Volim Šibenik, broj 39. (siječanj 2020.) by Volim Šibenik

? A SO PIS ZA K ULTURU SJE? A N JA

# GO DIN A 9. # BRO J 39 # 2019. # w w w .m ok .hr

IN TERVJU

Dan i j el M i l et a INTERVJU

CRNA KRONIKA Uh i ?en ?i ben sk i Don Ju an

ROCK KULTURA

Kak o j e po?eo r ock an d r ol l u ?i ben i k u

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

INTERVJU Danijel Milet a

GASTRO BA?TINA

PRI? A

JESTE LI ZNALI?

NP KRKA

U POTRAZI ZA PODZEMNOM RIJEKOM

KAKO JE PO? EO ROCK AND ROLL

ROCK KULTURA Dado Topi? 6. dio

SADR?AJ

INTERVJU ZABORAVLJENI INTERVJU

Danijel Milet a

INTERVJU ZABORAVLJENI

INTERVJU Dan i j el M i l et a, dogradona?elnik Grada ?ibenika, zadu?en za krucijalne invest icije - gradnju podzem ne gara?e na Poljani i Aglom eraciju ?ibenik

Pol j an a j e pr oj ek t k oj i ?e gr a? an i m a ?i ben i k a don i j et i sam o dobr o Nije n am bilo lak o don ijet i odlu k u o izgr adn ji gar a?e ispod Poljan e, ali m i sm o izabr an i n a ove f u n k cije da don osim o odlu k e za k oje sm at r am o da don ose dobr obit gr adu i n jegovim gr a?an im a, da jedn ost avn o n ek e st var i pr esije?em o. Nar avn o, ak o n e?t o k r en e po zlu dobije? po sebi, a ako ispadn e dobr o on da se t o podr azu m ijeva i n it k o t o posebn o n e h on or ir a. Priprem ila: Diana Feri? Fot ografije: Danijel Mileta i Stanko Feri? Ako je ikada bilo dvojbi ?to je u ?ibeniku obilje?ilo godine smo ispra?ali s 2019. godinom takvih problema nema. Obilje?ile su je velike gradske investicije; gradnja gara?e ispod Poljane s ure?enjem sredi?njeg gradskog trga te Aglomeracija ?ibenik, izgradnja sustava za odvodnju u pet gradskih naselja, Zabla?u, Podsolarskom, Brodarici, Krapnju i Jadrtovcu s izmjenom kanalizacijske mre?e u sredi?tu ?ibenika. Ta oba golema i zahtjevni projekta pra?eni su s odre?enim dvojbama, prije svega zbog osjetljivost lokacija na kojima se provode. Pod posebno budnim okom ?ibenske javnosti je gara?a ispod Poljane koju dio ?iben?ana smatra avanturisti?kim pothvatom, sumnja u njenu ekonomske isplativosti ispunjavanje velikih o?ekivanja vezanih za njen utjecaj na o?ivljavanje poduzetni?kih aktivnosti u povijesnoj jezgri ?ibenik. O svemu tomu razgovarali smo s mr. sc. Dan ijelom M ilet om , zamjenikom ?ibenskog gradona?elnika koji je u gradskoj vlasti izravno zadu?en upravo za te projekte.

Je li t u odlu k u bilo lak o don ijet i ili bilo bojazn i? Je li pr i n jen om r azm at r an ju bilo su m n ji i dvojbi?

AKO N E?TO KREN E PO ZLU DOBIJE? PO SEBI, A AKO ISPADN E DOBRO ON DA SE TO PODRAZUM IJEVA

Naravno da nam nije bilo svejedno, ali mi smo izabrani na ove funkcije da donosimo odluke za koje smatramo da donose dobrobit gradu i njegovim gra?anima, da jednostavno neke stvari presije?emo. Naravno, ako ne?to krene po zlu dobije? po sebi, a ako ispadne dobro onda se to podrazumijeva i nitko to posebno ne honorira. Moram re?i da smo hrabro reagirali i kod nekih drugih gradskih projekata koji su se vukli. Spomenuo bih kao primjere otok Obonjan ili zemlji?ta biv?eg TEF-a. Bili su to Gordijski ?vorovi koje smo presjekli i, uz sav rizik, u kona?nici do?li do dobrih rje?enja.

Ur e?en je Poljan e du gogodi?n ji je san ?iben ?an a. Du go se pr i?alo i o izgr adn ji podzem n ih gar a?a ispod t og t r ga i u vr ijem e gr adon a?eln ik a M ilan a Ar n au t ovi?a pa i on da k ada je lok aln u vlast vodio An t e ?u pan ovi?a. No za va?eg m an dat a je po?elo k opan je Poljan e i izgr adn ja podzem n ih gar a?a. ?in i m i se da se r an ije gr adsk e u pr ave n isu u su dile n apr avit i t aj pot ez zbog osjet ljivost i lok acije, ali i podijeljen ih m i?ljen ja o t om u im a li sm isla gr adit i gar a?u ispod Poljan e i je li t o ek on om sk i opr avdan o. Sm at r at e li da je vlast u k ojoj su djelu jet e lu do h r abr a jer je odlu ?ila zagr ist i t aj or ah ili je ist in sk i sigu r n a da je t o dobr o i k or isn o i da ?e ish od bit i pozit ivan ?

M A DI ?ETE TU KOPAT

Zaista smatram da je trebala doza hrabrosti da se krene u kopanje na?eg glavnog gradskog trga. Imamo dokumentaciju da je jo? devedesetih godina pro?log stolje?a bio raspisan natje?aj za ure?enje Poljane i prostora oko nje. Ve? onda se spominjala i gradnja podzemne gara?e. Mi smo 2013. godine, kada smo do?li na vlast odlu?ili provesti taj projekt i izgraditi gara?u ispod Poljane s maksimalnim brojem mjesta za parkiranje.

Pr ojek t Poljan a je ipak za gr a?an e posebn o bit an i zn a?ajan . Za t aj su t r g ?iben ?an i em ot ivn o vezan i Gr a?an i od pr vog u dar a bager a bu dn o pr at e ?t o se doga?a. Osje?at e li t o k ao svojevr st an pr it isak ili st e sigu r n i u dobar ish od i aplau ze ?iben ?an a n a k r aju ? Ma, pritisci i sumnje prate nas otkako je u listopadu 2018. Lav?evi? kao glavni izvo?a? radova uveden u posao. Bili smo Bombardirani pitanjima; ma di ?ete tu kopat, pa ko zna ?ta je ispod, tu su sigurno neki kosturi, sigurno ?e ispod biti more, pa sru?it ?ete zgradu Kazali?ta... Ali

INTERVJU

nismo se dali pokolebati niti uvu?i u takve rasprave jer iza nas je stajala i stoji struka. Kada ne?to takvo radimo tome pristupamo stru?no. Istina je da ja javnost donosila pau?alne stavove i da su na dru?tvenim mre?ama bili uglavnom negativni komentari. Stalno su se o?ekivali neki problemi. Za takve sumnje nije bilo nikakvog temelja. Mi smo prije svega napravili geotehni?ki elaborat, napravili smo nekoliko bu?otina na Poljani do dubine od 12 metara i ispitivali sastav tla, ima li mo?da podzemnih voda. Mi smo u tu pri?u tako u?li spremni, sa stru?nim podlogama, no kada svaki dan slu?ate i ?itate kako ?e se ne?to lo?e dogoditi po?nete samo sebe preispitivati, ali nismo se dali pokolebati.

Krucijalan je bio nedostatak parkirnog prostora u gradu ?ibeniku i to ?to je to bila jedina lokacija u vlasni?tvu grada u ?irem centru ?ibenika. Pa im at e i vat r ogasn i dom k oji je t ak o?er ve? du go izgledn a lok acija za gr adn ju podzem n e gar a?e? Na toj lokaciji ?e sigurno biti gara?e jer ve? imamo idejni projekt za preseljenje Vatrogasno doma na podru?je vojarne Bribirskih knezova, ali to je postupak koji traje, a Poljanu smo mogli po?eti ure?ivati odmah. To je dakle bio jedini respektabilni gradski prostor za takvu investiciju i u to smo mogli odmah krenuti. To je presudilo.

N A POLJAN I VODEN I SAT UM JESTO FON TAN E

?t o je bilo on o ?t o je pr evagn u lo da k r en et e u t u osjet ljivu in vest iciju ?

Nek i st r u ?n jaci, ek on om ist i, od pr vog dan a dovode u pit an je ek on om sk u opr avdan ost t e in vest icije. Ka?u da je on a pr esk u pa, da je bar em jedn u et a?u t r ebalo izn ajm it i n ek om t r gova?k om lan cu da t a gar a?a bu de sam oodr ?iva in a?e da ?e bit i n ovi u t eg gr adsk oj blagajn i?

postoji opasnost da kod ja?eg vjetra previ?e prska. No ona ?e biti malo denivelirana i za?ti?ena u slu?aju vjetra. za ure?enje te fontane anga?irana je firma koja je u Zagrebu napravila sve one fontane i uspjeli su nas uvjeriti da ?e oni to tako napraviti da fontani ne smetaju ni bura ni jugo, a onda ?emo s njima ugovoriti i njezino odr?avanje.

Kad govorimo o projektu ne govorimo samo o 256 parkirnih mjesta nego i o ure?enju tog sredi?nje trga. Tu je novo poplo?enje vrijedno milijun eura i ure?enje prostora izme?u Poljane i Gradske knji?nice koji godinama stoji zapu?ten. U to ulaze i rekonstrukcija obodne prometnice uz Poljanu te novi semafori. Ako ?emo to striktno odijeliti onda ispada da ?e podzemna gara?a s opremom ko?tati oko 34 milijuna kuna, a ure?enje trga, 16 milijuna kuna.

ULAZU U GARA?U KOJI ZAKLAN JA KAZALI?TE N A JBOLJE JE RJE?EN JE S PROM ETN OG STA JALI?TA

?t o ?e sve bit i n a t r gu ?

Sada se ve? vide obr isi bu du ?eg gr adsk og t r ga i sadr ?aja n a n jem u i odm ah n e?t o pada u o?i, a t o je on a k on st r u k cija u laza u gar a?u , odm ah ispod balk on a povijesn e

Na novoure?enoj Poljani bit ?e dva ulaza i izlaza u gara?u lift za pje?ake, ?eli?na nadstre?nica od 100 ?etvornih metara koja ?e linijama pratiti konture krova Gradske knji?nice, ispod nje ?e biti mjesta za sjedenje, a onaj veliki krug koji se vidi ne?e biti obi?na fontana nego vodeni sat. U nagra?enom projektu je bila predvi?ena samo obi?na fontana, ali smo tra?ili da bude specifi?nija, da ima neki inovativni element pa je postala vodeni sat. To zna?i da ?e imati vodene topove koji ?e ispu?tanjem mlazova vode pokazivati koliko je sati. Moram priznati da smo se bojali te pri?e s fontanom jer ?ibenik ba? nema u novije vrijeme sre?e s fontanama, nema sre?e s odr?avanjem fontana pa smo bili u dilemi da li je uop?e izgraditi pogotovu zbog toga ?to

zgr ade Kazali?t a. Djelu je k ao ?ak a u ok o. Ne zn am t k o bi dopu st io t ak vo n agr ?ivan je pogleda n a jedn u t ak o k r u cijaln o va?n u gr a?evin u ? Sje?am se da su n ek i ?iben sk i ar h it ek t i jo? n a pr ezen t aciji t ih idejn ih r je?en ja 2011. godin e u pozor ili da je t o n edopu st ivo. Za?t o st e t o ipak dopu st ili? Taj ulaz koji spominjete nalazio se u nagra?enom idejnom rje?enju koje smo naslijedili i prihvatili. Mi smo razmatrali i druge potencijalne ulaze i izlaze, ali pokazalo se da ulaz na toj lokaciji ima najvi?e plusova, najvi?e prednosti.

INTERVJU A t o ?t o zak lan ja Kazali?t e i n agr ?u je t u povijesn u zgr adu je m an je va?n o? To rje?enje je najbolje s prometnog stajali?ta jer se nalazi u raskri?ju na kojem imate razli?ite trake. Iz gara?e se mo?e izi?i u oba smjera i mo?e se u?i iz oba smjera, a sada zaklanja li on kazali?te vizualno ili ne to nije tema. Da je tu zeleni travnjak sigurno bi se Kazali?te najbolje vidjelo, ali tako ne mo?e biti. Moramo biti ?ivotni i gledati funkcionalnost odre?enih rje?enja.

SM ISAO GARA?E ISPOD POLJAN E N IJE N APLATITI 10 ILI 15 KUN A KOLIKO ?E KO?TATI SAT PARKIRAN JA N EGO DA CEN TAR GRADA PRODI?E Spom in je se i m ogu ?n ost dobivan ja bespovr at n ih sr edst ava iz EU f on dova. Ovisi li in vest icija o t om e ili n e? To je posebna pri?a i o tome morate pitati gradona?elnika, ali mi smo i bez toga zatvorili financijsku konstrukciju. ?t o je s pit an jim a odr ?avan je t e gar a?e i n jen e isplat ivost i?

Gradska uprava ne razmi?lja isklju?ivo na na?in na koji razmi?ljaju privatni poduzetnici nego gledamo ?iru korist. Parking je komunalni problem i mi gradnjom te podzemne gara?e rje?avamo goru?i komunalni problem, a to je nedostatak parkirnog prostora u sredi?tu grada. Ho?e li to biti isplativo? Sigurno ?e biti isplativ u onom sekundarnom i tercijarnom krugu; ?to je promet proto?niji, ?to ljudi manje vremena provode tra?e?i parkirno mjesto to su produktivniji. Zbog mogu?nosti parkiranja ?e??e ?e dolaziti u sredi?te grada koriste?i usluge poduzetnika u tom dijelu grada i to je pravi benefit gradnje podzemne gara?e ispod Poljane. Smisao nije naplatiti tih 10 ili 15 kuna koliko ?e ko?tati sat parkiranja nego da centar grada prodi?e. Gradski parking je digao kredit od 25 milijuna kuna, a ostalo pokriva Grad. To zna?i da ta gradska tvrtka koja mora biti samoodr?iva ne?e biti dovedena u probleme.

JEDN I KA?U JEDN O, A DRUGI DRUGO. I ?TO JE TU STRUKA? POLITIKA JE TA KOJA M ORA PRESJE?I. Kak va su isk u st va dr u gih gr adova k oji im aju podzem n e gar a?e? Razli?ita. Mo?ete na?i i male i velike gradove koji imaju i pozitivne i negativne rezultate ovakvih investicija. Pobornici ovakvih gara?a

isti?u plusove, a protivnici ono negativno. ?t o o pr ojek t u gar a?e ispod Poljan e k a?e st r u k a? Struka ni u ?emu nije unisona. Postoje stru?njaci, ljudi koji su zavr?ili odre?ene fakultete, imaju odre?ena znanja i iskustvo. Jedni ka?u jedno, a drugi drugo. I ?to je tu struka? Politika je ta koja mora presje?i i odlu?iti i re?i u to idemo ili ne idemo i snositi odgovornost za svoje poteze. Mi smo to napravili. Prihvatili smo idejno vizualno rje?enje Poljane iz 2011. godine koje smo zatekli. Nastavili smo suradnju s arhitektonskim uredom Minerva koji je autor s tim da smo prvotno planiranu jednu eta?u pove?ali na tri jer jedino to ima smisla.

Sla?et e li se sa m n om da je Poljan a ot k ak o t r aju r adovi svojevr sn a pozor n ica? Od po?et k a r adova br ojn i gr a?an i pom n o pr at e ?t o se r adi. Nek i sat im a pa?ljivo gledaju . Pr at e svak i u r on bager a u t k ivo Poljan e. Radovi n a Poljan i post ali su at r ak cija, a Poljan a je od k ada t r aju r adovi f ot ogr af ir an a vi?e od ijedn og celebr it yja? Tuma?im to ovako; radi se o strogom centru grada gdje se kopa rupa od 12 metara i to je samo po sebi senzacija. Imamo potom drugu temu. To su strojevi, pet grdosija koje rade dan i no?, subotama i nedjeljama. Gra?ani to do sada nisu imali prilike vidjeti. Tre?i element je o?ekivanje da ?e se dogoditi ne?to nepredvi?eno, da ?e se na ne?to naletjeti. Kada su otkopali staru kanalizaciju odmah je to osvanulo na dru?tvenim mre?ama kao mogu?e

INTERVJU

vrijedno arheolo?ko otkri?e tako da je sve to podgrijavalo znati?elju gra?ana. Dot ak n im o se sada i on og t eh n i?k og, gr a?evin sk og dijela. Dojam je da su izvo?a?i r adova zaist a bili n a visin i t og odgovor n og pa i r izi?n og zadat k a? Sla?em se da su radovi zaista tekli o?ekivanom dinamikom, bez zastoja, a meni je posebno

va?no to ?to se sve to doga?a u sredi?tu grada, uz glavnu prometnicu, a da promet ni u jednom trenutku nije patio. Pje?aci su se morali naviknuti na neke nove koridore, ali i to je bezbolno pro?lo. Mislim da smo zaista dobro rije?ili tu privremenu prometnu regulaciju i ja bih sada potpisao da svi na?i budu?i projekti budu tako realizirani. ?t o je u t om e bilo pr esu dn o? Dobr a pr ipr em a ili pou zdan r en om ir an i izvo?a? r adova? Dobra priprema projekta s kvalitetnim, multidisciplinarnim timom od gra?evinskih i prometnih stru?njaka do imovinsko pravnih stru?njaka i ekipe koja priprema javne natje?aje. Sve je funkcioniralo kao dobro ugo?en sat, a imali smo sre?u, a to u dana?nje vrijeme zaista ide u kategoriju sre?e, s izvo?a?em radova. Rije? je o javnom natje?aju na kojem ne mo?ete birati izvo?a?a kojeg ?elite nego se gleda puno toga, a birate onog koji ponudi najni?u cijenu, koji ne mora biti i najbolji.

?t o je do sada n apr avljen o, a ?t o jo? t r eba n apr avit i? Zavr?ene su prve dvije faze, faza iskopa i faza gradnje armirano betonske konstrukcije podzemne gara?e. Krenula je i tre?a faza, a to je poplo?enje trga. Gara?a na Poljani proradit ?e prije po?etka ljeta 2020. godine, a do tada ?e biti kompletno ure?en i sredi?nji gradski trg. Jedno bez drugoga ne ide. To je jedinstven projekt i tako ?emo ga do kraja tretirati. Zanimljivi su mat emat i?ki podat ci o radovima na ispod Poljane. Recimo koliko je t ona mat erijala izva?eno i sli?no? Istina, ali tko to vi?e mo?e pamtiti. Izvezeno je 34 tisu?e prostornih metara materijala koji se sada nalazi na terenu biv?e Vojarne Bribirski knezovi, ugra?eno je 5300 prostornih metara betona, 600 tona armature, 3500 ?etvornih metara kamena uklju?uju?i i nogostup oko crkve Gospe van Grada.

N E SLA?EM SE DA ?E BITI PROBLEM TO ?TO SU LJUDI SADA IZGUBILI N AVIKU DOLASKA U SREDI?TE GRADA 13

INTERVJU

M or am o spom en u t i i n ek e k oji su t r pjeli ve?i t er et gr adn je podzem n e gar a?e i u r e?en ja Poljan e, a t o su podu zet n ici k oji r ade u povijesn oj jezgr i k oji im aju m an ji pr om et jer su t e?e dost u pn i? To?no. Oni su podnijeli odre?enu ?rtvu jer su bili te?e dostupni, ali zato ?e od ljeta biti puno lak?e dostupni i sigurno ?e puno vi?e ljudi dolaziti u sredi?te grada i tra?iti njihove usluge. Oni ?e sada biti puno vi?e dostupni i to dugoro?no. Ne sla?em se da ?e biti problem to ?to su ljudi sada izgubili naviku dolaska u sredi?te grada. Kada se uredi Poljana i kada bude dostupna podzemna gara?a sigurno ?e ih puno vi?e dolaziti jer ?e im biti lak?e parkiranje, a bit ?e i znati?eljni kako sve to izgleda.

Kak o ?e se u pr avljat i t im gar a?am a? Ho?e li se n u dit i zak u p par k ir n og pr ost or a, r ecim o h ot elim a i vlasn icim a apar t m an a? To je sada na Gradskom parkingu. Oni moraju to definirati.

AGLOM ERACIJA ?IBEN IK N A JVA?N IJIH IN FRASTRUKTURN I PROJEKT GRADA ?IBEN IKA U 21. STOLJE?U Vi st e u gr adsk oj u pr avi zadu ?en i i za dr u gu jo? ve?u ovogodi?n ju in vest iciju k oja n ije t ak o at r ak t ivn a k ao Poljan a, ali je od povijesn og zn a?aja s obzir om n a k or ist i k oje don osi, a t o je Aglom er acija ?iben ik ? To je jedan je od najva?nijih infrastrukturnih projekata grada ?ibenika u 21. stolje?u. Rije? je o projektu kojim ?e se financirati izgradnja i rekonstrukcija 51 kilometra kanalizacijske mre?e i ugraditi oko 35 kilometara vodovodne mre?e. U to je uklju?eno i pet gradskih naselja, Zabla?e, Podsolarsko, Brodarica, Krapanj i

Jadrtovac koji do sada nisu imala kanalizacijski sustav ?to samo po sebi dovoljno govori. Sla?em se da je rije? o povijesnoj investiciji s obzirom na to koliko koristi gra?anima donosi, ali i s obzirom i na to da su neke kanalizacijske cijevi u staroj jezgri, recimo na Gorici, koje sada mijenjamo postavljene prije 110 godina. To je ogroman zahvat. Ukupna vrijednost projekta Aglomeracije ?ibenik je 397 milijuna kuna, od ?ega je 272 milijuna bespovratnog europskog novca, a razliku financiraju Ministarstvo za?tite okoli?a, Hrvatske vode, Vodovod ?ibenik i Grad ?ibenik. Projekt obuhva?a obnovu i izgradnju kanalizacijske i vodovodne mre?e u 23 ulice u ?ibeniku, kompletnu izgradnju kanalizacijske mre?e i rekonstrukciju vodovodne mre?e za naselja Brodarica, Krapanj, Zabla?e, Podsolarsko i Jadrtovac. Izgradit ?e se 12 crpnih stanica, rekonstruirati postoje?a centralna crpna stanica u Mandalini i postaviti novi cjevovod od ure?aja za pro?i??avanje ?to ?e rije?iti neugodne mirise koji se javljaju tijekom ljeta.

INTERVJU

m r e?e. Tr eba do?i do svak e u li?ice i polo?it i k an alizacijsk e cijevi. M en i t o izgleda pr eslo?en o, ali r adovi t ek u vr lo br zo i, s obzir om n a opseg, r elat ivn o bezboln o za st an ovn ik e t og n aselja?

?IBEN ?AN I PLA?A JU SAM O DEVETIN U VRIJEDN OSTI PROJEKTA AGLOM ERACIJA ?IBEN IK Jedn ak o je vr ijedn o spom en u t i i n a?in f in an cir an ja jer Gr ad ?iben ik , odn osn o in vest it or Vodovod i odvodnja pr olaze f in an cijsk i sk or o pa li?o, k ak o se k od n as k a?e? To?no. Dakle, najve?i dio pla?a Europska unija, a razliku na tri dijela dijele Hrvatske vode, resorno Ministarstvo i Vodovod i odvodnja koja pla?a svega devetinu ukupne vrijednosti. Dakle samo taj dio ide na teret gra?ana ?ibenika. Gr a?an im a u n aseljim a k oja do sada n isu im ala k an alizacijsk i su st av n ego u glavn om cr n e jam e bit n o se pove?ava k valit et a ?ivot a, a k or ist je jo? ve?a jer je r ije? o t u r ist i?k im , pr iobaln im m jest im a u k ojim a cr n e jam e vi?e n e?e zaga?ivat i m or e? Gledam sam o pr im jer Br odar ice i svu slo?en ost t ih r adova izgr adn je k an alizacijsk e

Dobro ste to primijetili. To je zaista na po?etku izgledalo kao nemogu?a misija s obzirom na sve izazove, ali smo sve to rije?ili i rje?avamo. Problemi su mnogobrojni od tih malih ulica kojima je te?ko pristupiti, do regulacije prometa i omogu?avanja stanovnicima da, bez obzira na radove, ?to lak?e do?u do svojih ku?a. No, imamo zaista veliko razumijevanje tih ljudi jer su svjesni da je sve to u njihovom interesu, da im kona?no dolazi kanalizacija, da vi?e nema pra?njena septi?kih jama, da nema vi?e crnih jama, da ?e more biti puno ?i??e i da im se standard ?ivota zna?ajno pobolj?ava. Dobivaju javnu rasvjetu tamo gdje je nije bilo, nogostupe...

RADOVE IZVODE 34 EKIPE

IZ ?ETIRI TVRTKE Kada pogledam o r adove n a Br odar ici, ali i u sr edi?t u ?iben ik a, u jedn oj od glavn ih u lica,

u u lici Kr alja Zvon im ir a, n a vr lo osjet ljivoj lok aciji ?in i m i se da se obavljaju zaist a din am i?n o i m an je boln o i st r esn o za gr a?an e n ego ?t o sm o t o o?ek ivali? Zaista jesu. Investitor je Vodovod i odvodnja. To poduze?e vodi projektne zadatke i koordinaciju. Sve su to pripremili njegovi in?enjeri u suradnji s vanjskim projektantima. Radovi dugo i temeljito pripremani. Trebalo je odrediti trase. To nije bilo lako u situaciji kada su zemlji?ne knjige nesre?ene i nedovoljno precizne. Trebalo je rije?iti i zamr?ene imovinsko pravne odnose. Taj posao je obavio Grad ?ibenik. Jednako je slo?ena i izvedba svega toga. Trenutno na terenu imamo 34 ekipe iz ?etiri tvrtke koje su dobile posao na natje?ajima. Svi smo o?ekivali kaos nakon ?t o su po?eli radovi u Ulici kralja Zvonimira s obzirom na t o da je t o promet na ?ila kucavica, ali ?ini mi se da je i t o prolazi puno bezbolnije za gra?ane? Zaista smo uspjeli u nastojanju da zbog radova na toj prometnici gra?ani ?to manje trpe. Ono ?to je najva?nije uspjeli smo uspostaviti odli?nu komunikaciju s gra?anima, objasniti im ?to se i kako radi i u svakom trenutku im pru?iti informacije o prometnim koridorima i zaista

nismo imali problema. Vidim da su gra?ani shvatili da je to nu?nost i da ?e koristi biti mnogostruke nakon ?to se projekt dovr?i. Dovoljno je re?i da cijevi koje su imale promjer 40 centimetara, sada zamijenjene cijevima koje imaju promjer jedan metar. Kroz te kanale se provla?e i plinske i elektroinstalacije. Gra?ani imaju razumijevanja i kada vide da izvo?a? radova daje sve od sebe i da se rokovi po?tuju. ?tovi?e, trude se i posao obaviti prije plana tako da ?e do 1. lipnja svi radovi u Ulici kralja Zvonimira biti zavr?eni. Vi st e k oor din at or t ih poslova od st r an e Gr ada ?iben ik a. ?t o Vam je bilo n ajt e?e, ?t o je bilo n ajst r esn ije? Sve je to stresno jer bez obzira na svu pripremu i snimke terena tek kada se zakopa znate ?to vas ?eka, kako je pravo stanje. ?esto se dokumentacija ne poklapa sa stvarnim stanjem pa se dogodi da bager o?teti postoje?e instalacije. To rje?avamo odmah na Koordinaciji koja se sastaje svaku srijedu u tjednu, a ?ine je dvadesetak ljudi, od predstavnika projektanata, nadzora, izvo?a?a, investitora, Grada ?ibenika i i za sve moramo prona?i ad hoc rje?enja. Bez takve organizacije rada bilo bi puno problema.

INTERVJU

Nekada?nji gradona?elnik ?ibenika Ant e ?upuk bio je napadan zbog ure?enja ?ibenskog ?ardina u kojem je posjekao sva st abla i posadio nova t e inzist iranja na projekt u Poduzet ni?ke zone Podi, a onda se nakon niza godina pokazalo da su t o bili dobri projekt i. Kakav Vi ishod o?ekujet e? Aglom er acija je

n esu m n jivo dobr odo?la in vest icija, ali k ada je r ije? o Poljan i, h o?e li vas gr a?an i pam t it i po dobr u ili zlu ? Nema dileme, Poljana je, kako smo kazali i na po?etku mandata jedan od na?ih najzna?ajnijih projekata koji ?e gra?anima ?ibenika donijeti samo dobro.

GASTRO BA?TINA

NA NOVINARSKOM DO? EKU NOVE GODINE TO? I SE ?IBENSKI ?AMPANJAC OD MEDA I GU?TA U PANIRANOM TELE? EM MOZGU

ISPRA?A J STARE 1938. I DO?EK N OVE 1939. GODIN E U HOTELU " KRKA" N A TRADICION ALN OJ N O?I BEZ CEN ZURE ?IBEN SKOG N OVIN ARSKOG STALE?A

To?n o u pon o? ?i t a se i zv an r edn o i zdan j e sen zaci on al n og bu l l et i n a bez cen zu r e ?t o Si l v est ar sk u n o? ?i ben sk i h n ov i n ar a pr et v ar a u epoh al n i doga? aj Do?ek nove, 1939. godine i opro?taj sa starom 1938. godinom protekao je u smislu tradicionalne proslave. ?ibenik je, kao i obi?no u sumrak zadnjeg dana u godini o?ivio. Sav je svijet iza?ao na ulicu i svatko je znao kuda ide. Svako sportsko, kulturno i prosvjetno dru?tvo organiziralo je zabave pune ?ara i atrakcija. Sve

kavane i toverne bile su prenatrpane veselim gostima, a odasvud je zvonila glazba bilo salonskih bilo sevdalinskih damen kapela. Za zimsku ve?er neobi?no, ulice su bile pune djece koja su veselo tr?ala i skakala. Nitko djecu nije tjerao na spavanje niti se ljutio zbog dje?je graje. Uz doma?i svijet, privu?en pri?ama o

veselom ?ibenskom do?eku novog ljeta, grupe su turista odu?evljeno pu?tale da ih kroz uske ulice nosi rijeka mase naguranih ?iben?ana koji se srda?no nazdravljaju, razdragano grle i pjevaju iz sveg glasa. Svuda vlada ugodno raspolo?enje. St r an ce posebn o ?u di da ?iben sk i br ija?i zadn jeg dan a u godin i r ade do pon o?i. Pit aju k ak av je t o obi?aj, ali im n it k o n e zn a r e?i. Uglavn om t o je t ak o, a gu ?va je pr ed br ija?n icam a zat o ?t o on i n e r ade cijeli pr vi dan u n ovoj godin i.

?ARI I ATRAKCIJE N OVIN ARSKOG SILVESTROVA Svuda je veselo i obilato, a najveselije je i najobilatije s najvi?e ?ara i atrakcija je u hotelu Krka gdje ?ibenski novinari slave no? bez cenzure. To je rijedak i egzoti?an program ispra?aja stare, dotrajale i sasma oronule godine na umoru i prihva?anja mlade, svje?e i zavodljive nove godine. Jedna se ispra?a, a druga do?ekuje nevi?enim programom kojim kraljuju bodljikavi kupleti koji bockaju sve i svakoga tko na umnom, sportskom, kulturnom, socijalnom i privrednom polju ne?to zna?i. Tko od vi?enih i va?nih u kupletu bude spomenut, obi?no se gadno uvrijedi, crveni u licu i bjesni, ali biva ponosan, a tko u kupletu ne bude spomenut eto mu jada i sramote... ?elja je svakog biti spomenut u novinarskom kupletu pa makar i po zlu, jer ne biti spomenut to je gore od najgoreg.

S?ibenski novinar Manfred Makale duet Gem be? - Pijo koji izvodi svoj ?ibenski tango smrti, a dirigent im je Ton ?i Nalis. U me?uvremenu svira najbolji ?ibenski jazz i ple?u se najmoderniji plesovi. U plesu prednja?i novinarski stale? koji je u svemu pa i u plesu najbolje upu?en u novosti s plesnih podija Be?a, Par iza i Lon don a, a jo? vi?e New Or lean sa odakle do ?ibenika ne zna se kako, ali kao kakva pritoka Krke dopire rijeka M ississippi i donosi otamo vatreni jazz.

PJEVA?KI KLUB PE?URKA, DUET GEM BE? & PIJO I ?IBEN SKI TAN GO SM RTI Vra?ki je program koji iska?e iz novinarske torbe jer novinari sva?ta znaju, a jo? je gore ?to neke stvari znaju, ali ?ute sve do zadnjeg dana u godini da zasko?e one koji ni ne slute ?to ih ?eka. Prema obi?aju ve?er po?inje nastupom kluba pjeva?a Pe?urka koji pjeva 12 najpopularnijih ?lagera u spomen na 12 proteklih mjeseci. Nakon njih nastupa slavni

IZVAN REDN O IZDAN JE SEN ZACION ALN OG BULLETIN A BEZ CEN ZURE I dok slu?aju Pe?urku, dok bodre Nalisa i ple?u iz sve snage svi napeto ?ekaju pono?, ali ne zbog toga ?to ?e u pono? do?i do prijelaza iz stare u novu godinu, nego zato ?to se to?no u pono? ?ita izvan r edn o izdan je sen zacion aln og bu llet in a bez cen zu r e. To pretvara Silvestarsku no? ?ibenskih novinara u

Restoran hotela Krka

epohalni doga?aj. Izvanredno izdanje senzacionalnog bulletina uprili?eno je kao ?itanje vijesti na radiju, a prije nego ?to emitiranje po?ne stvara se silna nervoza. Pred binom se stvori gu?va i otima?ina za bolje pozicije da nekom ne bi koja rije? promakla ili se pro?ulo koga su i za?to ?ibenski novinari podboli, uboli, ugrizli za du?u, raskrinkali, ogolili ili zabolili, kome su lice zarumenjeli, a koga u mrtva?ko bljedilo gurnuli.

cenzure pro?irio na sjevernu Dalmaciju. Gospoda iz Splita i drugih gradova ?alju svoje ?pijune i tekli?e u hotel Krku da im oni jave ?to je o njima re?eno, a nekima pla?aju da sve to?no zapi?u.

ODLI?N I I DOLI?N I N OVIN ARSKI STALE? ?ibenske se glave?ine, advokati, ljekari, financi, industrijalci, glumci, glazbenici i ostali vi?eni, ljute i negoduju, ali ni?ta ne poduzimaju jer znaju koliko ?iben?ani cijene i simpatiziraju

OTROVN E BODLJE N OVIN ARSKOG KAKTUSA Iako znaju ?to ih ?eka tu je sva sila va?nih i vi?enih jer znaju, najgore pro?u oni koji zbog komoditeta ili nekog drugog razloga na novinarsko Silvestrovo nisu do?li, pa onda sutradan iz druge ruke saznaju ?to je o njima re?eno i kako su u kupletima opjevani. To je najgore jer ulica, kavana i toverna na sve bodlje novinarskog kaktusa doda jo? otrova i zlobe pa boli vi?e i te?ko se pere. Silvestrovo ?ibenskih novinara pro?ulo se pa se sadr?aj kupleta i senzacionalnih bulletina bez

odli?ni i doli?ni novinarski stale? koji samozatajno radi cijelu godinu na obrani i unapre?enju svog grada.

TKO ?E N A TOM BOLI DOBITI ?IVO PRASE? Kada sve pro?e, eto novog urnebesa, znane ?ibenske tombole, na kojoj je glavni dobitak tradicionalna novinarska nagrada, ?ivo pr ase kojeg onaj tko ga dobije m or a pazit i, h r an it i i n jegovat i sve do idu?eg Silvestrova kada ?e m asn o, slasn o i r u m en o bit i pr in ijet o ?r t vi slavlja i blagovan ja, a onaj tko ga je dobio ne?e smjeti ni mrvu ku?ati.

?IBEN SKI ?AM PAN JAC OD M EDA Sve to silno slavlje zalijeva se biranim pi?ima, a u pono? nakon svakog kupleta pucaju plotuni ?epova s desetina boca ?iben sk og ?am pan jaca od m eda. Hotel Krka za tu prigodu priprema i birani jelovnik. U izobilju je h ladn og i t oplog svin jsk og i t ele?eg pe?en ja, za dame i nje?niju gospodu slu?e se pe?en i pili?i, a iskusni ?ekaju omiljeni vin sk i gu la? od ?igar ice i posebno slasne k u h an e svin jsk e n ogice. Vrhunac blagdanskog stola ve?eri je luksuzni pan ir an i t ele?i m ozak . Na kraju, onima koji izdr?e do zore, slu?i se ju h a od k iselog k u pu sa i jot a s oglavin om , a na stolove se iznesu boce r asola koje pijane otrijezne, a umorne osvje?e tako da mogu nastaviti slaviti putem do ku?e du? kojeg ih ?ekaju kavane i toverne iz kojih mami graja, vino i zanosne pjeva?ice sevdalinki.

?i ben sk i bl agdan sk i ?am pan j ac od m eda i m eden i k ol a? Blagdanski ?ampanjac od meda priprema se tako da se u dvije litre bijelog vina uspe 20 dekagrama meda i decilitar ?uvenog ?ibenskog likerskog vina mara?tine iz Tam ba?in ih podr u m a. Bocu treba za?epiti i lagano okretati dok se med otopi. Potom boca u mraku i na hladnom mjestu treba le?ati ?etiri dana. Kada odle?i teku?ina se prelije u manje, ?vr??e boce koje valja dobro za?epiti, a ?ep vezati ?icom. Nije dobro boce puniti do vrha. Dobro je preko ?epa, prije vezanja ?icom, staviti mokro platno. Boce treba pole?i negdje na svje?e i tamno mjesto i tu ostaviti najmanje mjesec dana. Taj bo?i?ni ?ampanjac od meda pjenu?av je i pitak, a ?iben?ani tvrde da da im je dra?i nego pravi. Uz ovo pjenu?avo vino od starine se poslu?uje k ola?e od jabu k a i m eda. I njega je lako napraviti. Na dva decilitra crnog vina pirjaju se oguljene na fete izrezane jabuke. Kada jabuke sasvim omek?aju dodaju im se dvije ?lice meda, jedan izmrvljeni suhi kola? i dva bi?erina likerske mara?tine. Smjesa se izlije na lim napra?en bra?nom, a kada se stisne izre?e se na kola?i?e i poslu?i. Prija uvijek, ali najbolje uz medeni ?ampanjac. Tekst je nastao spajanjem nepotpunih rukopisa i bilje?ki iz ostav?tine novinara Manfreda Makale i redatelja Mate Relje.

CRNA KRONIKA CRN A KRON IKA (ZA PLAKAT OD SMIJEHA) ZA PLAKAT OD SM IJEHA ?IBEN IKA ODBILA

GRADSKA UPRAVA ZABRAN ITI IN KOGN ITO LJUBAKAN JE PO SEPAREIM A GRADSKIH HOTELA I KAVAN A

Vlasnicima kavana dozvoljeno je gost ima napla?ivat i svjet lo u separ eima koji su zbog int ime zamr a?eni

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

UHI?EN RAZVRATN I ?IBEN SKI DON JUAN

?i ben ?an i n u Iv an i ? - Gr adu i m ao ?en u i t r oj e dj ece, a l j u bav n i ce u sv ak om gr adu od Du br ov n i k a do M ar i bor a ?IBENIK, 1940. - Br an k o M ast n ak , za kojeg se tvrdi da je iz ?ibenika, ali to nije sasma dokazivo, uhi?en je i predan sudu zbog prijevare i obmane kako u materijalnom i nov?anom, tako u razvratnom smislu. Za Mastnakom je potjera krenula iz ?ibenika. Nije se znalo za njegova Don Ju an ovsk a juna?tva nego ga se tra?ilo zato ?to je jednoj ?iben?ani na obe?anje ?enidbe uzeo dio miraza i zato ?to gazdarici kod koje je stanovao i s kojom je, doznaje se, ljubovao nije platio najamninu nego je od nje uzajmio jo? novaca, a u zalog ostavio paket bezvrijedne roba. Mastnak se izdavao za trgova?kog putnika, a zasigurno je to i bio jer je od ne?ega morao ?ivjeti i imati razloga za svoja putovanja. Ubrzo nakon ?to je ?ibenska policija za njim raspisala tjeralicu, stigle su informacije iz Splita da tamo za njim tragaju ?ak tri njegove prevarene zaru?nice kojima se obe?ao vratiti tim posvr?ava neka va?na posla u ?ibeniku. Nije pro?lo dugo stigle su dojave da Mastnaka zbog istih dijela, razvrata i prijevara mladih djevojaka, udovica i raspu?tenica tra?e u Makarskoj i Dubrovniku. Pro?ulo se da je ne?to takva jada ostavio u Zadru, na Su?aku i Karlovcu, a na vrhuncu do?e vijest da ga zbog istih ne?asti tra?e i u Mariboru. Kona?no, misterij je razrije?ila policija iz Ivani? - Grada koja je poslala okru?nicu da je Mastnaka zatekla - u njegovoj ku?i u tom gradu u kojoj u sretnom braku ?ivi sa ?enom i troje svoje djece. U Ivani? - Gradu nije po?inio nikakva nedjela i tamo osim ?ene, nema ni jednu ljubavnicu ili zaru?nicu. U Ivani? - Gradu Mastnak se nije prikazivao kao trgova?ki putnik jer je imao posao gradskog redara. redarski posao nije

obavljao jer je imao bolesni?ku ispri?nicu. ?eni je rekao da je na?ao dobar posao trgova?kog putnika pa je lako izbivao tjednima i mjesecima iz ku?e. ?ena je bila zadovoljna i nije pravila drame jer je u ku?u donosio lijepe prihode pa su dobro ?ivjeli.

NAKON POBJEDE OSVITA NAD HAJDUKOM 2 : 0

?ak a?k i obr a?u n m e? u n av i j a?i m a Osvit a Obr a?u n je izazvao pr ijedlog da ?iben ik pom ogn e Split u da en er gi?n o spr ije?i pr opast Hajdu k a u k ojem n ije sve u r edu . ?IBENIK - 29. PROSINCA 1934. - Nesloge oko op?eg stava da Hajduk nije izgubio od Osvita u ?ibeniku zato ?to je Osvit dao izvrsnu igru nego zato ?to je Hajduk bio lo?, ?tovi?e nikad gori, nije bilo. Zato je iznena?uju?a bila vijest da je nakon pobjede Osvita nad Hajdukom do?lo do ?aka?kog obra?una me?u navija?ima i drukerima Osvita. ?aketanje je bilo ?estoko, a bilo bi i ?e??e da se nije umije?ala policija. Do obra?una je do?lo kada je predlo?eno prijedlog da ?ibenik pomogne Splitu da energi?no sprije?i propast Hajduka u kojem nije sve u redu. Dio navija?a Osvita bio je za, a dio protiv tog prijedloga. Kako se nisu mogli dogovoriti izbila je sva?a, a nakon ?to su pale te?ke rije?i i uvrede, poletjele su ?ake. Policija tvrdi da u obra?unu nisu sudjelovali ?iben?ani koji drukaju za Hajduka.

?lan ovi u pr ave, igr a?i i n avija?i n ogom et n og k lu ba Osvit : n epozn at i, Kr e?e Cr n oga?a, An t e Bu lat , n epozn at i,n epozn at i, Pet ar Br k i?, Pet ar Ju r i?i?,M ar k o Lovr i?, Slavk o Lu ?t ica, M ar ko Gu ber in a, M ir k o Ron ?evi?, n epozn at i, M ar io Polom bit o, Bo?ko Kar a?ole, Ivo M at a?i?, M iljen k o Ju r i?i? M i?ket a, An t e Er ak Ton ?in a, Svet ozar Per i?i?, Novica Novak i M ar ko Br a?i? Lu le.

UM RO NA JBOLJI ?IBENSKI TA JNI AGENT

Iden t it et n ajt ajn ijeg ?iben skog t ajn og agen t a n ije ot k r iven o n i n ak on n jegove sm r t i ?IBENIK, 1932. - Vijest koju je odaslala komanda ?ibenske policije ?iben?ane je zatekla nespremne. Umro je najbolji ?ibenski tajni agent. Nitko od ?iben?ana nije znao niti je mogao doznati tko je bio, kako se zvao i kako je izgledao taj tajni agent. Identitet najtajnijeg tajnog agenta nije otkriven ni nakon njegove smrti. U tjednu nakon vijesti o njegovoj smrti sahranjena su ?etvorica ?iben?ana, a tko je od njih bio tajni agent nije se doznalo. Neki su se ?iben?ani hvalili da je ?ibenska policija bolja i od Amerikanske jer, eto, ima tajnog agenta koji je bio toliko tajnovit da se nije doznalo tko je i kako mu je ime ni kada je umro.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

GRADSKA UPRAVA ?IBENIKA ODBILA ZABRANITI INKOGNITO LJUBAKANJE PO SEPAREIM A GRADSKIH HOTELA I KAVANA

Vlasnicima kavana dozvoljeno je gost ima napla?ivat i svjet lo u separ eima koji su zbog int ime zamr a?eni ?IBENIK, 1934. - ?ibenska gradska uprava oglu?ila se na zahtjeve ?uvara javnog ?udore?a da se uvede apsolutna zabrana inkognito ljubakanja po zamra?enim separeima gradskih kavana i hotela ?to je od nedavno u modi. Isto tako gradska se uprava nije oglasila o zahtjevu da se vlasnicima kavana sa separeima zabrani napla?ivanje paljenja svjetla u zamra?enim separeima kada ih koriste oni kojima separe nije za intimu, razvrat i blud nego za ?asne potrebe. Trenutno u ?ibenskim hotelima i kavana ima 20 zamra?enih separea, a samo u kavani Astoria vlasnik uz narud?bu jela i pi?a, gostima koji ?ele koristiti separe za druge svrhe, napla?uje paljenje svjetla. U ostalim se restoranima svjetlo pali i gasi prema ?elji gosta. Intimni, zamra?eni separei nisu ozakonjeni, ali nisu ni nezakoniti. Vlasnici hotela i kavana ka?u da im intimni separei donose pristojne prihode, ali da zbog njih imaju i vi?e nevolja jer policija u njima ?e??e provodi racije na bludnice, bludnike kao i konkubinatu i sodomiji sklone osobe.

RAT M ALOLJETNI?KIH BANDI KOLPORTERA

Uhi?en vo?a kolport erske bande po zlu znani mulac od 14 godina poznat po pseudonimu Viljac Osim vo?e ban de Viljca, policija je u h it ila n jen e ?lan ove Zelu , Lisca-Zelu , M u st af u od 13 i Pu t eljk a od 15 godin a. ?IBENIK, 1934. - Bitka maloljetni?kih bandi kolportera vo?ena je u sred gradskog perivoja. Tu su se srele suparni?ke kolporterske bande, a bitka je trebala odlu?iti tko ?e imati svu vlast nad kolporta?om novina u ?ibeniku, prije svega Novosti, Jadranskog dnevnika, Politike, Jutarnjeg lista i Jadranske po?te, dakle dnevnih listova koji se najvi?e ?itaju. Kolporta?om se slu?beno bavila grupa poduzetnih maloljetnika koja je uo?ila poslovnu ?ansu i njeni su ?lanovi ve? du?e vrijeme svakog jutra obilazili grad, prodavali novine i uredno predavali utr?ak te ubirali proviziju za svoj posao i dijelili je me?u sobom.

Zaprijetili su im da vi?e ne?e mo?i prodati ni jedne novine i zatra?ili da se iz posla povuku bez borbe. Slu?beni kolporteri su se na to razbjesnili i nasrnuli na Viljca i njegovu bandu kamenjem. Vilj?eva banda je uzvratila. Pala je i krv. Kamenom u glavu te?ko je ranjen kolporter od 13 godina Nedeljk o M agli? Jer in . Bitka se ni nakon te tragedije nije sti?ala pa je intervenirala policija. Osim vo?e bande Viljca, policija je uhitila njene ?lanove Zelu , Lisca-Zelu , M u st af u od 13 i Pu t eljk a od 15 godina. Kolporteri iz grupe kojoj je pripadao ranjeni Nedeljko Magli?, dovedeni su pred sud kao svjedoci. Doznaje se ga gradsko poglavarstvo namjerava zabraniti zapo?ljavanje kolportera mla?ih od 16 godina.

Pojavile se me?utim suparni?ka grupa maloljetnika predvo?ena ve? od ranije po zlu znanom mulcu od 14 godina kojeg u ?ibeniku znaju pod pseudonimom Viljac. Njima se posao kolporta?e neobi?no svidio pa su ga odlu?ili preoteti i eliminirati konkurenciju. Tog dana kada je do?lo do boja u gradskom perivoju Vilj?eva banda do?la je ranije na ?eljezni?ku stanicu i uzela novine pa se razmiljela po gradu. Prodali su sve novine, predali ra?un trafikantu i ubrali proviziju. Nakon toga su u perivoju postavili zasjedu u koju su upali kolporteri kojima su oteli posao.

INTERVJU

PRI?A

Zorana M ihel?i?

SEREN ADA

Trgovac ?jor Vice spavao je nem irnim snom u post elji pored ot vorenog prozora s kojeg se danju vidio an?eo na vrhu kat edrale svet og Jakova i ulaz u kanal sv. Ant e. No? je bila vru?a, ljet na. Nebo bez m jese?ine sjalo je sagom zvijezda. Na m ore legla bonaca, a t e?ka t i?ina bila bi nepodno?ljiva de se s vrem ena na vrijem e ne oglasi ?uk. ?jor Vice je taman po?eo nestajati u onom dubokom snu bez misli i osje?aja kad za?uje gitaru, mandolinu i fini tihi poj: Ti ve? spava?, zlat o m oje, Tebe m or i slat k i san Spavaj, spavaj, lak u n o?, Bog t i bio u pom o?! Le?e?i nauznak pored svoje usnule ?ene Ton k e koja je glasno disala i ne?to u snu pri?ala samoj sebi, on pomisli da sanja. Ali, ne! To zbilja netko svira i pjeva pod njihovim prozorom. Netko pjeva podoknicu, serenadu! A serenada se no?u pjeva pod prozorima odabranica nekog mu?kog srca. Serenade pjevaju zaljubljeni mladi?i svojim izabranicama. Osmjehne se Vice sjetnim osmjehom sje?aju?i se dana kada je i sam pjevao no?ne serenade pod prozorima lijepih djevojaka ?ija je srca htio osvojiti, usne poljubiti, utopiti u svom zagrljaju... -Ah , t e divn e n o?i, ah t e slast i, mislio je no?en slatkim sje?anjima, Ah , on a m ala, m ila ?t o joj je ?a?a bio ?an dar , ?t o je st idn o vir ila iz sjen e, a o?i joj od ?elje sjale k ao ?er ave... Pa on a t am n a, svilen a k ao iz ?eh er zade ?t o joj je ?a?a bio n ot ar ... k ad bi zapjevali, a on a do?la n a pr ozor i n aslon ila se n a r u k e pr ek r i?en e ispod bu jn ih gr u di da bolje vidi t k o joj pjeva ser en adu , spava?ica, t an k a, lagan a, gr u di pot isn u t e odozdo n avir u ju se i sjajn u n a n as k ao dva pu n a m jeseca... Pa on a lipa, visok a, st asit a ?t o joj ?a?a i m at er t e?aci idu gr adom u zn osit i k ao k r alj i k r aljica... k ada bi on a

se on ak o pr k osn a i jedr a, golih r am en a u k azala n a pr ozor u k ao Gospa, k oljen a bi n am k lecn u la, a gr la ost alo bez glasa. -M ajk o m oja ljepot e, m ajk o m oja slat i, m ladost i i m eden e lju bavi, ?aputao je ?jor Vice. Sve mu milina po?ela odozdo nadolaziti pa stade pogledavati svoju usnulu Tonku, premi?ljaju?i se da li da je najprije probudi ili da je usnulu zgrabi. Tonka ina?e nije ba? od volje, ali ponekada kada nit je budna nit spava zna biti ba? kako valja. I tako, dvoje?i se kako da s Tonkom ugasi jaku milinu, sjeti se ?jor Vice kako je jedne ba? ovakve vrele no?i zapjevao serenadu finoj gospo?i uva?enog gospodina op?inskog na?elnika. -Eh k ada se on a u k azala n a pr ozor u on ak o zr ela, so?n a u do pu pk a r ask op?an oj spava?ici pa zabacila r u k om k osu , pa... I u tom trenu ?jor Vici stane srce, milina nestane, a glava se razbudi: -M a ?ek aj m alo, k om e ovi pod m ojim pr ozor om pjevaju ser en adu ? Sjeti se Vice da u njegovoj ku?i ?ive sami on i njegova Tonka. Promisli da u ulici nema djevojaka doraslih za ljubovanje, nema ni doma?ica, udovica, usidjelica, slu?avki ni bilo koje druge ?enske kojoj bi netko pjevao serenadu. Dodu?e ima ta gospo?a mornari?kog oficira za kojom se u prolazu vrijedi okrenuti, ali ona je gluha. Kome bi onda netko mogao pjevati serenadu? Odjednom je bio budan. Bubne ga misao u glavu kao da ga je netko macom pogodio:

-Pa ovi pjevaju ser en adu m ojoj Ton k i! Pjevaju n ik om dr u gom n ego m ojoj ?en i! Sko?i iz postelje razjaren kao ris. Dohvati usnulu Tonku za ramena, trese je kao vre?u i ri?e kao lav: -Di? se n esr e?o! Tonka sko?i sva izvan sebe: -Di gor i? Di gor i? -Nigdi n e gor i! -Pa ?t o... pa di... pa k ak o..., muca nesretna Tonka -Nigdje n e gor i n ego ove t i n ek i t voj t ebi piva ser en adu ! -M en i? Ser an adu ? Kak o m en i? Koju ser en adu ? M en i pjevaju k a?e?? -A k om e bi dr u gom pjevali ser en adu pod n a?im pr ozor om ? M en i? -M a t o je n em ogu ?e! Pa ?t o t i je. Jesi polu dio? M en i da n et k o pjeva ser en adu ? -Nisi valjda glu h a. Pjevaju ser en adu t ebi pod t vojim pr ozor om ! Idi pa vidi! -Za?t o bi i?la vidjet i? M en e t o n e zan im a, branila se Tonka. -Bolje da t i vidi? t k o t i pjeva ser en adu n ego da ja vidim t k o t ebi pjeva ser en adu , jer ak o m u ja zapjevam ... bi?e sva?t a. Gitara je i dalje jecala, mandolina tkala slasne zvuke, a lijepi mu?ki glas u pratnji dobre klape nje?no pjevao: Ti ve? spava?, zlat o m oje, Tebe m or i slat k i san Spavaj, spavaj, lak u n o?, Bog t i bio u pom o?! Sjede Tonka i Vice na krevetu svatko na svojoj strani, ?ute, ne gledaju se, svatko utonuo u svoje misli. -Tk o li je t aj dr sk i, t aj bezobr azn i... t k o se u su dio? Kom e je Ton k a za ok o zapela, m isli Vice, st i??e u sn e, lice m u je sivo, a br azda m e?u obr vam a sve du blja, -Nik o m ar an gu n ! Taj m i je su m n jiv. Ne pr o?e dan , evo t i n jega k n am a, a pr ije ga n ije bilo n i k ad ga se t r a?ilo. A on a? ?im Nik o do?e, et o t i je slat k e k ao m ed... n osi vin o, m ar a?t in u , t r avar icu ... Bi li vi f et u sir a dr agi Nik o? Pa k ad do?em k u ?i, on a

slat k o govor i: -Navratio Niko. Tra?io te je ne?to. Ka?e treba te, ali kad te nije bilo odmah je oti?ao. Nik o! Nit k ov! M a je li Nik o? Nik o se n e bi u su dio. M o?e on bacit ok o i gledat Ton k u ispod obr va, ali n e bi se u su dio t ak n u t je, a k am o li pjevat joj ser en adu k ad zn a da sam ja u k u ?i. Ne, n e n ije t o Nik o. Ne bi se t aj u su dio. To je n ek i dr u gi n it k ov. Tonka, sva rumena u licu slu?a serenadu, ne gleda Vicu, gleda u pod, izbjegava i u ogledalo pogledati i misli: -Nije valjda da m i ser en adu pjeva Nik o? Nije n it k o t olik o glu p da m i pjeva ser en adu k ad je Vice k od k u ?e, da n as r azot k r ije, da m e izda i u pr opast i. Ne, n e n ije Nik o n ije on t olik o lu d. Do sada n am je lijepo i?lo, n it k o n i?t a n ije opazio. Vice n i?t a n ije posu m n jao. A da m e je n et k o i vidio k ak o idem n jem u k ada m u je Ru ?a

Dok su ne?iji koraci odzvanjali skalama upla?i se Tonka, dohvati Vicu za ruku i muca: -Ak o je on aj ber lavi Nik o... m o?da n ar u ?io ser en adu ja n e n alazim u t om e n i?t a n ar o?it o. Ser en ada... n e m or a on a odm ah bit i lju bavn o pr izn an je, m o?e on a bit i i r ecim o... r ecim o jedan f in i k avalir sk i izr az po?t o-van ja, on ak o... zn ak pa?n je, k ao r ecim o pozdr av n a k ar t i iz dalek og k r aja. -Tak o dak le? Nik o. Kavalir ? Zn ak pa?n je! Kar t a iz dalek a? Pa ak o sam r ogat i vol n isam blesav!

k od m at er e u Vr polju , t aj n i?t a n e bi su m n jao jer svi zn aju da sm o n as dvije pr ijat eljice i da idem o jedn a k dr u goj. Ne n ije t o Nik o, n e bi on m en e osr am ot io. Ne bi m i ser en adom dom r azor io. Nije on n ik ada t r a?io da ost avim Vicu . Nije.

Tko zna ?to bi zgromljen Tonkinim priznanjem bio kadar u bijesu u?initi Vice da u taj tren ne u?e pozvani pjeva? serenade. On pristojno pozdravi i stane nasred sobe dr?e?i s obje ruke kapu pred sobom. Ali, nije to bio Niko marangun. Bio je to Ciganin, prima? iz hotelske kapele. Zna ga Vice od prije. Ne uzvrati mu pozdrav nego odmah na njega nasrne:

Taman se nekako u mislila utje?ila i odagnala strah da to Niko njoj pjeva serenadu usred no?i pred njenim mu?em, ali opet je ugrize sumnja: -Da se n ije n apio pa polu dio? Kad se n apije sva?t a je k adar u ?in it i. Dase n ije n apio pa lu d od m en e i vin a plat io k lapu da m i pjeva ser en adu ? U n jega je pu n o st r ast i za m en e, ali n e, n e, n e bi on zabor avio n a obzir e i n a?e t ajn e zavjet e. Ne, n e i n e. Ne pjeva m i t o Nik o ser en adu . Bit ?e pr ije da se n et k o zabu n io pa pjeva pod t u ?im pr ozor om ? Uto Vice sko?i na noge nagne se kroz prozor i vikne u no?: -Nek do?e ovam o t k o je pr vi m e?u vam a! Vr at a su ot vor en a. ? Evo m e, m ilost ivi gospodin e! Od-m ah ?u , spremno odgovori glas iz mraka. -No, dak le, sad ?em o vidjet i t k o pjeva i k om e se pjeva!

-Pa et o t ak o, gospon Vice, n it k o. Ser en adu pod va?im pr ozor om n ije n it k o n ar u ?io? -Ak o n it k o n ije n ar u ?io, za?t o on da pjevat e? -Ne zn am gospon Vice sm ijem li r e?i? -?t o sm ije?? Govor i n esr e?o dok t e n isam doh vat io! -A jest e li sigu r n i da sm ijem r e? on o ?t o im am k azat ? -Govor i! Ciganin se malo naka?lje, poravna kosu dlanom i ka?e ovako: -Zn at e gospon Vice k ada st e vi pr ije dva m jeseca n ar u ?ili n as da pjevam o ser en adu u zor it oj gospi Ru ?i k ad je on o ?jor Nik o bio poslom u Split u , zabor avili st e n am plat it i, a k ad sm o vas pit ali za n ovce izvu k li bi se n ek im izgovor om . Tak o sm o et o, da vas n a du g podsjet im o, odlu ?ili besplat n o pjevat i pod va?im pr ozor om jedn u lijepu ser en adu svak e ve?er i dok n am du g n e plat it e. Et o, ?ao n am je ak o se zbog t oga lju t it e jer sm o zbilja lijepo pjevali. -Tak o dak le, sik?e Tonka kao ljuta zmija otrovnica, razgora?ila o?i, oslonila se ?akama na kukove, isprsila se prema Vici, unosi mu se u lice i riga, -Tak o dak le! Ru ?i se pivala ser en ada!

-Pr izn aj sm jest a, odm ah k a?i t k o je n ar u ?io ovu ser en adu za m oju ?en u ? Pr izn aj jer ?e sva?t a bit i! Tonki stalo srce, u licu joj ni kapi krvi, lomi prste, ?eka, a Ciganin odugovla?i, smje?ka se i kona?no ka?e: -Ovu ser en adu n ije n it k o n ar u ?io. -Kak o t o, n it k o?

Vice blijed kao morska pjena, sti??e se ulazi u se, nao?igled se smanjuje i ?ap?e suha grla: -Ton e m oja, Ton k ice... n i?t a n ar o?it o... n e m or a on a odm ah bit i lju bavn o pr izn an je, m o?e on a bit i... f in i k avalir sk i izr az po?t ovan ja, zn ak pa?n je k ao pozdr av n a k ar t i iz dalek og k r aja. Ovo je ?ibenska verzija novele koja je kolala Dalmacijom tridesetih godina 20. stolje?a. Novela je bila popularna u Splitu, ali u druk?ijoj, kra?oj verziji. Tko je autor ?ibenske varijante Serenade ne zna se. Izvorno je pisana ekavicom iz vremena Kraljevine Jugoslavije, a mi je objavljujemo u hrvatskom transkriptu te radi lak?eg razumijevanja, prilagodbom nekih starih, arhai?nih rije?i.

Jeste li znali ... ...da su m j e?t an i M u r t er a n am j er av al i u u v al i Sl an i ci i zgr adi t i k u pal i ?t e po u zor u n a ?i ben sk u Jadr i j u ? Koncem 1936. godine, ?etrnaest godina nakon ?to su ?iben?ani otvorili svoje gradsko kupali?te Jadriju, mje?tani Murtera osnovali su k u pali?n u zadr u gu s ciljem da uvali Slanici izgrade suvremeno kupali?te. Uzor im je bila upravo ?ibenska Jadrija. Svaki ?lan zadruge obvezao se na 200 besplatnih nadnica, a projekt kupali?ta Murterinima je darovao karlova?ki arhitekt M ar i?. Murterini su predvidjeli gradnju ve?eg

broja kupali?nih kabina od 8 ?etvornih metara (2x4 m). Za razliku od Jadrije murtersko je kupali?te trebalo imati zadr u ?n u k u h in ju te cisternu za pitku vodu velikog kapaciteta. Planom je bilo predvi?eno da svaki ?lan kupali?ne zadruge gradi sebi kabinu, a kada se projekt razvije da se dopusti i gradnja komercijalnih kabina namijenjenih turisti?koj publici. Kupali?na zadruga dobila je od op?ine zemlji?te za gradnju kabina besplatno.

...da su 14 dan a n ak on odl u k e ?i t el j a M u r t er a da i zgr ade k u pal i ?t e u u v al i Sl an i ci po?el i r adov i n a i zgr adn j i cest e od t ada?n j e t u r i st i ?k e cest e do Jadr i j e? Pet dana prije isteka 1936. godine, a 14 dana nakon odluke ?itelja Murtera da izgrade svoje kupali?te u uvali Slanici, zapo?eli su radovi na izgradnji ceste izme?u kupali?ta Jadrija i tada?nje turisti?ke ceste koja je vodila do Martinske odakle je vozila i putnike prevozio trajekt, popularna ?ibenska pinica koja je u to doba imala slatkovodni naziv - skela. Vijest o po?etku radova na izgradnje ceste do Jadrije u ?ibeniku je do?ekana s odu?evljenjem i poduzetni?kim entuzijazmom. O?ekivalo se naime da ?e turisti koji satima ?ekaju na ukrcaj na pinicu, prije nastavka putovanja do?i na Jadriju na kupanje i objed. Cesta je izgra?ena i otvorena 1937. godine, ali nadanja da ?e Jadriji donijeti turisti?ki prosperitet nisu se ispunila.

Jeste li znali ...

...da j e Sl ov en ac M at j a? An t i ?ev i ? i z Dol en j sk og Logat eca n u di o ?i ben sk i m v i n ar i m a k am i on Ch ev r ol et , osobn i au t om obi l Peu geot i spor t sk u Lan ci u Lam bda u zam j en u za v i n o i r ak i j u ? Tridesetih godina 20. stolje?a ?ibenska su vina jako cijenjenja i tra?ena. ?ibenske vinarske obitelji, prije svih Tam ba?a, ?k ar ica te Bedr ica u Skradinu, na presti?nim vinskim sajmovima u Francuskoj, Italiji, Austriji i drugim europskim zemljama osvajala su najvi?a odli?ja, a potra?nja je rasla. Trgovci vinom sve su ?e??e dolazili u ?ibenik nabaviti dovoljne koli?ine znamenitog crnog vina kojeg se nazivalo ?ibenskim specijalom. Uz vino bila je tra?ena i ?ibenska rakija. Me?u brojnim trgovcima vinom 1931. godine pojavio se u ?ibeniku i slovenski trgovac vinom M at ja? An t i?evi? iz Dolen jsk og Logat eca koji je, vjerojatno nemaju?i dovoljno novca za nabavu vina, ?iben?anima nudio zanimljivu razmjenu. U zamjenu za vino i rakiju nudio je teretni auto Ch evr olet nosivosti jedne i pol

tone, mali osobni automobil Peu geot s ?etiri sjedala i talijanski sportski ?etverosjed Lan cia Lam bda. Uz sva vozila davao je komplete rezervnih guma. Je li tko od ?ibenskih vinara prihvatio njegovu ponudu, ne zna se.

Peu geot

Lan cia Lam bda

Ch evr olet

Jeste li znali ...

...da j e ?i ben i k , m e? u pr v i m a u Dal m aci j i u spi o i zbr i sat i m r v e i z bi r a?k i h spi sk ov a i om ogu ?i o gl asov an j e sam o ?i v i m a i pu n ol j et n i m a? ?ibenska op?inska uprava uspjela je 1935. godine, me?u prvima u Dalmaciji, izbrisati iz bira?kih spiskova mrtve i omogu?ila da na izbore iza?u i glasuju samo ?ivi i punoljetni gra?ani. Provjera bira?kih popisa trajala je gotovo godinu dana, a navedeno je da je iz njih izbrisano vi?e od 2100 odavno ili nedavno umrlih ?iben?ana koji se na bira?kim spiskovima vode kao ?ivi. Godinu dana kasnije, 1936. godine, isto je u?inilo Blato na Kor?uli. U tom mjestu, znatno manjem od ?ibenika, situacija je bila jo? gora jer su na popisu bira?a na?li ?ak 1842 umrle osobe koje su se vodile kao ?ivu?e i u ?ije je ime netko glasovao na izborima. Ispostavilo se da su mrtvi jednoglasno glasovali za kandidata Joak im a Ku n j?i?a. Brisanje mrtvih iz popisa bira?a u ?ibeniku je prokomentirano tipi?no ?ibenski: Kon a?n o m r t vi vi?e n e?e m or at i u st ajat i iz gr obova da

bi glasali za k an didat e po volji vladaju ?ih st r an ak a i poslu ?n ik e vlast i.

...da j e ?i ben i k t r ebao dobi t i t v or n i cu pr ?u t a u su r adn j i s u zgaj i v a?i m a sv i n j a i z Som bor a? U sklopu pregovora o boljoj gospodarskoj suradnji zbratimljenih gradova ?ibenika i Sombora, 1978. godine planirana je izgradnja tvornice pr?uta u ?ibeniku. Sirovinu, svinjske butove, prema tom planu ?ibenik je trebao dobivati od somborskih uzgajiva?a svinja. Osim pr?uta ?ibenska pr?utana trebala je proizvoditi pancetu, pe?enicu i druge tradicionalne dalmatinske suhomesnate proizvode. ?iben?ani su o?ekivali da ?e prvi somborski pr?ut ku?ati najkasnije 1980. godine, ali ga nisu do?ekali. ?ibenska pr?utana nikada nije izgra?ena, a prijateljski projekt ?ibenika i Sombora pao je u zaborav.

Jeste li znali ...

...da j e n aj sk u pl j i i n aj bol j e posj e?en i do?ek 1979. godi n e i m ao v odi ?k i h ot el Im per i j al zat o ?t o j e u n j em u t r i n o?i za r edom pj ev ao Ol i v er Dr agoj ev i ?? Vodi?ki hotel Imperijal rasprodao je sve svoje kapacitete i aran?mane za do?ek nove 1979. godine po najvi?im cijenama. Trodnevni novogodi?nji pansion u Imperijalu ko?tao je ?ak 1700 dinara plus 650 dinara po osobi za novogodi?nju ve?eru koja se posebno

pla?ala. Istovremeno trodnevni pansion u Solarisovim hotelima Ivan i Jure ko?tao je oko 480 dinara plus 650 dinara za novogodi?nju ve?eru. U primo?tenskim hotelima Slava, Zora i Radu?a trodnevni pansion s ura?unatom novogodi?njom ve?erom ko?tao je od 1038 do 1330 dinara. U konkurentskoj Olimpiji tri novogodi?nja pansiona s ve?erom ko?tala su 1040. dinara. Ni jedan hotel osim Imperijala nije uspio prodati sve sobe i popuniti sve stolove u svojim salama iako je u njemu do?ek s ve?erom ko?tao ?ak 2350 dinara. Razlog za tako uspje?nu prodaju do?eka nove godine i novogodi?njih apartmana u Imperijalu bio je - Oliver Dr agojevi?. Taj je hotel uspio dovesti popularnog pjeva?a, koji je, za dana?nje prilike gotovo nevjerojatno, pjevao t r i n o?i za r edom - n o? u o?i do?ek a, n a do?ek u i n o? poslije do?ek a 1979. godin e. Golemo zanimanje za trodnevni nastup Olivera Dragojevi?a bilo je o?ekivano jer je on do gostovanja u Vodicama stekao neprolaznu slavu nezaboravnim pjesmama ?a ?e mi Copacabana, Galeb i ja, Skalinada,Na?oj ljubavi je kraj, Prva ljubav, Zbogom ostaj ljubavi, Malinkonija, Nedostaje? mi ti, Molitva za Magdalenu, ?a je ?ivot vengo fanta?ija, Zbogom ostaj ljubavi, Poeta, Oprosti mi pape, Danijela, Budi tu, Vjeruj u ljubav...

Radionice Nacionalnog par ka Kr ka za male posjet it elje Advent ur ice pot i?u dje?ju ma?t u i k r eat ivnost dok ih u?e o ekologiji i br izi za okoli? Blagdan im a se u vijek n ajisk r en ije r adu ju n ajm la?i. Dok ?on glir aju izm e?u k u povan ja dar ova, pr ipr em an ja jela i u r e?en ja dom a, odr asli bi se, pak , t r ebali zapit at i ?t o m o?em o n au ?it i n a?u djecu u vr ijem e Adven t a, k ak o m o?em o k valit et n ije pr ovest i zajedn i?k o vr ijem e i pr it om u ?in it i n e?t o dobr o i za n a? plan et . U t om e su n am i n a k r aju 2019. godin e pom ogli Javn a u st an ova Nacionalni park Krka i ?iben sk a Adventura, k oji su u dr u ?ili sn age u pr ojek t u Adventurica, posebn om dijelu adven t sk og pr ogr am a posve?en og n ajm la?im a. Edukacija djece i za?tita okoli?a idealni su motivi zbog kojih se pro?le godine u Adventuru uklju?ila Javna ustanova Nacionalni park Krka, i to ne samo kao sponzor, ve? i aktivno, u programskom dijelu. Naime, posebnost ?ibenskog Adventa je ekolo?ki predznak jer je jedini u Hrvatskoj plastic-free. Jednokratna plastika jedan je od goru?ih ekolo?kih problema dana?njice, a edukacija, prije svega mladog nara?taja, najbolji je put k stvaranju nekih novih navika,

dobrih za Zemlju. Kao ?to je radioni?ki program sr? M e?u n ar odn og dje?jeg f est ivala ?iben ik u ljetnim mjesecima, tako je i na ovom mladom ljetu edukativno - zabavni program za djecu raznolik i sadr?ajan. Radionice Nacionalnog parka Krka za male posjetitelje Adventurice poti?u dje?ju ma?tu i kreativnost dok ih u?e o ekologiji i brizi za okoli? (jer su svi kori?teni materijali reciklirani). Tako su djeca u Galeriji Matija mogla birati izme?u radionice izrade

recikla?nog bo?i?nog instrumenta od metalnih ?epova, radionice izrade 3D bo?i?ne ?estitke, radionice izrade an?ela od papira i ?e?era te radionice izrade bo?i?nih ukrasa od starih novina. Svim tim radionicama zajedni?ko je da udahnjuju ?ivot odba?enim predmetima i materijalima daju?i im novo ruho i novu svrhu. Nekako se u tome krije i istinski blagdanski duh, na koji u konzumeristi?koj svakodnevici ponekad zaboravimo. Uz navedene radionice, NP Krka pripremio je i jednu radioni?ku poslasticu: uz radionicu izrade bo?i?nog instrumenta, okupljeni su imali priliku nau?iti kako spraviti jednostavne, ali ukusne i zdrave zalogaje. Na meniju su se tako na?li zeleni smoothie, snje?ni frape, tuna na proteinskom kruhu s povr?em, pa?teta od sira, energetska medena srca, ?arobne kuglice i ?aj od ?umbira. Najbolje od svega jest to ?to su polaznici odmah mogli degustirati pripremljene poslastice i napuniti se energijom za nove kreativne pobjede. Ovom radionicom Javna ustanova Nacionalni park Krka nastoji ukazati i na sve va?nije svjetsko pitanje velike koli?ine ba?ene hrane, koje, osim moralnog i ekonomskog, predstavlja i ekolo?ki problem. Podatak da se tre?ina proizvedene hrane u svijetu baci jasan je znak da je krajnje

vrijeme da se ne?to u ljudskoj svijesti mora promijeniti. Kori?tenjem lokalnih i sezonskih namirnica, kada je mogu?e proizvedenih od malih proizvo?a?a, izravno utje?emo na zdravlje vlastitog organizma, ali i na zdraviji okoli?. Tko bi rekao da je Advent vrijeme i mjesto za apostrofiranje ekolo?kih tema? Ali jest. Za?tita okoli?a i male stvari koje svatko mo?e u?initi i promijeniti u svojoj svakodnevici trebaju biti u pozadini svakog doga?aja i svake pri?e. Jer dok i??ekujemo onu najsve?aniju pono? koja ?e ozna?iti kraj Adventa, sjetimo se Sata sudnjeg dana (Doomsday Clock), kojem do pono?i nedostaju jo? svega dvije minute i nazdravimo budu?nosti ? u papirnatoj ?a?i. Tek st om ogu ?ila JU NP Kr k a

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA KOJA N EPREKIDN O TRA JE VI?E OD ?EST STOLJE?A

360 GODIN A POTRAGE ZA RIJEKOM KOJA TE?E ISPOD ?IBEN IKA 1851. godin e, ot k r iven o da u podzem lju , 60 m et ar a ispod ?iben ik a t e?e sn a?n a pon or n ica od Du br ave k r oz ?u bi?evac Vr u lje u gr adsk oj lu ci, ali n jen u vodu n ije bilo m ogu ?e zah vat it i. ?ibenik nije bezvodan, a ipak je kroz vi?e od 1000 godina svoje povijesti bio ?edan. ?itelji ?ibenika oduvijek su znali da njihov grad le?i na vodi, ali to im je samo zadavalo muke jer do te dragocjene vode nisu mogli do?i. Iz pisanih povijesnih izvora mogu?e je doznati da su jo? 1494. godine ?iben?ani razmi?ljali kako iz izvori?ta s druge strane brda Kamenara, u narodu poznatog pod imenom Zaplien ica zahvatiti vodu i rije?iti se ?e?i. Dugo vremena se planiralo i razmi?ljalo kako do vode iz tog izvori?ta, ali rje?enja nije bilo.

?etiri stolje?a kasnije, 1829. godine Gradsko vije?e ?ibenika donijelo je odluku da se na predjelu Ru pin e, u ?umi ?ubi?evac, na izvori?tu oduvijek poznatom me?u narodom, cisterna za gra?anske potrebe. Me?utim, u gradskoj blagajni za taj pothvat nije bilo novaca pa se od toga odustalo. Iskapanja na Ru pin am a kako bi se do?lo do podzemnih rezervoara vode zapo?eli su dvadesetak godina ranije, 1808. godine, francuski vojnici pod zapovjedni?tvom generala Soyesa i poduzetnika An t on ia Bon cia, bogatog trgovca voskom. Nakon Francuza, 1820. godine radove na iskapanju Rupine nastavio je ?ibenski na?elnik M ich et eo Dif n ico. Deset pa i vi?e godina na iskapanju Rupine radilo je 30 ?ibenskih te?aka dnevno. Nisu to radili ni dragovoljno ni za pla?u. Iskapanje Rupine bili su op?inski kuluk za javne radove. Do 1847. godine stiglo se do 20 metara dubine. Uspjeha nije bilo, ali su radovi

svejedno nastavljeni. Kona?no 1851. godine otkriveno je da ispod ?ibenika te?e sna?na ponornica na dubini do 60 metara i to od Du br ave kroz ?u bi?evac i ?ibensku Var o? do Vr u lje u gradskoj luci. To je ohrabrilo ?ibenske gradske du?nosnike koji su po svaku cijenu ?eljeli da ?ibenik kona?no dobije

dovoljno vode za svoje potrebe pa su radovi nastavljeni. Iskapanja su trajala do 1857. godine kada su zbog nedostatka financijskih sredstava obustavljena. U to vrijeme polako se gasilo zanimanje za Rupine kao rje?enje problema opskrbe ?ibenika vodom, a sve vi?e se vi?e govorilo o druk?ijem rje?enju izgradnji vodovoda od Slapova Krke (danas Sk r adin sk og bu k a) do ?ibenika. To je i ostvareno 1879. godine kada je dovr?ena gradnja suvremenog vodovoda od Slapova Krke do ?ibenika. Od tada do danas vodovod je sustavno dogra?ivan, pro?irivan i moderniziran, ali najve?i vodoopskrbi zahvat je aktualni projekt Aglomeracije ?ibenik. Tekst je omogu?ilo poduze?e "Vodovod i odvodnja" d.o.o. ?ibenik

RADNO VRIJEM E VODOVODA I ODVODNJE d.o.o. 07:00 ? 15:00 Slu ?ba pr ipr em e r ada: Radno vrijeme sa strankama je od 8:00 do 13:00, svakim radnim danom osim srijede, pauza od 10:00 do 10:30 Telefonske informacije iz nadle?nosti Slu?be pripreme dostupne su od 13:00 do 15:00 sati. Slu ?ba pr odaje ? blagajn a: Radno vrijeme sa strankama svaki radni dan od 07:30 do 13:30., pauza od 10:00 do 10:30. DE?URNA SLU?BA 022 778-100 Radno vrijeme: svaki dan od 0 - 24 sata Intervencije na sustavu vodoopskrbei vodovodnimpriklju?cimado glavnogvodomjerate sustavu javne odvodnjeotpadnihvoda CENTRALA 022 311 830 UPRAVA Frane Malenica,dipl.oec. direktor 022 311-860 TEHNI?KI SEKTOR ?eljko?trkalj,dipl.in?.gra?.tehni?kidirektor022 311-830 kontakt@vodovodsib.hrvodovodsi@net.hr

Izl o?ba

ROCK KULTURA

Kako j e po?eo

u ?ibeniku Gr adsk a k n j i ?n i ca " Ju r aj ?i ?gor i ?" 7. 12. 2019. - 7.1.2020.

KAKO JE PO? EO ROCK AND ROLL U ?IBENIKU PRVOM GRADU

HRVATSKOM KOJI JE RADIO NA STRUJU

Izlo?ba Kako je po?eo rock and roll u ?ibeniku prvi je uvid u povijest i ba?tinu rock and rolla u ?ibeniku i prvi pogled u vrijeme

nastanka i razvoja ?ibenske rock kulture. U mozaik prvih ?ibenskih rock and roll grupa (vokalno - instrumentalnih sastava i

elektri?ara) koje su 1962. ? 1965. svirale suvremenu popularnu glazbu na struju i postavile temelje razvoja rock kulture, M agn et e, M jese?ar e, M ak edo i Apolosi, uklju?ene su, iako predstavljaju zasebne fenomene, i grupe Cr ven i f er ali i Cr n i

t r povi, koje su, kao samorodne, u tom vremenu djelovale u Tisnome i Murteru. Odgovornost i zasluge za ovu izlo?bu snose Ivo Ku zm an i? i Alek sej Pavlovsk y, redatelj i urednik u Odsjeku pu?ke i predajne kulture

Produkcijskoga odjela Kultura Hrvatske radiotelevizije (HRT), dokumentaristi koji su ?vrsto odlu?ili snimiti film o neuni?tivo dugovje?nom ?ibenskom bendu Polar is, i to su zaista u?inili.

Tijekom snimanja dokumentarca Od Jadnika do Polarisa, prema pri?i i novinarskom arhivu St an k a Fer i?a, urednika ?asopisa Volim ?ibenik, spoznalo se da je pri?a o Polarisu tek vrh ledenog brijega bogate i

nevjerojatno zanimljive ba?tine rock and rolla i ?ibenske rock kulture pa je odmah snimljen i film o legendarnoj grupi M i. No, sasvim o?ekivano, pokazalo se da je nemogu?e ispri?ati pri?u o slavnim Miovcima, najboljem, najslavnijem i

najva?nijem ?ibenskom doprinosu nacionalnoj rock kulturi, bez opse?nih arheolo?kih iskapanja na tako va?nom rokerskom lokalitetu kakav je ?ibenik. Nalazi su bili senzacionalni. Prona?eno je toliko blaga iz rokerske povijesti ?ibenika da

?e trebati redefinirati njegov status grada pjesme i vrsnih pjeva?a, koji je do sada po?ivao isklju?ivo na njegovim slavnim klapama, zborovima i vrhunskim opernim i estradnim pjeva?ima. Nakon filma o bendu Polaris, a prije filma o Miovcima, koji je trenutno u fazi monta?e, jedan od konkretnih rezultata istra?ivanja rock ba?tine ?ibenika ova je izlo?ba, koja pokriva razdoblje od nastanka prvih rock-bendova do kraja sedamdesetih godina 20. stolje?a. Ona nije zami?ljena kao definitivna kronologija toga razdoblja povijesti ?ibenske rock kulture, nego kao prvi uvid u ?ibensku rock ba?tinu od 1962. do, okvirno, 1975. godine, koja je do sada bila ?uvana uglavnom u kolektivnoj memoriji ?iben?ana i imala status nostalgi?nih osobnih uspomena. Izlo?bu otvara kvadriptih portreta knji?evnika Ive Br e?an a, publicista i kroni?ara Ive

Livak ovi?a, bubnjara Nik ice ?pr ljan a i novinara Jo?k a ?elar a, zato ?to se njih ?etvoricu mo?e smatrati za?etnicima rock kulture u ?ibeniku. Livakovi? i Bre?an vodili su po?etkom ?ezdesetih godina veliku intelektualnu polemiku o novoj glazbi i novoj kulturi koja dolazi. Krivac za tu polemiku (najve?u intelektualnu polemiku u novijoj povijesti ?ibenika) bio je tada malodobni bubnjar Nikica ?prljan, a Jo?ko ?elar se ukazuje kao prvi kroni?ar i glazbeni kriti?ar ?ibenskog rock and rolla. Nakon kvadriptiha Bre?an ? Livakovi? ? Bre?an ? ?elar slijedi fantasti?na pop-art fotografija Jo?k a ?elar a iz 1962. godine, potom te?e manje-vi?e kronolo?ki pregled ?ibenske rock scene od njezina po?etka do otprilike 1975. godine, koji obuhva?a bendove M i, Polar is, Pau ci, St op, Gon g,

Babilon , Black Jack , Lif e, Pan ch o& Co, a prikazane su i gitarijade u biv?em Domu JNA i Gimnaziji. Izlo?ba zavr?ava portretom slavnog ?ibenskog bodibildera Vedr an a Jak ?i?a, koji je s mitskim diskom u Gimnaziji jedan od klju?nih za?etnika nove ere u povijesti popularne i rock glazbe u ?ibeniku. U posebnoj vitrini izlo?ena je pr va ?iben sk a elek t r i?n a polu ak u st i?n a git ar a napravljena prema zamisli i nacrtima uglednog ?iben?anina i rockera M ojm ir a M ar t in a ?ezdesetih godina 20. stolje?a. Izl o?ba Kak o j e po?eor ock an d r ol l u ?i ben i k u post av l j en a j e u pov odu obi l j e?av an j a50. r o? en dan a r ock -ben da Pau ci .

Or gan izat or : Udruga Volim ?ibenik Au t or izlo?be: Stanko Feri? Au t or i f ot ogr af ija: Jo?ko ?elar, Tomislav Mi?e, Giacinta Mattiazzi, Piro?ka Mattiazzi, Vjekoslav Kula?, Ante Duvan?i?, Stanko Glomus, Boris Gelpi Fotografije potje?u iz osobnih i obiteljskih albuma i arhiva Igora Gulina, Jo?ka ?elara, Marinka Mi?ea, Nikice ?prljana, Branka Viljca, Aljo?e Gojanovi?a, Mira Vuk?i?a, Vedrana Jak?i?a, Tomislava Vukorepe, Jose Stegi?a, Veljka Zori?a, Giacinte Mattiazzi, Zorana Ko?uljandi?a, Gorana Baranovi?a, Stipe Plesli?a i Stanka Feri?a. Pr in osi izlo?bi: Prva ?ibenska elektri?na polu akusti?na gitara i "elektrificirana" akusti?na gitare, prijemnik za slu?anje Radio Luxemburga / M ojm ir M ar t in Magnetofon, gramofon i gramofonske plo?e, Sr ?an Lau r i? Radio aparat koji je slu?io kao poja?alo / ?eljk o ?i?gor i? Izlo?ba " Kak o je po?eo r ock an d r oll u ?iben ik u post avljen a je u povodu obilje?avan ja 50. r o?en dan a r ock ben da " Pau ci" .

Izlo?ba je realizirana uz potporu Gr ada ?iben ik a i ?lanova rock benda Pau ci / Marinko Mi?e, Veljko Zori?, Vojmir Ro?a, Dubravko ?trbini? , Sini?a Grubi?i?

Ekipa Hrvatske televizije koja je prepoznala bogatstvo ?ibenske rock ba?tine i rock kulture te o tome snimila dva dokumentarna filma, posjetila je izlo?bu Kako je po?eo rock and roll u ?ibeniku koja je velikim dijelom nastala zahvaljuju?i njenom zanimanju za rockersku povijest ?ibenika. HTV-ovu ekipu: snimatelj Du ?an Vu gr in ec, asistentica redatelja ?ak lin a Kom ljen i dizajner rasvjete Lju devit Fr i??i?, predvodili su Ivo Ku zm an i? i Alek sej Pavlovsk y, redatelj i urednik u Odsjeku pu?ke i predajne kulture Produkcijskoga odjela Kultura Hrvatske radiotelevizije, dokumentaristi koji su snimiti film Od Jadnika do Polarisa o neuni?tivo

dugovje?nom ?ibenskom bendu Polar is, te film o grupi M i koji obuhva?a po?etke rock and rolla u ?ibeniku, a jo? je u monta?i. Filmovi o ?ibeniku kao gradu rock and rolla i bogate rock ba?tine, snimljeni su prema pri?ama i istra?ivanjima novije ?ibenske povijesti, St an k a Fer i?a, urednika ?asopisa Volim ?ibenik, koji je i autor izlo?be Kako je po?eo rock and roll u ?ibeniku. Ekipi HTV-a u razgledavanju izlo?be u Gradskoj knji?nici Juraj ?i?gori?, pridru?ili su se ?lanovi dvaju najstarijih aktivnih ?ibenskih bendova Polar is i Pau ci. Susret trajno?are?ih rock veterana bio je svojevrsni povijesni doga?aj pun dobrih vibracija.

DADO

TOPI? 6

TIM E IS CH A NGE

U PETOM DIJELU: Magle sivih vremena # Napi?i ne?to komercijalno # Stari Dado i novi val # Dinamiti, grupa Mi, Korni grupa, Time, Grupa 220... kao da nisu postojali # Elizabeth # Novi klinci i stara garda # Ekaterina Velika: Glazbeni spomenik Dadi Topi?u i grupi Time # U potrazi za novim prilikama # Odlazak u Francusku # U Parizu: Kuc, kuc, dobar dan, ja sam Dado Topi? # Lafica Tereza Kesovija priska?e u pomo? # Krah poduzetni?ke karijere zbog kra?e i prijevare # RĂŠpublique: Dado Topi? kao ugostiteljski menad?er # Fantasti?ni ?evap?i?i u sredi?tu Pariza # Nemoj tu da mi se pederi?e? # Mra?ni de?ki u crnim ko?nim jaknama # Kad Cezar ka?e: Dado idi ku?i

DADO TOPI? PJEVA?, PJESNIK, SKLADATELJ, GLAZBENIK, ROCK IKONA - 6. DIO Kada je 1972. godine pjesmom zapitao Za koji ?ivot treba da se rodim? ve? je bilo odavno odre?eno za koji se ?ivot rodio Dado Topi?, rolling stone koji se 4. r u jn a 1949. godine odronio s padina planine Promine i zakotrljao u lavini ?ije su stijene postale temelji suvremene rock kulture. Pr ipr em io: Stanko Feri? Fot ogr af ije: Privatne fotografije Dade Topi?a, Mitja Pav?i?, Pedja Milanovi?, Neboj?a Timotijevi?, Tone Stojko, Branko Vukojevi?, Darja Stravs, Marko ?oli?, osobni arhiv Petra Lukovi?a, Jugoton, PGP RTB, arhiv Borbe

Vratio sam se iz Pariza ku?i da se sredim, da razbistrim glavu, da se saberem i poslo?im svoj ?ivot. Po povratku moja prva doma?a luka bio je Rovinj gdje sam svirao s grupom Mama Co Co. U stvari do?ao sam u Rovinj da bih se odmorio, da bih se malo odvojio od svega, sagledao ?to sam i kroz ?to sam pro?ao ne bih li bolje vidio ?to me ?eka i kuda bih, kojim putom dalje trebao i?i. Iza mene su bile traumati?ne, konfuzne godine. Trebao sam odmor.

M IRA Imao sam neku nejasnu ideju o povratku u Pariz ili odlasku negdje drugdje gdje bih mogao tra?iti i na?i svoj put, svoju priliku, du?e za svoju glazbu, ali... upoznao sam nju, moju M ir u. Upoznao sam je, zaljubio se i uskoro smo se vjen?ali, a moj ?ivot i moja glazba krenuli su nekim novim smjerom. Da nisam sreo Miru, ne znam... mo?da bih se vratio tamo negdje daleko i bio tko zna ?to. Ne usudim se razmi?ljati o sebi, glazbi, svom ?ivotu i sudbini kakvi bi bili da nije bilo Mire. Vratio sam se 1983. godine. Nju sam upoznao

1984. godine, a o?enili smo se 1985. godine. Pojava Mire u mom ?ivotu bila je uplitanje nebeskog prsta u moju sudbinu. Mira me je spasila. Bio sam prili?no izgubljen. Dogodile su se velike promjene u glazbi, u glazbenom biznisu, u dr?avi u kojoj sam ?ivio, a samo u njoj bio sam to ?to jesam: Dado Topi?, glazbenik, rocker, Tajm ovac. A trebalo je od ne?ega ?ivjeti.

VODILJA Prvi ve?i projekt koji mi je po povratku bio ponu?en bila je uloga pjeva?a na konceptualnom tematskom albumu Vodilja. Bio je to neobi?an gotovo bizaran album. Glazbeno jeVodiljabila na tragu simfo rocka, zrelo prozapadna, a snimljena je kao dio politi?ke kampanje i promotivnih materijala za Kon gr es Saveza k om u n ist a Ju goslavije 1983. godine. Bila je to glazbeno ambiciozna oda Jugoslaviji, socijalizmu, Titu, Partiji i narodnooslobodila?koj borbi. Glazbu je skladao Slovenac Ju r e Robe?n ik , vrstan pijanist, skladatelj jazz i zabavne glazbe, a izvrsni no duboko ideolo?ki stihovi djelo su Vladim ir a Jovi?i?a. Izvo?a?e, mene i ljubljanski ansambl Pepel in kri pratio je studijski ansambl RTB-a. Mene su na albumu potpisali kao producenta mada nisam imao ba? puno veze s tim. Album je iza?ao 1983. godine. Izdala ga je PGP RTB. Smije?no je vidjeti da ga se danas svrstava u kategoriju romanti?ne pop glazbe. Da nije stihova bio bi to vrlo dobar sinfo rock jazzy album.

KA?ETE & KARAM ELE Nakon vjen?anja Mira i ja ?ivjeli smo u Ka?et am a sela s tridesetak stanovnika nedaleko od Umaga, sedam kilometara od Buja prema Umagu. ?ivjeli smo u staroj istarskoj ku?i koju smo unajmili od crkve. Bio je to zapravo biv?i ?upni dvor. Ku?a je bila napu?tena i zapu?tena, napola ru?evina. Unajmili smo je s imanjem oko nje, uredili je i tu ?ivjeli. Bila je to krasna ku?a. Tu smo ?ivjeli u miru do odlaska u Be?. U Istri su tada ga?u imali moji stari poznanici, bend Mama Co Co. Naravno, ekipa me je odmah zasko?ila:

-M or a? svir at i s n am a. Im a svir k e, im a love. OK. Super. I tako sam svirao s njima. Mira je tamo radila, a ja sam svirao. Nakon Mama Co Copre?ao sam u slovenski bend Karamele iz Kopra koji je tada slovio kao supergrupa. Bili su jako dobri. Svirali su na koncertima pred 40 - 50 tisu?a ljudi. Karamele su osnovali Jadr an Ogr in , basist i M ar ijan M alik ovi?, gitarist iz starog dobrog slovenskog benda Kameleoni jedne od najpoznatijih jugoslavenskih beat i rock skupina ?ezdesetih godina. Malikovi? je svirao u Faraonima, Srcu i bendu September, a i Ogrin je bio odli?an basist. Znali smo se od ranije, jo? iz zlatnih rockerskih vremena, iz doba Dinamita, Korni grupe i grupe Tim e. Uz njih bilo je tu jo? nekoliko izvrsnih, prekaljenih muzi?ara. Sura?ivali su s M assim om Savi?em i Josipom Lisac. S Josipom su odr?ali prvi koncert u novoizgra?enoj sportskoj dvorani KK Cibona. U Karamelama sam bio pjeva? 1989. i 1990. godine. Snimili smo singl na engleskom jeziku Echos of love. I?li smo na dvije velike turneje po Rusiji. Bila je to sjajna avantura. Karamelaje pripremala album. Imala je ugovor s ruskom mega diskografskom ku?om Melodija, a album je trebao imati po?etnu nakladu od milijun kopija, ali se ekipa razi?la pa je ta pri?a bila zavr?ena. Kasnije su se ponovno okupili. Opet su bili vrhunski, ali to je ve? druga pri?a. U po?etku smo bili samo klupski bend, a onda smo po?eli svirati po raznim doga?ajima, na nekim koncertima. ?irili smo se. Bili smo i ambiciozni. Trudili smo se. Dobro smo prolazili. Svirali smo covere i moje stvari. Dobro sam se osje?ao u tom bendu. Posredstvom zagreba?ke Koncertne direkcije oti?li smo na turneju po Rusiji gdje smo upoznali tamo?njeg, isto?noeuropskog superstara, Vladim ir a Ku zm in a koji nas je ponovno pozvao

u Rusiju, ali kao svoje goste. Iz Rusije smo se vratili 1993. godine nakon oru?anih sukoba u Moskvi i napada tenkovima na zgradu parlamenta. U Hrvatskoj je bjesnio rat. Muze su trebale ?utjeti, ali nisu. Ba? te, stra?ne 1993. godine, Parni Valjak je snimio odli?an album Bu?enje. Na tom ratnom albumu u duetu s Ak ijem Rah im ovsk im pjevao sam baladu Molitva. Kasnije smo ?esto sura?ivali.

smo ?ak i na domak pobjede 1990. godine, ali su Talijani preferirali svoje izvo?a?e pa su pobjedu namjestili pjeva?ici Paoli Tu r cii njenoj pjesmi Frontiera. Svirali smo moje pjesme na engleskom jeziku. Najvi?e bodova dobivali smo na moju ljubavnu pjesmu Echos of love. S tom smo pjesmom osvojili drugo mjesto iza Paole Turci i njene Frontiere.

CAN TAGIRO & ECHOS OF LOVE Bili smo dobar bend. Dobro smo svirali. Imali smo rasprodane koncerte i i?li smo na te neke me?unarodne festivale. U Italiji smo 1990. godine bili pozvani na veliki me?unarodni festival Cantagiro koji se odr?avao u sklopu biciklisti?ke utrke Giro d'Italia. Cantagiroje, kao i biciklisti?ka utrka, bio organiziran u jedanaest ili dvanaest dnevnih etapa pa smo svaki dan svirali u drugom gradu. Od jedne do druge pozornice putovati smo u otvorenim automobilima jer su svi izvo?a?i morali biti vidljivi masi obo?avatelja koja ih je pratila putem i do?ekivala na etapnim to?kama. Bilo je to urnebesno. Na Cantagiro nastupale su velike talijanske i me?unarodne zvijezde pa je oko na?eg karavana uvijek bila gu?va, cika i vriska. Zaista smo se osje?ali kao, ono, face... superstars. Ali i bili smo dobri. Bili

IZVAN FOKUSA U to sam vrijeme bio stalno na relaciji Istra Slovenija - Rusija - Italija... Nastavio sam svoju glazbenu karijeru, ali ona je bila izvan fokusa doma?e javnosti. Ja nisam bio u domovini, ali je moj Tim e, iako ve? dugo nije postojao,tamo i dalje ?ivio izvan vremena. Tim e ne samo ?to je zadr?ao svoje stare obo?avatelje i sljedbenike

nego je privla?io nove. Do mojih turneja po Rusiji s Karamelom i Cantagiro ?ireva po Italiji, nizala su se nova izdanja starih Tim e albuma. Prvi album je do?ivio osam, Time II ?est, ?ivot u ?izmama s visokom petom tri... Neosedlani onakvi kakvi su bili do?ivjeli su jo? dva izdanja, a ?aputanje na jastuku ?ak pet izdanja.

GASTARBA JTER II Kada se ugasila Karamela, opet sam se na?ao na ?ivotnoj vjetrometini, ali mi se sudbina nasmije?ila. Dobar prijatelj iz Osijeka povezao me je 1990. godine s be?kim glazbenim poduzetnikom koji je radio marketin?ku glazbu. Snimao je reklamne spotove i jinglove, radio je glazbu za crtane filmove i sli?ne stvari. Bilo mi je to zanimljivo zbog rada u studiju, a naravno i zbog novaca. U toj marketin?koj glazbi okretala se velika lova. Moglo se solidno zaraditi, a trebalo je i stvarati glazbu, pa ?to drugo nego... ajd da probam, mo?da uspijem ne?to napraviti. Nisam imao stalnu pla?u i nisam bio pla?en unaprijed nego tek kada bi neki projekt bio realiziran. Tako sam zbog markenti?ke glazbe ponovno postao gastarbajter. Opet. Ovoga puta to nije bila avantura poput pari?ke. I?ao sam na siguran posao. Radio sam. Stvarao sam glazbu. Puno sam radio, ali sam jo? vi?e u?io i nau?io. Savladao sam frejmove i uskla?ivanje glazbe s video zapisima. Morao sam dobro prostudirati kako se to radi i kako funkcionira sva ta tehnologija. Bili smo dosta uspje?ni, a i zarada nije bila lo?a. U tom be?kom studiju bio sam sve, snimatelj, producent, skladatelj, glazbenik... sve ?to je trebalo. ?ak sam, kada je trebalo, svirao i sve instrumente osim trube i saksofona koje nisam znao svirati pa sam unajmljivao be?ke glazbenike. I tako, rade?i u Be?u u jednom sasvim druk?ijem glazbenom fahu, mjesecima sam se trudio da na?em bend, da na?em posao u, da tako ka?em, svojoj struci. Da sviram. Zaista sam se trudio. Trpao sam se i gurao gdje god sam vidio neku ?ansu. poznao sam jednu strava glazbenu ekipu. Bili su to de?ki iz I kona?no jednoga dana zvoni telefon. Pozivaju me da do?em tamo, u taj neki podrum na audiciju. Bez razmi?ljanja sam se odazvao iako sam u to vrijeme radio na ozbiljnijoj me?unarodnoj produkciji austrijske dr?avne televizije ORF, na projektu United Artist The whole World in one

song u kojoj je sudjelovalo tridesetak pjeva?a iz Austrije, Rusije, Francuske, Egipta, Novog Zelanda... iz cijelog svijeta. Bio sam voditelj, producent i snimatelj tog projekta, a za njega sam skladao i glazbu. I do?em ja na tu audiciju za gostuju?eg pjeva?a kontroverzne, urnebesne austrijske ?ok rock grupe Drahdiwaberl iz koje je potekao Joh an n Han s Hรถlzel, najja?i austrijski pjeva? koji se proslavio pod imenom Falco. Imao je svjetske hitove Jeanny, Rock me Amadeus, Comin Home, Vienna Calling... Sjedim. ?ekam svoj rede. Oko mene sve Austrijanci i neki crni dje?aci. Sve sami odli?ni pjeva?i. Kada sam do?ao na red pitam ja bend znaju li svirati ne?to od M ich aela Bolt on a, ameri?kog hard rockera i heavy metalca, koji mi je tada ne?to bio u glavi.

TKO SI TI -A k oju bi Bolt on ovu st var h t io? -Ak o m o?e How Am I Supposed to Live Without You? I krenu oni. Ja zapjevam, i tek ?to sam krenuo klavijaturist prestane svirati i uzvikne:-St an i! ?to je sad? Zbunio sam se. Jesam li ne?to pogrije?io?

-Tk o si t i? Kak o se zove?? Odak le si? -Zovem se Dado Topi?. Ja sam iz Hr vat sk e. -A, t am o je r at ? -Da, t am o je r at . -A gdje ?ivi?? -?ivim u Be?u . -Do?i su t r a, ka?e i da mi neku drugu adresu. Sutradan smo se tamo sreli s basistom tog benda. Klavijaturist se ispri?ao ?to nije dobro znao svirati pjesmu koju sam predlo?io, a basist me je pitao ?to ina?e pjevam. Sve sam mu kazao o svojim afinitetima i svom repertoaru.I, OK. Ispostavilo se da imaju turneju za nekih mjesec dva i da trebaju pjeva?a, netko poput mene. Uvje?bali smo nekih sedam osam pjesama. Njihovi su koncerti bili totalno ludilo, ali bili su vrhunski muzi?ar. Stilski su bili neuhvatljivi, izvodili su ?uda na pozornici, a jedna od tih njihovih scenskih i glazbenih ekshibicija, bili su nastupi gostuju?ih pjeva?a. Jedno od takvih koncertnih iznena?enja trebao sam biti i ja. I tako nakon audicije i uvje?bavanja repertoara dolazim na njihov prvi koncert. Nastupali su u nekoj ogromnoj hali. Gu?va je bila nepojmljiva. ?ovjek na ?ovjeku. Nisam se mogao probiti do pozornice.

A SADA N A? PRIJATELJ I BRAT DADO Bend svira, a ja ne mogu pro?i. Koncert se primi?e kraju, a ja sam jo? uvijek zaglavljen u masi. U tom trenutku mikrofon uzima basist i ka?e: -A sada zovem o n a?eg pr ijat elja da n am se pr idr u ?i. ?u t ?et e za?t o sm o ga zvali, sve?ano

najavljuje i pri tome hvali tog njihovog prijateljakao da je neko glazbeno bo?anstvo. ?ujem ja ?to on govori, ali ne mislim da se to, svi ti hvalospjevi koje izgovara, odnose na mene, ali on uzvikne: -A sada n a? pr ijat elj Dado! Da do! Dado jesi li t u? Zove me, a ja u sred te hale stije?njen kao sardina. Krenem se probijati, izvinjavam se, ispri?avam na sve strane, guram se, malo se laktam, ubacujem se ramenom prema naprijed i nekako se uspijem dokopati bine. Bend me tap?a po le?ima i najavljuje: -A sada ?et e ?u t i n e?t o ?t o n ik ada n ist e ?u li. Basist obja?njava publici da sam ja njihov prijatelj, brat iz Hrvatske, a u dvorani tajac, ti?ina. Kona?no krene svirka. Zapjevam, a u dvorani erupcija odu?evljenja. Panika. Bilo je sjajno. Vozili smo vrhunski. Bend je bio odli?an, a mene je ponijela ta atmosfera pa sam pjevao kao u transu.Kasnije, nakon koncerta, ka?e mi basista: -Zn am u ?em u je t voja t ajn a. Ti n e pjeva? za pu blik u . Ti pjeva? za sebe. To je pr avo. Ti si pr avi. Cijeli ?ivot svir am i cijeli ?ivot m r zim pjeva?e, sve t e pjeva?e k oji pjevaju za pu blik u , pjeva?e k lau n e k oji sk a?u po bin i, k oji n e r espek t ir aju ben d. Zat o n isam ?elio da im am o st aln og pjeva?a. Ti si jedin i pjeva? k ojeg sam u pozn ao, a k oji n ije k lau n i pjeva za sebe.

Pitali su me od ?ega ?ivim i ja im ka?em da radim u studiju u kojem stvaram marketin?ku glazbu. Iskreno sam priznao da od toga ba? i ne ?ivim nego da manje vi?e ?ivotarim. Sve im je bilo jasno i da ?e mi pomo?i. Odmah, bez odgode i oklijevanja basist uzme telefon i nazove M ich aela Sat k ea vlasnika Roter Engela,

famoznog legendarnog klub u sredi?tu Be?a. Ne?to mu je govorio o meni, a Satke mu re?e: -Dobr o. Nek a do?e k m en i.

N A? ?OVJEK IZ SISKA Nakon tog telefonskog razgovora odem ja u Roter Engel, javim se gazdi i dobijem anga?man. I kako to gotovo uvijek biva kada se na?e? u tu?em svijetu, uvijek naleti? na nekog na?eg ?ovjeka. A taj na? ?ovjek kojeg sam zatekao u Roten Engelu nije bio bilo tko. Tamo je svirao na? ?ovjek iz Siska, Josip Joe M eixn er sa svojim bendom. A u tom bendu sve sami odli?ni glazbenici, najbolji europski basist i gitarist, izuzetan bubnjar... stra?na ekipa. A sam Meixner... fantazija. Klasa. Nevjerojatno. ?uti Meixnera i njegovu ekipu bio je do?ivljaj, inspiracija, izazov... No oni nisu privla?io toliko publike. Sviralu su glazbu za znalce za glazbene sladokusce, ne ba?, kako se to ka?e, za raju. Kada sam ja po?eo pjevati u klub je po?ela dolaziti brojnija, ali druk?ija publika. Be?anima se svidjelo moje pjevanje.

N A ZLATN OM ZIDU Ubrzo je klub bio svake ve?eri dupkom pun. Uz binu na kojoj smo nastupali bio je zid od opeka obojenih zlatnom bojom, a na njima su bila ispisana imena onih koji su u tu svirali. Mjesec dana nakon ?to sam po?eo pjevati u Roten Engelu, dolazim ja na posao, puno ranije nego ?to je trebalo jer je to bio moj obi?aj. Ma ?to moj obi?aj. Nisam imao ?to raditi pa bih do?ao ve? u ?est iako mi je nastup po?injao u devet. Dakle do?em ja u klub tog dana kad pri?e mi gazda, zagrli me i va?no mi ka?e: -Dado, k om m m it m ir . Idem za njim. ?to se doga?a? A on me dovede pred onaj zid, a u sredini zida zlatna cigla na kojoj pi?e: Dado Topi?. Dirnulo me je to. Najve?a mogu?a ?ast koju sam mogao dobiti bila je na?i se me?u svim tim silnim imenima vrhunskih glazbenika iz cijelog svijeta. Jo? vi?e su mi zna?ile Meixnerove rije?i: -Au u u ! Dobr o je t o. Zaslu ?io si, - kazao je kada je vidio moje ime na zlatnom zidu Roter Engela.

OD N ITKO I N I?TA DO N ETKO I N E?TO ?to smo svirali u Roter Egelu? ?to sam pjevao? Od ?ega sam ?ivio? Svirali smo sve iz svjetskog blues

- soul - jazz - vrha. U bendu nas je bilo ?est. Svirali smo vrhunske standarde koje nije mogao svirati svatko. Ukratko, vrhunski smo svirali vrhunske svjetske standarde. Bili smo dobri i publika je to cijenila. Svirali smo i neke moje pjesme koje je Meixner malo prilagodio. Dokument iz tih dana je EP s ?etiri moje stvari na engleskom. U?ivao sam. Imao sam stravi?nu ekipu vrhunskih glazbenika koja me je pratila tako kao da di?emo zajedno. Stvarno smo bili dobri. Su?ivio sam se s njima. Bio sam uvjeren da je taj bend moja glazbena budu?nost. Odli?no sam se osje?ao. Bio sam stranac. Bio sam u toj zemlji anonimac, nitko i ni?ta, a tako su me dobro prihvatili da sam bio netko i ne?to. To je funkcioniralo pfff strava... ?ivio sam glazbu punim plu?ima. Nismo svirali samo u Be?u. I?li smo po Austriji i svirali smo gala partijima onim ?uvenim, presti?nim Galls midnight party. Jednom smo svirali na jednom takvom partiju na kojem je glavna zvijezda bila Gr ace Jon es. Nastupili smo prije nje. Publika nas je ispratila ovacijama. Kada je na scenu iza?la Grace, nije to vi?e bilo to. Publika je svoj emotivni klimaks imala s nama. Nakon Greace nastupio je jedan prepotentni austrijski bend ?iji su ?lanovi na nas gledali s visoka i s prijezirom, ali ispuhali se kada su nas ?uli. Kada su iza?li na binu vidjelo se da sviraju preko volje, onako, kao da im je neugodno. Bili smo zbilja dobri. Bio sam beskrajno zahvalan de?kima iz Drahdiwaberla koji su me prepoznali kao pjeva?a, kao rockera i dali mi priliku da opet ?ivim svojim Dado Topi? ?ivotom.

PRIN CEZA Prije toga, nakon povratka iz Francuske tra?io sam sebe, A to u novim okolnostima nije bilo lako. Time, koji je ionako ?ivio svojim paralelnim ?ivotom, vi?e nije bilo mogu?e ponoviti, a i promijenilo se doslovno sve. Nisam vidio svoj put. Ako je i postojao, nisam ga bio u stanju prepoznati. Tijekom karijere, izbjegavao sam komercijalnu glazbu. Tvrdoglavo sam ?elio ostati vjeran sebi, rocku, soulu i bluesu pa i funku. ?elio sam biti i ostati Dado Tim e, ja?i od vremena. Vo?a i ?uvar rockerske, ali i vlastite glazbene ba?tine. Nastojao sam biti dosljedan i vjerodostojan, ali nije to lako. Vremena su se mijenjala, mijenjala se glazba, a da bi se od glazbe ?ivjelo trebalo je biti vidljiv, trebalo je

pojaviti se na televiziji pa i... na festivalu. Jebiga. Trebalo je kupiti kruh, platiti struju i podmiriti sve ostale zemne stvari. Nisam bi ni slijep, ni gluh. Vidio sam ?to se doga?a, a ?ansi je bilo sve manje. Izazova jo? manje. U tim maglama, ukazala se Princeza. Tu pjesmu, Princeza (Negde izvan planeta) dobio sam jo? u Parizu. Melodiju i nekoliko harmonija poslao mi je na kaseti Alek san dar San ja Ili? s pitanjem: -Tole, m o?e? li od ovoga da n apr avi? n e?t o? Tole, ajd n api?i n e?t o. Nije to bilo ni?ta neuobi?ajeno od njega. Na takav smo na?in ?esto sura?ivali, a sli?no je bilo i s nekim drugim skladateljima i glazbenicima. I, dobro, probat ?u napisati ne?to. Napisao sam dosta dobar tekst, napravio sam aran?man i to ?to sam napravio snimio sam u Francuskoj, u Studiju Sylvie Var t an i Joh n n yja Hollydaya. Tamo sam zakupio termin i snimio to ?to sam napravio na engleskom i na?em jeziku. Poslao sam to ?to sam napravio Sanji i to je bilo to.

oti?ao sam u Beograd. I bilo je dobro. Dobro je ispala ta pjesma, ali ostao sam uskra?en za informaciju da je ve? odlu?eno da ?e ona konkurira za odlazak na Pjesmu Eurovizije, na famozni Eurosong. I, zaista, Princezusu poslali na natjecanje za izbor pjesme koja ?e predstavljati Jugoslaviju na Eurosongu. Nije pobijedila. Pobijedio je duet, Vlado Kalem ber iz grupe Srebrna krila i Izolda Bar u d?ija iz grupeAskas pjesmom Cia Amore. Princezanije pro?la, mada je bila odli?na. No, tada nisu pobje?ivale najbolje pjesme. Presudan je bio republi?ki, dakle politi?ki klju? po kojem se odre?ivalo kada ?e koja od jugoslavenskih republika predstavljati Jugoslaviju na tom me?unarodnom festivalu. Da Princeza ne?e biti pobjednica znao sam prije nego ?to je po?elo glasanje. Sla?ana je bila ponosna na pjesmu i na?u izvedbu, sva je blistala od uzbu?enja. Bila je uvjerena da ?emo pobijediti. Da se ne zanosimo previ?e, a i da ne budemo previ?e razo?arani na vrijeme smo upozoreni. Na redu za odlazak na Eurosongbio je Studio Zagreb. Shvatio sam poruku i oti?ao u hotel na spavanje ne ?ekaju?i rezultate glasanja. Bilo je kako nam je re?eno. Po republi?kom klju?u na Eurosongsu oti?li Vlado i Izolda.

POLITI?KI KLJU?

KOM PROM IS, JEBIGA

Skoro sam zaboravio na tu pjesmu. Pro?lo je neko vrijeme kad zvoni telefon, zovu mu iz Beograda hajde Topi?u do?i, treba? to uraditi, pjesma je dobra i nemoj se iznenaditi, bit ?e to duet sa Sla?an om M ilo?evi?. Dobro. Da vidimo ?to ?e od toga ispasti. Ta pri?a sa Sla?anom bilo mi je to OK. Dobro sam je poznavao i dobro sam znao kakva je pjeva?ica. Ta na albumu Neosedlani izvrsno je otpjevala svoj dio pjesme Milioner. I

Pjesma Cia Amore odmah je pala u zaborav, a Princezaje postala hit. O?ekivao sam to. Bila je to dobra pjesma. Publici se svidjela. Ostala je i traje. Potvrdilo ju je vrijeme. Ne stari. No, ona je za mene bila ne?to novo. Izbacila me je iz mog konteksta. S njom sam se osje?ao pomalo kao ono, kada lik u vestern filmovima u?e u saloon u nepoznatom gradu i prilazi ?anku, a svi ga gledaju znati?eljno, podozrivo, prate ga

pogledom punim nepovjerenja. Tko je sada ovaj stranac? ?to tra?i ovdje? Kakve su mu namjere? Za?to je napustio svoj svijet? Ali, da, jebiga. Da, pristao sam na taj neki kompromis. Ja koji nisam dozvoljavao da mi drugi pi?u pjesme. I ne samo to. Ja koji nisam dozvoljavao da mi drugi odre?uju putove i kroje sudbinu, ja koji sam imao svoj put i svoje ideale, ja tvrdoglavi Dado... da pristao sam na kompromis. Nisu me slomili, ali... pristao sam. U to su me gurali, na to su me nagovarali neki ugledni, jaki ljudi u glazbenom biznisu, pa ako oni vide u meni ne?to u ?to vrijedi ulagati, nekoga u koga vrijedi vjerovati, tko ima potencijala, mislio sam k vragu, za?to ne? Dobro, rekoh sebi, dobro Dadac idemo probati raditi i na takav na?in.

Hit Par adi, a idu?e 1976. godine na istom sam festivalu nastupio s pjesmom Po?eli ne?to, prvom ?iji nisam bio autor. Stihove je napisala M ar in a Tu cak ovi?, a aran?man onaj famozni De?o ?gu r koji se ukazao kao violinist na pjesmi

PRISTAO SAM , BIT ?U ?TO DRUGI HO?E

Da li zna? da te volim na tre?em albumu grupe Tim e. Znao sam ?to je festivalska bina, ali do Princeze nitko nije odre?ivao moje putove, nitko nije odre?ivao ?to ?e se sa mnom i kako doga?ati. Ali, ajde, dobro, pristao sam. Da parafraziram Bijelo dugme, pristao sam, bit ?u ?to drugi ho?e, prodao sam du?u vragu tom... Neka bude kompromis.

To festivalsko ozemlje nije mi bilo ni nepoznato ni strano jer sam u njega ve? zalazio, dodu?e u nekim drugim okolnostima, ali to je bilo to. Prvi puta sam na festivalskoj bini zapjevao jo? s Korni grupom 1970. godine u Zagrebu. Bila je to godina u kojoj je rock glazba stjecala punopravno gra?anstvo u Jugoslaviji pa su i festivalima dodali rock, odnosno beat ili kako se to tada zvalo, elektri?arski program. Pjevao sam tada kompleksnu, dugu rock baladu Jedna ?ena, simfo rock stvar utopljenu u harmonije klasi?ne glazbe kri?ane sa soulom, daleko od estrade i komercijale. Prvi puta sam sa svojom pjesmom Jednom kad otkrijem ?ovjeka u sebi, pravom Dado Time baladom, nastupio 1975. godine na

PJESM A UZAVRELOG OLOVA I ESKADRON I SM RTI I nisam bio lo?. Sve te festivalske pjesme dobro su se dr?ale na skalama popularnosti. Nakon Princeze jo? iste 1984. godine nastupio sam na MESAM-u s pjesmom Bit ?emo zajedno, i osvojio drugo mjesto, 1985. godine s pjesmom Ne mogu

zaborava. Bilo je to pet godina prije po?etka rata i krvoproli?a, a Mira i ja pjevali smo: U ?ilam a gr ada sa sr cem zvijer i u o?im a ?t o slu t e scen ar ij t opova ?u jet e li vr isak socijaln i r adn ici bu bn jeve i pjesm u u zavr elog olova? I n it k o, n it k o vi?e n e pjeva o m ir u , vu k ovi su pon ovn o o?edn jeli k r vi, n e zbog ideala, zast ava i h im n i n ego za svoju k or ist gin u li bi pr vi. ubiti ljubav, ponovno sam imao drugo mjesto pa sam 1986. godine u Splitu nelo?e pro?ao s Kristinom. Iste smo godine Mira i ja kao duo nastupili na festivalima u Zagrebu i Beogradu. U Zagrebu smo pjevali pjesmu Zagreb no?u, a u Beogradu na MESAM-u pjesmu Posljednja iskra. Nikada ne?u zaboraviti kako je nakonPosljednje iskre, pjesme koja je najavila sve ono ?to ?e se dogoditi 1991. godine i razotkrila sve ono ?to nas je guralo u rat i sve one koji su nas vuku u rat i krvoproli?e, publika u dvorani ostala nijema. Ta je pjesma bila predskazanje rata. Ni muha se nije mogla ?uti. Nije bilo nikakvog aplauza, nikakvih komentara. Ni?ta. Kasnije, u izvje?tajima s tog MESAM-a pjesma Posljednja iskra nije bila spominjana. Ignorirali su je i gurnuli na margine

Bogovi su n egdje dr u gdje pr ih vat ili t ezgu a svijet ost avili n ek se dalje vr t i. Sedam deset e su dalek o, dal je ik om st alo, i sve je vi?e esk adr on a sm r t i. Bilo je to 1986. godine, a prvi glas da ?e u Jugoslaviji izbiti rat ?uo sam u Innsbrucku dvije godine kasnije. Tamo smo svirali u klubu NO1. Sjedili smo jedne ve?eri s vlasnikom kluba kojem se svi?ala na?a svirka. U dru?tvu s nama bio je jedan vrlo ozbiljan gospodin koji nas je pitao kako je u Jugoslaviji, ?to se tamo doga?a? Mi smo mu ne?to kao obja?njavali, ali on je zabrinuto odmahnuo glavom i kazao nam da ?e se Jugoslavija raspasti, da ?e se raspasti u vatri i krvi i to vrlo brzo. Posljednji moj festivalski iskorak u Jugoslaviji bila

je balada ?ena od porculana za koju je stihove napisao ?ibenski pjesnik Kr st e Ju r as, a glazbu Kor n elije Kova?. Iako sam pristao na kompromis, mislim, nadam se da sam da sam ipak i tu ostao svoj, onakav kakav jesam. Nije to bilo lo?e. Pjesme su bile OK i imale su i svoju publiku, bile su dobro ocijenjen. Bilo je tu i neke satisfakcije, ali ja sam se po?elio svirke pa smo Mira i ja oti?li u Istru.

PUTOVN ICA Kada je po?eo rat u Hrvatskoj pozvali su me 1991. godine da kao ?lan Hr vat sk og Ban d Aida sudjelujem u snimanju antiratne pjesme Moja domovina, ali... izostao sam. Krenuo sam bez oklijevanja iz Be?a u Zagreb, ali do Zagreba nisam uspio do?i. Hrvatska policija nije me pustila preko granice jer nisam imao hrvatsku putovnicu nego sam jo? uvijek va?e?i, ali vi?e neva?e?i jugoslavenski paso?. Kada sam na granici pokazao taj paso? rekli su mi: -To vi?e n e pr izn ajem o. -I ?t o ?u sad? -Ni?t a. Vr at it e se odak le st e do?li. Nazvao sam iz Slovenije organizatore Hrvatskog Band Aida i kazao da ne mogu do?i jer me ne pu?taju u Hrvatsku bez putovnice. ?to sam mogao? Vratio sam se u Be? i oti?ao ravno u hrvatski konzulat gdje sam odmah i bez problema dobio hrvatsku putovnicu. I onda ja s tom putovnicom krenem na put u Slova?ku, ali vraga. Slova?ki policajci i carinici gledaju moju hrvatsku putovnicu, okre?u je, ?ude se... ?to je sad to? Izveli su me iz auta i posjeli u neku

staklenu prostoriju i zaklju?ali vrata za sobom. Bio sam uhi?en, pritvoren, tako ne?to... Oti?li su nekuda s mojom putovnicom, a ja sjedim tamo i ?ekam. Bili su zbunjeni. Pretpostavljam da sam bio prvi putnik s hrvatskom putovnicom na tom grani?nom prijelazu izme?u Be?a i Bratislave. Vidim ja njih kako studiraju moju putovnicu, kako dolaze jo? neki, gledaju listaju, raspravljaju... Kona?no puste me u Slova?ku, a ja se odmah iza grani?nog prijelaza okrenem i stanem u traku za izlazak iz Slova?ke i ulazak u Austriju. Ni?ta im nije bilo jasno. Pustili su bez pitanja valjda ne ?ele?i imati vi?e posla sa mnom, a austrijski policajac i carinik primili su moju putovnicu hladno, normalno kao da ona oduvijek postoji i nije ni?ta novo i neobi?no.

TIM E AFTER TIM E Neobi?no je u tim grubim olujnim vremenima shvatiti da je uz sve promjene, grupa Time jo? uvijek ?iva. To me je ?udilo, a nije trebalo jer koliko je ?eljena, slavna i popularna moglo se vidjeti u onom predratnom sumraku 1987. godine kada je Omladinskog Radija 101. organizirao koncert Legende YU Roka u zagreba?kom Domu. Na tom je koncertu, toliko va?nom da ga je pokrivala i snimala Televizija Zagr eb, a Jugoton izdao dupli live LP, uz Yu Grupu, Indexe, Dr agu M lin ar ca, R.M. To?ak Bend i Korni Grupu nastupila i grupa Tim e. Bio je to koncert za pam?enje. Mi smo bili odli?ni, a publika nas je nosila kao bujica. Jo? se grijem na tom ?aru. Time after Time, Time forever...