Volim Šibenik, broj 36 (listopad 2019.)

? A SO PIS ZA K ULTURU SJE? A N JA

# GO DIN A 8. # BRO J 36 # 2019. # w w w .m ok .hr

M u?karci opr ez! Dolazi vr ij eme mo?nih ?ena. One ve? igr aj u ?ah, a poj avio se i ?enski pr ibor za br ij anj e!

IN TERVJU Zor an a M ih el?i?

Ni?t a od on oga ?t o je m ogu ?e u Lon don u n ije n em ogu ?e u ?iben ik u SPOM EN AR IN MEMORIAM ROCK KULTURA

M edit er Man i l iske v oj igr e 1979.

Bor an i ? M i t a ROCK KULTURA

INTERVJU ZABORAVLJENI

Dado Topi?

3. dio KULTURA SJE?AN JA

?iben ?an i su k r aljevi k ajk avske popevke

GASTRO BA?TINA: Pivac n ije koko? i got ovo!

SADR?A J ZABORAVLJEN0 Cr kva i spor t

SPOMENAR Medit er anske igr e

CRNA KRONIKA Za plakat od smijeha

GASTRO BA?TINA Pivac nije koko?

INTERVJU Zor ana Mihel?i?

JESTE LI ZNALI

KULTURA SJE? ANJA

ROCK KULTURA Dado Topi? 3. dio

INTIMNA POVIJEST ?IBENIKA

?iben ?an i k r aljevi k ajk avske popevke

VIII. M EDITERA NSKE IG

ZABORAVLJENI

DA NI KA DA JE SIB DISA O KA O ISTIN EUROPSKA M ETR I RA VNOPRA VNI D VELIKOG, NE SA M O SPORTSKOG SVIJ

Dom a?i n VIII. M edi t er an sk i h i g m an i f est aci j a odr ?an i h n a h r v at sk o spek t ak l a n azv an og m edi t er an sk om Zat on u od 16. do 27

GRE 1 5 . - 2 9 . RUJNA 1 9 7 9 .

BENIK NSKA ROPOLA DIO

JETA

gr a, j edn e od n aj v e?i h spor t sk i h m t l u , bi o j e Spl i t , a ?i ben sk i di o t og m ol i m pi j adom odr ?an j e u ?i ben i k u i 7. r u j n a 1979. godi n e

M edi t er an sk e i gr e, odr ?an e 1979. godi n e u Spl i t u , Tr ogi r u , M ak ar sk oj , Om i ?u , Zadr u , ?i ben i k u , Zat on u , Si n j u , St obr e?u , Su pet r u i Hv ar u , j edan su od r i j et k i h doga? aj a k oj i se u ?i ben i k u pam t i ba? on ak o, l i po i v edr o, a spom i n j e se s osm j eh om . Iak o ?i ben i k n i j e bi o dom a?i n VIII. M edi t er an sk i h i gar a (VIII. M IS / M edi t er an sk e i gr e Spl i t ) i pak j e dao gol em i dopr i n os u spj eh u t e n aj v e?e i n aj v a?n i j e spor t sk e m an i f est aci j e k oj a j e i k ada odr ?an a u Dal m aci j i . Osi m t oga, M edi t er an sk e i gr e su u ?i ben i k u ost av i l e v a?n e v i dl j i v e i , j o? v a?n i j e, n ev i dl j i v e t r agov e k oj i ?e bi t n o u t j ecat i n a i m i d? i i den t i t et ?i ben i k a, al i i n a n j egov u bu du ?u spor t sk u af i r m aci j u .

Mediteranske igre donijele su ?ibeniku moderni nogometni stadion sa suvremenom rasvjetom i neophodnim objektima te za velike sportske priredbe ure?enu sportsku dvoranu na Baldekinu. Dobio je ?ibenik i u to vrijeme najbolju svjetsku vesla?ku stazu u Zatonu. ?ibenik se za MI posebno vrijedno spremao i pripremao pa je 16. rujna, 1979. godine, kada je otvoren njegov dio Mediteranskih igara, disao

kao istinska europska metropola i ravnopravni dio velikog, ne samo sportskog, svijeta.

Zahvaljuju?i organizaciji dijela natjecanja igara doma?in kojih je bio Split, ?ibenik je stekao, kako se to danas ka?e, vrijednu sportsku infrastrukturu, ali i samopouzdanje koje ?e ga vrlo brzo, kroz naredne 3 - 4 godine, dovesti do statusa jednog od najuspje?nijih sportskih gradova u Hrvatskoj i biv?oj Jugoslaviji.

M at e Bar an ovi?

M I ?IBENIK 1979.

VIII. Mediteranske igre, po ocjeni Hr vat sk og olim pijsk og odbor a jedna od najve?ih sportskih manifestacija na hrvatskom tlu, odr?ane su u Splitu od 15. do 29. rujna 1979. godine, a ?ibenski dio tog spektakla organiziran je u ?iben ik u i Zat on u od 16. do 27. rujna. Na MIS-u se 2408 sporta?a iz 14 mediteranskih zemalja natjecalo u 25 sportova od koji su 22 bila olimpijska, dotad najvi?e u povijesti te mediteranske Olimpijade. Tijekom igara odr?ano je 1100 pojedina?nih i ekipnih susreta, a podijeljeno je 458 zlatnih, 196 srebrnih i 203 bron?ane medalje. Najvi?e medalja u ukupnom zbiru osvojila je It alija, ?ak 159, dok je najvi?e zlatnih medalja, 56, osvojila biv?a SFR Ju goslavija.

Okosnica jugoslavenske mediteranske reprezentacije bili su hrvatski sporta?i.

NA J NA J STAZA U ZATONU U ?ibeniku su se igrale kvalifikacijske i polufinalne nogometne utakmice reprezentacija

Egipt a, M ar ok a i Ju goslavije, u Zatonu su odr?ana natjecanja u veslanju i kajaku na mirnim vodama, a u sportskoj dvorani na Baldekinu odr?an je kvalifikacijski i polufinalni odbojka?ki turnir na kojem su sudjelovale reprezentacije Gr ?k e, Al?ir a, Egipt a, M ar ok a, Fr an cu sk e, Tu r sk e, ?pan jolsk e i Ju goslavije ?lanovi Organizacijskog odbora MI ?ibenik 1979. bili su Vinko Guberina (predsjednik), Milivoj Borani? (potpredsjednik), Dragutin Last (potpredsjednik), Ante Buki?, organizacijski tehni?ki sekretar i Natko Giljevi?, tajnik te ?lanovi Engels Alfirev, Jak?a Bu?evi?, ?arko Butulija, ? oko Dimitrovski, Frane Erceg, Milan Komesar, Vjekoslav Kula?, Milan Lastavica, Stipe Mr?a, Tomislav Mr?a, Ante Pamukovi?, ?edo Polak, Pero Ujevi?, ?aslav Velji?, Jozo Vidan i Josip Zori?, Ivo Mikuli?in i Maksim Brki?,.

Predsjednici djelatnih Komisija za objekte, kulturu i zabavu, promet, marketing, informiranje, ceremonijal i zdravstvo bili su M ilan Kom esar , Ivo Livak ovi?, Slavk o Spah ija, M ak sim Br k i?, Ivo M ik u li?in, M ar k o Pai? i dr.

M ir o ?u pan ovi?. ?ibenik je zahvaljuju?i Mediteranskim igrama

glazbe iz Tisna, Vodica, Pirovca i ?ibenika. Na sve?anom defileu ispred svake ekipe, uz zastavnika i?li su predstavnici dr?ave iz koje ekipa dolazi i ?ibenske djevojke, koje su nosile 12 originalnih anti?kih amfora iz kojih su na simboli?an na?in, ulile more zemalja sudionica u zajedni?ki bazen M ladost M edit er an a M or e m ir a.

Redatelj sve?anosti otvaranja Mediteranskih igara u ?ibeniku bio je Tvr t k o Tin k o Globo?n ik , scenograf i redatelj Televizije

1979. godine dobio suvremeni nogometni stadion na ?ubi?evcu, me?unarodnim sportskim standardima prilago?enu sportsku dvoranu na Baldekinu te u Zatonu jednu od tada najboljih i najsuvremenijih vesla?kih staza u Europi i k tome jedinu morsku vesla?ku stazu u svijetu.

M ORE M IRA Sve?ano otvaranju Mediteranskih igara u ?ibeniku odr?ano je 16. rujna 1979. godine u 18,30 sati na nogometnom stadionu na ?ubi?evcu, koji se tada zvao Rade Kon?ar, a bio je otvoren nekoliko dana ranije na posebnoj sve?anosti. Ceremoniji otvaranja MI u ?ibeniku bili nazo?ni predstavnici 12 mediteranskih zemalja ?ije su ekipe i sporta?i sudjelovale na natjecanjima u ?ibeniku i Zatonu. U programu sve?anog otvaranja nastupili su folklorna grupa iz Zatona, Umjetni?ka komuna iz Tribunja, klapa ?ibenik, zbor Radni?kog kulturno umjetni?kog dru?tva Kolo, Kulturno umjetni?ko dru?tvo Gradimir iz beogradske op?ine Vra?ar, te limene

Zvijezda ?ibenskog djelam medit eranskih igara bio je Mat ija Ljubek, jedan od najboljih hrvat skih sport a?a svih vremena. On je na st azi u Zat onu osvojio t ri zlat ne medalje u kajaku.

Sjednica Organizacijskog odbora ?ibenskog dijela Mediteranskih igara 1979.

?est milijuna dinara, a radovi koje je trebalo izvesti ko?tali su 15 milijuna dinara. ?ibenik je bio kratak za devet milijuna dinara. Ipak, ostvareno je sve ?to je bilo potrebno. Dio novca namaknut je velikom lutrijom, najve?om lutrijom s najbogatijim nagradnim fondom u povijesti ?ibenika, dosta su bili dobri prihodi od ulaznica, a najve?i dio razlike nadokna?en je dobrovoljnim i volonterskim radom te, za to vrijeme uobi?ajeno izda?nom potporom i donacijama ?ibenski poduze?a.

Zagreb, poznat izme?u ostaloga i po re?iji legendarnih Jadranskih susreta. Scenografija sve?anog otvaranja bila je djelo Br an k a Fr igan ovi?a, a program je vodio ve? tada slavni i omiljeni Lju bo Jel?i?.

M ALO NOVACA - PUNO HTIJENJA I DOBROVOLJNOG RADA Za potrebe Mediteranskih igara ure?ena je vesla?ka staza u Zatonu uz koju su izra?eni hangar za ?amce, radionica za odr?avanje i popravak ?amaca i vesla?ke opreme, ciljna ku?ica i dru?tvene prostorije. Nogometni stadion u ?ibeniku dobio je natkriveno gledali?te s 1000 sjede?ih mjesta, suvremenu rasvjetu, objekt sa svla?ionicama i klupskim prostorijama, a sportska dvorana na Baldekinu (koja se tada zvala Ivo Lola Ribar) je ure?ena i suvremeno opremljena. Planirano je i njeno pro?irenje no od toga se odustalo jer i bez toga ?ibenik nije imao dovoljno novca za podmirenje tro?kova. Komitet Mediteranskih igara odobrio je ?ibeniku za organizaciju njegovog dijela Igara

SPORTSKI PREPOROD ?IBENIKA Organizacija dijela natjecanja Mediteranskih igara 1979. godine otvorila je o?i ?ibenskim sportskim djelatnicima, funkcionarima i sporta?ima. ?ibenikKrjee?im ve? tada slovio kao jak ir Bar an ovi? sportski centar ili je barem sam sebe takvim smatrao, no osim u veslanju i jednog jedinog nogometa?a, nije imao sporta?a ni u jednom drugom sportu koji bi mogao konkurirati za ulazak u dr?avne selekcije i reprezentacije. Ta je spoznaja bila hladan tu?, no bila je vrlo zna?ajna jer se nakon toga natjecateljskom sportu po?elo pristupati druk?ije. Probudio se ?ibenski di?pet, a ambicije sporta?a poduprle su sve tada?nje dru?tveno - politi?ke organizacije pa je ?ibenik po?eo vidno napredovati, posebno u vaterpolu, mu?koj i ?enskoj ko?arci, sportovima koji su ve? bili u usponu. Mediteranske igre bile su sportski preporod ?ibenika, ali i rast svijesti o vlastitim sposobnostima i mogu?nostima. To je nakon Igara bilo posebno uo?ljivo jer su ?ibenski

atletike koja u ?ibeniku nikada nije uhvatila dublje korijene iako je bilo ?iben?ana s izvrsnim atleti?arskim predispozicijama.

Tada je ocijenjeno da je u nogometnom smislu stadion vrlo dobar, ali da, kada je o atletici rije?, spada u prvu kategoriju ?to ?ibenik, nagla?avalo se, mora iskoristiti.

?IBENIK, HRABRI KRALJEVI? KOJI SE ODREKAO SEBE sporta?i, gospodarstvenici pa i politi?ari, iako sputani stegama partijskog jednoumlja, nastupali ?vr??e i samouvjerenije u borbi za presti? i interese ?ibenika ?to je kulminiralo ?etiri godine kasnije, kada je ?ibeniku nepravedno oduzeta titula dr?avnog prvaka u ko?arki.

NEREALNE AM BICIJE Neke ambicije, a moglo se znati da su nerealne, ipak nisu ostvarene. ?ibenik se zahvaljuju?i izvrsnoj vesla?koj stazi u Zatonu vidio kao svjetski vesla?ki centar i svjetsko stjeci?te vesla?a i kajaka?. Isto tako se od stadion na ?ubi?evcu o?ekivalo da ?e biti poligon za razvoj

Ovogodi?njem obilje?avanju 40. obljetnice Mediteranskih igara Split je dao ogroman zna?aj. Organizirane su izlo?be, predavanja, brojne manifestacije, tiskana su posebna novinska izdanja... svuda i na sve na?ine s

ponosom se nagla?avalo da je Split bio doma?in VIII. mediteranske olimpijade. Split je u tome bio slo?an i jednodu?an. Ponovno je nabrojao i istaknuo sve svoje sporta?e koji su sudjelovali na Igrama, sve one koji su pridonijeli da Split

dobije Igre i da bude fantasti?an doma?in, i da u kona?nici dobije vrhunske, funkcionalne i presti?ne sportske objekte. Sportski i slu?beni ?ibenik preko jubileja svog dijela VIII. Mediteranskih igara koji je ?asno i po?teno odradio, pre?ao je ?utke i nezainteresirano kao da ga se sve to ni malo ne ti?e. Kao da je 1979. godine bio neka bezn a?ajn a Pepelju ga, a ne podu zet n i i h r abr i Kr aljevi? pa se odrekao samog sebe i svojih zasluga. Od Mediteranskih

igara, sportske manifestacije koja danas spada u dragocjenu ?ibensku sportsku ba?tinu, ostalo je sa?uvano vrlo malo. Sre?om, postoje izvrsne fotografije doajena ?ibenske sportske fotografije An t e Bar an i?a, na kojima je on majstorski zabilje?io neke od najva?nijih trenutaka ?ibenskog dijela Mediteranskih igara koje ovom prigodom s ponosom objavljujemo.

Sve?nost otvaranja vesla?kog doma u Zatonu

Pr ipr em io: Stanko Feri?, fotografije Ante Barani?, foto arhiv ?eljezare Sisak

ali su Francuzi bili ja?i i pretekli su ih u fini?u. ?et ver ac s k or m ilar om jedin a je au t en t i?n a ?iben sk a spor t sk a ek ipa k oja je osvojila odli?je n a VIII. M edit er an sk im igr am a.

Srebrni ?ibenski ?etverac s kormilarom: Grbelja, Macura, Gracin, Despot i Ante Ban.

Osim posade ?etverca s kormilarom, na VIII. Mediteranskim igrama medalje su osvojila jo? dvojica ?ibenskih sporta?a. Bili su to Zdr avk o Hu ljev i M ilan Radet i?. Njih dvojica su kao ?lanovi posade ?etverca bez kormilara uz Darka Mik?i?a i Dragana Vujovi?a iz zagreba?kog vesla?kog kluba Mladost, osvojili bron?ane medalje.

Na VIII. Mediteranskim igrama zlatnu medalju kao igra? nogometne reprezentacije Jugoslavije osvojio je ?iben?anin Nik ica Cu k r ov, a srebrom se okitila posada ?etverac s kormilarom: Jan ez Gr belja, St evo M acu r a, Br an k o Gr acin , Ivo Despot i An t e Ban . ?ibenski ?etverac s kormilarom ?elio se na doma?em terenu i pred svojom publikom revan?irati vesla?ima Francuske koji su ih nadma?ili na Svjetskom prvenstvu na Bledu,

Nikica Cukrov, osvaja? zlatne medalje na mediteranskoj olimpijadi 1979.

Ante Ban, bio je jedan od najtrofejnijih ?ibenskih sporta?a.

STAV KATOLI?KE CRKVE O SPORTU I M EDITERAN SKIM IGRAM A 1979.

GODIN E :

Spor t u ?v r ??u j e m e? u l j u dsk o br at st v o, sol i dar n ost i j edi n st v o

Dan as

se, u podsje?an jim a na M edit er an sk e igr e i obilje?avan ju n jih ovog ju bileja, n e spom in je zan im ljiva i zn ak ovit a pot por a k oju je Kat oli?k a cr k va dala t oj spor t sk oj m an if est aciji. U socijalist i?k oj Ju goslaviji obzn an jivan je st avova k at oli?k e cr k ve o spor t u i M edit er an sk im igr am a, dom a?in i k ojih je bio Split , dak le Hr vat sk a, n ije pr o?ao n ezapa?en o iak o je o?ek ivan o i u du h u socijalist i?k e pr ak se ign or ir an o.

Pit an ja vjer e i du h ovn ih pot r eba spor t a?a iz dr u gih zem alja u k ojim a vjer a n ije bila zabr an jen a, n ije r je?avan o, a n jih ovi odlasci u cr k vu (u ?iben ik u i k at oli?k u i pr avoslavn u ) pr e?u t n o je t oler ir an o i t r et ir an o k ao - t u r izam . St avovi k at oli?k e cr k ve o spor t u , k oji su podr ?an i i u ?iben sk oj bisk u piji, izn ijet i u povodu odr ?avan ja M edit er an sk ih igar a dan as su m o?da ?ak i ak t u aln iji n ego pr ije 40 godin a. Vrijednost t ih st avova neprolazna je, a pojedini st avovi t oliko su dalekovidni i mudri da ih vrijedi ponovit i:

Tijekom Mediteranskih igara i priprema za njihovo odr?avanje crkva nije spominjana, ali se ona o njima vrlo pozitivno o?itovala.

Ovog ?e ljeta, ka?e se u duhovnoj i eti?koj sportskoj obznani katoli?ke crkve, pred o?ima svijeta na Mediteranskim sportskim igrama u Splitu prodefilirati tisu?e mladih da plemenitim igrama, tjelesnim vje?bama i sportskim natjecanjima poka?u svoja umije?a i dostignu?a.

To ?e istodobno biti konkretna manifestacija bratstva, prijateljstva i solidarnosti ljudi i naroda bez obzira na boju, rasu, politi?ke i ideolo?ke razlike: velik doprinos miru me?u zemljama Sredozemlja.

Crkva hoda zajedno s ?itavim ?ovje?anstvom i sa svijetom pro?ivljava istu zemaljsku sudbinu; ona je kao kvasac i takore?i du?a ljudskog dru?tva, koje treba da se u Kristu obnovi i preobrazi u Bo?ju obitelj. Stoga Crkva kao dru?tvena stvarnost povijesti prihva?a sva ona ljudska postignu?a koja joj omogu?uju da bolje upozna narav ?ovjek i nove putove k istini, pa u tom smislu promatra i sport kao sastavni dio kulture na?eg vremena i nastoje?i ga osvijetliti i pro?eti kr??anskim duhom tra?i pomo? onih koji ?ive u svijetu, a stru?njaci su u poznavanju raznih ustanova i disciplina. Danas je o?it

Papa Fr an jo: Spor t pom a?e r ast i u m e?u sobn om r azu m ijevan ju i pr ijat eljst vu

Sport sam po sebi ne nosi u sebi klice negativnih utjecaja, ve? se te klice razvijaju na tlu pogre?nih shva?anja i zabluda sredine.

Nesavjesna publika, ?tampa, organizatori, rukovodioci, treneri pa i suci mogu u?initi da sportsko natjecanje postane ?ari?te, rasadi?te negativnosti svih vrsta: od pretjeranog individualizma do kultiviranja sebi?nosti, precjenjivanja samoga sebe, nezdrave ambicioznosti, surovosti, raspu?tenosti i potpune neodgovornosti. Zatim kult zvijezda, pretjerano hvaljenje i izdvajanje pojedinaca iznad kolektiva, forsiranje rezultata, tra?enje pobjede pod svaku cijenu, kluba?tvo, komercijalizam, ?ovinizam, izigravanje pravila, davanje stimulativnih sredstava, pomanjkanje dru?tvene kritike i osude.

Kardinal Kuhari? podr?avao je sport, a i sam je dbio dobar sporta?.

pozitivni utjecaj sporta na dru?tveni ?ivot.

Me?unarodna sportska natjecanja, sportske ekipe ?esto su kanalizatori i glasnici mira, prete?e diplomatskih akcija i me?unarodnih sporazuma. Sport u?vr??uje me?uljudsko bratstvo, solidarnost i jedinstvo. Produbljuje svijest me?uovisnosti te zajedni?tva, dru?eljubivosti, sporazumijevanja i slaganja s kolektivom, u fair odnosima. U duhu bo?anske objave Crkva potvr?uje i unapre?uje prikladnu vrijednost sporta, igara i tjelovje?be da budu u slu?bi kulture tijela i pod vodstvom duha, istodobno upozorava na opasnosti koje se mogu skrivati u tim djelatnostima jer je u ?ovjeku prisutan i zakon koji se bori protiv zakona uma i mo?e ?ovjeka zarobiti.

Razni negativniutjecajikod sporta?a,osobitoonih koji su labilnogkarakterastvarajunegativnepsihozei dovode ih do agresivnosti,destruktivnogvladanja, drskih pona?anja,sporova,fizi?kih intervencija,a sve se to prenosina ostale suigra?e,na publiku,i stvara nesportsku klimu. Sportski doping i razna pretjerivanjaizla?u opasnostizdravljei ?ivot sporta?a ne samo u agresivnimsportovima,nego i u drugim sportovima,pa i u gimnasticikad se forsirajudjecaza postizavanjevrhunskihrezultatai tako pretvarajuu robote. Na sport i tjelesnu kulturu mo?emo primijenitinedavnerije?i IvanaPavlaII: Kr ist n e obescjen ju je n i?t a ?t o je st var n o lju dsk o, n ego Kr ist vodi lju de da izn ova do?ive svoje dost ojan st vo, svoje m ogu ?n ost i i svoju slobodu . Cr k va pom a?e lju dim a da se ot vor e za dr u ge, da bu du sposobn i st var at i n ovo pr em a pot r ebam a i r azvit k u ?ovje?an st va.

Blanka Vla?i?, jedna od najboljih hrvatskih sporta?ica, iskrena je vjernica.

GASTRO BA?TINA

GASTRO BA?TIN A

Pivac nije koko? i got ovo!

Ako ne viruje?, zaviri mu pod prkno. ?IBENIK 1931.

Ak o n e vir u je?, svit ova sam ga, t i m u lipo zavir i pod gu ?n jak , pogledaj m u pod pr k n o pa m i on da r eci! A on jope pr k elja da su pivac i k ok o? jen o t e ist o. M a im a san ja i pilet in e s r a?n ja, m a m u n isam da. Nek a jede govn a! On ?e m en i, Talijan ac jedan obi?n i, t ovar jedan n er aspit an i, on ?e m en i r e? da je pivac k ok o?. On M ENI?!

Rekonstruirano prema autenti?nim rukopisnim bilje?kama.

?iben?ani pred kavanom, na fotografiji iz tridesetih godina 20. stolje?a. Drugi s lijeve strane je novinar Manfred Makale.

Smrtno se uvrijedio i opasno naljutio gostioni?ar Nik ola Zlat an , vlasnik gostione Zlatan u Ulici sv. Ivana koju su svi zvali Gostiona i samo su pod tim imenom za nju znali. Zlatan je tog mirnog, pomalo dosadnog dana 1933. godine, bio bijesan kao nikada do tada. Iza marende pa sve do 11 sati nave?er kada se u njegovoj Gostioni gasi elektri?na rasvjeta na koju je bio ponosan, i?ao je redom od gostione do gostione, od kavana do kavane, od hotela do hotela, obilazio je tovernu po tovernu, mar?irao je uzdu? Kalelarge i Zagreba?ke goropadan i crven u licu kao tukac kad ima konkurencu oko tuka, i svima govorio isto: -M a lju di m oji. Ne?et e vir ovat . Do?a n ek i Talijan ac k oji govor i r vack i k a i m i i o?e za se i n ek e svoje k oje je doveja, o?e k ok o? s r a?n ja. Ja m u lipo k a?em da n em am k ok o?

ve? da im am pivca s r a?n ja, lipog pivca n i m lada n i st ar a, ?t a lipog en o ga r u m en i se sit bi ga izija. I ?t a on m en i govor i? Ka?e, dobr o m o?e pivac t o je ion ak o sve ist o? ?t a je ist o, pit an ja n jega? A on m en i m r t av ladan ; -Pa to pivac i koko?. I pivac je koko?, zar ne!

On m en i k a?e da je pivac k ok o?! On m en i?!?

Bu dalet in a ber lava. I n isam m u da pivca.

Nisan ! Nek k r epa od gladi. I on da on vidi da san se n aidija pa m e pit a u ?em u je pr oblem , a ja m u lipo k a?en , pivac n ije k ok o? i pivac n ik ad n e?e bit k ok o?. Ak o n e vir u je?, svit ova sam ga, t i m u lipo zavit i pod gu ?n jak , pogledaj m u pod pr k n o pa m i on da r eci! A on jope pr k elja da su pivac i k ok o? jen o t e ist o. M a im a san ja i pilet in e s r a?n ja, m a m u n isam da. Nek a jede govn a!

On ?e m en i, Talijan ac jedan obi?n i, t ovar jedan n er aspit an i, on ?e m en i r e? da je pivac k ok o?. On M ENI?!

Bio je to ina?e, miran, dosadan dan. Prazna subota. Tu i tamo pro?e neki stranac. Pazar lo?.

Merende ostalo puno previ?e. Da nije bilo Zlatanova incidenta s Talijancem kojem su pivac i koko? bili jedno te isto ne bi se imalo o ?emu pri?ati. Pora?en i rezigniran, Zlatan je ve? oko 8 i po pozvao koga je zatekao da pojedu onog pivca koji se sav ohladio, ali je opet bio dobar, slastan, mastan i gu?toz oko kostiju. Ali kako je stalno hvalio pivca i gadio Talijanca, ?estio se, be?timao i kao mlin ponavljao istu pri?u, svi su

se brzo razi?li, jo? nije ni 10 bilo. Neki su bokune pivca ponijeli u karti da kod ku?e u miru gu?taju.

Ujutro je Zlatan, naprotiv bio dobre volje.

Prilaze?i svom stolu ispred Meduli?a trljao je ruke, a kad je sjeo uzdahnuo je s olak?anjem pljesnuo dlanovima, pa onda po koljenima i uz gorku crnu kavu naru?io bi?erin slatkog likera od oraha. Svi ga u ?udu gledaju, a on ?uti i zadovoljen trlja dlan o dlan: -I? -?t a, i?

-Pa, on o, vidi se da im a? ?t a r e?.

-Pa i im am . I t o o on om ber lavom Talijan cu .

-O on om k ojem u je pivac k ok o??

-E. -I ?t a je bilo s n jim ?

-Ni?t a. Kad sm o m i on o izili pivca, a vi svi ot i?li, et o t i n jega i on ih n jegovih s n jim . S n jim sve sk u pa pet or o. Ka?u , r aspit ali su se.

Pr izn aju , pivac n ije k ok o?, pa bi on i et o za ve?er u pe?en og pivca.

-Ali pivca vi?e n em a?

-Nem a.

-I? -I n i?t a, dam t i ja n jim a pe?en u k ok o?. Dam im i pe?en ih k u m pir a i pom idor a. Dam im t r avar icu ... k u ?a ?ast i, a on i n ar u ?e pivo.

Dobr o, m islim si k ad n e zn aju da pivac n ije k ok o?, n ek a im je pivo u m jest o vin a u z k ok o? k oja n ije pivac.

-I? -Lju di m oji da st e t o vidili! Da st e ih sam o vidili k ak o k u saju . S obje r u k e t r paju , otimaju

se za k o??in e, r u k avim a u st a br i?u , m asn im pr st im a m i?u k osu sa ?ela i pr a?e li ga pr a?e.

Pu n ih u st a k li?u :

-Il gallo non è una gallina o o o il gallo non è una gallina.

-Quanto è buono questo! Benesquisitamente!

Fantasticamente! a m an i se k lan jaju :

Na kraju smo se izljubili i rastali kao familija. A ?ta bi tek bilo da sam im zbilja da pivca umisto koko?i? Oti?li su niz Masnu kli?u?i:

-Bravo maestro!

-Il gallo è re!!!

A onda su zapivali neku svoju, talijansku, al su namjesto pravih ri?i pivali:

?udo da ih ?andari nisu pohapsili i zatvorili misle?i da kli?u talijanskom, a ne na?em k r alju .

Uz pe?en og pi v ca i l i k ok o? j el a se k u h an a m an i ?t r a pr ?en a u m asn o?i od pe?en j a i l i k r u h n am o?en u v i n o i zape?en n a ?ar u .

Prema dostupnim izvorima, ?ibenski su ugostitelji tridesetih godina 20. stolje?a, u slavnim ?ibenskim vinskim, gurmanskim i gastronomskim danima izme?u dva svjetska rata na ra?nju osim mlade i zrele janjadi, odojaka i jari?a, pekli tuke, piletinu, koko?i i pivce. Piletina se prije pe?enja na ra?nju solila izvana i iznutra i premazivala svinjskom ma??u. Piletinu s ra?nja jela su uglavnom finija gospoda. Koko? pe?ena na ra?nju nije se pekla za goste nego za osoblje gostiona i toverni, a pivac je bio vrhunska cijenjena delicija. Na ra?nju ga se peklo na isti na?in kao i tuku. ?ibenska tuka s ra?nja bila je nadaleko poznata. Zbog nje su imu?na gospoda iz Splita i Trogira dolazila na gurmanske izlete u ?ibenik. Zabilje?en je slu?aj narud?be tuke pe?ene na ra?nju za gospodina koji je nazvao Nikola Zlatana sa ?eljezni?kog kolodvora u Beogradu prije nego ?to se ukrcao u vlak za Split, s tim da je kupio kartu do ?ibenik pa je iz Perkovi?a do?ao u ?ibenik na pe?enu tu?etinu, a zatim sit i sretan oti?ao brodom tamo gdje je naumio i?i, u Split.

Tajn a t u k e i pivca pe?en ih n a r a?n ju n a ?iben sk i n a?in bila je u tom da su ih ?ibenski kuhari i me?tri od ra?nja punili krupnim komadima pancete ili jo? bolje bilim od pr?uta.

Postojale su sezonske varijante pa su se , punjeni pancetom ili bilim od pr?uta pomije?anim s crnim maslinama, u ranu jesen pekli uglavnom pivci (tuke se ?uvalo za blagdane), a umjesto maslina nadjevu su se dodavala zrna bijelog go??a ili suvice. Prema novinaru M an f r edu M ak ali u gostionici na ?ubi?evcu nadjevu od pancete umjesto maslina ili gro??a dodavali su neke sitne kisele, ali mirisne jabuke.

Kok o? se n a r a?n ju pek la dr u k ?ije. Nakon soljenja izvana i iznutra, trbu?na se ?upljina punila pe?tom od pancete, luka i selena.

Prije stavljanja na ra?anj koko? se prsima nakratko umakala u vrelu slanu vodu, a dok se pekla obilno je zalijevana vrelom svinjskom ma??u ili jo? bolje masno?om od drugih pe?enja pa i masno?om od pe?ene janjetine. Koko?i pe?ene na ra?nju nije bilo na jelovniku. Nju je za objed dobivalo osoblje, a prilog je bio k u h an a m an i?t r a pr ?en a u m asn o?i od pe?en ja ili k r u h n am o?en u vin o i zape?en n a ?ar u .

Kozm et i?k i salon " ZDENKA" / vl. Zden k a Bogdan ovi? / Blajbu r ?k ih ?r t ava 1, 22000 ?iben ik / 022 336-237 / 098 1742-684 / h t t p:/ / w w w.k ozm et ick i-salon -zden k a.h r /

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SM IJEHA

SUD KAZN IO S PO 10 DAN A ZATVORA PRODAVA?ICE POVR?A RADI IZGREDA GLASN OG VIKAN JA ZA REKLAM U SVOJIH PLODIN A # ?IBEN ?AN KE I ?IBEN ?AN I OPTU?EN I ZA ?IVOT U DIVLJEM BRAKU SATIM A U KOLON I PRED SUDOM ?EKALI N A SASLU?AN JE # ?IBEN SKA GRADSKA UPRAVA ZABRAN ILA ?ETN JU ?UBI?EVCEM PRIJE 7 SATI UJUTRO # KAKO SE AN TE PI?I? POK. PA?KA IZ SKRADIN A OBRAN IO OD OPTU?BE DA JE KOM UN IST I OPASN I RU?ITELJ DR?AVN OG PORETKA

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

SUD KAZNIO S PO 10 DANA ZATVORA PRODAVA?ICE POVR?A RADI IZGREDA GLASNOG VIKANJA ZA REKLAM U SVOJIH PLODINA

?iben?ani prijavili policiji i t u?ili sudu previ?e glasne kumpravende ?IBENIK, 1928. - Nakon prijave uznemirenih gra?ana ?ibenika policiji i podno?enja tu?be sudu uhi?ene su, izvedene pred sud i ka?njene s 10 dana zatvora zamijenjenih sa 100 dana ku?nje, ?etiri prodava?ice povr?a sa ?ibenske pijace. Kumpravende su osu?ene prema zakonu zbog izgreda glasnog vikanja za reklamu svojih proizvoda. Ne zna se koji su gra?ani ?ibenika tu?ili kupmravende, ali su se pojavile pritu?be da je sada kada je sud zabranio vikanje na pijaci, tamo tako gluho da se kupcima ?ini da su do?li u crkvu, a ne na pazar.

(Bilje?ka iz notesa novinara Manfreda Makale)

?ibenski Mali pazar oko 1925. godine.

?i ben ?an k a

M ar e M u l i ca iz

Vel og m i st a Kakve su bile kumpravendeovjekovje?ila je u TV seriji Velo misto, glumica In es Fan ?ovi?, nezaboravnom ulogom kumpravendeM ar e M u lice.Da je upravo Ines Fan?ovi?glumilaMaru Mulicu,glasnu piljaricu opaka jezika, nije slu?ajnost.Ines je bila udana za autora Velog mista, M iljen k a Sm oju , a odrasla je u ?ibeniku uz pijacu kojom je, izme?u ostalih, gospodarila i legendarna ?ibenska kumpravenda baba M at ija, majka ?ibenskog pjesnika i trubadura, Josipa Ba?i?a. ?iben?anka Ines Fan?ovi? kao Mare Mulica u TV seriji Velo misto

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

Rodna ku?a glumice Ines Fan?ovi? i stolarska radnja njenog oca Josipa.

In es Fan ?ovi?ro?enaje 1925. u ?ibeniku. ?ivjela je u dana?njoj Ulici don Krste Sto?i?a,u zgradi izme?u crkve sv. Ivana i crkve sv. Kr?evana.Na po?ecimakarijere, glumilaje u kazali?timau ?ibeniku,Splitu i Osijeku. Profesionalnu scensku karijeru po?ela je u Splitu. Na poziv Ju r islava Kor en i?a,osniva?a Komornogteatra 55, 1960 godine oti?la je u Sarajevo,gdje je ostala do kraja ?ivota. Glumila je u nizu sarajevskih kazali?nih predstava, a Sarajevoje osobitopamti po ?asnojratnoj epizodi. Ta prkosna i hrabra ?iben?anka nije htjela napustiti opsjednutoSarajevo.

Ostala je u gradu tijekom cijele ?etverogodi?nje opsade i glumila u O?ekivanjuGodota koji je u opkoljenom gradu re?iralaSu san Son t ag.Glumilaje u TV serijama Tale i Prkosna delta u filmovimaVrane,i Izgubljenizavi?aj.

Preminulaje 28. kolovoza2011. godine u 86. godiniu Sarajevu.

?IBENSKA GRADSKA UPRAVA ZABRANILA ?ETNJU ?UBI? EVCEM PRIJE 7 SATI UJUTRO

Park ?uma ?ubi?evac no?u je rasadnik nemorala i vandalizma ?IBENIK 1927. - Zabr an ju je se ?et an je par k ?u m om ?u bi?evac pr ije 7 sat i u ju t r o i u ve?er n ak on ?t o padn e m r ak .

Zabr an u ?e pr ovodit i gr adsk i r edar i, a k r ?it elji m ogu r a?u n at i sa zn at n im n ov?an im k azn am a. Zabr an a ?et n je, bilo k ak vog bor avk a, zadr ?avan ja posebn o u dvoje u z st abla ili n a k lu pam a iz bilo k ojeg r azloga i pobu de, u veden a je zbog opr avdan ih r azloga.

Pr ije svega im a on ih k oji k r ivim ok om pr at e n apr edovan je u r e?en ja ?u bi?evca pa n o?u u n i?t avaju i r u ?e on o ?t o se pr ek o dan a n apr avi. Dr u go, par k ?u m u ?u bi?evac k or ist i se i za n epr ili?n e svr h e pa on a n o?u post aje r asadn ik n em or ala i scen a lju bavn ih t r agedija. ?u bi?evac se u r e?u je za ?et n ju , zdr avlje i svjet sk u u lju dbu ?iben ik a i n e m o?e se dozvolit i n jegovo n o?n o pr et var an je u spoln o blu dili?t e.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA ?IBEN?ANKE I ?IBEN?ANI OPTU?ENI ZA ?IVOT U DIVLJEM BRAKU SATIM A U KOLONI PRED SUDOM ?EKALI NA SASLU?A

Konk ubi nat - po?ast k oja hara ?i beni k om organizacija i sve?enstva protiv konkubinata, te po?ast k oja h ar a ?iben ik om . Brojnost optu?enih i privedenih prouzro?ila je nemale i nemile te?ko?e sudu i sudskim slu?benicima kao i u zatvoru. Pokazalo se da su mnogi od optu?enih po zakonu krivi, ali nemaju novaca za pla?anje kazne pa su osu?eni na zatvorske kazne i odmah poslani u zatvor. Ali, u zatvoru nije bilo za sve mjesta pa se sada u Okru?nom sudu raspravlja mogu?nost naknadnog slu?enja kazne kada se oslobodi neko mjesto u zatvoru. ?IBENIK, 1929. - Desetine ?iben?anki i ?iben?ana satima su ?ekali u koloni ispred zgrade Okru?nog suda da do?u na red za saslu?anje zbog tu ?be da ?ive u k on k u bin at u i dr u gom n em or alu . Uvidjev?i da ne?e mo?i saslu?ati sve okrivljene Okru?ni sud je poslao zatvorske ?uvare s vre?om za izvla?enje rednih brojeva prema kojima ?e optu?eni biti saslu?avani sutradan i narednih dana.

Veliki broj optu?enih za konkubinat, zajedni?ki ?ivot mu?karaca i ?ena bez vjen?anja te drugi nemoral vezan uz zajedni?ki nezakoniti ?ivot, namno?io se nakon iznenadne racije koju je provela policija nakon brojnih pritu?bi ?udorednih gra?ana ?ibenika, ?udorednih

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA KAKO SE ANTE PI?I? POK. PA?KA IZ SKRADINA OBRANIO OD OPTU?BE DA JE KOM UNIST I OPASNI RU?ITELJ DR?AVNOG PORETKA

AKO SAM JA KOM UNIST, ?TO JE ONDA GOSPO? A KOJA POTKRADA SVOG M U?A, BOGATA ?KRCA DA BI DALA SIROTINJI? ?IBENIK, 1940. - An t e Pi?i?, pok. Pa?ka iz Sk r adin a star 31 godinu izveden je pred sud po Zakonu o za?titi dr?ave (Zakonu o za?titi javne bezbednosti i poretka u dr?avi) pod otu?bom da je ?irio komunisti?ku propagandu i zagovarao ideje ruskog bolj?evizma. Zakon o za?titi dr?ave bio je toliko strog i restriktivan da novinari koji su izvje?tavali sa su?enja nisu smjeli objaviti ni jednu rije? onoga zbog ?ega je Pi?i? optu?en.

No, doznalo se da je on, pri povratku brodom iz ?ibenika u Skradin u ?ao u socijaln u r aspr avu s jedn im ?an dar om u k ojoj je st ao n a st r an u sir ot in je i k r it i?k i govor io o bogat im a k oji izbjegavaju pom agat i sir om ah e t e glasn o k azao da bogat a?i t r ebaju bit i solidar n i pr em a sir om asim a i, k ad u zm ogn u , dat i im m ilost in ju . ?andar se s takvim mi?ljenjem nije slo?io pa je protiv Pi?i?a podnio prijavu prema Zakonu o za?titi dr?ave.

Pred malim senatom Ok r u ?n og su da u ?iben ik u kojim je predsjedavao sudac ?i?gor i?, a optu?bu zastupao dr?avni tu?ilac Cebalo, Antu Pi?i?a branio je ?ibenski odvjetnik M ilivoj Gr u bi?i?. No, Ante se iz ?kripca bez njegove pomo?i izvukao sam i to na osobito duhovit na?in. U svoju je obranu najprije kazao: -Et o, m i u Sk r adin u im am o jedn og gr a?an in a k oji im a ?esn aest m iliju n a din ar a. I et o slavn i su de, k ada sir om ah do?e t om gr a?an in u on ga pot jer a, a ja m islim , t o jest k ada bih ja zapovijedao m or ao bi i t aj bogat a? davat i m ilost in ju .

Suci su ga upozorili da su su njegove teorije sa stanovi?ta dobrote, dobre i da su i oni za to da se sirotinja podupire, ali da je to u osnovi komunisti?ka propaganda i bolj?evi?ka ideologija koju je on u razgovoru sa ?andarom

podu pr o pr opagan dist i?k im pok licim a.

-Dobr o, slavn i su de, kazao je na to Pi?i?, ak o sam ja pr opagat or k om u n izm a i pr ist a?a bolj?evi?k e ideologije zat o ?t o sam k azao da bogat i n e bi sm jeli bit i k ao t aj m oj Sk r adin jan in k oji iz pak ost i i ?k r t ost i n e?e pom o?i sir ot in ji n i k olik o im a cr n og pod n ok t om , ?t o je on da n jegova ?en a k oja ga pot ajice per u ?a, u zim a m u par e iz t ak u in a, k r u h i m an i?t r u iz or m ar a, pan cet u iz k on obe, pa k ad on spava ili ga n em a u k u ?i, ?ir ok e r u k e pom a?e sir ot in ju ?

Na to pitanje mali senat Okru?nog suda nije imao odgovor pa je kapitulirao: Ne m o?e se st e?i u vjer en je da je An t e Pi?i? pok . Pa?k a, zbilja h t io da pr opagir a pr ot iv por et k a i javn e sigu r n ost i pa ga se r je?ava t u ?ben og t er et a.

INTERVJU

Zorana M ihel?i?

Zor an a M ih el?i?, koreografkinja koja je ?ibenik pretvorila u europsku metropolu suvremenog plesa

N i ?t a od on og ?t o j e m ogu ?e u Lon don u n i j e n em ogu ?e u ?i ben i k u M oja vizija po?ela se ost var ivat i u t r en u t k u k ada sam u sebi osvijest ila m isao da im am pr ivilegiju ?ivjet i u ?iben ik u , gr adu ?ija elegan t n a ar h it ek t u r a i u zvi?en a at m osf er a pr edst avljaju savr ?en am bijen t za plesn u u m jet n ost i.

Pretvorila je ?ibenik u jednu od europskih metropola suvremenog plesa. Ve? godinama u svoj grad dovodi vrhunske plesne predstave. Zahvaljuju?i njoj ?ibenik je ljeti istinski grad pozornica, upravo kako se rado predstavlja i s ponosom promovira. Ona je Zorana Mihel?i?, profesorica engleskog jezika, nekada?nja plesa?ica suvremenog plesa, ro?enjem Spli?anka koja se nakon studija u Beogradu, onih prijete?ih devedesetih godina sa suprugom i djetetom, vratila u ?ibenik, odlu?iv?i u njemu ?ivjeti i raditi. Nije tada ni sanjala da ?e se promaknuti u jednu od glavnih kreatorica ?ibenske umjetni?ke i kulturne scene. Nakon povratka u ?ibenik uspjela je iz po?etnih koraka s Plesnom udrugom Sjene, koju je osnovala u 2000. godine, stvoriti ?ibenik Dance Festival, presti?ni festival suvremenog plesa. Dnevno odra?uje dva posla. Prije podne radi kao profesorica engleskog jezika u Strukovnoj ?koli, a popodne se posve?uje plesu i radu u Sjenama. Uz to, tijekom cijele godine, i to o svom tro?ku, putuje na plesne predstave i bira one najbolje i najatraktivnije za ?ibenik Dance Festival.

Plesn a u m jet n ost n ije m asovn a ni k om er cijaln a, a vi st e ipak u spjeli od n je n apr avili ?iben sk i br en d i ?iben ik pr et vor it i u jedn u od va?n ijih eu r opsk ih pr ijest oln ica plesn e u m jet n ost i. Kak o vam je t o u spjelo?

M islim d a je se sve t o p o ?elo o st var ivat i u t ren u t ku kad a sam u seb i o svijest ila m isao d a, kao p lesn a p ed ago gin ja, ko reo grafkin ja i b iv?a p lesa?ica, a p o n ajvi?e kao st rast ven a zalju b ljen ica u kazali?t e i p lesn u u m jet n o st , im am p r ivilegiju ?ivjet i u ?ib en iku , grad u ?ija su elegan t n a ar h it ekt u ra i u zvi?en a at m o sfera savr ?en am b ijen t za p lesn u u m jet n o st i.

N o n i?t a n ije d o ?lo o d jed n o m , p reko n o ?i. ?ibenik Dance Festival ovakav kakav je sad a n ije se ro d io n i iz ?ega.

Pu n ih 10 go d in a p u t m u je u t irao i vrat a o t varao Plesn i t eat ar Sjene. Sre?o m sve se razvijalo i raslo n ekim n o r m aln im , p r iro d n im slijed o m . ?ib en ik se kroz Sjene i kroz m o j rad kao ko reo grafkin je i p ro m o t o r ice su vrem en o g p lesa, kroz m o ju su rad n ju sa ?ib en skim HN K-o m t e, ?t o je jako va?n o , rad n a d je?jim p red st avam a, u p ozn avao sa su vrem en im p leso m p a je rast ao i sazr ijevao u sp o red o sa ?ibenik Dance Festivalom.

Maa klupa za dojenje

formama te samostalnih nastupa glazbenika ili vokalno instrumentalnih sastava s obradama plesne glazbe. Tako nije ostao hermeti?an i elitni ve? se pribli?io publici. To se pokazalo odli?nim receptom. Mi ne promoviramo ples kao elitnu umjetnost nego umjetnost za sve.

Kak o st e se i k ada zarazili su vr em en im plesom ?

Moji plesni po?eci vezani su uz klasi?ni balet.

Moj otac je radio u knji?nici tada?njeg Doma JNA u ?ibeniku, volio je umjetnost, bio je ?ovjek od kulture, a bavio se i slikarstvom. Jo? kao djevoj?icu upisao me je u Glazbenu ?kolu, a ve? s osam godina krenula sam u baletni studio gospo?e Sok ole Dr agan i? Vr an ?i?. Prestala sam plesati u sedmom razredu osnovne ?kole.

Zanimao me je suvremeni ples, a u to vrijeme nisam ga u ?ibeniku imala gdje u?iti. Nakon zavr?etka srednje jezi?ne ?kole upisala sam studij engleskog jezika i knji?evnost na Filolo?kom fakultetu u Beogradu, svjesna da ?e mi veliki grad otvoriti i mogu?nosti za bavljenje suvremenom plesnom umjetno??u koju sam voljela, a za koju nisam imala uvjete u svom Zn a?i li t o da je t aj ?iben ik u k ojem , k ak o k a?et e, im at e pr ivilegiju ?ivjet i, bio pr esu dan elem en t u m jet n i?k e, r adn e i st var ala?k e k em ije iz k oje se r odio va? plesn i f est ival?

Da. Pokazalo se da sam bila u pravu.

Osim ?iben ik a k ao t ak vog, post oje li jo? n ek i va?n i elem en t i k oji su plesn om f est ivalu don io t u ?ar m an t n u lepr ?avost , r azigr an ost , u m jet n i?k u ozbiljn ost i sve ost alo ?im e se odlik u je?

Od ra?anja ideje i tijekom njene realizacije, trudila sam se graditi takav festival koji ne?e biti fokusirati na jedan pravac u svijetu plesne umjetnosti niti ?e biti tematski i programski ograni?en nekim unaprijed zadanim okvirima kao ?to je to ?est slu?aj s mnogim festivalima.

Mislim da sam uspjela izgraditi festival prepoznatljiv upravo po bogatstvu i raznovrsnosti programa, spajanju razli?itih plesnih izri?aja u svom programu od klasi?nog i neoklasi?nog baleta, suvremenog plesa i tradicionalnih plesova od folklora i etno plesova sve do show programa u najrazli?itijim

gradu. Tijekom studija u Beogradu bila sam aktivna ?lanica Plesnog ansambla BBS Sm iljan e M an du k i?.

Rad sa Sm iljan om M an du k i?, vr h u n sk om plesn om pedagogin jom i jedn om od za?et n ica su vr em en og plesa u biv?oj dr ?avi sigu r n o je n a vas im ao va?an u t jecaj?

Rad s njom je u najve?oj mjeri utjecao na formiranje moje budu?e karijere. Rade?i uz gospo?u Smiljanu i u?e?i od nje, stekla sam temelje na koje sam se velikim dijelom naslanjala u svom radu. U tomu nisam izuzetak.

I mnoge druge njene u?enice, postale su uspje?ne plesne pedagoginje i umjetnice, a neke i istaknute djelatnice u kulturi. Sretna sam da se pod njenim imenom dodjeljuje i godi?nja nagrada za najve?a umjetni?ka ostvarenja u suvremenoj plesnoj umjetnosti. U Beogradu sam usporedo sa studijem engleskog jezika i knji?evnosti, plesala, snimala za TV Beograd i putovala na gostovanja u Ljubljanu, Sarajevo...

Kada st e se po?eli bavit i k or eogr af ijom i pedago?k im r adom ?

Kada sam se s obitelji vratila u ?ibenik bio je rat i ples mi nije bio ni u primislima. Tek kada sam k?erku, kao sasvim malu djevoj?icu, upisala na balet javila mi se ?elja da se opet po?nem baviti plesom. Plesu sam se po?ela vra?ati polako, najprije samo rekreativno, a zatim vode?i grupu za suvremeni ples pri Baletnom studiju gospo?e Sokole Dragani? Vran?i?. S obzirom da se grupi za suvremeni ples pridru?ivalo sve vi?e mladih djevojaka, ukazala se potreba za prikladnijim prostorom za rad. Stoga sam prihvatila ponudu na?eg glumca i redatelja M at e Gu lin a da pre?em u ?ibensko kazali?te.

Mate nas je samoinicijativno posjetio znati?eljan vidjeti ?to radimo. Kazali?tu je

trebala koreografkinja za dje?je predstave, a meni prostor. Ponu?ena mi je suradnja. U?inilo mi se to kao obostrano koristan dogovor.

I jest e li pr ist ali?

Naravno da sam pristala. To mi je bio izazov.

Nakon na?eg M at e Gu lin a i njegovih sjajnih dje?jih predstava Ne'? ti bi?a i Djevoj?ica sa ?igicama, uslijedila je suradnja sa Zor an om M u ?i?em na predstavama ?krti?ina i La?ivac te Nin om Kef lin na predstavama Matilda i ?arobnjak iz OZ-a. Osim te suradnje, kreiranje cjelove?ernjih predstava u produkciji Sjena uz

pomo? gostuju?ih pedagoga i mojih stalnih ?ibenskih suradnika San je Vr an ?i?, Sar e Lovr i?

Capar in , Jo?k a Bak u le, Br an k a Lovr i?a Capar in a i Tom islava Ru pi?a, u?vrstilo je povjerenje mojih sugra?ana i gradskih du?nosnika u sve ovo ?to radim. Samo vrijednim radom i rezultatima do?li smo do toga da danas organiziramo presti?ni me?unarodni plesni festival.

Osn ivan je Udr u ge Sjene st vor ilo je, dak le, osn ove za r azvoj k u lt u r e plesa u ?iben ik u . U k ak vim st e u vjet im a u po?et k u r adili?

Vje?bali smo u kazali?nom foaje koji se, dok smo mi skakutale i plesale cijeli tresao. Imala sam osje?aj da ?e po nama popadati sva stakla.

Bili su to ?ak i pomalo opasni uvjeti za rad s djecom i mladima. Potom smo se preselili u prostor Osn ovn e ?k ole Faust Vran?i? pa odatle u Teh n i?k u ?k olu u ?ijim prostorijama vje?bamo i danas. Plesn i t eat ar Sjene registrirali smo 2007. godine i do danas nemamo odgovaraju?i prostor za rad. Uz velike tro?kove za redovan rad udruge, prostor nam je problem koji jo? uvijek nismo uspjeli rije?iti.

Tvr di se i u st r u ?n im k r u govim a da je ?iben ik post ao n ajja?a ljet n a plesn a scen a u Hr vat sk oj?

Od p r ve go d in e Fest ivala d o d an as, m o gu s velikim zad ovo ljst vo m re?i d a o n rast e p o kvalit et i d o m a?ih i in ozem n ih p ro jekat a, p r ivla?i sve b ro jn iju p u b liku , d o b iva n a m e? u n aro d n o m zn a?aju i p o t i?e u m jet n ike n a m e? u n aro d n u su rad n ju . M n o gi m i p o st avljaju p it an je kako je m o gu ?e d a ?ib en ik u ljet n o m razd o b lju p o st aje n ajzn a?ajn ija p lesn a scen a u Hr vat sko j.

O?it o d a sm o p rep ozn at i i d a n as se

u va?ava iako ja n e b ih p reran o d o n o sila su d o t o m e jesm o li ili nismo najja?a nacionalna plesna scena. Neka to ka?u drugi.

Mogu ipak citirati mladog umjetnika, koreografa iz Poljske, M acieja Ku zm in sk og koji je lani bio na na?em festivalu i koji je kazao: -Mo?da je ovo mali grad, ali je festival velik.

Takve ocijene st i?u i od drugih renomiranih st ru?njaka. Jesu li vas od po?et ka prepoznali oni koji vode kult urnu polit iku u Gradu i dr?avi i od kojih se o?ekuje da t akvim doga?anjima pru?e m at er ijaln u i f in an cijsk u pot por u ?

U po?etku je malo ljudi vjerovalo u uspjeh ovog projekta. Na startu sam dobila potporu nekih slu?benih institucija. Podr?ali su me TZ Gr ada ?iben ik a, Gr ad ?iben ik i Gim n azija An t u n a Vr an ?i?a, konkretno biv?a ravnateljica Ivan ica Belam ar i?, koja nam je kao velika ?tovateljica plesne umjetnosti ustupila prostor za radionice.

Nakon ?to sam im izlo?ila svoju viziju i plan organizacije me?unarodnog plesnog Festivala, pridru?ili su nam se kao financijski pokrovitelji, a ?ibenik dance festival odmah je uklju?en program ?ibenskog kulturnog ljeta. Bio je to u po?etku skroman amaterski projekt koji je rastao. Iako sam odmah nai?la na odobravanje i dobila prvi poticaj slu?benih institucija za organizaciju Festivala najve?i dio posla morala sam obaviti sama. Spa?avala me je mojaA

uro?ena vje?tina improvizacije, energija, komunikativnost, donekle i tvrdoglavost, a ponajvi?e ogromna ljubav prema plesnoj umjetnosti.

O?it o je da u t im po?et cim a n ist e bili bez podr ?k e. Je li t a podr ?k a ak t u aln a i dan as?

Da. Sada imamo dobru suradnji i s Javnom ust anovom Tvr?ave kulture i Muzejom grada ?ibenika. Prvi put smo ove godine dobili i sredstva od Minist arst va kult ure. Rije? je o skromnim sredstvima, ali zadovoljni smo. Mislim da ?emo s vremenom na dr?avnoj razini dobiti ve?u potporu i postati prepoznati kao me?unarodno doga?enje od nacionalnog zna?aja. Tehni?ka produkcija na tvr?avama i u kazali?tukao i cijene izvedbe na?ih predstava su visoke i teret ne smije pasti samo na

To je plod moje suradnje s HNK Split i Igor om Kir ovim , u to vrijeme direktorom Splitskog baleta i izbornikom baletnog programa Splitskog ljeta. Dogovorili smo se da ih pozovemo zajedno i da zajedno snosimo tro?kove, a Igoru nije smetalo da nastupe prije u ?ibeniku nego na Splitskom ljetu jer njihovi baletni programi imaju svoju stalnu publiku. Procijenio je da time ne?e ni?ta izgubiti. To je stvarno bio spektakl koji je odu?evio i o?arao i prosje?nog gledatelja i plesne znalce jer su osjetili tu mo? plesa i jezik pokreta.

Sjene kao organizatora i lokalnu zajednicu.

Ove je godin e pu blik u bez dah a ost avila k in esk a pr edst ava Fr om In , avan gar dn og plesn og an sam bla XieXin Dance Theatrea iz Kin e, k or eogr af k in je i plesa?ice Xie Xin .

Dobili st e pr izn an je da st e t im e r avn opr avn o st ali u z bok velik im eu r opsk im plesn im f est ivalim a. Kak o st e ih u spjeli dovest i u ?iben ik i t o odm ah n ak on Par iza, a pr ije Split a i Splitskog ljeta?

Odli?n o su r a?u jet e s Igor om Kir ovim , n ajist ak n u t ijim m ak edon sk im plesa?em i k or eogr af om , k oji djelu je u Split u . Njegove pr edst ave su ot var ale va? f est ival, a i ovaj pr im jer su r adn je pok azu je da izm e?u Split a i ?iben ik a, k ada je r ije? o plesn oj u m jet n ost i, n em a n ezdr ave k on k u r en cije.

Kao i meni, IgoruKirovu se na?e pozornice u ?ibeniku jako svi?aju. ?ini mi se da imamo zajedni?ke vizije na?ih festivala. Da oboje gledamo puno dalje ispred sebe i da nam je razvoj suvremen plesne umjetnosti kao takav

ja?i od sebi?nih, lokalnih interesa i nekih sitni presti?a. Imam viziju razvoja suvremene plesne umjetnosti u ?ibeniku, ali ne mogu to ostvariti sama bez pomo?i Grada, ali i dr?ave.

Kak va je va?a vizija? M islit e li da m o?et e i vi?e od ovoga ?t o st e do sada post igli? ?elim da ?ibenik Dance Festivala Ministarstva turizma i kulture i Hrvatska turisti?ka zajednica prepoznaju kao kulturno top doga?anje i da se uz njihovu pomo? izdignemo iz ovog ?to imamo sada. Pratim plesne festivale u regiji i vidim da imaju dr?avnu potporu o kojoj mi mo?emo

samo sanjati, a gosti tih festivala su najpresti?nija svjetska imena u plesnoj umjetnosti. ?ibenik mo?e posti?i puno vi?e od njih jer za razliku od metropola u kojima se sve predstave prikazuju u zatvorenim koncertnim dvoranama, mi raspola?emo pravim bogatstvom, a to su pozornice na otvorenom.

Imamo tvr?ave i trgove koji su bogom dani za plesne predstave. Ali produkcija takvih doga?anja je skupa i to ne mogu na svojim ple?ima iznijeti ni gradovi bogatiji od ?ibenika.

St je?e se dojam da nist e nikada imali kompleks male sredine kao ?t o je ?ibenik i da uvijek hrabro pucat e visoko, vi?e nego ?t o se neki usude ?ak i samo pogledat i?

Nikada nisam razmi?ljala o ?ibeniku kao o provinciji niti sam se u ?ivotu zadovoljavala ne?im osrednjim. Za mene ?ivot u nekom manjem gradu nije alibi za neaktivnost, za odustajanje od ozbiljnih projekata, za ustezanje od stvarala?tva... ?ivjela sam i u Londonu i vidjela sam tamo kako se to tamo radi pa iz prve ruke znam da ni?ta od onog ?to je mogu?e u Londonu nije nemogu?e u ?ibeniku samo

zato ?to je London veliki grad, a ?ibenik nije. Od po?etka svog rada tvrdim da ?ibenik mo?e biti poput Monaca, sinonim za visoki turizam i u?itak. Monaco je mali, ali je znao kako uspjeti i postati velik. To mo?e i ?ibenik.

Kao plesna pedagoginja s velikim iskust vom mo?et e li ocijenit i ima li u ?ibeniku t alent iranih plesa?a suvremenog plesa? ?ibenik ima i neku plesnu t radiciju koju je zapo?ela Ana Roje sa svojim balet nim st udijom u Primo?t enu, a onda nast avila i va?a u?it eljica Sokola Dragani?

Vran?i? koja je dugo bila sinonim za plesnu umjet nost i pedagogiju u ?ibeniku.

Naravno da ima talentiranih plesa?ica, ali rijetke su one koje se kada odu iz ?ibenika na studije, nastave profesionalno baviti plesom.

Svake godine u Sjenama ple?e podjednak broj djevoj?ica i djevojaka, oko 100. To je nekoliko plesnih grupa i meni je to idealno za rad.

Najnovije suvremene plesne tehnike jako su zahtjevne, moje znanje odavno nije dovoljno naprednim plesa?ima. I zato ve? niz godina anga?iram goste pedagoge da rade s mojim Sjenama. Za djevojke koje dugo treniraju i sve bolje ple?u trebamo najbolje pedagoge.

Me?utim, osim ?to je kvalitetnog pedagoga te?ko zadr?ati u ?ibeniku du?e od jedne sezone, te?ko ga je i financirati. Uz mnoge mlade pedagoge koji su radili sa Sjenama, posebno smo zadovoljni suradnjom s baletnim

pedagogom iz HNK Split. Ruskinja, balerina Albin a Rah m at u llin a sa Sjenama radi ve? punih pet godina. Dolazi svake subote, ali to nije dugoro?no rje?enje. U ovogodi?njoj Prijavnici Plesnog teatra Sjene na natje?aj po Javnom pozivu Grada ?ibenika za programe u kulturi, uz Festival prijavili smo i Projekt pod nazivom Resident artists in ?ibenik ili Plesni umjetnici u rezidenciji u ?ibeniku, tra?e?i od gradske uprave da nam u svrhu odr?avanja kvalitete rada Plesnog teatra Sjene, pomogne

sufinacirati tro?kove boravka jednog takvog pedagoga u ?ibeniku. Projekt nije pro?ao, ali javit ?emo s e opet. Nema odustajanja!

U ?iben ik u im at e i konkurenciju, a t o je Osnovna plesna ?kola k oja djelu je pr i O? Jurja Dalmatinca. U k ak vim st e odn osim a s n jim a?

Nikako se ne sla?em da smo jedni drugima konkurencija. ?tovi?e, nadopunjujemo se.

Nekoliko mojih mla?ih plesa?ica, uz Sjene, paralelno ide u plesnu ?kolu, jer ?ele svoje znanje evidentirati svjedod?bom zavr?ene ni?e plesne ?kole. Roditeljima koji poka?u ?elju da se njihova djeca profesionalno bave plesom osobno savjetujem da ih upi?u u ?kolu. ?kola se ne bavi na?im glavnim opredjeljenjem zahtjevnom

produkcijom festivala i cjelove?ernjih plesnih predstava. Nadalje, ?kola ne radi s mladima srednjo?kolskog uzrastom i njihovim podu?avanjem narednim plesnim tehnikama.

Mi s druge strane, nemamo privilegiju sudjelovanja na dr?avnim natjecanjima umjetni?kih i plesnih ?kola jer, iako sustavno radimo na plesnoj edukaciji djece i mladih, nismo registrirani kao ?kola. Dakle, u profesionalnom smislu jedni druge moramo uva?avati. Paralelno djelovanje i postojanje ?kole i Plesnog teatra Sjene samo je na?e bogatstvo i dokaz da su Sjene uvele plesnu kulturu u grad te da u ?ibeniku ima mjesta za sve.

Osim ?t o vodit e Plesn u u dr u ge Sjene i ?ibenik Dance Festival ak t ivn i st e su dion ik pr ovedbe k u lt u r n ih polit ik a u ?iben ik u . Bili st e u pr o?lom saziva ?lan ica Ku lt u r n og vije?a.

Kak vo je va?e isk u st vo s u k lju ?en o??u i r azu m ijevan jem gr adsk e vlast i u k u lt u r n e pot r ebe ?iben ik a?

Ve? sam istaknula kako smo od samih po?etaka imali potporu pojedinaca koji su odgovorni za financiranje kulturnih programa i s neke se strane ne mogu po?aliti. Ali imam dojam da gradski ?elnici, uslijed brojnih obaveza, neke stvari odra?uju reda radi, a da nisu potpuno u?li u problematiku. ?esto se na mnoge manifestacije odazivamo sudjelovati jer uvijek imamo neke gotove koreografije koje mo?emo

prilagoditi situaciji, ali mislim da to malo tko primje?uje i vrednuje. Mi smo, uz ?ibensko Kazali?te jedini teatar u Gradu. Nastojimo jednom godi?nje producirati predstavu. To radimo iako za to nemamo uvjeta. Ove godine smo producirali odli?nu plesnu predstavu Zlokobno zrcalo i jako mi je ?ao ?to na premijeri nismo vidjeli ni jednog od ?ibenskih kulturnjaka, nekog iz Ureda za dru?tvene djelatnosti kao ni predstavnike medija.

Prije nekoliko godina imali st e ambiciju bit i vodit eljica Me?unarodnog dje?jeg fest ivala, ali unat o? va?im referencama nist e pro?li na nat je?aju. Bist e li se, nakon t og iskust va, opet nat jecali za neko t akvo radno mjest o?

Da, bih. Ali ne vi?e u istoj ku?i. Posao voditeljice MDF-a privukao me je jer je srodan ovomu ?to radim, a omogu?io bi mi i vi?e slobode i prostora za bavljenje plesnom umjetno??u od rada u ?koli. Odbili su me s obrazlo?enjem da ve? radim na umjetni?kim programima i da bih, kada bi dobila taj posao, morala zbog sukoba interesa odustati od Udruge Sjene i ?ibenik Dance Festivala.

Im at e li n asljedn ik e k oji bi m ogli n ast avit i t am o gdje ?et e vi st at i?

Up o r n o st i t vrd o glavo st m e n e n ap u ?t a, ali n isam b a? sigu r n a d a ?e t o b it i d ovo ljn o d a se o d r ?i ovo sve ?t o sam izgrad ila u p ro t eklih go t ovo 20 go d in a. A t o je t ran sfo r m acija o d m ale u d r u ge p lesn ih am at era d o ku lt u r n e in st it u cije ko ja d jelovan jem izlazi iz o kvira n a?eg grad a p a i d r ?ave. Da, p it an je n asljed n ika jako je va?n o p it an je. M islim d a st e p o go d ili u b it . ? ovjek se u m o jim go d in am a, a ja sam u d r u go j p o lovici p ed eset ih , ip ak u m o r i o d t o g en t u zijazm a i u jed n o m se t ren u t ku m o ra zap it at i kako d alje. Pr im je?u jem d a p u n o sli?n ih p ro jekat a u ?ib en iku ovisi o en t u zijazm u p o jed in ca, a t o n ije sm isao .

Po gled ajt e sam o p r im jer o d li?n e Orgulja?ke ljet ne ?kole. N ako n ?t o je u m ro p ro feso r Bo ?i d a r Gr ga , ove go d in e Orgulja?ke ?kole n ije b ilo . I n it ko t o n ije sp o m en u o , a kam o li javn o p ro b lem at izirao . Pr ib o javam se t akve su d b in e svih u m jet n i?kih n ep ro fit n ih fest ivala p a i SDF-a ko ji o r gan iziram . To m e p it an je m u ?i, ali za sad a ip ak n e gled am t ako d aleko , ve? p u n o b li?e - p r ip rem am sljed e?i Fest ival.

Za slijede?i, jubilarni 10. SDF ve? sam u

pregovorima sa kompanijama od New Yorka do onih iz regije. Rastemo i dalje. Moramo se jo? dokazivati da nas i na nacionalnoj razini podr?e barem onoliko koliko nas hvale.

Jest e l i znal i... ...da je ?iben ?an in ?im e An t i? 1932. godin e objavio oglas za pr odaju svog br zog m ot or n og ?am ca s m ot or om k oji se pali pom o?u elek t r opok r et a?a i elek t r i?n om r asvjet om i da je pot en cijaln im k u pcim a slao n jegove f ot ogr af ije?

Prodaju brzog, elegantnog motornog ?amaca, tada najljep?eg u Dalmaciji, oglasio je 1932. godine u splitskim novinama ?iben?anin ?im e An t i?. ?amac, mi bi danas rekli gliser, bio je dug sedam metara, ?irok, 1,7 metara, imao je gaz od 80 centimetara, a pokretao ga je motor ameri?ke proizvodnje od 16 konjskih snaga.

Mogao je posti?i brzinu od 9 do 10 morskih milja na sat, a tro?io je 4 litre goriva na sat.

Vlasnik je posebno nagla?avao da se motor pokre?e automatski pomo?u elektri?nog pokreta?a te da ima elektri?nu rasvjetu. Ne znamo je li Anti? kupio polovni gliser ili je njegovu gradnju naru?io u brodogradili?tu M ih ovila Depola u Kor?uli. U trenutku kada je objavio oglas da ga prodaje zbog odlaska iz ?ibenika, gliser je bio star 6 godina. Zanimljivo je da je Anti? zainteresiranim kupcima po?tom slao fotografije svog novog ?portnog motornog ?amca 16 morskih HP amerikanske marke Rebertz. Danas je ta fotografija kolekcionarski raritet i na on line tr?i?tu starih razglednica i fotografija posti?u znatnu cijenu iako nitko od prodava?a ne zna i ne navodi tko je i ?to je na njoj. Pretpostavlja se da je osoba koja sjedi na rivi uz krmu glisera prodava? ?ime Anti?, a da je

dje?ak koji sjedi na krmi vjerojatno njegov sin.

Gliser je snimljen na dijelu ?ibenske obale koji vi?e ne postoji, a u pozadini je zgrada stare klaonice koja je svojevremeno bila jedna od najmodernijih na Jadranu.

...da je k u pali?t e Jadr ija, gr a?en o, u r e?ivan o i odr ?avan o n ov?an im dar ovim a ?iben ?an a na spomen svojim pok ojn im su gr a?an im a?

Nakon izgradnje kupali?ta Jadrija i njegovog otvorenja 1922. godine pa sve do po?etka Drugog svjetskog rata, u ?ibeniku je postojao obi?aj da se u spomen na pokojne ?iben?ane ili prigodom obljetnica njihove smrt, upla?uju nov?ane donacije u Fon d k u pali?t a Jadrija.

Tako su ?iben?ani izra?avali privr?enost Jadriji kao vrijednom projektu od zna?ajne dobrobiti za njihov grad, a istovremeno su na lijep i koristan na?in odr?avali spomen na svoje pokojne sugra?ane, rodbinu i prijatelje.

Zanimljivo je da su posmrtni darovi Jadriji upla?ivani gotovo isklju?ivo na spomen pokojnika.

Vrlo malo darova bilo je na spomen pokojnicama. Tradicija uplata u Fon d k u pali?t a Jadrija na spomen pokojnika, njegovana je bri?no i ozbiljno. ?tovi?e, ?iben?ani su u Fon d k u pali?t a Jadrija upla?ivali novac i na spomen svojih Prpokojnih vi svjetprijatelja sk i ... koji nisu bili iz ?ibenika.

Uplate su ogla?avane u novinama, a Uprava Jadrije davala je posebne zahvalnice darovateljima.

Zadivljuje podatak da su na spomen pokojnicima u Fon d k u pali?t a Jadrija novac upla?ivali i sami njegovi osniva?i Sim o Gr u bi?i?

Rovilo i An t e Fr u a. Iz novinske zahvalnice darovateljima na spomen Klau dija ?u pu k a, unuka oca modernog ?ibenika, An t e vit eza ?u pu k a, iz 1928. godine vidljivo je da su u jadrijski fond na njegovu uspomenu, novac uplatili m ajor Sim o Gr u bi?i? i Pio Ter can ovi?, a da su u spomen na Rado?a Fr an cesh ija iz Om i?a, Jadriju darovali Josip Jadr on ja i M at e Fr u a.

...da

su 1927. godin e pu n t u M ar in n a ot ok u Zlar in u po?u m ila djeca iz zlar in ske osn ovn e ?k ole i da ju devet deset lje?a k asn ije opjevao Zvon k o Var o?an ec?

U prolje?e 1927. godine nadu?itelj osnovne ?kole na otoku Zlarinu gospodin Gavor ?in , organizirao je u sklopu zavi?ajne nastave po?umljavanje kompleksa kr?a zvanog punta M ar in . U akciji po?umljavanja (sadnje bori?a) sudjelovala su sva zlarinska djeca ?kolskog uzrasta, a njihov nadu?itelj podu?avao ih je o korisnosti, bogatstvima i blagodatima ?ume.

U po?umljavanju punte Marin na otoku Zlarinu nisu sudjelovali odrasli. Prekrasnu ?umu, danas staru 92 godine, koja je postala ukras otoka i dala posebnu dra? njegovim vedutama, podigla su sama djeca pa je ?teta ?to se izgubilo sje?anje na taj dragocjeni, dirljivi dio zlarinske povijesti.

O dje?jem po?umljavanju punte Marin svjedo?i tek jedna novinska zahvala, a u finom sentimentalnom ljubavnom kontekstu puntu Marin opjevao je novinar, urednik, pisac i skladatelj Zvon k o Var o?an ec.

...da je ot ok Kr apan j dobio st r u ju t ek u 27. sr pn ja 1959. godin e, deset godin a n akon ?t o su zapo?eli r adovi n a n jegovoj elek t r if ik aciji?

Prve elektri?ne ?arulje na otoku Krapnju zasjale su 27. srpnja 1959. godine, a tog se dana na tom otoku prvi puta ?uo zvuk iz suvremenog radija. Struja je na Krapanj stigla 10 godina nakon ?to su Krapljani sami zapo?eli radove na elektrifikaciji svog otoka. Oni su ve?

1949. godine vlastitim novcem i dobrovoljnim radom iz-gradili trafostanice u Brodarici i na Krapnju. Radovi su s m alim pr ek idim a, hvalili su se tada?nji politi?ari, dobr o n apr edovali zat o ?t o je n ar od Kr apn ja vjer ovao u pot pu n u pobjedu .-Kada je st r u ja k on a?n o st igla n a Kr apan j, izvijestile su novine, veselju n ije bilo k r aja. Svi m je?t an i iza?li su n a u lice i s odu ?evljen jem gledali pr ve zr ak e st aln e elek t r i?n e st r u ju , a u gr u dim a svak og m je?t an in a sr ce je br ?e zak u calo. San Kr apljan a se ost var io.

U trenutku kada su zasjale sijalice, oglasio se i prvi krapanjski radio prijemnik: -I t k o m o?e opisat i spon t an u r adost i odu ?evljen je st ar ih i m ladih , lju di i ?en a, k ad su pr ek o r adio apar at a ?u la pr va em isija r adio vijest i n a ot ok u . Odsad ?e i st an ovn ici Kr apn ja n avijat i svoje sat ove i ler oje po zn ak u za t o?n o vr ijem e Geof izi?k og zavoda i n a?ih r adio-st an ica.

Krapljani su prve radio aparate optimisti?no nabavili nekoliko godina prije nego ?to im je na otok stigla struja. Morali su ?ekati sve do 27. srpnja kada se to?no u podne oglasio Radio

Split , a prva vijest bila je da je na otok Krapanj stigla struja. Zanimljivo je da je tog dana na Krapnju skuhan i pr vi objed na elektri?nom ?tednjaku. Ohrabreni uspjehom Krapljani su tog 27. srpnja 1959. godine najavili da ?e ponovno prionuti na posao kako bi njihov otok dobio vodu , k an alizaciju i ost ale st e?evin e su vr em en e civilizacije.

...da su ?iben ?an i t r a?ili r je?en je pr oblem a m asovn og zapo?ljavan ja st r an ih r adn ik a, izbjeglica, polit i?k ih izgn an ik a i vojn ih bjegu n aca u ?iben sk im podu ze?im a, dok ist ovr em en o n ezaposlen i dom a?i lju di m or aju slat i svoju djecu n a doh r an u u Slavon iji da n e u m r u od gladi?

Zapo?ljavanje stranih radnika naraslo je do te mjere da ugro?ava nacionalni identitet dr?ave i njen socijalni sustav. Stanje je osobito te?ko u primorskim krajevima, posebno u Dalmaciji gdje strane radnike zbog turizma zapo?ljavaju ?ak i kao op?inske slu?benike, pisare ili asistente u raznim strukama. Osim svih struka kojih ima dovoljno i me?u doma?im radnicima uvoze se pjeva?ice i pjeva?i, ar t ist i, m a?ion i?ar i, svir a?i pa ?ak i pr ost it u t k e. Od 1925. godine, kada je po?eo uvoz stranih radnika uz istovremeno zanemarivanje prava na rad i prava na egzistenciju doma?ih ljudi, me?u onima koji su do?li na privremeni rad, ve? se stvara novi nara?taj. Njihova djeca idu u ?kolu, u?e zanat, koriste socijalne privilegije, a da njihovi roditelji nisu ni?im pridonijeli u dr?avne socijalne fondove. Pravilnik o zapo?ljavanju stranih radnika na snazi je ve? devet godina, donijet je jo? 1925. godine, ali ga se na razne na?ine izigrava. Poslodavci su se dosjet ili da se m ogu dom o?i jef t in e r adn e sn age k ojoj sm je?t aj, ish r an u i sk r b o djeci osigu r ava dr ?ava, t ak o da t r a?it elje posla n agovor e da se pr ijavlju ju k ao izbjeglice, polit i?k i izgn an ici ili vojn i bjegu n ci iz svojih dr ?ava. Jo? je ?e??a praksa da strani radnici dolaze kao turisti. Oni prijave turisti?ki boravak, a onda idu na policiju i u zapisnik ka?u da su pokradeni pa im se izda dozvola da mogu raditi da zarade novac za povratak. U svakom gradu u Dalmaciji ima na desetine takvih koji su dobili mjese?nu ili dvomjese?nu dozvolu da rade kao turisti, a ve? imaju vlastite ku?e, trgovine i restorane. Me?u njima ima i takvih koji slobodno ?ive na privremene turisti?ke dozvole godinama, a da ni rije? na?eg jezika ne znaju. S druge strane doma?i radnik je zanemaren i obespravljen.

Za?to? Zato ?to je skup jer na njega poslodavac mora pla?ati obvezna davanja. Stanje je postalo toliko ozbiljno da vi?e n ije pit an je k ak o spr ije?it i pr iljev st r an ih r adn ik a i k ak o

on em ogu ?it i n jih ovo ilegaln o zapo?ljavan je.

Pit an je je k ak o se oslobodit i st r an ih r adn ik a k oji su ovdje ve? pu st ili k or ijen je i don ijeli svoj jezik , obi?aje i vjer u ? Pitanje je isto tako ima li ih smisla tjerati uz sada?nje propise i njihovo neka?njivo izigravanje, kada ?e nam sutra do?i novi, opasniji, gladni kao vukovi.

Odlomak iz rasprave Strani radnici i za?tita doma?e radne snage, Dr age M agjer a koju je 1934. godine objavio splitski Jadranski dnevnik, a nai?la je na veliki odjek i odobravanje u ?ibeniku koji se suo?avao s problemom nezaposlenosti pa ?ak i gladi zbog k oje su m n oge obit elji t ih godin a slale svoju djecu n a doh r an u Slavon iju da pr e?ive.

Predavanja,edukat ivneradionicei t erenska nast avaJavne ust anoveNacionalnipark Krka za djecu iz vrt i?ai u?enikeosnovnihi srednjih ?kola ?ibensko- kninske?upanije

Javn a u st an ova Nacionalni park Krka poziva n a su r adn ju sve vr t i?e, osn ovn e i sr edn je ?k ole u ?iben sko -k n in skoj ?u pan iji da se u k lju ?e u Pr ogr am pr edavan ja i edu k at ivn ih r adion ica u ?kolskoj godin i 2019./ 2020.

Javn a u st an ova Nacionalni park Krka i ove je godine u sklopu svog redovnog Pr ogr am a pr edavan ja i edu k at ivn ih r adion ica za djecu pr ed?k olsk og u zr ast a, u?enike osnovnih ?kola i srednjo?kolce iz ?ibensko - kninske ?upanije, pripremila brojna predavanja, ekolo?ke i edukativne radionice, terensku nastavu i sportske aktivnosti prilago?ene djeci svih uzrasta u svrhu ?irenja znanja i vje?tina o za?titi prirode i okoli?a te kulturnopovijesne ba?tine.

Djeci iz dje?jih vrti?a namijenjene su radionice Mini ?uvari prirode, 3R (Reduce, Reuse, Recycle), Dajmo vi?e za ?i?mi?e, Nosi mi se zeleno i ?udesni svijet vretenaca.

Za u?enike ni?ih razreda osnovne ?kole organiziran je bogat program terenske nastave: Mali ?uvari prirode, 3R (Reduce, Reuse, Recycle), Dajmo vi?e za ?i?mi?e, Nosi mi se zeleno, ?udesni svijet vretenaca,

Legenda o zmajevoj djeci, Istra?imo ?pilje, Pogodi sigu, Mala ?kola arheologije, Tajne podzemlja i Kap za slap, a za u?enike vi?ih razreda osnovne ?kole Rimljani u na?im krajevima, ?ivotinjski svijet u NP Krka, Tajne podzemlja, GIS ? geoinformacijski sustav, Voda koja gradi slapove i Upravljanje nacionalnim parkom.

Predavanja i terenska nastava za srednje ?kole su: Rimljaniu na?imkrajevima,?ivotinjski svijet u NP Krka, Voda koja gradi slapove,Tajne podzemlja,GIS? geoinformacijskisustav,Prihvat i prijevoz posjetitelja u NP Krka i Strate?ko upravljanje nacionalnim parkom.

Preporuku za provo?enje edukativnih programa Javn e u st an ove Nacionalni park Krka dalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju stru?nog mi?ljenja Agencije za odgoj i obrazovanje koja je istaknula da su programom predlo?ene aktivnosti prilago?ene odgojno obrazovnim potrebama i uzrastu u?enika i usmjerene na razvoj temeljnih kompetencija i osobne odgovornosti u?enika.

djece.

Programe edukacije provode djelatnici Javn e u st an ove Nacionalni park Krka u dogovoru s odgojiteljima, u?iteljima ili profesorima. Programi se odr?avaju tijekom ?kolske godine. Radionice, za koje se treba najaviti, traju jedan sat, a optimalne su skupine do 25 u?enika.

Jav n a u st an ov a Nacionalni park Krka pozi v a n a su r adn j usv e v r t i ?e,osn ov n ei sr edn j e ?k ol e i z ?i ben sk o - k n i n sk e ?u pan i j e. In f or m aci j e i pr i j av e: i n f o@n pk .h r pr om o.a.d.v.

Predavanja i edukativne radionice odr?avaju se na Sk r adin sk om bu k u (?kola u prirodi), ispostavi JU NP Krka u Sk r adin u (multimedijalni centar), Ro?k om slapu (?kola u prirodi), ispostavi JU NP Krka u Dr n i?u (multimedijalni centar), Cen t r u k r et an ja u La?k ovici (multimedijalni centar), arheolo?kom nalazi?tu Bu r n u m (?kola u prirodi), Ek o k am pu su Krka u Pu ljan im a (arheolo?ka zbirka i ?kola u prirodi), pou ?n o -pje?a?k oj st azi St in ice ? Ro?k i slap ?

Ozi?an a pe?in a, Ozi?an oj pe?in i (?kola u prirodi) te po dogovoru u ?kolama i vrti?ima.

Edukativni programi obuhva?aju predavanja, ekolo?ke radionice, terensku nastavu i sportske aktivnosti, a sadr?ajno i metodski prilago?eni su razli?itim uzrastima

Kada je pit ka voda st igla na ?ibenske ot oke Zlar in i Pr vi? bilo je t o op?e odu?evljenje i velebno nar odno slavlje Poduze?e Vodovod i odvodnja kroz svoju dugu povijest konstantno pratilo rast, razvoj i potrebe ?ibenika i ?ibenskog kraja njihovog gospodarstva stanovni?tva. Jedna od najve?ih i najva?nijih zada?a koju je Vodovod i odvodnja kroz svoju povijest imala, bilo je pitanje opskrbe vodom ?itelja ?ibenskih otoka. Bila je to prioritetna zada?a, ali tehni?ki zahtjevna i k tome vrlo skupa pa su ?ibenski otoci od prvih ideja i projekata od prvih kapi vode iz ?pine morali ?ekati vi?e od pola stolje?a. Kona?no,

1978. godine po zavr?etku radova koji su zbog niza otegotnih okolnosti trajali gotovo devet godina, stigla je pitka voda na prva dva ?ibenska otoka; Zlar in i Pr vi?.

Oba otoka i sva tri naselja; Zlar in , Pr vi? Lu k a i Pr vi? ?epu r in e, dobila su vodu istoga dana 27. sr pn ja 1978. godine. Voda je do njih dovedena s izvori?ta Jar u ga pod Sk r adin sk im bu k om ukopnim cjevovodom preko Srime i Jadrije te podvodnim cijevima od Jadrije do njih.

Dolazak vode na Zlarin i Prvi? bio je jedan od najve?ih i najva?nijih doga?aja u povijesti tih otoka, ali i ?ibenika. Na dan kada je potekla voda bile su organizirane ?ak ?etiri istovremene sve?anosti koje su se pretvorila u narodna slavlja. Sve?ano je bilo u ?iben ik u , Zlar in u , Pr vi? Lu ci i Pr vi? ?epu r in am a zato ?to su ?itelji dva naselja na Prvi?u koji su ina?e slo?no radili na izgradnji vodovodne mre?e na svom otoku, zaklju?ili da je doga?aj previ?e va?an i previ?e vrijedan za oba mjesta da bi ga slavili zajedni?ki.

Na Zlarinu je u ?ast dolaska vode izgra?ena spomen fontana s datumom njena dolaska na otok i rije?ima zahvalnosti svima

koji su pomogli da se ostvari taj san. Spomen fontana napravljena je od kruna stare zlarinske cisterne koja je vjekovima bila jedini izvor vode na otoku, postavljene na postament s devet krugova koji simboliziraju devet godina bitke za vodu, koliko je trebalo da s malo novca, oskudnu mehanizaciju i puno rada izgradi vodovod. Proslava dolaska

vode na Zlarin bila je veli?anstvena, a ni?ta manje sve?ano bilo je i na susjednom otoku gdje su istovremeno odr?ane dvije velebne fe?te. Dovo?enje vode na otoke Zlarin i Prvi? bio je sedamdesetih godina 20. stolje?a jo? uvijek velik i zahtjevan pothvat, ali je ostvaren uspje?no i bez ve?ih pote?ko?a, izuzme li se enormno devetogodi?nje trajanje radova.

Od tada do danas, ?itelji oba otoka imaju toliko redovitu i urednu opskrbu pitkom vodom kao da se to samo po sebi podrazumijeva pa se na velike povijesne dane kada su potekle prve kapi, gotovo zaboravilo. a.d.v.

RADNO VRIJEM E VODOVODA I ODVODNJE d.o.o. 07:00 ? 15:00 Slu ?ba pr ipr em e r ada: Radno vrijeme sa strankama je od 8:00 do 13:00, svakim radnim danom osim srijede, pauza od 10:00 do 10:30 Telefonske informacije iz nadle?nosti Slu?be pripreme dostupne su od 13:00 do 15:00 sati. Slu ?ba pr odaje ? blagajn a: Radno vrijeme sa strankama svaki radni dan od 07:30 do 13:30., pauza od 10:00 do 10:30.

DE?URNA SLU?BA 022 778-100 Radno vrijeme: svaki dan od 0 - 24 sata Intervencije na sustavu vodoopskrbei vodovodnimpriklju?cimado glavnogvodomjerate sustavu javne odvodnjeotpadnihvoda CENTRALA 022 311 830 UPRAVA Frane Malenica,dipl.oec. direktor 022 311-860 TEHNI?KI SEKTOR ?eljko?trkalj,dipl.in?.gra?.tehni?kidirektor022 311-830 kontakt@vodovodsib.hrvodovodsi@net.hr

VELIKA ?IBEN SKA POLEM IKA IZ 1934. GODIN E: KAKVE ?E BITI ?EN E U BUDU?N OSTI?

INTIM NA POVIJEST

M u?karci opr ez! Dolazi vr ij eme mo?nih ?ena. One ve? igr aj u ?ah, a poj avio se i ?enski pr ibor za br ij anj e!

IN TIM N A POVIJEST

?i ben sk et e?ak i n j eu bu du ?n ost ?e i bi t i v i ?e,v i t k i j ei el egan t n i j e,al i ?e i m ost at i v el i k er u k e k oj e sm at r al ose, n e?e st i ?i t ak o br zo ev ol u i r at ik ao ost al i di j el ov i t i j el a pa ?e ost at i n epr opor ci on al n e.

Spremni su posva?ati se tako da im sko?e ?ile na vratu kao u ljutitih pasa. Nerijetko se dohvate za prsa, a jo? ?e??e padne box match.

Dodu?e, obra?una kamenjem, no?evima i koje?im drugim ?to se mo?e pri ruci na?i jo? nije bilo, ali me?usobne ubojite namjere toliko su im jake da se neupu?enom u ?ibenske prilike mo?e pri?initi da ?e svakog trena krv pasti.

Strepnju poja?ava umije?anost ve?eg broja ina?e zdravih i jakih mladi?a kao i normalnih, stalo?enih mu?eva po?tivaju?e dobi u te stra?ne i glasne sva?e na rubu op?eg bratoubila?kog rata. S druge strane te od bijesa i strasti krvave o?i, ta nadmetanja u vikanju toliko glasnom da se nad ?ibenik poput oblaka nadviju jata upla?enih ptica, toliko su uobi?ajena da na njih ne reagiraju ni po strogo?i ?uveni ?ibenski redari, ?andari, policija, agenti u civilu, marni sve?enici... nitko.

Turisti i putnici zastaju za?u?eni i upla?eni, a kada im kibici i navija?i objasne da je to

obi?na demokrati?na, dodu?e malo glasnija, rasprava ?iben?ana o ?enama, ?enskoj ljepoti i osobnim preferencijama ukusa glede ?ena, tek onda im ni?ta nije jasno. Kad to doznaju, ostaju i s velikom zainteresirano??u prate razvoj situacije iako ni rije? ne razumiju.

KAKVA ?E BITI IDEALNA ?ENA U BUDU?NOSTI? Uobi?ajenost rutinskih polemi?nih rasprava o ?enama, njihovim atributima, ljeposnim kriterijima, pameti, umu pa i sexepylu prekinuta je krajem ljeta 1934. godine novom temom oko koje se ?iben?ani ?estoko posvadi?e i s nevi?enim ?arom naglavce baci?e u nove polemike. Nova tema koja je zasjenila sva dotada?nja ?enska pitanja mladi?a, ne?enja i mu?eva bilo je pitanje: Kak va ?e bit i idealn a ?en a, n apose k ak va ?e bit i idealn a ?iben ?an k a, u bu du ?n ost i?

rasprava je buknula vulkanskom snagom, a lava u?arenih mi?ljenja, posebno nakon ?to se iz novina doznalo da se drugdje u svijetu o tome glasno razmi?lja, dotekla je do svih kavana, konoba i taverni, a u nju se uklju?ila sva mu?ka ?eljad bez obzira na vreme?nost, stale?, znanje i zvanje.

TE?AKINJAM A ?E TIJELO BITI VITKIJE, ALI IM OSTA JU VELIKE RUKE Jedinstvenog mi?ljenja nije bilo, ali ni suglasja oko nekih proricanja nije nedostajalo. Na primjer, prili?no je op?enita bila suglasnost da ?e ?ene u budu?nosti biti vi?e rastom od sada?njih te da ?e zbog napora u postizanju jednakosti s mu?karcima biti u?ih kukova,

?ENE, NA JVA?NIJA TEM A IZA NOGOM ETA I ?AHA, A ISPRED POLITIKE Tematika polemike na rubu ubojitosti, na tre?em mjestu uzroka iza nogometa i ?aha, a ispred politike, promijenila se nakon boja?ljive upadice jednog, ina?e stidljiva, odvjetni?kog pisara da se sve na svijetu mijenja pa se mijenjaju u ?ene, ali i mu?ki estetski kriteriji u pogledu vrednovanja ?enske ljepote. Nakon tih rije?i u Agori pred kavanom Meduli? nastao je takav tajac da su t i?in om zat e?en e pt ice n a?as pr est ale m ah at i k r ilim a i po?ele padat i po k r ovovim a k u ?a.

Kada je upadica oblikovana u pitanja kakve ?e ?ene voljeti mu?karci u budu?nosti i kakvom ?e ljepotom, izgledom i naravi biti po?eljne ?iben?anke u doskorom, skorom i prekoskorom vremenu,

?irih ramena i manjih grudi. Samotna je ostala izre?ena bojazan da ?e ?en e u bu du ?n ost i zbog bor be za r avn opr avn ost s m u ?k ar cim a post at i n agla?en o m i?i?ave i br k at e. ?iben?anke, i tu je bilo znatnijih slaganja, bit ?e ne?to vi?e, ali i puna?nijeg stasa zbog bolje ishrane i manje rada.

Procjena je da ?e se smanjiti razlika u izgledu izme?u gra?anski i te?akinja na ?tetu gra?anki koje ?e zbog nerada izgubiti vitkost dok ?e se te?akinje pribli?iti damskom idealu.

Pr oblem ?e t e?ak in jam a ost at i jedin o velik e r u k e k oje, sm at r alo se iz lije?n i?k ih i advok at sk ih k r u gova, n e?e st i?i t ak o br zo evolu ir at i k ao ost ali dijelovi t ijela, pa ?e ost at i n epr opor cion aln e.

M U?KI UKUS BIT ?E PODRE? EN ?ENSKOM DIKTATU Mu?ki kriteriji za procjenu ?enske ljepote i uop?e mu?ki ukus pa i odnos prema ?en sk om sexepylu potpuno ?e izgubiti zna?aj i bit ?e posve neva?an zato ?to o tim pitanjima vi?e ne?e odlu?ivati mu?karci nego ?ene. One ?e kemikalijama, kozmeti?kim preparatima, bojama za kosu, ?ak i za o?ne zjenice, odje?om i odumiranjem uro?ene ?ednosti, nametnuti mu?karcima svoje kriterije ljepote pa ?e njihovo mi?ljenje izumrijeti, a svoje ?e

preferencije morati podrediti ?enskom diktatu. U nekim ?e situacijama ?ene postati sebi samodovoljne. Bit ?e vi?e ?ena neudanih, nov?ano i materijalno neovisnih, nego udanih. ?ena s jednim ili vi?e djece, a bez mu?a bit ?e uobi?ajena pojava, kao i pojava ?ena koje ?e se zadovoljiti prile?nicima, a stalnog mu?kog partnera zamijeniti surogatima; pr of esion aln im pr ijat eljim a, prijateljicama ili psima. ?ene ?e manje ra?ati, a intelektualne ?ene ?e karijeru pretpostaviti maj?instvu.

TO JE U ?IBENIKU VE? DOKAZANO Rasko?nih ?ena u smislu bujnih grudi vi?e ne?e biti, a nestat ?e i soj krotkih, poslu?nih ?ena koje ?e, kao ve?ina sada?njih, podrazumijevati da je njena sudbina ropsko staranje za mu?a, doma?instvo i djecu. ?ene ?e biti uspje?ne pa i nadmo?ne mu?karcima

u mnogim mu?kim stvarima, a posebn o u igr an ju ?ah a (?to je u ?ibeniku ve? dokazano!).

Budu?a ?ena bit ?e izravnija u tra?enju partnera ?to ?e izazvati poraz mu?karca koji ?e izgubiti status glave obitelji i postati ovisan o ?eni ?ak i ako je jedini hranitelj obitelji. Nije isklju?eno da ?e ?ene postati

rastom vi?e od mu?karaca. ?tovi?e pojavit ?e se ?ene divovskog rasta, ali ne zato ?to ?e narasti u visinu nego zato ?to ?e se mu?karci smanjiti, postati sitniji i tjelesno inferiorni.

?ENSKI UM PREVELIKA JE I NERJE?IVA M ISTERIJA

?ibenski mudraci slo?ili su se (bez sva?e, zakrvavljenih o?iju, vike, nabreklih vratnih ?ila i vike) da o du h ovn ost i bu du ?ih ?en a, n apose ?iben ?an k i n e vr ijedi n i r azgovar at i, a kamo li se upu?tati u predvi?anja jer je ?en sk i u m pr evelik a i n er je?iva m ist er ija, a u kojem bi smjeru mogao evoluirati ni sam Bog ne mo?e znati.

Uglavnom, suglasno je da tjelesne promjene i duhovna evolucija ?ena ne?e i?i usporedno, nego odvojenim putovima unutar njih samih, ali pod utjecajem vanjskih upliva i ?imbenika.

KAPITULACIJA M U?KOG RODA Zaklju?ci koji bi vi?e pristajali ratnoj kapitulaciji i sramnom porazu mu?ke dominacije, sljede?i su:

1. ?ene ?e ?ivjeti du?e od mu?karaca 2. ?iben?anke ?e (zbog naravi) ?ivjeti dvostruko du?e od ?iben?ana 3. ?ene ?e biti ljep?e i privla?nije nego ikada 4. ?iben?anke ?e u ljepoti napredovati, ali ?e im ostati velike ruke do idu?eg vala evolucije 5. ?ene vi?e ne?e dr?ati do nevinosti i ?ednosti. Mu?karci vi?e ne?e smjeti ?ene pitati za njihovu pro?lost i zamjerati im zbog prethodnih iskustava ?enska pro?lost, postaje "pro?lost", ali ?e zato ?ene strogo ocjenjivati mu?karaca i prou?avati njegovu pro?lost kako bi bile sigurne u njegov karakter i moral u braku.

6. ?ene ?e stavljati mu?karce na ku?nju i ne?e pristajati na brak ako mu?karac ne ispuni njene kriterije 7. Tjelesno ?e se ?ene promijeniti ovako: bit ?e vi?e, imat ?e u?e kukove i vretenasta bedra oblikovana tjelovje?bom i ?eljom za izjedna?avanje s mu?karcima, listovi i podlaktice bit ?e im sna?ni i mi?i?avi, zbog ?elje da budu ravnopravne s mu?karcima imat ?e dublji glas, bitno manje grudi i jo? neke mu?ke atribute 8. ?ene ?e postati samostalne u pogledu karijere, prihoda i biranja partnera.

9. ?ene ne?e zbog nepromjenjivog instinkta materinstva, prihvatiti potpunu spolnu slobodu.

M U?KARCI POSTA JU NI?A VRSTA U svakom pogledu mu?karac ?e postati ni?a, manje vrijedna vrsta, u najboljem slu?aju vrsta ravnopravna ?eni (ako uspije smo?i snage i stati u obranu za svoja spolna prava i ljudski status). Idealna ?ena budu?nosti mo?da (u ?iben ik u sigu r n o!) bit ?e ?ena iz sada?njosti.

Takvih ?ena vi?e ne?e biti, ali ?e i budu?i nara?taji koji njih ne?e imati prilike upoznati, za njima ?eznuti i uzdisati. M u ?k ar ci opr ez!

Dolazi vr ijem e m o?n ih ?en a i slabljen ja dom in acije m u ?k og r oda. ?en e ve? igr aju ?ah , a pojavio se i m odn i ?en sk i pr ibor za br ijan je...

Prema autenti?nim zapisima i novinskim tekstovima pripremio Stanko Feri?

KULTURA SJE?ANJA

?i ben ?an i m e? u k r al j ev i m a k aj k av sk e popev k e

Fest ival k ajk avsk e popevke, odlikovan Poveljom Repu blik e Hr vat sk e k ao m an if est acija koja je dala n em jer ljiv dopr in os h r vat sk oj k u lt u r u i o?u van ju h r vat sk og n acion aln og iden t it et a, st var ali su i ?iben ?an i, ?t ovi?e on di?e i du h om i dah om ?iben ik a.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolin da Gr abar Kit ar ovi? odlikovala je krapinski Festivala kajkavskih popevki u rujnu ove godine Poveljom Repu blik e Hr vat sk e za izniman doprinos o?uvanju tradicije Hrvatskog zagorja, kulture i jezi?ne ba?tine. Upitat ?ete se kakve to veze ima sa ?ibenikom i ?ibenskom ba?tinom.

Ima i to zna?ajne jer su me?u najpopularnijih popevkama one koje imaju ?ibenski "?tih".

Povelja je uru?ena Dr u ?t vu za k ajk avsk o k u lt u r n o st var ala?t vo u Kr apin i.

U obrazlo?enju dodjele odli?ja nagla?eno je da k r oz ovaj f est ival ?ivi dr aga dom a?a r e?, ?ivi zagor sk a svak odn evica opjevan a u lir sk im st ih ovim a, ?ive boje i r ask o? zagor sk ih jesen i n a ovim pr ek r asn im zagor sk im br egim a, u k let im a, pod br ajdam a k ada u ozr a?ju k aja i popevk a doh aja.

-Upravo zato, zbog iznimnog doprinosa o?uvanju tradicije Hrvatskoga zagorja, kulture i jezi?ne ba?tine, s velikim zadovoljstvom i posebnom ?a??u dodjeljujem Festivalu kajkavskih popevki Povelju Republike Hrvatske, kazala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi?.

54. RO? ENDAN NA JSTARIJEG HRVATSKOG FESTIVALA Krapinski Festival kajkavskih popevki prvi je put odr?an 1966. godine i od tada njime zavr?ava Tjedan kajkavske kulture u sklopu kojeg je on jedna od brojnih manifestacija. Ove je godine proslavio 54. ro?endan, a sve?arskoj atmosferi uz izvje?taje o visokom dr?avnom priznanju

kojeg je dobio, objavljene su i liste najpopularnijih, ali i najljep?ih pjesama koje su na njemu izvedene. Posebno je zanimljiva lista pet n ajljep?ih pjesam a na kojoj su se na?le ?ak tri, da tako ka?emo, ?ibenske.

?IBENSKI DIO BLAGA U RIZNICI KA JKAVSKIH POPEVKI Dakle, na toj top listi najljep?ih od najljep?ih kajkavskih popevki Mi smo de?ki i Na Sleme

na?le su se i pjesme Dobro mi do?el prijatel, Su za za zagor sk e br ege i Dugo me ni bilo koje predstavljaju tek dio ?ibenskog blaga u riznici kajkavskih popevki.

Pjesme Dobro mi do?el prijatel i Suza za zagorske brege, pjevao je nezaboravni ?iben?anin Vice Vu k ov, a za pjesmu Dugo me ni bilo, navodi se da ju je na Festivalu pjevao drugi nezaboravni ?iben?anin, Ar sen Dedi?, me?utim to nije to?no.

Tu je pjesmu u Krapini pjevala ?ibenska nevista Gabi Novak , a Arsen je skladao glazbu na stihove pjesnika Drage Britvi?a. Naravno, kasnije je on pjevao tu divnu melodiju koja je zastupljena i na njegovim brojnim kompilacijama.

VU?GI I HRVATSKI KRA J Na top listu pet najljep?ih pjesama s Festivala kajkavskih popevki mogla bi se staviti i jedna na?elna primjedba. Naime, uz po?tivanje popularnosti pjesama Mi smo de?ki i Na Sleme, one ipak nisu u rangu tre?e Vicine najljep?e kajkavske popevke svih vremena, a to je pjesma Vu?gi. Osim toga Vice je, kako je to rekla

predsjednica Grabar Kitarovi?, o?uvanje tradicije Hrvatskoga zagorja, kulture i jezi?ne ba?tine, ali i hrvatskog domoljublja zadu?io jo? jednom pjesmom koju je izveo upravo na Festivalu kajkavskih popevki. Rije? je o pjesmi Hrvatski kraj. Mjesto me?u najljep?im kajkavskim popevkama svakako ima i predivna balada Oko jene hi?e. Za tu predivnu baladu koju pjeva Gabi Novak , stihove je, kao i za Dugo me ni bilo, napisao Dr ago Br it vi?, a aran?man i glazbu Ar sen Dedi?.

Oko jene hi?e navek ti?i lete, kresnica na coklu celu no? ble??i.

Tam te bude zemla zibala kak dete, tam v zelenoj zipki domovina spi

?ibenskih kajkavskih pjesama u Krapini je tijekom protekle 54 godine bilo jo?. Pamte se Fali? mi, Arsena i Gabi, neponovljivi Arsenov Angelu?, Vicina U dolini Sutle... ali tim dijelom ?ibenskog doprinosa nacionalnoj ba?tini i kulturi

jezika bogatog narje?jima na kojima su stolje?ima stvarana sjajna knji?evna djela koja su obogatila hrvatsku kulturu, di?e dakle i duhom i dahom ?ibenika. ?tovi?e, dojam je da kajkavskom popevkom vladaju, ?iben?ani, mediteranci predivnih glasova.

nitko se nije bavio kao ?to je, na ?alost, bez zavi?ajnog glasa ponosa ispra?ena i top lista najljep?ih kajkavskih popevki na kojoj su ?ak tri ?ibenske.

? ANI STIPENI?EV I KLAPA MASLINA Festival kajkavske popevke, manifestacije koja ?uva i njeguje ljepotu i bogatstvo hrvatskog

Raspjevanom ?ibeniku i njegovoj glazbenoj kulturi to je mo?da i jedno od najve?ih nacionalnih priznanja. Uz Vicu, Arsena i Gabi, dubok trag na krapinskom Festivalu i kajkavskoj popevki kao kulturnoj ste?evini, ostavili su jo? i klapa Maslina i ? an i St ipan i?ev.

Klapa Maslina ima izvrsnu popevku Jo? su navek od?krinuta vrata, a ? ani baladu Stiha mi ?ap?e. ? ani je, osim toga, u Krapini i na festivalu kajkavski popevki uva?en i prihva?en kao nasljednik besmrtnog Vice Vukova. Upravo njemu je pripala ?ast i privilegija da 2011. godine na ve?eri Popevke za navek pjeva himnu Vu?gi i onu najljep?u, neponovljivu Suzu za zagorske brege.

SUZA ZA ZAGORSKE BREGE V ju t r o di?e?e gda br egi su spali a m esec jos zajt i n i ?t el pot ih o sem ot pr l r ask lim an u lesu i pin k lec n a ple?a sem del St ar a je m at i i?la za m en om n em o vu zem lu glede?.

Ni m ogla zn at i k aj zbir em vu du ?i i zak aj od v?er a n is r ek el n i r e? pr eve? sm o t oga povedat si ?t eli a se sm o pozabili ve?.

Gda sm o vr e pr e?li k r aj n ajzadn je h i?e vu su zah n ajem pu t sem bil k aj n e bi t o vidla st ar a m i m at i z r u k am i lice sem sk r il.

Su d ok o m en e su di?ale r o?e i bil je r ascvet en i m aj A ja n is n i jem pu t pogledal za sobom od t u ge n is m ogel pozdr avit i k r aj sam o sem br egim a dr agim obe?al da vr n u l se bu m n azaj.

Ovu ?udesno lijepu pjesmu na neponovljiv je na?in pjevao Vice Vukov. Ona je danas jedna od najljep?ih himni posve?enih jednom hrvatskom kraju.

-Ak o je r azu m ijet e, napisao je kolumnist Ve?ernjeg lista Br an im ir Pof u k , t o je pjesm a k oja se pr ed u n u t r a?n jim ok om slu ?at elja odvija popu t pot r esn og f ilm sk og pr izor a u k ojem vam vr h u n sk i r edat elj, sn im at elj i glu m ci don ose t r en u t ak u k ojem je zgu sn u t ?it av jedan svijet i ?ivot .

Ve? odavno se ta pjesma vezuje za Vicu Vu k ova i poistovje?uje s njim, me?utim na krapinskom festivalu prvi ju je pjevao pjesnik, trubadur i skladatelj Zvon k o ?pi?i?. Iako je i njegova interpretacija izvrsna ipak je pala u sjenu maestralne Vicine izvedbe.

U sjenu Vicinog zvonkog glasa i uzvi?enog pjevanja pala je i zanimljiva pri?a o pjesnikinji koja je napisala tu pjesmu bez usiljenih rima i s malo je rije?i od kojih nijedna nije suvi?na. Taj domoljubni biser otpjevana je prvi puta u Krapini 1969. godine, a ?udesnosti je da stihove nije napiso neki veliki i poznati pjesnik nego petnaestogodi?nja djevoj?ica, An a Be?in i? iz Vara?dinskih Toplica.

Stara je mati i?la za menom, nemo vu zemlu glede?.

Ni mogla znati kaj skrivam vu du?i i zakaj od v?era nis rekel ni re?.

-Te st ih ove, napisao je Branimir Pofuk, pr em da po r o?en ju n ije bio k ajk avac on ak o ba? da t i sr ce pu k n e ot pjevao i sn im io Vice Vu k ov.

Nakon ?to je An a Be?in i? umrla na badnjak 2012. godine objavljena je pri?a o tome kako je ta petnaestogodi?nja djevoj?ica pokucala na vrata Zvon k a ?pi?i?a i zamolila ga da pro?ita i procijeni njene pjesme. Um alo ju je ve? bio ot pr avio s pr aga, pi?e Pofuk, k ad je r ek la da im a vr lo posebn u pjesm u o Zagor ju . Ost alo je povijest , a Suza za zagorske brege post ala je jedn a od on ih k oje su lju dim a t olik o dr age da ih pr isvoje k ao n ar odn e, zabor aviv?i im e au t or a.

?ASOPIS ZA KULTURU SJE?ANJA I PROM ICANJE ZAVI?A JNIH VRIJEDNOSTI

GODI NA 8. # BROJ 35 # I ZLAZI MJESE?NO # I SSN 1847-6116 / UDK 008 (497-5-3 ?ibenik) www.mok.hr https:/ / issuu.com/ volimsibenik/ docs/ volim__ibenik # NAKLADNI K: Mo? komunikacije d.o.o., Trg Andrije Hebranga 11a ?ibenik sibeniknews@gmail.com # ZA NAKLADNI KA: Diana Feri? feric.diana@gmail.com 099 7333 628 # GLAVNI I ODGOVORNI UREDNI K: Stanko Feri? stanko.feric@gmail.com 099 7333 629 # DI ZAJN I GRAFI ?KA OBRADA: Mo? komunikacije d.o.o # COPYRI GHT: Mo? komunikacije d.o.o.

ROCK KULTURA ROCKKULTURA KULTURA ROCK

DADO TOPI?

3 ? I VOT U ? I ZMAMA VI SOKOM PET OM

S

U DRUGOM DIJELU: Neuspjeliprojekt Korni grupa & Dado Topi?# Razlazs Kornigrupomi po?etakvlastitogputa # Ra?anjegrupe Tim e # Kako je nastao prvi album grupe Tim e, tre?i rock album u ex Jugoslaviji# Dado Topi?,dizajneromotaprvog albumagrupe Time # Makedonija& Ciganka # U vojnom pritvoru zbog dezerterstva iz vojske u kojoj(jo?) nije bio vojnik # Opasna faca iza re?etaka # JNA je majka koja kao i svaka majkamo?e da pogrije?i# Dok ja i moj Mi?sviramojazz u KPD-u Turopolje# ?ovje?e ne ljuti se & pitanja bo?je pravde i smisla ?ivota # U JNA. Tole, pi?ka ti materinaotkad te ?ekamo. Gde si vi?e? # Hap?enje narodnog heroja i nastanak albuma Time II # Slu?aj pjesmeDal zna?da te volim?

DADO TOPI? PJEVA?, PJESNIK, SKLADATELJ, GLAZBENIK, ROCK IKONA - 2. DIO Kada je 1972. godine pjesmom zapitao Za koji ?ivot treba da se rodim? ve? je bilo odavno odre?eno za koji se ?ivot rodio Dado Topi?, rolling stone koji se 4. r u jn a 1949. godine odronio s padina planine Promine i zakotrljao u lavini ?ije su stijene postale temelji suvremene rock kulture.

Pr ipr em io: Stanko Feri?

Fot ogr af ije: Darja Stravs, Stanko Feri?, Marko ?oli?, osobni arhiv Petra Lukovi?a, www.xxzmagazin.com, osobni arhiv Tihomira Pop Asanovi?a, Jugoton, PGP RTB, RTV Revija Beograd, privatne fotografije Dade Topi?a

Dva albuma grupe Tim e, Time i Time II donijela su nam slavu i presti?, a do vrhunaca slave neo?ekivano uzdigla nas je pjesme Dal zna? da te volim?. Afirmirali smo se, svima nam je porasla cijena. No nakon uspjeha kojeg smo postigli, prevladao je u bendu neki, da tako ka?e, nekreativni materijalizam, neka ?elja da se ?to prije zarade novci. Poku?avao sam utjecati na ?lanove benda. ?elio sam Tajmovce privoljeti da ustraju na na?oj glazbi, na grupi Tim e.

Uvjeravao sam ih da se od grupe Tim e mo?e ?ivjeti, da egzistenciju mo?e donijeti i na?a glazba samo ako budemo dosljedni, strpljivi i uporni. Ukazivao sam im na primjere nekih svjetskih glazbenika i bendova koji su svoju glazbu ustrajno svirali 10, 20 godina da bi uspjeli, a kada su uspjeli samo im je nebo bilo granica. Kada sam im govorio o svojim uzorima, o svojim idolima iz svijeta na?e glazbe, glazbe koju smo svirali... o Ch ick u Cor ei i M ilesu Davisu , o Hen dr ixu o San t an i pa ?ak i Fr edu Lipsiu su iz grupe Blood Sweat an Tears, gledali

e to nisu imali. Ra?e su ulazili sa mnom u verbalne sukobe oko harmonija i glazbenih tema, nego ?to su prihva?ali ne?to novo i originalno i u to uranjali stvarala?ki. Ne, nismo u bendu imali tu stvarala?ku komunikaciju. Uvijek je oko nekih harmonija, oko nekih rje?enja koja sam predlagao bilo natezanja i prijepora... Nitko nije pitao; ?ekaj hajdemo to probati, za?to to predla?e?, ?to ?eli? posti?i, kako ?e to zvu?ati, hajdemo se upustiti u tu avanturu... Uvijek je bilo ono; Ali nitko ne svira tako, pa za?to mi to moramo svirati ovako, a ne onako kako drugi sviraju ti uvijek ne?to izmi?lja? to nitko ne bi tako napravio... Nastala je ta latentna situacija Dado protiv benda. Takve smo dijaloge imali i nakon ?to je prvi album pokazao koliko je dobro to ?to smo stvorili, koliko je to uspje?no i kako je to dobro prihvatila na?a publika. Uvijek je bilo natezanja. A kada se stvar snimi onda je bilo; Hm, pa mi zvu?imo dobro, to je zanimljivo...

su me blijedo. Oni se nisu time bavili, nisu istra?ivali, nije ih zanimalo ?to i kako drugi rade, kako se glazba razvija i napreduje. Nisu imali uzore s kojima bi se poistovjetili, ?ije bi putove slijedili. Nisu imali svoje idole. Nisu bili u tome.

Nikada nisu bili iskreni fanovi glazbe koju su svirali. Oni su jednostavno svirali ?to im se ka?e i u tome su bili jaki i jako, jako dobri. Da nisu bili tako dobri ni grupa Tim e ne bi bila bog zna ?to iako smo imali odli?ne pjesme. Moji Tajmovci bili su odli?ni basisti, gitaristi, klavijaturisti... ali tipa; Ok ja sviram, nije va?no ?to, va?no je kako i da mi se to plati. Nikada nisu bili istinski fanovi glazbe iz koje su izrasle na?e pjesme i na?a grupa Tim e.

DADO VS BAND Ve? u vrijeme kada sam uz Mihaljekovu pomo? osnivao grupu Tim e bili su, ne mogu to pore?i, svojevrsna glazbeni?ka elita. Me?utim, do dolaska u Tim e nitko od njih nije radio u nekom autorskom bendu. Bili su vrsni glazbenici, tra?eni, odli?ni, ali svirali su tu?u glazbu. Neke kreativne porive neku stvarala?ku ?elje, motivaciju da barem razumiju mene kao osobu,

TIM E JE VELIKA STVAR. OSTVARIM O SEBE KROZ SVOJU GLAZBU Ne bih ?elio da se shvati kako nisam imao razumijevanja za njihove porive da ?ive od glazbe. Bio sam toga duboko svjestan. Ta i ja sam ?ivio isti ?ivot samo sam za razliku od njih imao snove, viziju, ideale... Istina je grupa Tim e tada nije donosila neke ozbiljne novce. Koncerti su nam bili odli?ni i dobro posje?eni, ali ulaznice su bile jako jeftine. Prihodi su nam bili mali, a imali smo velike tro?kove... razglas, kombi,

putovanja... ?esto se doga?alo da smo uspjeli platiti razglas i kombi, a da nama nije ostalo ni?ta. Trebalo je izdr?ati, trebalo je pre?ivjeti od koncerta do koncerta. ?ivjelo se te?ko. Prihodi su bili oskudni. Nastojao sam sve to odr?ati na okupu, ali nije bilo lako. Gotovo sve sam radio sam, ?ak sam bio jedini koji je komunicirao s novinarima jer ostali su ?lanovi benda to izbjegavali. Do?li bi, slikali se i to je bilo to.

Radio sam sve to jer sam vjerovao u na?u glazbu, u grupu Tim e i bio siguran da sve to svjetsko o ?emu sam ma?tao, mo?emo posti?i na na?oj razini pa da onda takvi kakvi jesmo i sa svojim odli?nim pjesmama imamo ?ansi za afirmaciju i u inozemstvu.

-Ek ipa, govorio sam, pa m i sm o t ek ot vor ili n ek olik o pr vih st r an ica n a?e k n jige. Na? Tim e je velik a st var . Im am o velik u pr ilik u .

Hajdem o u st r ajat i n a t om e ?t o im am o i ost var im o sebe k r oz svoju glazbu .

Ali, oni se nisu osje?ali dijelom toga ?to smo zajedni?ki stvorili. Mislim da ?ak nisu prepoznali pa ni cijenili svoj doprinos svemu tome ?to se doga?a i ?to je postignuto, a bilo je to puno, jako puno. Mislim da se u bendu razmi?ljalo:

-Pa dobr o odsvir ao sam t u n e?t o Dadi k ao ?t o sam odsvir ao, Pet r ovi?u , Novk ovi?u ili n ek om dr u gom ...

Poku?avao sam odbaciti misao da oni osje?aju da su u grupi Tim e tek gosti kao ?to su gosti bilo u bilo kojem od reproduktivnih bendova u kojima su svirali. Ali, vrijeme je pokazalo da su moje sive slutnje o Tajmovcima, bile realnost.

Jednostavno, moji Tajmovci, moj bend, moja ekipa bili su i ostali gostuju?i glazbenici.

Glazbenici po potrebi. Nisu imali poriv izraziti se kroz glazbu o sebi, svijetu, ljubavi, boli... svemu onome ?to se glazbom mo?e re?i.

PA ZAR M I NISM O BEND, EKIPA, OBITELJ, BRA?A...

Bio sam uporan, no nisam ih uspio privoljeti da se vide kao ?ivo misle?e i stvarala?ko tkivo grupe Tim e, da se srode s na?om ve? artikuliranom glazbenom idejom. Nisam ih uspio nagovoriti da nastavimo na njoj raditi, da je razvijamo, da raste, da bude jo? bolja, da Tim e bude cijenjen bend sa svojom sna?nom glazbenim i ?ivotnim stavom. Nisam... A bili smo

SENZACIJA NA YOUTUBE-u !

Grupa Tim e u Vodicama11. kolovoza1973. godine! Raritetna tonska snimka nastupa grupa Tim e (Dado Topi?, Tihomir Pop Asanovi? i Petar Peco Petej) stara je 46. godina. Snimljena je obi?nim portable magnetofonomdvadesetakmetaraod bine na kojoj su nastupali Tajmovci. Autenti?ni dokument o nastupu grupe Time u Viodicama spada u rang dragocjene hrvatskerock ba?tinei rock kulture.Iako nije savr?ena zaslu?uje apsolutnu pozornost i slu?anjedo iznemoglosti. tako blizu da stvorimo ne?to dobro, mo?no i trajno. No, nije i?lo. Bili su i ostali reproduktivni muzi?ari i kada smo se uspjeli dokazati kao kreativci i inovatori. Nisu se srodili s ekipom koja ima svoj kontekst i poruku u kreativno autorskom smislu. Ste?eni kapital slave i ugleda investirali su u sigurniju zaradu. Vedran i Peco zaposlili su se kao studijski glazbenici, Pop

Asanovi?, Ratko Divjak, Mario Mavrin svirali su jazz s Bo?kom Petrovi?em. Dok su oni radili i bolje zara?ivali na slavi koju smo stekli kroz projekt grupe Tim e, ja sam sebe i dalje uvjeravao; Pa zar mi nismo bend, ekipa, obitelj, bra?a... Nastala je ta otu?na atmosfera tezgarenja u kojoj sam im jednom u afektu, ponesen emocijama jer me je sve to stra?no povrijedilo, kazao da su isprostituirali svoj renome i da su se prodali da bi svirali ne?to ?to oni nisu. Naravno, ne mislim na svirku s Bo?kom Petrovi?em. To je ne?to sasvim drugo.

BP Convention je bio jak, mo?an jazz band, ali opet kada se svede na osnovno i tu su moji Tajmovci svirali tu?u glazbu. Bili su odli?no, vrsni, ali su bili reproduktivci, a ja sam te?io ne?em na?em, originalnom, novom.

GRUPA TIM E KAO ZA JEDNICA SA SOCIJALNIM I STAM BENIM PROGRAM OM Imamo sam taj san, tu viziju... Nije me napu?tala uvjerenje da ?emo krenuti naprijed, da ?emo se kona?no okupiti ba? onako kako treba i da ?emo biti pobjedni?ka ekipa. Sanjao sam taj na?

Tim e. Ma?tao sam o mo?nom razglasu, na?oj pozornici s video zidom i na?im spektakularnim koncertima. ?ak sam imao ideju grupe Tim e kao zajednice u kojoj njeni ?lanovi brinu jedan o

drugom. Osmislio sam i razradio ?ak i socijalni program u ?ijoj je sr?i bila ideja solidarnog stambenog zbrinjavanja ?lanova grupe Tim e.

Napravio sam i listu prioriteta prema realnim potrebama svakog ?lana na?e grupe. Prvi na toj stambenoj listi s najve?im brojem bodova bio je Pop Asanovi?. Plan je bio da se stan kupi na kredit kojeg ?e grupa Tim e otpla?ivati prihodima od koncerata i turneja. O grupi Tim e razmi?ljao sam dugoro?no, ona je trebala biti na? ?ivotni projekt. Utopija? Mo?da. Mi smo nakon prva dva albuma postali sna?an brend s kojim se moglo puno toga u?initi samo ga je trebalo nastaviti razvijati. Imali smo dobar temelj na kojem se moglo puno toga graditi. Ali, nisam uspio. Nisu mi vjerovali. Nisu vjerovali da je to mogu?e. Nisu vjerovali u projekt grupe Tim e kao potentnog, uspje?nog trajno?are?eg autorskog benda. Da su slijedili tu moju ideju, u to ?vrsto vjerujem, grupa Tim e bi i danas bila veliki, cijene, popularan i tra?en bend. Znam da sam u pravu jer se grupa Tim e i danas slu?a, ima nove sljedbenike, novu publiku koja se nije ni rodila kada smo je stvorili. Ta 2000. godine, skoro tri desetlje?a nakon izlaska, u Poljskoj je objavljena kompilacija pjesama s prva dva na?a albuma. Svirali smo progresivni autorski rock s jazz utjecajima. Danas s tugom gledam nastupe Th e Rollin g St on esa. Jo? su zajedno, jo? sviraju, jo? uvijek stvaraju nove pjesme, jo? zra?e tom ljubavlju prema glazbi... Tako sam ja zami?ljao grupu Tim e. Stariji su od nas, a jo? su mladi.

Imaju viziju, ?ive svoj san... Zavidim im na tome.

Pobijedili su vrijeme, grupa Tim e nije, iako je glazba koja smo stvorili postala bezvremena ili barem ostala za sva vremena.

KAKO SAM JA, DADO TOPI? POSTAO GRUPA TIME Mogao sam razumjeti stav mojih Tajmovaca; Dobro, sada smo marke, cijena nam je ve?a zarada je bolja, ali tada se nisam mogao prelomiti i opravdati njihov postupak. Smatrao sam da jesmo i da mo?emo biti veliki sa svojom originalnom glazbom.

No, zbog tezgarenja dolazili su u pitanje ve? dogovoreni koncerti benda. Morao sam Tajmovce pitati jesu li slobodni da nastupe na koncertu s grupom Tim e. ?e??e nisu mogli

Tih om ir Pop Asan ovi? o gr u pi Tim e: Tim e je kratko trajao iz ekonomskih razloga, jer nismo imali hitove. Poznati novinari pisali su o supergrupi, odli?no smo svirali, imali smo slobodu da smo mogli ozbiljno svirati. Bilo je u redu, ali nismo bili popularni kao kad su se pojavili neki drugi, recimo Bijelo dugme.

Onda sam odlu?io snimiti albume Majko zemljo i Pop i to je jako dobro pro?lo, i kod publike i kritike. Ali dobio sam sina, a kad ti se rodi dijete onda vi?e nema kalkulacije, i onda sam krenuo sva?tariti, svirao sam s Yu grupom, pa se pojavio slovenski September i tu sam se zagrijao jer su bili jedna od najboljih grupa u ono vrijeme. www.xxzmagazin.com 21.2.2019.

nego ?to su mogli. Nisu imali vremena. Bili su zauzeti; ?uj Dado imam ne?to u Ljubljani, pa zna? imam ne?to va?no u Austriji, gostujemo u Dubrovniku... ?to sam mogao? Tra?io sam zamjene. Tra?io sam druge ljude koji bi mogli svirati barem dio repertoara grupe Tim e.

Sre?om lako sam ih nalazio. ?tovi?e klinci su jedva ?ekali da ih pozovem. Bilo je to ono: -U jebot e svir am s Dadom , svir am u gr u pi Tim e, ja sam Tajm ovac!

To je njima bilo fenomenalno. Tako se dogodilo da sam grupa Tim e postao ja. Mene su publika i mnogi kolege muzi?ari pa i mediji jednostavno u jednom trenutku poistovjetili s grupom Tim e.

Dado = Time. Po?eli smo na plakatima pisati Dado Topi? i gr u pa Tim e. Postao sam neka

vrste soliste s bendom. Do tada sam stalno forsirao sliku grupe Tim e kao benda. Nikada nismo isticali nikoga izme?u nas. ?elio sam da budemo kao jedno i da nas se tako do?ivljava.

TIM E, GRUPA KOJA NE POSTOJI, A POSTOJI Zanimljivo je, ali i pomalo ?udno, da nas publika nije zbog toga napu?tala, ka?njavala. Nije nam zamjerala. Skoro da se nikoga nisu ticale na?e kadrovske promjene i meandri. Publika je voljela na?u glazbu, koncerti su nam bili odli?no posje?eni, a grupa Tim e je i dalje postojala iako, da tako ka?em vi?e nije postojala, barem, ne u onom temeljnom, korijenskom obliku. Neki su novinari naravno sve to uo?ili i pisali su sa sarkazmom kako se grupa Tim e ne mo?e dva puta za redom pojaviti u istoj postavi. Ali, publika nam to nije uzela za zlo. U?ivala je u na?im pjesmama. Novi ?lanovi benda s puno su srca, ?ara i ljubavi svirali te pjesme. Trudili su se da postignu ba? onakav zvuk kakav smo imali na plo?ama. I to je funkcioniralo. To stanje; svaki nastup nova ekipa, trajalo je to dosta dugo. De

t ek st opisac: Dado Topi?

Vladim ir M ih aljek M ih a visok om pet om (Dr agan Najve?a nada: Parni valjak

Nekada kultni glazbeni ?asopis D?uboks, 1977. godine, objavio je je prvi izbor najboljih ostvarenja u doma?em rocku. Zbrajanjem glasova ?itatelja najbolji u 8 od 19 kategorija bili su grupa Time i Dado Topi?: Pjeva?ica godine: Zdenka Kova?i?ek / Pjeva? godin e: Dado Topi? / Rock grupa: Bijelo dugme / Akusti?na grupa: Suncokret / Najbolji gitarista: R. M. To?ak (Smak) / Najbolji bu bn jar : Rat k o Divjak (Tim e) / Najbolji basist a: Kar el ?ar li Novak (Tim e) / Najbolji k lavijat u r ist a: Tih om ir Pop Asan ovi? (Tim e) / Doga?aj godine: Rolling Stones u Zagrebu / Osoba godin e: Dado Topi? / Najbolji LP albu m : ?ivot u ?izm am a s visok om pet om (Tim e) / Najbolja singl plo?a: Satelit (Smak) / Najbolji / Kompozitor godine: Goran Bregovi? / Pr odu cen t : / Najbolji om ot albu m a: ?ivot u ?izm am am a s S. St ef an ovi?) / Diskografska ku?a godine: Jugoton / / Nada godine: Marko Brecelj

facto nepostoje?a grupa Tim e pretvorila se u nekog Uk let og Holan deza koji plovi bez posade i, a to je zasluga na?ih pjesama, postaje sve popularnijom. Pojavila se i nova, mla?a publika koja je voljela na?e pjesme. Ne mogu to pore?i, stara ekipa nije me sasvim ostavila na cjedilu.

Dolazili su, uskakali su kad je trebalo odsvirati neke ja?e i va?nije koncerte. Ipak, malo po malo htio ne htio postao sam sinonim za grupu Tim e.

POZIV IZ LONDONA Nakon drugog albuma kojim je dominirala balada Da li zna? da te volim i s kojeg je kao klasi?ni rock and roll hit potekla pjesma Kad ja i moj Mi? sviramo jazz, u atmosferi sukoba mojih snova i stvarnosti, i mene je grizla ta ljuta zvijer zvana Egzistencija, ali jo? se nisam bio spreman predati... prodati. Ipak, trebalo je od ne?ega ?ivjeti. I u tom trenutku ponovno se ukazao prst sudbine. Krajem 1975. godine, nedugo nakon ?to sam se vratio s odslu?enja vojnog roka, dok se drugi album grupe Tim e nije ni po?teno ohladio, pozvao me je Pet ar Peco Pet ej da do?em u Veliku Britaniju i sviram s njim s nekom bendom. Peco je bio ve? neko vrijeme u Londonu gdje se spetljao sa St evom Win w oodom , klavijaturistom grupa Blind Faith i Traffic, upoznao ?lanove benda Bad Company kojeg je obo?avao, dru?io se s ekipom iz benda Roxy Music, a svirao je s mnogim drugima facama s tada?nje britanske rock scene. Peco je

rockerski i glazbeni sta? zapo?eo kao ?lan splitskih Delfina iz kojih je 1970. godine pre?ao nakratko u sarajevske Indexe,a po zavr?etku Glazbene akademije u Grazu 1973. godine pristupio je u grupi Tim e kojoj je dugo ostao vjeran i odan.

WELCOM E TO THE UK! Dakle, pozvao me je Peco da do?em u London.

Spakirao sam svoje stvari, uzmem Marshala i bas gitaru i pravac London. London! Velika stvar! Epicentar svih mojih snova! Sada kada ka?em; i tako spakiram ja svoje stvari i odem u London, to zvu?i lepr?avo, kao neka fora. Ali ne, nije to bila laka odluka. Naprotiv. Tada sam ve? imao obitelj. Dok sam bio u vojsci 1975. godine rodio mi se sina Danijel. Kada sam spakirao kofere i uzeo Marshala bio je jo? sasvim mali...

Uz to i otac mi je bio ozbiljno bolestan. Morao sam brinuti o dvije obitelji Moj se svijet promijenio. Borba je postala druk?ija. Svaki uspjeh i neuspjeh, naro?ito neuspjeh, nije vi?e bio moj osobni nego na? obiteljski. Bilo je to stresno vrijeme. Bio sam razapet izme?u obitelji i neugasle ?elje za dokazivanjem, bolje re?eno nagona za opstankom na sceni. A izazovi su bili veliki. Nadirali su novi trendovi, vremena su se mijenjala, pojavljivali su se novi rock junaci.

Hrvao sam se s tim novim vremenima i sna?no opirao da se ne estradiziram. Govorili su mi dobronamjerno: -Dado ti si dokazao sve ?to si

Clapt on om i Gin ger om Bak er om . Vi?e me ni?ta nisu pitali. Dali su mi moj putovnicu: -Welcom e t o t h e UK!

BOBBIE & DRVENI M INI COOPER KARAVAN

trebao i htio dokazati. Sada je vrijeme da zaradi? ne?to, da zaradi? neku lovu. Obuci odijelo, stavi kravatu, budi gospodin, do?i, otpjevaj, pokupi svoje novce i idi ku?u. Nisam pristao. Jo? je u meni gorjela ta vjera u grupu Tim e, vjera da ?e se svi ti napori, sva ta odricanja, sva ta kreativna energija ipak isplatiti, da ?e sve do?i svoje mjesto, da ?emo ?ivjeti svoju glazbu. Danas znam da je to bila iluzija, da nije bilo vrijeme za grupu Tim e, da vrijeme nije radilo za Tim e, da su moje velike ?elje sve vi?e rasle, a s veli?inom bivale sve manje realne. Nije mi bilo lako. Lomili su me, lomio sam se... U tim okolnostima stigao je taj Pecin poziv iz Londona.

Boljelo je to... taj odlazak. Uostalom gorke sam stihove o tome napisao u pjesmama London decembra 75 i Nitko ne zna za?to. Tako razapet izme?u snova i stvarnosti izme?u obitelji i glazbe stigao sam na londonski aerodrom.

Kofer, poja?alo, gitara i slika ?ene i djeteta u nov?aniku. Britanski su me carinici i policajci ?udno gledali. Otkud sad taj s poja?alom i gitarom iz tamo neke Jugoslavije? Kazao sam im da sam glazbenik i da me je pozvao prijatelj da sviram s njim i njegovim bendom...

-A t k o je t aj pr ijat elj, pitali su me.

-Zove se Pet ar Pecej, ?ivi... r adi t u u Lon don u , po?eo sam obja?njavati, a oni me i dalje sumnji?avo gledaju, a onda dodam, ...a on su r a?u je sa St eveom Win w oodom .

-St eve?, podigli su obrve. E to je ve? bilo ne?to.

O?ito, znali su za Stevea Winwooda, ?lana legendarno benda The Spencer Davis Group, osniva?a tada slavnog benda Trafic sa Jim om Capaldijem , autorom mega hita Love Hurts i jo? slavnijeg benda Blind Faith s Er icom

Do Londona sam iz zra?ne luke putovao vlakom.

Bio sam jedini putnik koji je u dva sata iza pono?i iza?ao iz vagona na ?eljezni?kom kolodvoru na kojem me je trebao ?ekati Peco Petej. Nigdje nikoga, samo peronom ?e?e jedan klasi?ni britanski Bobbie s rukama na le?ima.

Izvla?im iz vagona mog Marshala, torbu i gitaru, a Bobbie me pita: -Je li t e?k o?

-Pa, je, t e?k o je.

-M ogu li vam pom o?i, pita me i poma?e mi da iznesem svoje stvari. Bio je nevjerojatno ljubazan. Pita, dolazi li netko po mene i mo?e li mi pomo?i da stignem do svog cilja. Objasnio sam mu da po mene dolazi prijatelj, ali da ga jo? nema. Kasni. I tako nas dvojica ?ekamo Pecu i ugodno razgovaramo o meni, mom dolasku u London, glazbi koju sviram i zanimljivim ljudima iz svijeta glazbe s kojima ?u se upoznati.

Odu?evljen, kao dijete se radovao kada sam mu govorio kakvu glazbu sviram i kakvu glazbu volim.

Kona?no, evo Pece. Do?ao je po mene onom ?udnom izvedbom legendarnog Mini Coopera s drvenom karavanskom nadgradnjom. Ukrcali smo stvari, pozdravili se s policajcem i krenuli nekuda u no?.

Th e Fou n dat ion s bili su jedna od najneobi?nijih pojava na svjetskoj rock sceni ?ezdesetih i sedamdesetihgodina.

Bio je to multinacionalnii multietni?ki bend ?ije su jezgro tvorili iskusni profesionalniglazbeniciiz Velike Britanije, Indije, Jamajke, Sri Lanke i Dominikanske Republike.Bend je nastao 1967. godine u Londonu u Butterfly Clubu u kojem su ?lanovi benda radili kao kuhari,konobarii ?ista?i. Prvi veliki hit Baby Now That You Found You imali su 1967. godine,a drugi Build Me Up Buttercup,1968. godine. Ta pjesmapostalaje globalnihit 1998.godine zahvaljuju?iredateljskomdvojcu Bobby & Pet er Far r elly koji su je uvrstili u soundtrackfilma There?sSomethingAbout Mary(Svi su ludi za Mary). PjesmaBack On My Feet Again, nije bila tako uspje?na,ali su Th e Fou n dat ion s ve? bili toliko popularni da su pozvani na turneju po SAD-u s prate?im bendom legendarne Jan is Joplin ,Big Brother and The Holding Company, Tim om Bu ck leyjem , Solom on omBu r k eom ,The Byrdsi drugim u to vrijeme popularnim i utjecajnim glazbenicimai grupama.

Slava je donijela neslogu i razdor me?u ?lanovimabenda,ali su i nakon kadrovskih promjenaTh e Fou n dat ion simali hitoveIn The Bad Bad Old Days Before You Loved Me, Born to Live, Born to Die i My Little Chickadee,I'm GonnaBe Rich Man te Take a Girl Like You. StoneyGround,posljednju plo?u u koliko toliko izvornoj postavi, objavili su u rujnu 1970. godine.Ubrzo su nastale dvije nove verzije Th e Fou n dat ion s; Clem Cu r t is & Th e Fou n dat ion si Colin You n g & Th e New Fou n dat ion skoje su ?ivjeleod stareslavei svirale iste pjesme iako su obje postave imale nekoliko dosta uspje?nih vlastitih pjesama.Bend je uz bezbrojnepromjene opstaosve do kraja20. stolje?a.

Jedna od frakcijaTh e Fou n dat ion su kojoj su svirali Pet ar Peco Pet ej i Dado Topi?, djelovala je sredinom sedamdesetih godinau VelikojBritanijite je 1976.godine imala turneju po biv?oj Jugoslaviji.Nakon te turneje klavijaturistCh r ist oph erCh r is Nich olls nije se vratio u Veliku Britaniju.

Pridru?iose Dadi Topi?u i grupi Tim e,te je kao glazbeniki aran?er ostavio vidan trag na hrvatskoji jugoslavenskojrock sceni.

-Ni?t a n e br in i. Ti si basist . Idem o, pr oba!

Cak, cak, cak ... kre?e svirka. Bend svira ne?to, a ja se upoznajem s Crisom.

-Ja sam Dado.

-OK, Ja sam Ch r is. Peco m i je pu n o pr i?ao o t ebi. ?u o sam n ek e t voje pjesm e. Beau t if u lly.

Tako je pro?la moja prva londonska no?. Postao sam ?lan benda Th e Fon u dat ion s o kojem do tada nisam skoro ni?ta znao.

SVIRKA ZA NAFTA?E I RUDARE THE FOUNDATIONS Ka?em Paci da sam umoran kao pas i da moram odspavati jer ?u se sru?iti.

-?u j Dado, n e m o?em o i?i spavat i.

-Za?t o?

-Pa zn a? ja sam dogovor io pr obu . ?ek a n as ek ipa. On i su ve? od osam sat i n a pr obi i ?ek am o jo? sam o t ebe.

Totalno me je zbunio: -Kak va ek ipa, k ak va pr oba?

-Ni?t a n e br in i, sve je dogovor en o?

-A ?t o je dogovor en o?

-Ve?er as je pr oba, a su t r a pu t u jem o.

-Ku da pu t u jem o?

-Pa n a t u r n eju ! Svir am o su t r a n ave?er u ?k ot sk oj u n egdje blizu Edin bu r gh a. Ali n i?t a n e br in i ek ipa je su per .

-?ek aj Peco, k oja ek ipa, k oja svir k a, k oja t u r n eja?

-Ni?t a t i n e br in i. Sve je sr e?en o. Ek ipa je su per , vidjet ?e?.

I dolazim ja na tu probu. U prostoriji hrpa instrumenata i ekipa Rastafarijanaca sa ?arenim kapicama. Pu?e marihuanu i totalno su cool.

Jedine dvije normalne osobe bili su Peco i moj budu?i prijatelj i ?lan grupe Tim e, pijanist Ch r ist oph er Ch r is Nicols.

Proba je po?ela bez ikakvih formalnosti. Sistem: Uklju?i se! Po?injemo! Pitam Pecu ?to ja radim, koja je moja uloga, a on odmahuje rukom:

To ?to ekipa svira ?ujem prvi puta pa gledam note na Chrisovom klaviru. Sre?om sve su to jednostavne laganini pjesme. Te no?i nau?io sam ih dovoljno da mogu svirati cijeli koncert.

Odmah mi je sjela ona slatka pjesma Joh n n yja Nash a Can See Clearly Now. Vje?bali smo tko zna do kada. Uspio sam malo ubiti oko na nekom kau?u, a ve? smo iza podneva krenuli na put. Putovali smo starim kombijem, olupinom u stanju op?eg raspadanja, u Dalmaciji bi rekli karampanom. I tako, idemo mi dakle na turneju.

Tek u tom kombiju uspijem pitati Pecu da mi objasni o ?emu se radi, s kim sviram, kuda idemo. Me?utim odgovore na pitanja kuda idemo i gdje sviramo znao je jedino na? road menad?er, neki Tich. I?li smo u neki priobalni grad koji je tada bio pun radnika koji su radili na nedavno otkrivenim nalazi?tima nafte u Sjevernom moru. Ti nafta?i su dolazili na kopno kada su im dali slobodne dane. Tra?ili su zabavu po klubovima ?iji su se vlasnici dali u potragu za

bendovima i glazbenicima bez kojih nema provoda, a onda nema ni zarade. Klub u kojem smo mi svirali bio je nekih stotinjak metara od mora skoro na rubu one strme ?kotske obale.

Svakih nekoliko minuta ?uju se potmuli udari onih silnih oceanskih valova. Svako malo, potres. U tom smo klubu uz jo? neke bendove od kojih su neki bili ?ak i prili?no poznati, svirali sedam dana. Nakon toga nastavili smo na?u turneju. Turneju? Ne mo?e se ni zamisliti po kakvim smo sve rupama svirali. Najgora balkanska kr?ma bila ja za te rupe gala sala.

Grozno. I?li smo sve do krajnjeg sjevera ?kotske, a zatim nazad sve do Walesa. Nedaleko od Car dif f a, glavnog grada Walesa. Tamo smo svirali smo u nekom totalno crnom mjestu. U crnom gradu s crnim ku?ama, ulicama, travom...

Tamo su bili rudnici ugljena i sve je bilo crno od te ugljene pra?ine. U?li smo u taj grad, ne sje?am mu se imena, oko tri sata ujutro gladni kao psi. Nigdje nikoga. Nigdje ni?ega. Tek pored ceste limeni kiosk s kineskom hranom. Naravno, bio je zatvoren, ali mi vi?e nismo mogli izdr?ati glad pa pokucamo. Probudili smo nekog mamurnog, mr?avog Kineza. Mislili smo da ?e se ljutiti ?to ga budimo u gluho doba no?i, ali ne... on je razvukao najsrda?niji osmjeh preko lica i sjao neizmjernom sre?om ?to nas mo?e ugostiti. Napravio nam je ne?to za jelo. Kada smo se najeli bili smo ?edni i ?eljeli smo popiti pivo, ali taj Kinez nije imao piva. Nije ga smio dr?ati u svom kiosku. Ukrcali smo se u na? kombijem i krenuli u crnu no? u potragu za pivom. Bilo je hladno. Grijanje u kombiju vi?e ne radi nego ?to radi. Po?eo je padati snijeg.

Vozimo se polako. Tra?imo pivo. Kad, pretekne nas policijski auto. Daje nam znak da se zaustavimo. Stali smo i do?e k nama policajac.

Ka?e da je vidio da vozimo jako polako pa je mislio da nam treba pomo? ili da smo mo?da umorni.

-Ak o st e u m or n i, ka?e policajac ljubazno, im a t u n edalek o, m alo n apr ijed, m ot el s ben zin sk om st an icom i bar om . Do?it e da zajedn o popijem o ?aj.

Ah ti britanski policajci, ljubazni, susretljivi ?udaci. Crni grad, crna no?, a oni svijetle od srda?nosti i ljubaznosti.

Na?eg road menad?er taj je poziv silno upla?io

jer je neprekidno pu?io travu. Uspani?io se: -You ar e a cr azy f u ck in g m an ! Na?i ?e m i n e?t o!

Ali kada smo do?li do benzinske i bara do?ekali su nas na? policajac i njegov kolega. Silno

srda?ni momci. Popili smo s njima neko pi?e.

Bili su odu?evljeni kada su doznali da smo mi The Foundations. Svi?ale su im se na?e pjesme.

Bri?no su nas savjetovali da vozimo oprezno...

THE FOUNDATIONS EX YU AVANTURA Tijekom te turneje odsvirali smo ?etrdeset tri koncerta s kraja na kraj Velike Britanije. Svirali smo i u Londonu, a na nekim smo koncertima prolazili bolje od bendova koji su bili puno bolji od nas, jer smo svirali te lake plesne hitove.

Kada je turneja bila gotova, Peco i ja vratili smo se u Zagreb. Palo nam je na pamet da pozovemo ekipu iz Londona k nama i da

napravimo turneju The Foundationsa po Jugoslaviji. I... pristali su. Do?li su u Zagreb u sije?nju 1976. godine. Svirali smo po Zagrebu, Beogradu, Ljubljani... Najve?a vrijednost te ex YU avanture The Foundationsa, bila je moje osobno i glazbeno zbli?avanje s Ch r isom Nich ollsom . Puno smo svirali, ali i razgovarali.

On je shvatio koliko sam duboko u glazbi i svom glazbenom svijetu. Shvatio je da ?elim stvarati, da sam kreativan i ?emu te?im. Obja?njavao sam mu svoje glazbene ideje, svoje harmonije i stihove... Svi?alo mu se to ?to radim. Bilo mu je izazovno pa se nije vratio u London kada smo zavr?ili svirku po Jugi.

TIM E JO? NIJE POTRO?IO SVE SVOJE VRIJEM E Nakon epizode s The Foundations, po?eo sam shva?ati da od grupe Tim e o kakvoj sam sanjao i kakvu sam ?elio izgraditi, ne?e biti ni?ta.

Kona?no mi je to postajalo jasno. Shvatio sam da su moje ideje utopijske, da Tajmovci vi?e nemaju ni volju ni ?elju biti grupa Tim e. Ona je formalno jo? funkcionirala, a s Chrisom je bila ja?a i kompetentnija. Imali smo sna?an nastup na Boom pop festivalu u Ljubljani 1976. godine.

Kako je tada zvu?ala grupa Tim e, kako je bila mo?na i kako je reagirala publika ostalo je zabilje?eno na live albumu Boom pop 76. Time je bio prividno ?iv, ali bio sam svjestan da je to samo privid. Ipak, jo? ga se nisam odrekao. Jo? sam vjerovao da Tim e jo? nije potro?io sve svoje vrijeme. Povukao sam se u svoju ku?u u Marini i po?eo raditi na svojim novim Tim e pjesmama. Stvarao sam programski album od pjesama koje su izrasle iz mog dotada?njeg ?ivota kao rock glazbenika, pjeva?a, skladatelja pa i neke zvijezde, nekog rock stara. Slikovito re?eno, vozio sam dalje, i?ao sam naprijed, a gledao sam u retrovizor i u onom ?to je bilo iza mene nalazio inspiraciju.

?IVOT U ?IZM AM A S VISOKOM PETOM Duboko emotivna i bolna bila je ta faza u kojoj sam osjetio potrebu da kroz stih i glazbu rezimiram svoj dotada?nji ?ivot. Napisao sam tada: Znam da smo na po?etku rada pod

imenom Tim e mo?da zami?ljali druk?iju perspektivu od one koja je doista slijedila.

Plo?a ?ivot u ?izm am a s visok om pet om zami?ljena je kao pogled unatrag na sve ?to sam kao muzi?ar pro?ivio s grupom Tim e, a to je najzna?ajniji dio moje karijere rock pjeva?a i kompozitora.

Bio sam iskren u tom tekstu koji je otisnut na unutarnjoj strani omota tre?eg albuma grupe Tim e: Iako se ?esto smatralo da je Tim e tek usputna stanica za mno?tvo muzi?ara koji su joj u pojedinim trenucima pripadali, smatram da je svatko od njih dao svoj doprinos i podijelio sli?nu sudbinu, o ?emu pjesme s albuma nadam se, dovoljno govore.

Na?a tre?a plo?a nije, me?utim, sastavljena samo od uspomena. Njome bih ?elio pokazati da Tim e ima ?vrsto ishodi?te za budu?nost (koju su mu mnogi poricali) jer nas je usprkos svim promjenama i te?ko?ama odr?ala ljubav prema muzici ?emu, uostalom, imamo zahvaliti i svoje ?ivotno opredjeljenje.

Od naivnih dje?a?kih snova o slavi u rock and roll sastavu, do onog ?to sam do sada postigao, stoji "?ivot moj", u kojem sam nau?io da su mnoga pri?eljkivanja samo iluzije, ali ja sam jo? uvijek spreman vjerovati u neke od njih.

Ja bih htio da vam pjevam Pjesme koje ljudi vole, To je najljep?e ?to znam Jer sve je u pjesmi ?to ?ovjeku treba ?to bi ?elio da zna O ljudima, o ljubavi, o istini...

U tom tekstu prepli?u se JA, Dado Topi? i MI, grupa Time. Taj tekst odraz je moj dvojbi i izraz podsvjesnog, a iscije?en je iz kataraze kroz koju sam prilazio.

Da, album ?ivot u ?izmama s visokom petom, bio je konceptualan, pomalo te?ak album bez hitova, zbirka oporih pjesama koje govore o meni i ?ivotu rock zvijezde. Duboko je intimna ta plo?a. Iscijedio sam du?u u njene brazde.

Snimili smo je u srpnju i kolovozu 1976. godine u MĂźnchenu u Ar iola-Eu r odise studiju, miksali u Un ion -St u diosu, a matrica rezali u tvrtki Bau er Ton st u dio u Ludwigsburgu. Producent je bio Vladim ir M ih aljek - M ih a. Grupa Tim e u

tom trenutku bili su bili smo Vedr an Bo?i, gitare, Ch r ist oph er Ch r is Nich olls, klavir, orgulje elektri?ni piano, string sinteshizer i tubular bells, Rat k o Divjak , bubnjevi i percussion efekti, Kar el ?ar li Novak , bas gitara, Ivan Pik o St an ?i?, bubnjevi i ja, vokal i bas gitara, a prate?e vokale pjevala nam je Zden k a Kova?i?ek .

Tre?i album odr?ao je taj tajmovski senzibilitet.

Chris je odradio fenomenalne stvari. Njegova je glazba bila bogata, sna?na... molio sam ga u nekim trenucima da svira skromnije, racionalnije... bilo je ?teta potro?iti tu njegovu divnu glazbu na reske rock stvari. Grupa Tim e je jo? postojala.

Bili sm o popu lar n i. Novin e su pisale da sm o u pu n oj sn azi. Svu da su n as t r a?ili. Valovi su bili velik i, ali bilo je t o on o ?t o pom or ci zovu m r t vim m or em , r azdoblje u k ojem je vjet ar k ojeg je podigla gr u pa Tim e pr est ajao pu h at i, a n a?e je m or e i dalje bilo u zbu dljivo u zbu r k an o.

NASTAVAK U IDU?EM BROJU