du?ine narezani fa?olet sla?un i na kocke, ne ve?e od kocki karot a, narezane mlade pat at e, kumpiri koji se ne gule vengo se kora s njih skine kanava?om, pa se sve nast avi radit ist o kao ?t o se radi s mesom i karot om. Mi?at i podlivat vodom. Sada se ve? mo?e ono ?t o ?e se gu?t at u pijat u posolit i dodat papra, ali papar se ne preporu?uj jer malo ubije cukarin bi?e i odvu?e ih mirisom u drugom smjeru od onog

bi?i ne omek?aju, a onda se sve zavr?i pe?t om od mast i i luka. Pe?t je od mast i koliko st ane u ka?iku od juve i jednog ve?eg rebra oli dva manja rebra luka. Pe?t o mo?e bit i od pancet e, ali je od mast i slaji jer se mast ot opi, pro?me i upije, a luk pust i bolji miris. Ku?at pa dodat soli

koji je pravi. Sada je vrime da se doda nasit no narezana st abljike list a selena. Ko ?t o voli mo?e uz vodu kad podliva dat i malo bila vina (jo? je bolje ako ima nekog koje nije provirilo pa unjem jo? ima slasti, al nikako se ne smije dat ako je o?lo na kvasinu), fino je i pamet no t u dat ka?iku pro?eka il jo? bolje one ?ibenske slat ke mara?t ine. Sad t reba dat i jedno naoko deset ak deka nakocke narezana pr?ut a onako kvarat od kocke cukra ?t o se daje u t ursku kafu (bolje je dat pr?uta s bilim nego bez biloga!), a ?im pr?ut narezan nakocke po?ne venit odma se za njim u t e?u daju mladi cukar bi?i.

Bi?a se nesmi dat previ?e da prevladaju, al ni premalo da ne malaksaju. Kako pogodit koliko t riba? Ako je na dvi dobre fet e na ?piget e narezana pr?ut a dano mladih pat at a za st at uvrh na dlan, ako je danao karot e koliko i pat at a, ako je dano fa?olet a koliko se ?akom mo?e zahvat it onda t rib dat bi?a koliko se t ri put a mo?e ?akom uhvat it . To sve ide na jeno pokla do malo povi?e od pokla na kocke narezane zrele janjet ine. Nije lo?e dat jo? bi?erin pro?eka oli mara?t ine (kome ni?ta od toga nije podruku neka da mrc cukra). Pazit da ne ost ane na suho! Dodavat pomalo vode da bude rit ko, ali da ne bude juha nego da ost ane onako napola, da se ?ovik kad prinese pijat predase ne zna bil t o jelo jeo ku?arinom oli ka?ikom. Tako se sve polako i lagano kuha dok

ako t reba. Tko papri neka mu je, al gri?i. Ove bi?e rado papre Spli?ani, al kome je do pune slast i neka ne papri nikako. Ku?at t opolo nikako ne vru?e, a dobro je i hladnio samo nije t oliko dobro koliko je dobro dok je t oplo. Et o t i ?ibenskijeh cukar-bi?a sa ?piget -pr?ut om i masnim pe?t om. Nema boljih. Ni kruva ne t ra?e. Nikako ne smi bit gust o da se jede pinjurom nego napravit da se mora jest ka?ikom, ali nikako ne smije bit kao juha nego vi?e t o?ast o, onako ot prilike kao mast od gro??a.

Ispod ovog recepta napisana je poruka:

Puno su dobri ovi ?ibenski cukar-bi?i pa Te molim da podili? ricet u da judi znaju kako se spravljaju. Jednu san familju pogost ija. Nisu se mogli iznafaljivat . Pit ali su za one t voje rafijole u juvi od mani?t re, ali nisan zna ni? re?.

Sini?a ?ular Bonino PRI?E MALOG OD PE?KARIJE

JA? MERICA

Jutros san se probudija ju?to u ?est i po uri. Nisan pogleda na ?velerin, jer san u daljini ?uja zvona na kampanelu Gospe vanka grada kako zvonu i pozivaju na zornicu, oliti ranojutarnju misu. Osta san u posteju jo? malo le?at nebi li mi san ponovo do?a na o?i, al utaman. U sobi je ve? bilo previ?e svitla, koje je kroz ?iron rastvorenu ponistru balalo po posteji. Ka?en sam sebi: -E n ek a t i je. A da se bilo sit it pa bar povu ? k olt r in u pr ik o pon ist r e k ad ve? n isi bija dok on zat vor it ?k u r e. A jesi ben a, sam sebi ?in i? m on ade. Sad k ad m o? spavat k olik o o? on da se bu di? k a vi?t ac, a su t r a k ad po?n e sezon a i t ar apan a on da ?e? m olt boga za u r u sn a. Al ?ta mo?, ?ta je tu je. Moj kogo, ?ta si skuva to sad kusaj. Ma nije meni ?ta san se ja diga tako rano, a u stvari i nije tako rano jer sav normalan svit po?inje radit u sedan uri, a ne ka ja u podne pa do kasno u no?. Meni je bila muka jer nisan zna kako potro?it vrime. Moja ku?a oliti stan di ?ivin je, ajmo re?, u samom srcu grada, jer ljudi obi?no ka?u da su pazar i pe?karija srce svakog mista, a ja ?ivin nepunih pedeset metri od pazara i to cestom, a kad bi ra?una zra?ne linije to ne bi bilo vi?e od triest metri. ?ak kad bi u ariji bilo malo burina onda bi mi u kamaru znalo u? i malo fri?kine sa pe?karije. Ja bi onako na?ulija nos i pok?ava ?apat kaki vonj ne bi li uspija razaznat ?ta se koprca po bancima. Ka i svaki dan tako i jutros stanen na ponistru i onju?in ariju. Nije se ni?ta ?utilo. Li?o i bez punta, zaklju?in slavodobitno. Prvi od maja je ve? finija. Migavice su po?le na svoj odmor do desetog miseca, a za plivarice je jo? rano jer je misec bija pun i velik skoro ka peka. U svoje zaklju?ke san bija vi?e nego sto posto siguran jer san cili ?ivot u ribi i oko ribe. Mater mi je jednon davno rekla da joj je, dok me je nosila, puka vodenjak i to nasrid stare pe?karije u Docu i to dok je kupovala salpe govnjare. A jesan ja jebene sri?e. Umisto ?krpina, ?anpjera, oradi, zubaca i brancina ona zapela za salpe govnjare. Stara moja bi mi znala re?: -Ala ?t a si se k ojeg vr aga u spr n deca. ?t a bi da san k u povala bu gve. Zn a? k ak o on o k ad je st ar a dola?k a r ek la m u ?u , ala Ive pr o?i pr ik o pe?k ar ije i k u pi m alo r ibe, ak o n em a r ibe on da u zm i bu gava. Eto, ja mislin da je razlog ?ta san se inkola za more, ribe i pe?kariju taj da je materi miris fri?kine vjerojatno uliza u postejicu pa me, ni kriva ni du?na, postrugalo po nosu. Aj ?ta nije u pitanju bila malo boja riba nega salpe, al isto tako oli joj nije moga puknit vodenjak pokraj mesnice. E boge ti. ?ta fali mesini. Mogla je birat oli?e cara od mesine ili cara od rib, ?ta bi reka ?jor Vito u Bu?i. Ne, nego salpe govnjare. E, jesan ti ja bo?e moj kurate sri?e. Bilo kako bilo, za prolivenin mlikon je utaman kukat. ?ivot je takav kakav je i tu se ni?ta ne more u?init. A i da kojin slu?ajen i mo? ne?to minjat opet bi bilo isto. Ma da dobijen miljune na lutriju opet bi me vrag gonija da bar na sekund provirin na pe?kariju i udanem miris fri?kine pa makar to bile i salpe govnjare. Nije pro?lo ni po ure kako san otvorija o?i, na njima su mi ve? bile cvike od sunca, premda sunca nije bilo ni u tragovima, al je zato bilo podo?njaka. Kavu nisan tija pit doma nego san reka sam sebi: -Pr vo u m ir u opr em i pr ovi?t u pa on da n at an an e do pe?k ar ije pa u Pik ola popit k avu . Pikolo je bija mali pazarni kafi? i to toliko mali uprav kako mu je i ime. Nisan ni zavr?ija misao kad ?ujen iza le?a kako niz cestu od pravca Socijalnog doli?e skuter prdekavac i kako mu stru?u brenze. Sko?in u bandu al se ovi ve? bija zaustavija. I dok san mu pravija spisak cile familije, ovi skine onu vr?inu sa glave i tad ugledan kuma Dragu. Kum Drago je bija ?ovik koji je skupa sa mnom zna po? na ribe. Nije bija neki osobiti ribolovac, al je bija uporan, ?ta je, je. Drago mi se onako prijateljski nakelji, pa re?e: -?t a je k u m e? ?t a si se pr ipa da ?u t i r u vin jat gn jat e? -Ne? t i t ebe i t ega bojler a ?t a ja?i? n a n jem u , ka?em mu ja, M o? m i f jok vezat . Kum Drago je bija dobar ?ovik i to ono ba? dobar. E puno njih je to znalo iskor?tavati pa tako i

Stana, cura mu sa kojon je bija skoro deset godin. I taman kad ju je tija zaprosit otkulecala Stana u Doj?land i pod mus se udala za nekog ?vabu, a ti moj Drago ri?i ?ile i kukaj. Kuka je Drago bogami dugo. Ja san mislija da se ne?e nikad o?enit i da ?e ostat staro blune, al vrag nikad ne spava, pa je Drago naletija na neku purgeru?u dalmatinskih korijena i dok si reka mic zaminija, bo?emprosti, boju ?onete iz plave u crnu. I kako ve? ide po nekom nepisanom bo?jem redu Drago i njegova purgeru?a nisu se uspili ni po?teno sna?, a ova ostane kuljava, oli ?ta bi rekli u bla?enom stanju. -Ot k u d t ebe, zapitah i ba? kad san tija nastavit besidu i pitat kako je Ma?a purgeru?a, jer san u glavi ve? skonta da bi skoro tribala rodit, Drago slo?i facu i re?e: -A n e govor i m i n i?t a, procidi priko volje, on oj m ojoj n o?as do?lo da bi ila f r igan ih ligan ja. Ka?en joj ja, a lu da ?en o di ?u t i ja, isu k r st a t i, sad u dvi u r e po n o?i n a? f r igan e lign je. M a m o? m i pr it it i sa st o ja?m er ica n a o?i al da se n asadin n a t r epavice n em an blage di ?u t i isk opat lign je. Sm ir i gu zicu do su t r a. Po? ?u pr ik o pe?k ar ije pa k olik o bile da bile k u pit ?u t i pa ij. E ba? lipo ?t a san n at e n alet ija. Di ?e su za n ego n a ok o. To je zadat ak za t ebe k a st vor en ili ?e t i k u m u o?i bit i k a Rok iju . ?ast in t e k avon u Pik ola, jel m o?e? U?li u pe?kariju, a ona napola puna ili bolje re? napola prazna jer ono ?ta je bilo na bancima vi?e je odgovaralo ovom drugom. Par ka?eta sitnih kozica. E bo?e mili tih kozica u moru ima ka u salpi govana. Do?e li do svitske kataklizme onda ?e jedino pri?ivit kozice u moru i ga?trapani na kraju. Osim kozica bilo je malo i golubovine po trideset kuna, a do prije trijest godina su ih ribari bacali natrag u more. Bilo je tu i jo? ne?to sitne ribe, dra?avice mi?ance, tzv.pljucavice. To se ponavljalo skoro na svakom banku. U samom dnu pe?karije jedan na? Mate iz Nevesta, ribar zvani vlaj. Manem mu sa po pe?karije. Ni u Mate nije bilo bog zna ?ta al je riba bila pravo fri?ka. Ciplji crnci i di koja o?trica. Par orada i brancini?a. Desetak glamo?a ?krapara, par pirki i kanjaca i dva ?a?a. Lipa riba od ?krape za pijat juve i pribiranje ko??ina. Rodijak razvali osmjeh od uva do uva. -Kogo m oj, n em a dan as za t ebe am a ba? n i?t a, kuka Mate, sve r it k o n a plit k o. Bolje bi bilo da sam m ojoj M an di gr ija n oge n ega ?t a san i?a n a m or e. Ne?u u vat it n i za ben zin u . -Aj n e pizdi, a on o ?t a si sin o? u zr ak u o su n ca u vat ija n a n a?em br ak u ispod m u zeja? Nem oj m e slu ?ajn o pok u ?at lagat . Vidija san t e, vu k a si sk osavicu , zapritim mu ja. -M a k oje sk osan je. Nisan lign ju ?u ja i vidija sk or o deset dan a. E k oji si t i lu pe?. M isli? m en e pit u r avat . Oli je m en i n a pasar i ban da cr n a od cr n ila ligan ja ili t ebi, neda se Mate. -Sve k ogo vidi. Aj pr izn aj n esr i?o vlajsk a, ?apa si sin o? bar dvi. Ne pit an za ?olde. Kolik o je je. O ja?m er ici se r adi. -O k ak voj ja?m er ici govor i?? I? ?a n esr i?o oli je n ek o od vas dvojice k u ljav. Par it e obojca k i da st e u ?est om m isecu . Bo?em pr ost i ot k ad je u ?ir u on a ist am bu lsk a pizdar ija m o? sva?t a do?ivit . -Aj s m ir om ! M en i je ?t u m ak k a i svak om k ogu od spize, a k u m je svoj voli dojit bir om . Ku m u je ?en a k u ljava pa svr cala da o?e f r igan e lign je. Spa?avaj. Sta Mate pa se za tren zamisli. Osmotri livo pa desno pa se onda ka kolafintu ka sagne ne?to dobavit pod bankom. Prije nega ?ta je usta na stare ko??ate vlajske noge jo? se jednom osvrne oko sebe pa zamotano u mali ?karto?i? od kartu?ine na banak baci ju?to dvi lignje. -Evo, ovo san u vat ija od pet u r i pa do zr ak e. M islija san dan as povu ? pan u lu za zu baca. E bogam i n e?u . Dan as ?u M an di gr ijat n oge. Evo t i, re?e, n e t r iba? n i?t a plat it i slu ?aj ?t a ?u t i r e?. Nek ad je u m or u bilo ligan ja k a i ?u br a. Bilo je svega. Svak og bo?jeg blaga je bilo n a on im bilim k am en im ban cim a. M oj k ogo, odk ad n em a on e n a?e st ar e pe?k ar ije par i m i se da je i r iba s n jom ot i?la u zabor av.

Sin i?a ?u lar , (?ibenik, 23. prosinca 1962.) pisac, pjesnik, lutkar i kuhar. Osnovnu i srednju ?kolu poha?ao je u ?ibeniku. Prvo zaposlenje dobio je 1983. godine u Tvornici lakih metala (TLM) gdje je u svojoj struci, kao elektri?ar, radio do 1997. godine. Nakon toga do 2010. godine bio je trgovac ribom, a od tada radi kao profesionalni kuhar i ?ef kuhinje. Za sebe ka?e da je ?ovjek sa stotinu zvanja i interesa. Pisati je po?eo ve? u osnovnoj i srednjoj ?koli kada su nastale njegove prve pjesme i kratke pri?e. Prve pjesme Kap i Mrak objavio je listu osnovne ?kole Mar?al Tito (danas, Juraj ?i?gori?), a uspjeh na nacionalnom natje?aju potaknuo ga je da nastavi pisati. Osamdesetih godina posvetio se pisanju stihova o moru, ljubavi, ?ibeniku i Dalmaciji. Va?an korak u njegovoj karijeri bilo je uglazbljivanje njegove pjesme Lipost (izvo?a?, glazba i aran?man Jo?ko Bakula i Dragan Drezga. Nakon po?etnog uspjeha slijede pjesme Ve?eras, Pjesma za moju ljubav i Sje?anje,(izvo?a?, glazba i aran?man Zoran Juri?i?) zatim Kroz daleke duge pute (klapa More ex Scardona, glazba i aran?man Boris Jakovljevi?), Utrnit ?e se stari lumin (Dragan i Marija Bubica, glazba i aran?man Dragan Bubica), Bo?i?na bajka (izvo?a? Dragan Drezga, glazba i aran?man Aleksandar Crevar. Osim poezije Sini?a ?ular autor je ?aljivih pri?a koje su objavljene u splitskom satiri?kom listu Pomet. Pri?e Jesensko- zimska pri?a vla?ka, Tri punta i bela i Zlato, osmi?ljene su kao trilogija pisana dijalektom dalmatinske Zagore. Nakon humoristi?nih pri?a nastaju kratke pri?e s morskom tematikom koje objavljuje Otvorenom moru u sklopu natje?aja za najbolju kratku pri?u. Pri?a Moja dva srca (2004.) osvojila drugu nagradu, Cavallo la Battaglia (2005.) osvaja tre?u nagradu, a pri?a Suze svetog Lovre (2006.) drugu nagrada ?itatelja i tre?u nagradu ?irija, U zagrljaju podivljalog mora (2007.) dobila je tre?u nagradu ?itatelja, a

pri?a Spas u zadnji ?as (2008.) drugu nagradu. Pri?e pisane za Otvoreno more bila su propozicijama natje?aja limitirane na 45 redaka teksta pa ?ular nastavlja njegovati tu kratku formu kao svoj narativni izraz. Tako nastaju pri?e koje su zaokru?ile njegov minimalisti?ki opus; A ko igra, Alamo, Ja?merica, Pakleni ?und na Paklini, Ta?el i bu?a te Pri?a malog od pe?karije. Pri?e su odraz osobnih iskustva autora, a likovi u njima su stvarni ljudi s ponekim izmijenjenim imenom. Sini?a ?ular svoj kreativni i umjetni?ki dar pokazao je i u lutkarstvu kao autor lutaka za lutkarske predstave Mali princ i Djevoj?ica s poderanom knjigom koje su izvo?ene u dje?jem vrti?u Radost u Zadru. Osim kao autor ma?tovitih marioneta Sini?a ?ular afirmirao se o kao majstor autorskih, ru?no ra?enih dje?jih maski i karnevalskih kostima od kojih su mnogi poput maski Charlie Chaplina, Joze ?kovacina, Crvenkapice, madame Pompadour i male cvje?arice, bili nagra?ivani. Uz pisanje i kreiranje karnevalskih maski i kostima Sini?a ?ular izra?uje slike od ?koljaka i vrstan je zborski pjeva?. Sada je ?lan zbora crkve sv. Frane. Bio je ?lan ?ibenskog Kola i mje?ovitog zbora Ivo Dru?i? Valent, a oku?ao se i u klapskoj pjesmi kao ?lan prve postave klape Maslina.

IN M EM ORIAM s

Milivoj Borani? Mit a Zagr eb, 29. VII. 1928. - ?i ben i k , 14. IV. 2019.

Ot i?ao je ?jor Mit a. Div skromnost i i predanog rada. Sport a?, sport ski pedagog, t rener i sport ski du?nosnik, za?et nik, gradit elj i nest or sport a ?ibenika, Zadra, Dalmacije, Hrvat ske, Egipt a i Turske. Dost ojan i ?ast an nosit elj plemenit e ideje Olimpijskog pokret a. Bez Milivoja Mit e Borani?a nemogu?e je napisat i knjige o povijest i Olimpijskih igara, Svjet skih i Europskih prvenst ava, Medit eranskih igara, a u njegovom ?ibeniku o povijest i ko?arke, veslanja, vat erpola, odbojke, rukomet a, at let ike, nogomet a, kuglanja... M ilivoj Bor an i?, nije se rodio u ?ibeniku, ali je igrom slu?aja ?iben?anin. Rodio se u Zagrebu, me?utim njegova je majka 1928. godine ?urila da ?to prije bude uz svog mu?a St jepana koji je ve? bio u ?ibeniku gdje je 15. travnja 1928. godine utemeljio obiteljske tvornice sapuna Labud, pa je Milivoj tek u ?ibeniku upisan u mati?ne knjige ro?enih. Tvornica se nalazila u dana?njoj Ulici fra Stjepana Zlatovi?a, preko puta sada?nje zgrade FINA-e, u zgradi u ?ijem je prizemlju ranije bila Tvornica sapuna Slavija. U posao proizvodnje sapuna Stjepan Borani? je u?ao s partnerom, a tvornica je dobro napredovala pa se 1938. godine spominje kao jedno od boljih ?ibenskih poduze?a koje se uspje?no razvija i pove?ava proizvodnju. Stjepan Borani? se spominje kao stru?njak s 35 godina iskustva u toj djelatnosti, zbog ?ijeg znanja i

iskustva su sapuni ?ibenskog brenda Labud bili tra?eni i u Zadru, Splitu i Zagrebu. Njegov Labud proizvodio je tri vrste sapuna, Galeb, sapun za pranje rublja, nenadma?iv specijalitet svoje vrste koji u sebi nema sode ni drugih ?kodljivih sastojina pa stoga ?tedi rublje koje iz pranja izlazi kao snijeg bijelo i zato ga doma?ice naro?ito vole pogotovo jer se pri pranju malo tro?i, potom bijeli sapun za pranje rublja Marscille od kokosovog bra?na i Zeleni sapun od maslinova ulja za ?i??enja u ku?anstvu. Borani? je sirovine za svoje sapune uvozio iz Francuske,

Cejlona i Argentine, a me?u prvima je u Dalmaciji za proizvodnju sapuna koristio maslinovo ulje, lavandu s otoka Hvara i samoniklo aromati?no bilje.

?ubi?evcem slabo poznati sport, ko?arku.

Tvornica sapuna Stjepana Borani?a ugasila se uo?i Drugog svjetskog rata pod nejasnim okolnostima, ali je potrajala dovoljno dugo da Milivoj, zahvaljuju?i solidnim obiteljskim prihodima, ?ivi bezbri?no ?ibensko djetinjstvo i ranu mladost.

Njih dvoje su 1946. godine okupili prve ?ibenske ko?arka?ice i ko?arka?e. Prve ko?arka?ice bile su Ankica Panjkot a, Ant onija Guberina, Sonja Glomus, ?ivana Bogdan, Slava Konjevoda, Pipa ?ari?, Slavenka Dunki?, Du?ka Marin?i?, Neva Kova?, Buba (Dubravka?) ?ori?, ?ivana Bogdan, ? Milet a, Vjera ?arac i Ksenija Bja?i?, a prvi ko?arka?i Boris Baica, Branko Gojanovi? Lasica, Neno Iljadica Ba?ilio, Borko Zaninovi?, Davor Bo?kovi?, Lovor Lepe?, Bo?ko Tarle, Vlado ?upanovi?, Nikica Iljadica Lala, Marko Baljkas, Jo?ko Vukov, Slaven Kara?ole, Mladen Friganovi? Mo?a, Davor Ilija?, ?ivko Kalauz, Vlat ko Terzanovi? i Milivoj Borani? Mit a.

Sportom se po?eo baviti kao dje?ak. Sve mu je i?lo od ruke i sve ga je zanimalo. Zajedno s drugom ?ibenskom djecom i mlade?i morao je brzo odrastati u paklu rata. ?ibeniku su 1941. godine okupirali talijanski fa?isti. Rat je zaustavio sve. Do?lo je doba smrti, terora i razaranja.

Idu?e 1947. godine odigrana je prva javna ko?arka?ka utakmica u ?ibeniku, a u prvoj ?ibenskoj ko?arka?koj ekipi uz Borisa Baicu, Branka Gojanovi?a Lasicu, Nenu Iljadicu Ba?ilia, Marka Baljkasa, Jo?ka Vukova, Slavena Kara?olu, Davora Ilija?a, Mladena Friganovi?a Mo?u i ?ivka Kalaua bio je i Milivoj Borani? Mit a.

M ilivoj Bor an i? (dr u gi s lijeva) k ao ?lan ?iben sk e picigin ek ipe 1946. godin e. Kada je rat zavr?io Milivoj se vratio u ?kolu. I?ao je u gimnaziju, ali je srednju ?kolu zavr?io u Zadru. U gladnim i oskudnim poratnim godinama razvio se u vrsnog sporta?a. Igrao je nogomet, rukomet, vaterpolo, odbojku, sudjelovao je na atletskim natjecanjima, a bio je i odli?an vesla? pa je ve? kao petnaestogodi?njak postao ?lan VK Krka. Kao mladi?a sportske gra?e i primjerene visine uo?ili su ga gimnazijski profesori tjelesnog odgoja Milica i Zlat ko Res - Korit i?, bra?ni par koji u ?ibenik donio novi, do tada u gradu pod

U ekipi koja je odigrala prvu javnu ko?arka?ku ut akmicu u ?ibeniku 1947. godine bio je i Milivoj Borani?. Tako je Milivoj u?ao u povijest ?ibenskog sporta kao jedan od za?etnika ?ibenske ko?arke. Igrao je i za prvi ?ibenski ko?arka?ki klub KK Meteor odnosno KK Lokomotivu, a kao odli?an ko?arka? afirmirao se u Zadru. Za KK Zadar po?eo je igrati 1953. godine. Stigao je kao poja?anje nakon ?to je Zadar 1952. godine ispao iz prve savezne lige. Tako je postao drugi ?iben?anin, uz Branka Gojanovi?a Lasicu, (u to doba najboljeg strijelca Hrvatske) u KK Zadar. On i Borani? bili su tako predvodnici generacije koja je stvorila slavnu zadarsku ekipu koju ?e ubrzo nakon njih predvoditi Gisuseppe Gierga i Kre?o ?osi?. Zadrani ka?u, bog je st vorio

KK Zadar 1953. godin e. Pr vi s lijeva je ?iben ?an in Br an k o Gojan ovi? Lasica, a pet i s lijeva je M ilivoj Bor an i? M it a.

?ovika, a Zadar ko?arku, ali u tome su im u za?etku pomagala i dvojica ?iben?ana. Iste godine kada je u?ao u prvu postavu KK Zadar, Milivoj je uspje?no polo?io ispite za vi?eg vesla?kog trenera i dobio posao nastavnika tjelesnog odgoja u zadarskoj Gimnaziji, a potom i u zadarskoj Ekonomskoj ?koli, gdje je radio do 1960. godine.

Na Prvenstvu Dalmacije bio je drugi na 800 metara, a drugo mjesto osvojio je i na Prvenstvu Hrvatske na 800 metara i ?tafeti 4 X 100 metara. Kao predstavnik ?ibenika, Hrvatske i tada?nje Jugoslavije bio je sudionik Svesokolskog slet a u Pragu 1948. godine. Bio je svestran, neumoran i uspje?an. Do 1948. godine uspio je zavr?iti Vi?u fiskulturnu ?kolu u Zagrebu. Usporedo sa ?kolovanjem i bavljenjem sportom 1948. i 1949. godine obna?ao je du?nost fiskulturnog referenta Narodnog odbora Op?ine ?ibenik te stru?nog tajnika Fiskulturnog saveza Dalmacije u Splitu. Sli?no je bilo i u Zadru u kojeg je oti?ao 1952. godine. U tom je gradu 1953. godine dok je igrao za KK Zadar bio je trener u zadarskom

M ilivoj Bor an i?, t r en er zadar sk og vesla?k og k lu ba Jadran. Prije odlaska u Zadar i kratke, ali uspje?ne epizode u KK Zadar, Milivoj Borani?, legendarni ?ibenski ?jor Mita uspio je ostaviti dubok trag u ?ibenskom sportu. Ve? 1946. godine bio je ?lan osmerca VK Krka koji je osvojio naslov juniorskog, a 1948. godine i naslov seniorskog prvaka dr?ave. Boje ?ibenika uspje?no je branio kao atleti?ar.

Legen dar n i ?jor M it a bio je i vr st an sk ija?

Umjesto planirane ?etiri, ?jor Mita je ostao u Egiptu punih 9 godina, do 1969. godine, a u Egipat ?e se ponovno vratiti 1991. i trenirati egipatsku reprezentaciju do 1993. godine te jo? jednom od 1995. do 1997. godine. Kao renomirani me?unarodni sportski stru?njak ?ibenski ko?arka?, atleti?ar i vesla? 1969. godine ne bio pozvan u Tursku gdje ?e do 1971. godine biti trener turske vesla?ke reprezentacije s kojom je osvojio osmo mjesto u Europi. To nije bio kraj njegovog rada u Turskoj. Ponovno je u tu zemlju oti?ao 1975. godine i tamo uspje?no radio s turskim vesla?ima sve do 1984. godine. vesla?kom klubu Jadran, s ?ijim je juniorskim i ?enskim osmercem 1954. i 1955. osvojio naslove dr?avnih prvaka. Njegov rad i uspjesi nisu ostali nezapa?eni. Ve? 1960. godine ukazano mu je nevjerojatno povjerenje. Na tra?enje Ujedinjene Arapske Republike, dr?ave koju su od 1958. do 1961.

godine tvorili dana?nji Egipat i Sirija, ?iji je predsjednik bio Gamal Abdel Naser,jedan od osniva?a Pokreta nesvrstanih 1955. godine,uz Josipa Broza Tit a i Jav?harl?al Nehrua, Savez sportova SFR Jugoslavije ?alje ga kao namje?tenika Olimpijskog komit et a UAR-a u Kairo gdje odmah postaje savezni vesla?ki trener. Pokazalo se da je izbor ?iben?anina Borani?a bio pun pogodak. Ve? na Mediteranskim sportskim igrama u Napulju,nakon raspada UAR-a neovisnog Egipta,posti?e fantasti?ne rezultate s reprezentacijom. Svi egipatski ?amci vratili su se s medaljama, a Egipat postaje vode?a vesla?ka sila na afri?kom kontinentu koja ozbiljno konkurira najboljim europskim i ameri?kim vesla?ima. Egipatski vesla?i posti?u veliki uspjeh i 1964. godine na Olimpijadi u Tokiju te na svjetskom prvenstvu na Bledu.

U me?uvremenu, od 1971. do 1973. godine bio je trener vesla?a VK Krka u ?ibeniku. Kratko, ali dovoljno da iznova zauzme istaknuto mjesto u njegovoj sportskoj povijesti. Tada, 1972. "Krkin" osmerac koji je on trenirao 1972. godine uvjerljivo je u utrci na 6500 metara pobijedio

Prepoznat kao vrstan stru?njak Milivoj Borani? je 1963. godine postao predava? na Visokoj fiskulturnoj ?koli u Kairu.

Nepr ocjen jiv je dopr in os M ilivoja Bor an i?a u izgr adn ji ?iben sk ih spor t sk ih objek at a.

punih devet godina, sve do 1984. godine.

slavne britanske Cambridgea!

osmerce

Oxforda

Izbornik vesla?ke reprezentacije Jugoslavije prvi je put postao 1971. godine, a na tu se du?nost vratio 1975. godine i na njoj ostao

1975. godine ponovno je u Turskoj, a u ?ibenik se vra?a 1984. godine te s vesla?ima Krke gotovo cijelo desetlje?e u kategoriji ?etverca i osmerca posti?e velike uspjehe na dr?avnim natjecanjima. Kao sportski stru?njak s golem iskustvom i zna?ajnom me?unarodnom reputacijom imenovan je 1979. godine za potpredsjednika Odbora VIII. mediteranskih igara u ?ibeniku, a idu?e 1980. godine postavljen je na du?nost tajnika SIZ-a (Samoupravne interesne zajednice) Op?ine ?ibenik za fizi?ku kulturu u ?ibeniku. Na toj ?e du?nosti ostati do 1990. godine. Tijekom tih 10

Vesla?i Oxforda i Cambridgea u ?ibeniku 1972. godine.

pro?irivanju i osuvremenjavanju sportskih objekata. Njegovo ?ivotno djelo trebala je biti izgradnja sportskog kompleksa na Biocima. Taj projekt je pomno razradio i do u tan?ine osmislio. Na ?alost, njegov se san nije ostvario. Planove je prekinuo Domovinski rata, a nakon rata se situacija promijenila pa je projekt Bioci pao u zaborav.

godina imao je iznimno va?nu ulogu u razvoju i afirmaciji ?ibenskog sporta, posebno u izgradnji,

Nakon druge egipatske epizode i povratka u ?ibenik 1993. godine, na neo?ekivan na?in oboga?uje svoju ionako bogatu i raznoliku sportsku karijeru. Postaje direktor nogomet nog kluba ?ibenik (1993.-1995.), a nakon tre?eg odlaska u Egipat i povratka u ?ibenik 1997.

M ilivoj Bor an i? M it a i legen dar n i vesla? M at ija Lju bek .

Ot vor en je n ove k u glan e KK ?ubi?evac. Na pr oslavi 70. objelt n ice pr ve ?iben sk e k o?ar k a?k e u t ak m ice.

godine u ?ibenik postaje ?lan Izvr?nih odbora Saveza sportova Grada ?ibenika i Saveza sportova ?ibensko - kninske ?upanije. Kraj sportske karijere do?ekao je na neo?ekivanom mjestu, na du?nosti predsjednika Kugla?kog kluba ?ubi?evac. Kao trener, selektor i du?nosnik reprezentacija Jugoslavije, Egipta i Turske, Milivoj Borani? Mita bio je sudionik Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, Mexico Cit yju 1968. godine i MĂźnchenu 1972. godine. Na Olimpijadi u MĂźnchenu sudjelovao je kao trener reprezentativnog osmercu sastavljenog od vesla?a ?ibenske Krke i zadarskog Jadrana. Sudjelovao je na deset svjetskih, europskih i mediteranskih vesla?kih prvenstava. Bio je ?lan Skup?tine Hrvatskog olimpijskog odbora. Kao ?ovjek i sporta? za poraz nije znao, prvu bitku izgubio je 2019. godine u 91. prvoj godini

M ir o Kot ar ac i M ilivoj Bor an i?

INTIM NA POVIJEST

?iben?ane privla?e int elekt ualne ?ene, ali za njih gube int eres ako nisu erot i?ne ?ibenski odjeci polemike o ?enskom pit anju izme?u split ske feminist kinje Kat arine St ankovi?, danske knji?evnice Karin MichaĂŤlis i ?elnice zagreba?kog ?enskog pokret a, Mire Vodvarka - Ko?noda u Zagrebu 1928. godine.

?i ben ?an k am a n i j e dov ol j n o da i h m u ?k ar ac sam o er ot sk i obo?av a i er ot sk i zadov ol j i . On e h o?e n j egov o t r aj n o po?t ov an j e i odan ost k ao i l j u bav , al i n e bezu v j et n u j er i m bezu v j et n a m u ?k ar ?ev a l j u bav i de n a ?i v ce. Kakva treba biti moderna ?ena, bilo je sredi?nje pitanje velike debata o polo?aju ?ene u dru?tvu, pravima ?ena, ?enskoj spolnosti i feminizmu koja je vo?ena 1928. godine u dvorani kazali?ta Tu?kanac u Zagrebu. Debata je uslijedila nakon predavanja splitske intelektualke Kat arine St ankovi? o ?enskom pitanju odr?anog pod pokroviteljstvom revije Nova Europa. Debatu je vodila danske knji?evnice Karin MichaĂŤlis, nestorica danske ?enske knji?evnosti poznata po romanima u kojima na istan?ani na?in i s dubokim razumijevanjem govori o ?enskoj problematici u dru?tvu svog vremena, a veliku je raspravu o?trim istupom zakuhala borbena ?elnica

?iben?anka...

Pari?anka...

zagreba?kog ?enskog pokreta Mira Vodvarka Ko?noda.

Fem i n i st k i n j e k ao bol j ?ev i ci n am e?u ?en i i st u l j u bav n u sl obodu k ak v u i m aj u m u ?k ar ci Ukratko, Katarina Stankovi?, koja sebe ne smatra feministkinjom, i nipo?to ne simpatizira feminizam, kazala je da feminizam smatra socijalno ekonomskm problemom i da taj pokret ide premalo za tim da unutarnji ?enin ?ivot oslobodi i u?ini ga

i ?iben?anin 1928. godine.

neovisnim od mu?karca. -Psihi?ki ?ivot mu?karaca posve je druk?iji od psihi?kog ?ivot a ?ena, kazala je Katarina Stankovi? i dodala, Apsurdno je da feminist kinje post avljaju princip jednakost i jer jedino ravnopravnost t reba bit i lozinka i religija feminizma. Kao ?t o ?ena nije mu?karcu po svojoj psihi jednaka, t ako nije ni njena ljubav jednaka njegovoj. Karakt erist ika ljubavi mu?karca je nepost ojanost , dok je glavno obilje?je ?enske ljubavi vjernost . St oga feminist kinje ne mogu od mu?karca zaht ijevat i da svoj erot ski ?ivot ude?avaju prema principima koji zaht ijevaju jednaki moral za oba spola i t ra?it i da mu?karci u svom ljubavnom ?ivot u slijede njihove principe. One rade ist o ?t o i bolj?evici koji name?u ?eni u ljubavi ist u slobodu koju imaju mu?karci.

naravi. Zat o ga ?ena mora pot puno osvojit i ?t o ne?e mo?i post i?i obrazuju?i samo svoj int elekt zat o ?t o ?eni u?enje vi?e ?kodi nego korist i jer joj oduzima njenu pravu ?ud. Ist o t ako, ?ena ne?e post i?i cilj ako ide samo za t im da mu?karca ushit i samo svojom vanj?t inom.

In t el ek t u al n e i er ot sk e ?en e

-Bio bi anakronizam danas, u doba razvoja diferencijalne psihologije koja dokazuje razlike ?ak i izme?u mu?karca i mu?karca, izme?u ?ene i ?ene, t vrdit i da je jedan spol ima ist e sposobnost i kao i drugi. Feminizam koji t vrdi da ?ene imaju ist e sposobnost i kao mu?karci odavno je pokopan. Feminizam t ra?i da se ?enama da prilika da kult iviraju one sposobnost i koje u sebi imaju i ravnopravno ut je?u na izgradnju dr?ave i dru?t va. Cilj feminizma, kazala je Vodvarka - Ko?onda, nije udvost ru?it i broj bira?a davanjem prava glasa ?enama nego sa?uvat i ?ene od ut jecaja mu?kog ment alit et a t ako da ost anu vjerne same sebi i post anu majke novog produhovljenog svijet a koji se

Katarina Stankovi? je iznijela tezu da je feminizam stvorio dva tipa ?ene. -Prvi t ip je skroz int elekt ualan, kazala je ona, i t o su prave feminist kinje, koje izgra?uju?i samo svoj int elekt idu t ako daleko da od sebe zaht ijevaju i ono ?t o im je priroda kao ?enama u?inila nemogu?im. Drugi t ip ?ena su one koje ne prist aju na feminizam nego ost aju skroz erot ske prirode. I jedna i druga ?ena mo?e mu?karca odu?evit i, ali ga ne mogu t rajno zadr?at i, a zadr?at i mu?karca t o je prirodna narav svake ?ene. S druge st rane, mu?karac t reba ?enu, ali ne jednu. To je priroda njegove

Svoje izlaganje, nagla?avaju?i da zazire od feminizma, Katarina Stankovi? je zaklju?ila, pozivom da se nastavi borba da ?ene dobiju pravo glasa, ali ne zat o ?t o su ?ene i mu?karci jednaki nego zat o da se u polit ici ?uje i glas srca.

?en a j e m aj k a n ov og pr odu h ov l j en og sv i j et a Replicirala je zagreba?ka feministica Mira Vodvarka - Ko?onda.

Kalelarga 1928.

Cocquete...

i dame.

t reba rodit i, a u kojem ?e one t oplinom srca bit i prot ut e?a hladnom mu?kom razboru. Karin MichaĂŤlis, zbunjeno je priznala da jo? nije ?ula tako zanimljivu debatu te priznala da je slu?aju?i glavnu predava?icu cijelo vrijeme imala osje?aj da slu?a govor mu?karca: -?udim vam se ?t o t oliko zaziret e od ?enskog int elekt ualizma i ?t o se u va?em predavanju osje?a t ako malo srca za ?ene.

?i ben sk i ok si m or on : er ot i ?n e i n t el ek t u al k e Velika, ?estoka i visoko intelektualna debata o ?enskom pitanju imala je veliki odjek u tada?njoj dr?avi, ali i u ?ibeniku u kojem je naglo bujala emancipacija ?ena koje su po?ele nositi hla?e, izlaziti u kavane, pu?iti na javnom mjestu, baviti se sportom i uplitati se u politiku. Teza da ?ist o int elekt ualna ?ena kao i ?ena erot ske prirode mogu mu?karca odu?eviti, ali ga ne mogu trajno zadr?ati, prihva?ena je u ?ibeniku s odobravanjem, ali uz navo?enje nekih ?ibenskih specifi?nosti. Prije svega, upozoreno je, u ?ibeniku post oje int elekt ualne ?ene koje su skroz erot ske prirode, kao i prirodno erot ski obdarene ?ene koje su obrazovane i int elekt ualno sna?ne t e da je

Karin MichaĂŤlis problem u t ome ?t o one nikada nisu i jedno i drugo nego su prema prilici, prigodi i zgodi ili int elekt ualne u t olikoj mjeri da su superiorne mu?karcima ili su koket no erot i?ne do t e mjere da se uop?e ne vidi da su int elekt ualne.

?i ben ?an e pr i v l a?e i n t el ek t u al n e ?en e, al i za n j i h gu be i n t er es ak o n i su er ot i ?n e Problem je jo? slo?enijim jer ?iben?ankama nije dovoljno da ih mu?karac samo erotski obo?ava i erotski zadovolji. One tra?e njegovo trajno po?tovanje i odanost kao i ljubav, ali ne bezuvjetnu jer ?iben?ankama bezuvjetna mu?kar?eva ljubav i mu?kar?ev odnos prema njima kao bo?anstvima, kratko re?eno, ide na ?ivce.

?ibenske dame tridesetih godina dvadesetog stolje?a.

Zato ?iben?anka, bilo intelektualne bilo erotske naravi, na svaki na?in nastoji potpuno osvojiti svog mu?karca, ovladati njime i zarobiti ga, a da pri tome sama ostane slobodna. Neke to posti?u ja?aju?i svoj intelekt, ali svjesne da ?isti jaki ?enski intelekt u vezi sa ?iben?anima samo ?kodi, ne zanemaruju svoju ?ensku erotsku bit. One se spremno i spretno prilago?avaju specifi?nosti ?ibenskih mu?karaca da ih privla?e intelektualno jake ?ene, ali da za njih brzo gube zanimanje, ako nisu eroti?ne.

To su iskusile mnoge intelektualno jake ?ene iz drugih gradova ili inozemstva koje su se udale za ?iben?ane. Taktika intelekta privu?i ?e nao?ita ?ibenskog mu?a, ?ak ?e u njemu i strast probuditi pa ?e ga nagnati i na izazov da osvoji intelektualno ja?u ?enu od sebe, ali on se intelekta brzo zasiti. Ako uz intelekt nema eroti?nosti, ?iben?anin nema izlaza pa se propije ili ode da se nikada ne vrati.

N ev ol j e ?i ben ?an a s k ok et am a, v r t i r epk am a i dam am a Mo?an int elekt , ?ibenska je teza, oduzima ?eni njenu pravu ?ud, ali ni t akt ika da se mu?karca zanese samo svojom ljepot om, jo? gore infant ilno??u, nije dobra. Ist ina, ?ena mo?e mu?karca svojom vanj?t inom ushit it i do t e mjere da ost ane bez pamet i, ali i t u mora post ojat i mjera. Da, napadna koket a, namirisana namigu?a, modna vrt irepka obrijana vrat a i razreza na suknji do iznad koljena, privu?i ?e mu?karca, pridobit ?e ga, ali ?e ga brzo izgubit i ako nast avi sa svojom t akt ikom. Mu?karci vole posrnut i za napadno odjevenim koket ama, ali se uz njih ne zadr?avaju. Post oji kod njih i nelagoda da se u javnost i pojave s koket ama. Ist u nesigurnost i nelagodu izaziva pojava nao?it a ?iben?anina, ali iz prosje?nog st ale?a ili po naravi skromna, u dru?t vu dame. Problem je s damama ?t o su samopouzdane i elegant ne, nikada ne pokazuje znakove ljut nje, ne kri?aju noge kada sjede nego ih lagano spoje,

nagnu koljena i opu?t eno prekri?e gle?njeve, pa je t e?ko razlu?it i jesu li int elekt ualne ili nisu kada se ukazuju u duhu t ako uzvi?ene erot i?nost i.

?en e u ?i ben i k u t r ebaj u dobi t i pr av o gl asa, al i n e i pr av o da se bav e pol i t i k om Kakve su bile daljnje ?ibenske polemike prouzro?ene zagreba?kom feministi?kom debatom, ne zna se jer o tome nema dovoljno pisanih tragova, ali i iz dostupnog mogu?e je sa?eti dva zaklju?ka:

1. ?iben?ani i ?iben?anke prihvat ili su kao t o?nu t ezu Mire Vodvarka Ko?onda da je mu?karac most k ljep?emu, vi?emu, ?ivot u i Sunce oko koga se kre?e ?ivot ?ene koja t reba da se zadovolji ulogom mjeseca. 2. ?enama i int elekt ualnim i erot ske prirode, op?enit o svim ?enama uklju?uju?i i udovice, u ?ibeniku t reba dat i pravo glasa i pravo. odlu?ivanja o dr?avnim i dru?t venim pit anjima, ali ne i pravo bavljenja polit ikom.

M ODNA OAZA U SRCU ?IBENIKA VOLIM O ?IBENSKO NOSIM O ?IBENSKO ULICA PEKARSKA 1 KONTAKT: DJINAGRBIN@GM AIL.COM TELEFON: 022/ 213-169 M OB. 0989228878

Pje?a?ke st aze Nacionalnog par ka Kr ka 3. dio

22 POU?N O-PJE?A?KE STAZE - 47 KILOM ETARA LJEPOTE I N EZABORAVN IH DO?IVLJA JA

Pje?a?ke staze i vidikovci Nacion aln og par k a ?Kr k a? pru?aju istinski do?ivljaj prirode i o?aravaju?ih krajolika, ali i neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih stani?ta. Na prostoru tog nacionalnog parka, za?ti?enom prostoru posebne ljepote i iznimnih prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti s ?uvanim ekolo?kim sustavom, ure?ene su 22 pou?no - pje?a?ke staze. Njihova ukupna du?ina je 47 kilometara, a svaka od njih neiscrpna je riznica ljepote i iznimnih do?ivljaja. Staze su lako dostupne i ozna?ene su tako da je nemogu?e zalutati i izgubiti se. Du? njih su postavljene i edukativne plo?e pa se kroz rekreativne ?etnje prirodom mo?e i puno toga nau?iti.

STAZABILU?I?ABUK DU?INA: 300 met ara OCJENA:Atraktivna,pomalomisti?nastaza,zbogstrmine naporna pri povratku na polaznu to?ku. Prati makadamski i poljski put do rijeke Krke, sa strmim spustom odnosno usponom. Lagana je i ugodna rekreativnastaza. NAPOMENA:Potrebnoje predvidjetipovratakna polazi?nuto?kujer ovastazanijekru?na. http://www.npkrka.hr/clanci/staza-Bilusica-buk/548.html

stazom, koja se spu?ta niz brinu i slijedi put kojim je okolno stanovni?tvo stolje?ima silazilo do Krke da bi zahvatilo vodu ili samljelo ?itarice u vodenicama ?iji su ostaci jo? vidljivi, uzbudljiv je bijeg u prirodi o kakvom smo nekad ?itali u dje?jim romanima.

STAZAM ARASOVIN E DU?INA: 2700 metara OCJENA: Relaksiraju?a rekreativna staza koja vodi kroz, za Prominski kraj , neobi?no bujnu vegetaciju. NAPOMENA: Staza nije kru?na pa treba predvidjeti povratak na polaznu to?ku te uzeti u obzir njenu ukupnu du?inu od 5400 metara.

Bilu?i?a buk, prvi od sedam slapova rijeke Krke, hu?i 16 kilometara nizvodno od njenog izvora. Skriven duboko u kanjonu i bujnoj vegetaciji taj slap doima se kao da pripada svijetu Grimmovih bajki. Dovoljno je tek malo ma?te da biste ugledali vile kako zaigrano ple?u okupane raspr?enim kapljicama vode i jednoroge kako piju bistru vodu jezerca podno slapa. Uz obale Krke tu je nekoliko malenih polja na kojima lokalno stanovni?tvo sadi povr?e. Na prilazu tom slapu ure?en je vidikovac sa stolom i klupama za odmor i okrjepu. ?etnja

http://www.npkrka.hr/clanci/Staza-Marasovine/549.html Do po?etka staze Marasovine dolazi se automobilom, iz naselja Marasovine na cesti Oklaj ? Ljuboti? ? Knin. Kroz ?umarke graba, hrasta, klena i jasena ona vodi prominskom obalom Krke do starih vodenica, stupa i pojili?ta nizvodno od Bilu?i?a buka

i do ?avlinova brzaca, jedinog pravog brzaca na rijeci Krki. Do njega od zaseoka Marasovine vodi zapu?teni poljski put, dug ?esto metara. ?avlinov brzac i Bilu?i?a buk samuju u gotovo dvanaest kilometara dugom gornjem dijelu kanjona rijeke Krke. Na njegovoj desnoj strani usje?ena je ?eljezni?ka pruga Knin ? Zadar. Nekada su tim putovima tr?ala djeca iz okolnih bukovi?kih i prominskih sela da bi se kupala u rijeci. Danas je manje ?ivosti, ali vi?e mira. Koliko je bila ?ustra u kanjonu, Krka se ovdje smirila, okupav?i kamenjar svje?inom i zelenilom. U zaseocima Promine i Bukovice zasigurno ?ete prona?i mjesto na kojem ?ete otpo?inuti nakon ?etnje, ne?to ukusno prezalogajiti i okrijepiti se izvrsnim doma?im rakijama i likerima od maj?ine du?ice, lazarike, ma?urana ili vrisak koji djeluju blagotvorno na zdravlje, ljepotu i dobro raspolo?enje.

iznad Brljana, povezuje taj slap s Manojlovcem, najvi?im slapom na Krki. Staza je pitoma, a pogled s nje na meku plodnu zemlju, odnosno jezera koja se u dolini izme?u slapova stvaraju u prolje?e kada je vodostaj Krke vi?i, privla?an je i umiruju?i. ?etnja ovom stazom neobi?an je i neo?ekivan do?ivljaj Krke i njenih obala.

STAZAM AN OJLOVAC DU?INA: 360 metara OCJENA: Kratka staza s s blagim spustom i usponom koja vodi do znanog carskog vidikovca ure?enog u dvije razine koje su spojene stepenicama. NAPOMENA: Staza nije kru?na, ali nije duga pa je napor zanemariv.

STAZABRLJAN- M AN OJLOVAC DU?INA: 910 metara OCJENA: Atraktivna rekreativna staza s blagim spustom i usponom na po?etnom dijelu. NAPOMENA: Staza nije kru?na pa treba predvidjeti povratak na polazi?nu to?ku. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-brljan-manojlovac/325.html

Na po?etak staze koja povezuje slap Brljan i Manojlova?ke slapove najlak?e je do?i s parkirali?ta na zavoju ceste Oklaj ? Kistanje, neposredno iznad slapa Brljan. Prijelaz preko rijeke Krke, koji je u anti?ko doba povezivao Bukovicu i Prominu (Promonu), bio je dijelom mre?e rimskih putova u Dalmaciji. Staza na lijevoj obali rijeke, neposredno

http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-manojlovac/320.html

Staza Manojlovac jedna je od najpoznatijih i najstarijih izletni?kih staza na desnoj obali rijeke Krke. Vodi od prometnice Knin - Kistanje do vidikovca iznad spektakularnih Manojlova?kih slapova, najvi?ih slapova rijeke Krke.

STAZA PERICE DU?INA: 1800 metara OCJENA: Zahtjevna u povratku dosta naporna staza koja se strmo spu?ta do rijeke Krke. NAPOMENA: Staza nije kru?na. Pri povratku treba voditi ra?una o strmom usponu do polazne to?ke. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-perice/323.html

Car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabet a Bavarska

Tom su stazom, da bi u?ivali u ljepoti Manojlovca, 1875. godine pro?etali i austrijski car i hrvatsko - ugarski i ?e?ki kralj Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta Bavarska, slavna Sisi, prelijepa carica i kraljica Ugarske. Plo?u s Carevim likom i popratnim tekstom na stijeni, u narodu zvanu Careva glava, 1899. godine postavio je Joso Modri? kao dar stanovnicima Kistanja. Pored Careve glave, gdje je izvorna uni?tena Modri?eva plo?a zamijenjena replikom, ure?en je vidikovac koji ima dvije razine me?usobno povezane stepenicama. Odatle se pru?a najljep?i pogled na tre?i, najvi?i i, prema mi?ljenju mnogih, najljep?i slap rijeke Krke dug oko 500 i ?irok od 80 do 100 m. Sastoji se od niza sedrenih barijera visokih 59,6 metara. Don Kr st o St o?i? ?ibenski kroni?ar don Krsto Sto?i? ovako je 1927. godine opisao Manojlova?ke slapove: Oko voda svud zelenilo, rosna mahovina i li?aji, br?ljan, koji se penje, i vilinkosa koja se spu?t a niz klisure. Eno t amnozelenog javora, lisnat e smokvenice, vrba jadikovka, srebrolist ih t repet ljika i vit ih jela. Voda se najprije modri kao u dubokim jezerima, prot je?e podno gordih klisura i mrkih lit ica, proviruje uz grebene, pla?e zelene ot o?i?e, gust o grmlje, preska?e manje zapreke i ?edno se u bjelini pu?t a niz ?iroku st epenicu.

Stazom Perice silazi se u kanjon rijeke Krke izme?u utvrda Ne?ven i Tro?enj je u srednjem vijeku povezanih mostom koji je spajao Bukovicu i Miljevce. Stazi se prilazi s proplanka nedaleko od utvrde Ne?ven (nema ure?enog parkirali?ta) nedaleko od utvrde Ne?ven, na lijevoj obali rijeke Krke. Bedemi utvrda izgra?eni na rubovima kanjona, na suprotnim obalama jedne rijeke, uzbudljive su vedute koje u misli prizivaju burnu pro?lost hrvatskih plemi?kih obitelji ?ubi?a i Nelipi?a, ali i legendu o nesretnim mladencima i tu?nome ocu, knezu Bogoju, koji je u zidove utvrda Ne?ven i Tro?enj dao zazidati dvije seoske djevojke, sestre blizanke, da danju i no?u pla?u za njegovim sinom Bogdanom. On se utopio spa?avaju?i svoju zaru?nicu Miljevu od stra?noga zmaja. Staza Perice spu?ta se niz brinu do Bibi?a brzaca, a on ozna?ava kraj plovnoga toka rijeke Krke. Tu se okre?u brodovi koji putnike voze na izlet od Ro?koga slapa do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda, koje su se

STAZA RIM SKI PUT DU?INA: 630 metara

Staza se strmo spu?ta Manojlovca i put natrag je zahtjevan

OCJENA:

iznad Manojlova?kih slapova prelazio preko Krke. U anti?ko je doba dobio jo? ve?u va?nost jer su ga Rimljani, vrsni graditelji cesta ?to je i danas vidljivo, uredili tako da je stolje?ima bio jedna od najva?nijih anti?kih prometnica du? isto?ne obale Jadranskog mora.

NAPOM ENA: Staza nije duga, ali je dosta naporna posebno u povratku. http://www.npkrka.hr/stranice/pjesacka-staza-rimski%20put/324.html

Ako se niste nau?ivali pogleda na Manojlovac s Carskog vidikovca, uputite se strmim spustom niz kanjon do starih vodenica, koje se, nakon ?to su utihnuli njihovi mlinovi, skrivaju u gustom raslinju. Tu na vla?nim i sjenovitim mjestima raste gospin vlasak (Adiantum capillus veneris), rijetka svojta papratnja?e, u narodu poznat i kao gospine ili viline vlasi. U mitologiji se gospin vlasak povezuje s ljepotom i ljubavlju, a u kr??anstvu je jedna od brojnih biljaka posve?enih Majci Bo?joj. Ovom se stazom prema Krki silazi niz drevni put koji su prije vi?e od dva milenija koristila ilirska plemena i rimski vojnici, ali ona potje?e jo? iz prapovijesnih vremena kada je bila dijelom drevnog trgova?kog puta koji je na tom mjestu,

Jest e

...da se 1928. godine, plove?i iz ?ibenika prema Skradinskom buku, u Prukljanskom jezeru nasukala jaht a Harryja Gordona Selfridgea, ameri?ko - brit anskog magnat a, vlasnika lanca robnih ku?a Selfridges, ?iji je ?ivot prikazan u izvrsnoj TV seriji "Gospodin Selfridge" snimljenoj 2013. godine?

Tek kratka vijest objavljena u rubrici zanimljivosti, otkriva da se 1928. godine, pri plovidbi iz ?ibenika prema Skradinskom buku, na pje??ani sprud u Prukljanskom jezeru nasukala luksuzna jahta Conqueror (?ibenski novinar Makale pogre?no je napisao Conquedor). Navedeno je da je jahta imala 38 ?lanova posade te da im je u pomo? odmah prisko?io brod Jugoslavenske kraljevske mornarice Mo?ni koji je bio na vezu u ?ibeniku. Jahta je lako odsukana i odmah je nastavila plovidbu jer nije pretrpjela nikakva o?te?enja.

zn a l i ... ?ibenske znamenitosti, pro?etao ?ibenikom pa mo?da i zastao pred izlozima tada najljep?ih dalmatinskih du?ana na ?ije su izloge i asortiman bili ponosni njihovi vlasnici, ugledni ?ibenski trgovci, zlatari, ljekarnici i slasti?ari Vu?i?, Anweiler, Radi?, ?ervar, Maru?i?, Mit rovi?, Babi?, Lauri?... Dolazak Selfridgeove jahte u ?ibenik, gdje se zadr?ala neko vrijeme kako bi ukrcala ukrcala ugljen za svoje parne strojeve, prije vi?e od 90 godina i njena plovidbe preko Prukljana do Skradina i Skradinskog buka, izvanredno su zanimljivi posebno u dana?nje vrijeme kada je i u Hrvatskoj s velikim uspjehom prikazana izvanredna britanska televizijska serija Gospodin Selfridge (Mr. Selfridge). Serija opisuje ?ivot ekstravagantnog i vizionarskog ameri?kog poduzetnika Harryja Gordona Selfridgea u doba kad su se ?ene prepu?tale u?icima ?to su ih donosile novoste?ene slobode i moderna era. Harry je tim ?enama ?elio udovoljiti, dati im mo? i odati po?ast pa im je ?irom otvorio vrata svoje rasko?ne

Devedeset godina kasnije tijekom istra?ivanja brodskih havarija u ?ibenskim vodama, otkrilo se da je vlasnik jahte Conqueror ameri?ko - britanski magnat, najugledniji i najbogatiji trgovaca na malo u Velikoj Britaniji, Harry Gordon Selfridge. Pouzdanih podataka nema, ali mogu?e je da je taj nevjerojatni ?ovjek, koji je dobio nadimak Gospodin St o Na Sat i proslavio se poslovnim konceptom uzdizanja rit uala kupovanja u uzbu?enje jednako seksu, bio na Conqueroru te da je sa svojim gostima, za koje se zna da su razgledali

Harry Gordon Selfridge

Luksuzna parna jaht a Conqueror Harryja Gordona Selfrigea koja se 1928 godine nasukala u Prukljanskom jezeru

robne ku?e u londonskoj Ulici Oxford i privukao ih nizom inovacija te modnih, kozmeti?kih i tehnolo?kih spektakla kao i potpuno novim odnosom kupac - prodava?. Gospodin Selfridge u slobodno vrijeme bio je kockar i, premda sretno o?enjen, veliki zavodnik, ali prije svega poduzetnik neiscrpne energije, nedosti?ne imaginacije, vizionar pionirskog i vratolomnog duha i gotovo mani?ne energije koji je trgovinu pretvorio u teatar ?ivota, a ritual kupovanja, kako je to sam definirao, u uzbu?enje jednako seksu. Autor je najva?nijeg trgova?kog poslovnog postulata: Kupac je uvijek u pravu. Harry Gordon Selfridge, (11. sije?nja 1858. - 8. svibnja 1947.) osniva? londonske robne ku?e Selfridges bio je jedan od najuglednijih i najbogatijih trgovaca na malo u Velikoj Britaniji poznat kao Earl of Oxford Street. Poslovnu karijeru zapo?eo kao desetogodi?njak kada je dobio posao raznosa?a novina. Dvije godine kasnije zaposlio se kao pomo?ni radnik u trgovini suhomesnatih proizvoda, a skromnom trgova?kom nadnicom financirao je svoj mjese?ni ?asopisa za dje?ake i dodatno zara?ivao od ogla?avanja u njemu. S 14 godina napustio je ?kolu jer je na?ao posao u banci u Jacksonu. Nakon ?to nije uspio polo?iti prijemni ispit za upis u Pomorsku akademiju, Selfridge je postao knjigovo?a u lokalnoj tvornici namje?taja Gilbert, Ransom i Knapp. Me?utim, ta je tvrtka zatvorena ?etiri mjeseca kasnije, pa je pre?ao u Grand Rapids gdje je radio kao prodava? osiguranja. 1876. godine dobio je posao u

veleprodaji jedne od najuspje?nijih trgovina u Chicagu. Tu je ostao 25 godina i polako napredovao do statusa mla?eg partnera, a kada se o?enio s Rosalie Buckingham ve? je bio stekao zna?ajno bogatstvo. Prvu vlastitu robnu ku?u Harry G. Selfridge and Co. otvorio je 1904. godine u Chicagu, ali ju je prodao uz golemu dobit ve? dva mjeseca nakon otvorenja. Odlu?io je povu?i se iz posla i u?ivati u bogatstvu. Tada je kupio i veliku luksuznu parnu jahtu Conqueror. No, 1906. godine na odmoru u London primijetio je da su tamo?nje trgovine primitivne u odnosu na ?ika?ke i velike pari?ke galerije, pa je odlu?io ulo?iti kapital u izgradnju suvremenog trgova?kog centra u tada zapu?tenoj i nepopularnoj Ulici Oxford. Robnu ku?u u Londonu koja je postavila nove revolucionarne trgova?ke i poslovne standarde otvorio je 1909. godine. Njegova radikalna ideja bila je da je kupovanje zadovoljstvo, a ne nu?nost i potreba. Jahtu Conqueror dopremio je u Veliku Britaniju i njom je u biranom dru?tvu krstario Mediteranom tako da je mogu?e da je na njoj bio i 1928. godine kada je bacila cimu na ?ibensku rivu i nasukala se u Prukljanskom jezeru.

Jest e

...da su se ?iben?ani 1927. godine t ra?ili bolju uli?nu rasvjet u da bi mogli razlikovat i prave od la?nih prosjaka?

?iben?ani su 1927. godine ultimativno, uz najavu neposluha, od gradske uprave zahtijevali da se poja?a uli?na rasvjeta te da se vrate sijalice na rasvjetne stupove oko hotela Krka. Zbog slabe uli?ne rasvjete, ?alili su se ?iben?ani, nije mogu?e razlikovati prave od la?nih prosjaka, naj?e??e ?ibenskih mladi?a i mularije koja "pod okriljem mraka pravi konkurencu ubogim prosjacima". Zahvaljuju?i "tankom svjetlu", la?ni prosjaci "salije?u osobito ?ene koje im milostinju ne daju iz samilosti nego iz straha". Bilo je i slu?ajeva napada la?nih prosjaka na prolaznike, a bolja bi rasvjeta upozorena je gradska uprava, uz sve ostalo dala ljep?i izgled ?ibeniku.

...da je 1924. godin e bicik lom u Sloven iju pobjegla ?iben ?an k a k oja je pr est ala voljet i svog m u ?a?

zn a l i ... ?ibenik je ja?i od Hollywooda, zapisao je 1925. godine novinar Manfred Makale. U Hollywoodu nesretne ?ene bje?e od svojih mu?eva brzim automobilima, no?nim vlakovima, prekooceanskim la?ama, luksuznim jedrilicama i zrakoplovima, a u ?ibeniku odva?ne nesretnice zdrava tijela i bistra uma bje?e nesretnika koji ih ne cijene, biciklom pedaliraju?i sve do Slovenije. Kada se doznalo da je ljupka supruga Ante Z. pobjegla od njega biciklom, cijeli je ?ibenik drukao za nju. Simpatije nisu uvenule nego su jo? vi?e procvjetale kada se doznalo da je odva?na gospo?a na svoj maratonski bijeg biciklom ponijela i sav mu?ev imetak u gotovini i vrijednosnim papirima. Na policijski poziv da gra?ani pomognu u pronala?enju bjegunice nitko se nije odazvao, a ni nov?ana naknada Ante Z. onome tko mu na?e i povrati ?enu, nije polu?ila uspjeh.

...da je pr va br u sion ica k or alja n a ot ok u Zlar in u bila ot vor en a 12. lipn ja 1933. godin e t e da je im ala jedn og zaposlen og br u sa?a i 9 u ?en ik a?

Jest e

Prvu brusionicu koralja na Zlarinu, otoku duge i bogate koraljarske tradicije, u lipnju 1933. godine otvorio i posvetio zlarinski ?upnik don Per o ?pik a. Na sve?ano otvaranje brusionice do?li su visoki du?nosnici Kraljevine Jugoslavije i Primorske banovine i izaslanici bana Josipa Jablan ovi?a. Radionica je otvorena u zgradi Kor aljar sk o - spu ?var sk e zadr u ge koja je osnovana 1931. godine, a imala je 40 zadrugara. Prvi nau?nik u brusionici koralja bio je M ir o An t on ja.

zn a l i ... ?ibenska uprava donijela je 1932. godine na prijedlog Uresnog turisti?kog povjerenstva odluku da vlasnici konja, magaraca i mazgi te druge tegle?e marve i nose?ih ?ivotinja moraju pokupiti njihov izmet s gradskih ulica i pazara te ga iznijeti izvan grada, do predjela Gra?e na jednu i Baldekina na drugu stranu. Istom odlukom uvedena je zabrana dr?anja ba?vi na obali jer se uo?ilo da ba?ve onemogu?avaju ?etnju i prolazak turista te da njihov vonj "turiste navodi na nepo?eljne misli o ?ibeniku".

... da su 1940. godine ?iben?ani razgrabili ulaznice za film Exstase, u kojem se gola pojavljuje predivna glumica Heidy Lamar u naru?ju hrvat skog glumca Zvonimira Rogoza, ali t ek nakon ?t o su se uvjerili da ?e film bit i prikazan u int egralnoj, a ne cenzuriranoj verziji?

Brusionica je na po?etku rada imala jednog zaposlenog majstora brusa?a i 9 u?enika. Koralji su bru?eni ru?no, a ban Jablanovi? je obe?ao pomo? koja ?e zlarinsku brusionicu "nakon skromnog po?etka razviti u jednu pravu industriju prerade koralja sa svim pomo?nim mehani?kim sredstvima koje moderna tehnika pru?a".

..da je u ?ibeniku od 1932. godine na snazi odluka da vlasnici konja, magaraca i mazgi moraju pokupit i njihov izmet s gradskih ulica i pazara t e ga iznijet i izvan grada? Iako je "Extase" stigao u ?ibenik sa sedam godina zaka?njenja to nije ni umanjilo zanimanje ?ibenske filmske publike za film ?uven po antologijskim scenama u kojima glavna glumica Hedy Lamar pliva gola pa ?ak u jednom trenutku simulira spolni odnos. Vije?e ?ibenskih mudraca koje se okuplja ispred kavane "Meduli?" ocijenilo je da ?iben?ane uop?e ne zanima radnja nego samo ?ele vidjeti golu gospo?icu Lamar kao da na Jadriji ne mogu vidjeti bolje i vi?e od onog ?to ih tako jako zanima.

1879. 2019.

14 0 GODI NA ?I B ENSK OG V ODOV ODA Pr v a v oda pot ek l a j e i z j av n e ?esm e k od cr k v e sv. Iv an a 12. sv i bn j a 1879. godi n e t o?n o u 16 sat i . ?esm u j e ot v or i o Gav r i l bar u n Rodi ?, n am j esn i k Dal m aci j e i po?asn i gr a? an i n ?i ben i k a. Po n j em u j e ?esm a dobi l a i m e Rodi ?ev ac.

Izgradnja vodovoda i javnog vodovodnog sustava bio je jedan od najva?nijih doga?aja u dotada?njoj povijesti ?ibenika. Od tada do danas ?ibenik neprekidno unapre?uje i ?iri svoj vodoopskrbni sustav kojim gradska uprava gospodari od 1888. godine. Grad je zahvaljuju?i

vodovodu do?ivio gospodarski, prometni i demografski preporod pa je ve? 1908. godine vodovod trebalo obnoviti i vi?estruko pove?ati njegov kapacitet. Danas o opskrbi ?ibenika vodom brine Trgova?ko dru?tvo "Vodovod i odvodnja" registrirano je za djelatnosti opskrbe pitkom vodom te odvodnju i pro?i??avanje otpadnih voda. Vlasnici dru?tva su jedinice lokalne i podru?ne samouprave Grad ?ibenik, Grad Drni?, Op?ina Primo?ten, Grad Skradin, Op?ina Tisno, Grad Vodice, Op?ina Une?i?, Op?ina Primorski Dolac, Op?ina Prgomet, Op?ina Le?evica), a vodoopskrbni sustav ?ini cjelinu kojem je izvori?te Jaruga, glavni izvor pitke vode. Stara izvori?ta Torak, Kov?a, Jandri?i I i Jandri? II koriste se samo u vrijeme pove?ane potro?nje vode. Uz opskrbu pitkom vodom, tvrtka Vodovod i odvodnja

Vo?nom trgu, dobila je ime po Juliusu Lottu, vrhovnom upravitelji ?eljeznica Austro - Ugarske Monarhije, ?upukovac, preko puta Poljane, dobila je ime po Anti ?upuku, a ?esma Wurmovac na Starom pazaru po mjerniku Wurmu iz Be?a koji je projektirao vodovod. ?esma Katica bila je u Docu, a Nediljica na Gra?i. ?ibenika je tada imao 7100 stanovnika, a grad je dobivao 400 prostornih metara vode dnevno te k tome jo? 250 prostornih metara vode tijekom ljeta. Na vodovodnu mre?u odmah se priklju?ilo 300 ?ibenskih doma?instava, a do 1906. godine ve? je bilo vi?e od 1200 priklju?aka. A.D.V.

d.o.o. bavi se odvodnjom i pro?i??avanjem otpadnih voda. U tijeku su zavr?ni radovi na priklju?enju cjelokupnog grada ?ibenika na kolektorski sustav koji ?e doprinijeti pobolj?anju kvalitete ?ivota i odr?ivom razvoju. Uz Rodi?evac ?iben?ani su od 12. svibnja 1897. godine mogli piti vodu na jo? pet javnih ?esmi. ?esma Lottovac uz crkvu sv. Nikole na tada?njem

Najve?e zaslu ge za izgr adn ju pr vog vodovoda i pobjedu n ad t isu ?ljet n om ?e?i k oja je m or ila ?iben ik , pr ipadaju gr adon a?eln ik u ?iben ik a An t i ?u pu k u , n osit elju povelje papin sk og r eda Svet og Gr gu r a Velik og, vit ezu r eda Fr an je Josipa I., zast u pn ik u pok r ajin sk om sabor u i Car evin sk om vije?u . Podu ze?e " Vodovod i odvodn ja" ,t em eljn e djelat n ost i k ojeg su opsk r ba pit k om vodom t e odvodn ja i pr o?i??avan je ot padn ih voda, u pr avlja vodoopsk r bn im su st avom ?iben sk og podr u ?ja i k on t in u ir an o se r azvija pr at e?i pot r ebe st an ovn i?t va, gospodar st va i r ast u ?e t u r ist i?k e djelat n ost i. Od svog post an k a, od izgr adn je pr vog javn og vodovoda 1879. godin e, a posebn o n ak on 1888., k ada je ?iben ik po?eo u pr avljat i vlast it im vodoopsk r bn im su st avom podu ze?e im a ist u m isiju k oju dosljedn o ost var u je, a t o je n epr ek idn a, pou zdan a, djelot vor n a i k valit et n a u slu ga vodoopsk r be t e u z t o i odvodn je.

N A?A PRI?A

?ELJKO M AUROVI?

Slo b o d a Lady Godiva, Joh n Collier

Neki dan je, veli usmeno prepri?avana, legenda, projahala Korzom,na bijelom lipicancu, to?no u podne, tik ?to je prestala prva proljetna nevera, ma ke nevera, diluvij! Za njom se, poput paunova repa, ?irio miris ozona, zaostale kapljice u zraku, prelamale su se ?udesnim bojama zahvaljuju?i ponovnom pojavljivanju Sunca. Samo je miris ?estica pra?ine i kobasica s gradela obli?nje pe?enjare naziva Svakom Svoje, kvario, ina?e potpuno nezemaljski ugo?aj. Dodu?e, samo naga?amo jer, onih koji su se udaljili od Zemlje nema puno u na?em gradu. Mo?da ?ak nijedan. Po tomu se, dodu?e ne razlikujemo od ve?ine gradova na toj, nevelikoj kozmi?koj lopti. No, ponekad se i u nas desi ne?to... ne?to onako, malo vjerojatno. Najprije se, re?eno je, ogromna oluja spustila i namo?ila sve koji su, sjedili diljem Korza, s odli?nim pogledom jedni na druge, podjeljeni u dvije suprotstavljene stranke, M ak ijat ist i?k u i Kapu ?in sk u , uz tek pokojeg Kaf elat ist a i M in er alist a, za pivu je bilo malo prerano. Dodu?e, i tu je bilo disidenata. U?as ih je ki?a namo?ila do, ehm, ga?a. Skupljali su haljine svoje promo?ene i bje?ali u sigurnu unutra?njost kafea, oni hrabriji ili povr?niji, a takvih je bilo malo, sklanjali su se ispod balkona Radiostanice, ili u zgodno uvu?ene ulaze robne ku?e. Neki ?ak izme?u Gethaldusa i kafi?a LaGuardija, poput, recimo, Per e Pan k er a, ?ija je ku?a i dom oduvijek bilo Korzo, koji je jo? ruci dr?ao polupraznu kriglu piva. Na sad praznom, zalivenom i pljaskavom Korzu, negdje ispred Po?te, ostali su samo Ibr o i M at e, dva radnika poljeva?a ?iji je zadatak bio zaljevanje posuda s cvije?em ?to su se spu?tale s kandelabara zapi?enih u Korzo, cvije?a poslo?enog u zelene, drvene, kri?kra? posude, onakve kakve su se nekada mogle vidjeti na provincijskim ?eljezni?kim stanicama preminule, premile nam Austrougarske, ?ivjela, viva, es lebe! No oni nisu kisnuli jer su bili u specijalnom vozilu namjenjenom multitask zadacima, vehiklu sli?nom malo ve?em ma?ininu. Zelenom. I, dok je ve?ina onih pokislih ?to su ostali izvan sigurnosti kafea, kao i oni unutar sigurnosne zone, ?mikala svoje gornje i donje odjevne predmete, kako je tko ve? imao autonomiju volje, kad je gola djevojka na konju, koja se prema nepouzdanim svjedocima, pojavila niotkud, projahala pored Ibrinog i Matinog specijalnog vozila, njih su je dvojica vidjeli. Da vidjeli! Ibro je razjapio ?eljusti tako da mu je ne?to ?kljocnulo, a Mate se udario ?akom u glavu, prili?no jako, ne bi li do?ao k sebi ili bar k razumu. No, djevojka je, svudilj jahala pored njih, gola k?o od majke ro?ena, ako su majke u stanju ra?ati tako velike djevojke od dvadesetak, mo?da 25 godina. Bilo je to?no podne jer u podne se, ponekada doga?aju one nevjerojatne stvari koje se ina?e doga?aju u gluho doba no?i, u, recimo, pono? kad nikog nema vani jer pijanci ve? spavaju, a adolescenti se tek spremaju na dubokoumne dera?ine i konzumaciju velikih koli?ina onoga ?to su pijanci, od ranog popodneva pa do pono?i, tek na?eli, Nj. V. Alkohola. No, dvojica inokosnih poljeva?a, Ibro i Mate, u doba susreta s golom ljepoticom na konju, nisu bili konzumirali ni ?a?ice; Ibro jer mu nije mu jo? zavr?ila smjena, a Mate jer mu nije dopu?tao doktor, zbog jetre. ?Si vidio, m ajk et i, gola, pot pu n o gola, pa jo? n a k lju set u ja?e! M a ?k o ?e m i t o povjer ovat !? ?Pa n ego?t a da je gola, k ak va bi Sloboda m ogla bit n ego gola, ?t as??u di?? ? odvrati drugi, kad je do?ao k sebi i prestao buljiti u ri?e stidne dla?ice prolaze?e ?ene. ?Pa k ak va Sloboda, ot k u d t i sad t o da je t o sloboda, m a ?t as?pio ve? pr ije posla?! ? veli prvi bulje?i u rajske plodove jaha?ice. ?Pa vidio bi da n e bu lji? u sise n ego i izm e?u , vidi? da n osi len t u s n at pisom SLOBODA , vidi?, lijepim k r asopisom je ispisan a!? ?M a vidim vidim , al ??t a je t o len t a? M a da m i je n ek ?o r ek o da ?u za ?ivot a jo? vidjet i t u

Slobodu , pa jo? golu ... I, dok su se oni nastavili prijateljski razgovarati, rabe?i ponekad neke aktivno/pasivne glagole koje su vezivali uz ?lanove obitelji, ne nu?no svoje, Sloboda, jer to je bila ona, pa pisalo je, ne, ve? je odmakla i u?la u kadar Pere Pankera koj je jo? uvijek stajao, promo?en s kriglom piva koju je dopunio pljusak. I on je razjapio gubicu, pokazuju?i da je nu?na hitna rekonstrukcija mostova i osamljenih zubi u vilici, ali kao svaki anarhist, para za to nije im?o, pa, dok je gola ljepotica na konju klizila da se izgubi tamo negdje na kraju Korza, tamo kod onog ?to prodaje ?e?ernu vatu, neuobi?ajeno tiho, onako sam sebi je rekao: ?Pazi, pazi, Sloboda! I izgleda k ao n a on oj slici s m alim Gavr o?om , on om od k ak osezove Delak r oa. Sam o on a je bila t ek golih gr u di a ova je sva gola. I n ek ak o ljep?a, cr ven ok osa. Cr ven o ?t o volim cr ven o, ban dier ar ossa... ? zapjeva soto voce i zagnjuri gubicu u kriglu ve? mlake polupive. Kasnije, kad su ve? na Korzo istr?ali znani i neznani, kad se pri?a po?ela ?iriti i poput nedavnog pljuska, preplavljivati stolove i ?etnu stazu, na Korzo je si?ao i novinar lokalnog lista, nakon ?to je u zgradi ?upanije, u ?istopis prepisao Rije? ?upanovu s jutro?nje pras..presice, i stao prikupljati informacije. No uskoro je odustao jer, svi su je vidjeli, a niko je nije vidio, bila je onakva i ovakva, u sadomazo ko?i i u selja?kom lajbeku, samo lajbeku, imala je utetoviran natpis, preko dojki, a bila je i u prozirnim tajicama, i nije bila tako lijepa ve? je bila onako kao Nicole Kidman, malo mr?ava a gospo?i Pepici je izgledala kao Ava Gardner. Ava who? pitala je unuka koja ju je dopratila na Korzo. Novinar shvati da tu nema objektivne informacije pa sjedne za komp i na Internetu prona?e sve informacije pa i vi?e od toga. Ve? za koji sat je Online?oti?omi Portal javio, a tiskano izdanje sutradan objavilo pro?irenu verziju: Gr a?an i su bili ?rtve jedn e, doist a u spjele PR k am pan je za pr om ociju n ovog pr oizvoda jedn e pozn at e t vor n ice slat k i?a, pr om ocije k ek sa SLOBODA. Olu ja n ije bila plan ir an a, ali se savr ?en o u k lopila u spot s golom djevojk om n a k on ju i len t om , ?t o je bila sn im an a, cijelo vr ijem e, sk r iven im k am er am a. I k am pan ja i spot su savr ?en o u spjeli, ali ih izgleda of icijeln i m ediji n e?e objavljivat i jer su gr u pe za za?t it u m or ala, obit elji i ost alih m or aln ih ver t ik ala t e HBK o?t r o u pozor ile n a sr ozavan je m or ala i por n ogr af sk e sadr ?aje k oji se pr ezen t ir aju u javn im m edijim a. To je bila oficijelna verzija, ne ovaj dio o cenzuri, ve? to ?to je novinar objavio, a prenijeli su HR i HTV, a i mnogi zavisni portali. Urbana legenda koja se, me?utim, nezadr?ivo ?irila i koju su, me?u ostalim, svak na svoj na?in, i gospo?a Pepica sa svojim prijateljicama iz Doma za umirovljenike i Pero Panker sa svojom Mokrom bra?om, postpopstpost punk sastavom iz dana u dan ?irili, usmenom i pivskom predajom tipa nedaj se i ispri?aj jo? jednom, mo?e se sa?eti u slijede?e rije?i koje je Pero prepjevao na pidgin engleski: Sloboda je bila tu, ali je brzo nestala, u pravcu Zagreba?ke Banke Pero nije spominjao banke u svom motivu. Njegov je slogan koji je, do ludila, ponavljao, bio: Freedom was hier, but left early! To je, gledano gramati?ki ako ve? ne semanti?ki, bilo prili?no to?no. Gospo?a Pepica je s nekoliko svojih vr?njakinja, predve?er, na klupama ispred doma, ispod glasa pjevu?ila onu revolucijonarnu: Hajd?u borbu s nama, jer sloboda draga je i vama Ah penzioneri, ?to ?e? s njima, malo su, kako bi to ?iben?ani rekli, o?li na kvasinu.