Volim Šibenik No40 (veljača 2020.) by Volim Šibenik

? A SOPI S ZA K ULTURU SJE? A NJA

# GODI NA 10. # BROJ 40 # 2020. # w w w .mok .hr

IN TERVJU

Ju r e Cel i ? & Hor se?s Back 100% ?i ben sk i cou n t r y ben d

KULTURA SJE?AN JA

N ev a ?i k i ? Bar an ov i ? M UZEJ SPORTA

DIVLJA LIGA ULI?N E KO?ARKE 1965.

INTERVJU

IN TIM N A POVIJEST

Tr ebaj u l i m u ?k ar ci br i j at i pazu h e? GASTRO BA?TIN A

?IBEN SKA POKLADN A SALATA

INTERVJU Jur e Celi?

KULTURA SJE? ANJA Neva ?ik i? Bar anovi?

GASTRO BA?TINA Pok ladna salat a

NP KRKA

PROJEKT AGLOMERACIJA

JESTE LI ZNALI?

INTIMNA POVIJEST ?IBENIKA

MUZEJ SPORTA ?IBENIK

ROCK KULTURA Dado Topi? 7. dio

SADR?AJ

INTERVJU ZABORAVLJENI INTERVJU

Jur e Celi? & Hor se?s Back

INTERVJU ZABORAVLJENI

INTERVJU Ju r e Celi?, profesor violine u Glazben oj ?k oli Ivan a Lu k a?i?a, dirigent Gr adskog k om or n og or k est r a ?iben ik i spiritus movens kulturnog projekta Horse?s Back:

?i v e?i cou n t r y pr u ?am ot por m al ogr a? an sk om ?i v ot u k ak av n e ?el i m ?i v j et i Cou n t r y je vibr a da svi t i ak t u aln i m ediji, sva t a vladavin a ot u ?en ih m edija, sin t et i?ke glazbe, la?n ih veli?in a, sveop?eg m ar k et in ga... pr olaze i da lju di pon ovn o po?in ju ?ivjet i ?ivot n a jedan n ovi st ar i n a?in , jedan pr ir odn iji i isk r en iji, ?ivot sat k an vi?e od k r vi i m esa, a m an je vir t u alan , m an je ot u ?en . Pr ipr em io: Stanko Feri? Fot ogr af ije: Miro Vu?enovi? i Stanko Feri?

Ime benda Horse?s Back, naslov albuma Blue Moon of Kentucky, i njegov moderno

dizajnirani omot neupu?ene bi mogli zavesti na pomisao da je rije? o jo? jednom licencnom albumu nekog stranog benda koji je kod nas nepoznat, ali je u svijetu hit jer ga ina?e u Hrvatskoj nitko ne bi izdao. Ni zadnja strana, CD-a Blue Moon of Kentucky ne govori ba? puno iako popis pjesama mami na slu?anje. Sve rasni hit do hita. Izbor za prste polizati. Uz malo truda i uobi?ajenih te?ko?a s nespretnim va?enjem CD-a iz kutije ukazuje se skrivena bit tog nosa?a zvuka: SUPERVISOR Jure Celi?, PRODUCED BY Ante Toni Lasan, RECORDED IN STUDIO GA?ELEZE Village Ga?eleze Croatia Voice, M IXED AND M ASTERED Ante Toni Lasan, ALBUM DESIGN Sara Lovri? Caparin,PHOTOMiro Vu?enovi?, LABEL Jure Celi?. Dakle, album biranih country standard i nekih na jezik countryja prevedeih bezvremenih pjesama nazvanBlue Moon of Kentacky 100 postotni je ?ibenski proizvod. Ime benda Horse?s Backduhovito je na engleskiprevedenoime sela Kon jevr at e, vrhunski tonski studio u kojem je album snimljen nalazi se u Ga?elezim a, a sve pjesme na njemu sviraju i pjevaju ?ibenski glazbenici. Izva?en iz kutije i dan na ?itanje playeru, album zvu?i svjetski. Otkriva vrhunsku produkciju kakva se ne o?ekuje ?ak ni u daleko ja?im glazbenim centrima, a ponajmanje u trokutu ?iben ik - Kon jevr at e - Ga?elezi. I sve je na mjestu. Odli?ni glazbenici, uigrano i nadahnuto bez ikakvog kompleksa manje vrijednosti hrabro pra?e globalne standarde na svoj na?in, a nad njihovom sigurnom svirkom lebdi neobi?an, ali izvrstan tamni ?enski vokal. Ve? nakon prvih taktova slu?atelju se gri?pa ?elo, podi?u obrve, a pogled pretvara u upitnik: ?to je ovo? Album vrijedi slu?ati takav kakav je, kao odli?nu zbirku izvrsnih poznatih pjesama odsviranih na nov na?in i mo?e se ostati na tomu, me?utim Blue Moon of Kentucky benda Horse?s Back, nije obi?ni glazbeni produkt nekog cover benda nego pomno osmi?ljeni k u lt u r n i pr ojek t i ?ibenskog glazbenika Ju r e Celi?ai glazbene ekipe okupljene pod lucidnim imenom Horse?s Back. O tom projektu koji se uklapa u davno sro?eni slogan Misli globalno, djeluj lokalno razgovaramo s osniva?em grupe Ju r om Celi?em , profesorom violine koji sa ?ibenskim Gradskim komornim orkestrom ima i podeblji dossieru klasi?noj glazbi

Cou n t r y se k od n as sh va?a k ao n ek a vesela plesn a glazbica, k ao n e?t o jedn ost avn o, n e?t o h opa cu pa dobr o sam o za vlaki?e n a pir ovim a. U n ajboljem se slu ?aju m isli cou n t r y = Dolly Par t on ? -Ne, country je ne?to upravo suprotno. To je vrlo ozbiljna bogata glazba koja poput rock, jazz ili klasi?ne glazbe ima ogromnu ?irinu, puno razli?itih pravaca, struja i stilova, Bluegrass, Bakersfield Sound, Cowboy Music, Country Blues, Country Folk, Country Gospel, Country pop, Country Rock, Honky Tonk, Nashville Sound, Outlaw, Tex-Mex, Urban Cowboy, Western Swing, tako da svatko u tom mo?e na?i za sebe, kao ?to smo mi na?li sebe. Album Blue Moon of Kentucky i bend Horse?s Back ozbiljan su glazbeni, umjetni?ki i kulturni projekt koji se hrva s problemima shva?anja

country glazbe i predrasudama koje tu vrstu glazbe prate kod nas u Hrvatskoj.

?IVJETI COUN TRY Govor im o o k u lt u r n om pr ojek t u , t o?n ije o slan ju u m jet n i?k e i svjet on azor n e por u k e k r oz glazbu , u ovom slu ?aju cou n t r y glazbu . U ?em u je bit ? Kroz taj album, dakle kroz country glazbu otkrivam da je na?in na koji ?ivim, dokaz dolaska novog doba koje je u svijetu ve? po?elo, a do nas jo? nije stiglo. On je vibra da svi ti aktualni mediji, sva ta vladavina otu?enih medija, sinteti?ke glazbe, la?nih veli?ina, sveop?eg marketinga... prolaze i da ljudi ponovno po?inju ?ivjeti ?ivot na jedan novi stari na?in, prirodniji, iskreniji, ?ivot vi?e satkan od

INTERVJU dobro osje?am. Na sebe u svemu tomu gledam kao marginalnog umjetnika ?tovi?e kao propalog umjetnika jer ne ?ivim u toj nekoj iluziji da sam ja sada neki veliki umjetnik, neki veliki stvaratelj. Ne ?elim ?ivjeti u toj iluziji. Ne ?elim biti u tome. ?elim biti to ?to jesam, glazbenik koji radi u ?koli, vodi orkestar im ima country bend. Osje?am se jako dobro nakon ?to smo snimili taj album. Za?to? Jednostavno zato ?to sam ne?to napravio. Znam, osje?am, da sam napravio ne?to ?to vrijedi. Potvr?uju mi to i oni koji su album ?uli. Je li cou n t r y glazba jedin i n a?in da se t o isk a?e? Ne, tu je i Gradski komorni orkestar koji vodim. S tim sam orkestrom ve? radio mnoge dobre stvari. Imam nove planove i projekte. Volim planove i projekte. Volim izazove. Ne volim, ne mogu ?ivjeti ?ivot bez izazova, bez cilja, bez stvaranja. Da i s Gradskim orkestrom imam neke lude planove. Sve me to dr?i. Ne znam, umro bih kada bih bio prisiljen ?ivjeti druk?ije. Eto, zato sve to radim. Zato postoji Horse?s Back, zato postoji taj ?ibenski country album snimljen Ga?elezima. Zadovoljan sam. Lipo mi je. To grije. To je ta ?ivotna esencija. Probudi? se ujutro zadovoljan ?to si ne?to stvorio i sretan ?to ima? nove planove ideje i projekte, ?to si u nekoj ?ivotnoj pozitivi, ?to ima? tu neku pozitivnu emotivnu tenziju. Uostalom, ne?to ostaje iza nas. Ostavlja se neki trag. M o?e li se u ?iben ik u ?ivjet i cou n t r y i m o?e li u cou n t r y glazba ?ivjet i u ?iben ik u ? Ne mo?e, a u to sam siguran. Ne mo?e zbog na?eg stila ?ivota. Country je stil ?ivota, a na? je stil ?ivota druk?iji. U ?ibeniku, mislim da ne?u pogrije?iti ako to ka?em, osim nas okupljenih u bendu, nitko ne ?ivi coutry ?ivotom. Ja osobno doslovno ?ivim country, brz, dinami?an, tipi?no ameri?ki ?ivot. Imam country bend, radim u glazbenoj ?koli i vodim orkestar. ?ivim a la neki Amerikanac u New Yorku. Ako ne ?ivi? country ?ivot, po mom iskustvu i mi?ljenju, ne mo?e? ni svirati country pa ni u?ivati u toj glazbi tako da se u nju zaljubi?, da se uz nju ve?e? i prihvati? kao svoju. Analogno tomu, ne mo?e? svirati ni dalmatinsku glazbu ako ne ?ivi?, ako ne di?e? taj dalmatinski stil ?ivota.

krvi i mesa, a manje virtualan, manje otu?en. Glazbeno oli?enje takvog ?ivota upravo je country glazba. Ona je njegov odraz. ?ive?i country zapravo pru?am otpor onakvom malogra?anskom ?ivotu kakav ne ?elim ?ivjeti. Kada ne budem imao alternativu, pa barem i onu koju sam stvaram, oti?i ?u odavde, oti?i ?u iz svake sredine koja me gu?i i ne pru?a mi mogu?nost da ?ivim, radim i stvaramonako kako ?elim, onako kako osje?am da je dobro. Album Blue Moon of Kentucky je izravni odraz mog osobnog country stila ?ivota. Imao sam sre?u ?to sam u ?ibeniku na?ao ljude koji di?u sli?no. Poticao sam ih i gurao. ?elio sam da se sviraju?i tu glazbu osje?aju dobro kao ?to se ja

COUN TRY JE TOTALN O IN Ipak , post ojan je ben daHorse?s Backi pojava albu m aBlue Moon of Kentucky, pok azu ju da i u ?iben ik u post oji bar em n u k leu s cou n t r y glazbe i cou n t r y st ila ?ivot a? Horse?s Back se profilirao kao country bend. Jednostavno smo se na?li u toj glazbi. Ekipa smo koja voli country glazbu. Za razliku od Hrvatske, a o ?ibeniku da i ne govorim, country glazba je u svijetu jako popularna i ima nevjerojatno ?iroku publiku. Broj ljubitelja country glazbe u svijetu je zapanjuju?i. Country je totalno in. Prerastao je u pokret i dogodilo se ne?to neobi?no. Ta glazba, nastala iz tradicionalnih elemenata narodne glazbe europskih doseljenika u Ameriku koja korijene ima u folklornoj glazbi ameri?kog juga za koju je u po?etku bio uvrije?en naziv hillbilly music, dakle u slobodnom prijevodu selja?ka glazba, a kasnije country music ili seoska glazba, danas se svira u urbanim sredinama. To je postao novi svjetski trend. Mi smo se uklju?ili u taj trend, a bend Horse?s Back i album kojeg smo izdali po tomu su kulturni projekti. Za?u ?u je, da t ak o k a?em o, u k azan je albu m a k ak av je Blue Moon of Kentucky u pr avo u ?iben ik u k oji, ?in i n am se, n em an ik ak ve pr edispozicije za ost var en je t ak vog glazben og pr ojek t a? Tako ne?to vrlo je te?ko stvoriti u ?ibeniku ne samo zato ?to jo? nismo ni na marginama svjetskih trendova, nego i zbog zahtjevnosti izvedbe country glazbe. Ona se mo?e doimati jednostavnom, ali je nije ni malo lako svirati. Country osim toga zahtijeva i specifi?ne glazbene instrumente pa i specifi?nu vokalnu izvrsnost i vje?tinu. Kod nas su u country, osim mene, do sr?i u?li Sar a Lovr i? Capar in, kao pjeva?ica i M ar io Jak eli?, vokal i gitarist. U ?ibeniku nitko nije ni blizu countryja.

aran?manima i na?im tuma?enjem country glazbenih obrazaca. Specifi?nost na?e interpretacije su guda?i koje samo nasnimavali. Dodali smo i goste, Lovru na ?elu i Nikolinu na flauti i sve smo odsvirali i snimili na svoj na?in. To je legitiman umjetni?ki pristup posebno u countryju u kojem ne postoje dvije identi?ne grupe ili dva identi?na vokala zato ?to u svoje i tu?e pjesme svatko unosi svoju osobnost, svoje emocije pa i svoje glazbeno umije?e. U na?em slu?aju mi smo u to unijeli svoje specifi?ne boje glasova, na?e vi?eglasno pjevanje, svoje glazbeno ?itanje country standarda. Tako smo dobili drugu boju zvuka, a neke smo aran?mane i potpuno izmijenili pa smo nekim pjesmama koje nisu country dali country habitus. To smo podvukli na?om, hrvatskom pjesmom Dva Bracanina, odsviranom kao ?istokrvni country. Ona zatvara album.

Kak o su izabr an e pjesm e za albu m ? Je li post ojao n ek i k r it er ij? Pjesme su birali ?lanovi benda prema osobnim afinitetima. Me?u tim pjesmama koje volimo i koje znamo svirati i pjevati napravili smo selekciju i stvorili album country standarda koje izvodimo na svoj na?in, s infiltriranim na?im

INTERVJU M ADE IN GA?ELEZE Albu m je dak le plod va?eg zan im an ja pa i zalju bljen ost i u cou n t r y glazbu ? Na?a ekipa svirala za vlastiti gu?t, ali album ne bismo mogli snimiti bez Tonija koji savr?eno poznaje tu glazbu i ima golemo me?unarodno iskustvo. Svirao je s vrsnim njema?kim i ameri?kim glazbenicima, a ovladao je i specifi?nim na?inima i tehnikama snimanja. Kada smo se pojavili s idejom albuma on je to s veseljem prihvatio, ali je odmah dao do znanja da na?i uraci ne?e iza?i iz njegovog studija u Ga?elezima sve dok to ne bude zdrav i zreo ameri?ki proizvod. Mi smo u taj projekt u?li entuzijasti?no. Toni nas je natjerao da sko?imo vi?e nego ?to smo bili svjesni da mo?emo sko?iti. Jako sam zadovoljan albumom. Netko ?e mo?da re?i, da ali to su ipak cover verzije country standarda, me?utim iako sviramo tu?e pjesme dali smo im vlastiti pe?at. Unijeli smo u sve sebe, svoje emocije pa i hrabrost. Hr abr ost ? Da, hrabrost je recimo da Sara Lovri? Caparin pjeva Ghost Riders In The Sky, hrabrost je na?a

country verzija hita Runaway Del Sh an n on a pa i novo tuma?enje bezvremene pjesme Paula Simonea Bridge Over Troubled Water. Tra?io sam, ali nisam uspio na?i ni jednu ?ensku izvedbu pjesme Ghost Riders In The Sky koju je svojim glasom obilje?io i zabetonirao Joh n n y Cash .To jednostavno nije, da tako ka?em, ?enska pjesma, ali Sara ima tu posebnu, tamnu, ?udnu boju glasa pa smo pomislili, dobro, a za?to ne bi ?ena otpjevala Ghost Riders In The Sky? Poku?ali smo i ispalo je odli?no, a svega toga ne bi bilo da nije bilo te neke kemije me?u nama. Bez te kemije, nazovimo to i ljubavlju ako ho?ete, bez me?usobnog razumijevanja ni?eg ne bi bilo. Puno je tu ?elje i emocija. Nadam se da se to ?uje. Da se osjeti. Dao sam za taj projekt sve od sebe. U?ao sam u njega do boli. Sar a, pozn at a pr ije svega k ao lik ovn a u m jet n ica i vr sn a scen ogr af k in ja, n a albu m u Blue Moon of Kentucky ot k r iva se k ao izvr sn a pjeva?ica? Sara godinama pjeva. Ona je bogom dana pjeva?ica. Ima specifi?nu boju glasa idealnu za western swing. Mariov glas je tipi?no ju?nja?ki, pravi country, dok Sarin daje druk?iju sliku, vi?e artisti?ku.

EUROPSKA COUN TRY KULTURA Kada se izda albu m t o obi?n o n ije k r aj n ego po?et ak glazben ih pr ojek at a? Namjera nam je album, nakon ?to smo ga ve? poslali u Nashville, poslati i jednoj jakoj njema?koj diskografskoj ku?i specijaliziranoj za country glazbu i country festivalima u Europi. U Njema?koj postoji Pu llm an Cit y, country grad veli?ine Vodica. On je kompletno izgra?en i ure?en u country stilu. Cilj nam je da tamo sviramo. No, nije to jedino mjesto u Europi gdje se svira i njeguje country glazba. Velike festivale takve glazbe imaju ?e?ka, Poljska i mnoge druge europske zemlje. Za?t o cou n t r y n e u spijeva k od n as? Mo?da zato ?to smo mi zemlja bogata folklorom, a mo?da i zbog toga ?to je taj country zvuk i country ikonografija bli?a i prijem?ivija sjevernije od nas. Tamo ljubav prema countryju nije od ju?er. ?esi primjerice imaju brojne odli?ne country bendove i klubove, a ?e?ka je nedavno sve?ano obilje?ila svoje stolje?e country glazbe. ?esi su ve? prihvatili country kao svoju glazbu. Posvojili su je usvojili. Ta vrsta glazbe u velikom dijelu svijeta postala dio kulture. Mnoge zemlje su prihvatile country kao punopravni pravac u vlastitoj glazbenoj umjetnosti kao ?to su prihvatile jazz, blues, rock. e. U Hrvatskoj toga nema. Mi imamo tu na?u legendarnu Plavu travu zaborava. Dva country benda ima Rijeka, Sarah & The Romans i Crooks & Straights, jako dobar bend koji je dobio nagradu kao najbolji country bend u Europi. U Sinju je postojao country band Ljuta ku?a. I to je zapravo sve. Ima jo? nekoliko bendova, ali to nije country to je vi?e americana.

Na? album zvu?i ameri?ki. Mislim da smo uspjeli posti?i taj country timbar i da se mo?e prepoznati da nismo Amerikanci samo po naglascima iako Mario zvu?i ba? autenti?no ju?nja?ki. Stvorili smo pravi, autenti?ni ameri?ki country proizvod, ali na svoj na?in i ne odri?u?i se sebe i svog autorskog pristupa interpretaciji. To nam je bio i cilj. Nismo ?eljeli napraviti neku mje?avinu kakve se kod nas rade. ?eljeli smo rasni country album i uspjeli smo u tom naumu. To n ije bilo lak o post i?i, pogot ovo n e ovdje, u ?iben ik u ? Country, kao i svaka glazbena forma, ima svoje zakone koje se mora po?tivati da bi to bio country. On ima svoje skale, akorde, harme, stil... svoje glazbene instrumente uklju?uju?i i posebnu vrstu violine... ima svoje tehnike sviranja. Bez svega toga, ma koliko glazbenici bili dobro, ma koliko voljeli country ono ?to sviraju ne?e biti dobro. Kada smo po?eli raditi u studiju u Ga?elezima odmah se pokazalo da

AUTEN TI?N I AM ERI?KI PROIZVOD IZ ?IBEN IKA M o?e li va? albu m bit i n ajava po?et k a pr om jen e st ava pr em a cou n t r y glazbi i cou n t r y n a?in u ?ivot a u ?iben ik u , Dalm aciji, Hr vat sk oj...?

INTERVJU diskografija ve? godinama mrtva i da ?e umrijeti. Izumrijet ?e i zbog novih medija koji op?enito gu?e diskografiju, ali prije svega zbog fokusiranosti samo na profit. Izgubili su kriterije, izgubili su senzibilitet za otkrivanje novog, ne ?ele i?i naprijed, igraju samo na sigurno pa makar to bilo i najprizemnije podila?enje dijelu publike zbog profita. Na? projekt, poput mnogih drugih, nije prepoznat. Bolje re?eno odba?en je jer se procijenilo da ne?e donijeti profit.

recimo sa standardnom violinom ne?emo ni krenuti prema cilju. Zato sam, da bi dobili taj autenti?ni zvuk, iz New Yorka nabavio f iddle violinu s ?eli?nim ?icama. No, nije dovoljno samo imati fiddle violinu. Ako ?eli? da te ozbiljno shvate mora? u to biti duboko uronjen i sviraju?i dokazati ne samo da ima? potrebnu tehniku nego i da razumije? bit te glazbe. Pr ojek t je vr lo t em eljit i ozbiljan . Je li m u t o m an a ili vr lin a u odn osu n a n ek e pr et post avljen e ciljeve pa i svr h u ? Na?i ljudi te?ko prihva?aju serioznije projekte. Nije rije? samo o slu?ateljima, o ljubiteljima, da tako ka?em konzumentima glazbe. Na? projekt koji je zreo, zaokru?en, ali druk?iji i k tome seriozniji ne prolazi lako. To nas ne iznena?uje. Osobno nisam imao nikakvih iluzija, ali to nije bitno.

DISKOGRAFSKA DIKTATURA PROFITA Disk ogr af sk e k u ?e, iak o st e im don ijeli pot pu n o got ov pr oizvod s ?ijim izdavan jem n e bi im ali n ik ak vih u lazn ih t r o?k ova, n isu ?eljele bit i n ak ladn ici albu m a Blue Moon of Kentucky. Kak o st e t o do?ivjeli? Radio sam u diskografiji i znam kako ta bran?a funkcionira. Dugo tvrdim da je hrvatska

Ali albu m je ipak u gledao svjet lo dan a? Izdali smo ga sami. ?tovi?e ja sam ga izdao na svoje ime i sretan sam zbog toga. Imali smo sre?u s Lasanom. Em ima izvrstan studio, em je fan country glazbe, em je za njega bio izazov to ?to radimo, a ?ini mi se da je bio i sretan ?to ima priliku raditi na jednom takvom projektu. Za nas je on bogom dan jer da smo snimali u nekom drugom studiju u kojeg nismo mogli u?i kad po?elimo, u kojem bi imali limitirane termine,a ne punu slobodu i neograni?eno vrijeme za rad, sigurno ne bi snimili na? album. Im at e am biciozan pr ojek t k oji je u svjet sk om t r en du , n ast ao je u jedn oj m aloj sr edin i od k oje se t ak o n e?t o n ije o?ek ivalo, a n it k o za n jega n e m ar i. Boli li t o? Moram priznati onako intimno da me to i ne dira previ?e. Va?nije su mi reakcije prijatelja, njihova podr?ka pa i pohvale. Uz to moram biti i realan. Mi u Hrvatskoj jo? nemamo publiku za country.

DA BI USPIO I N E?TO POSTIGAO M ORA? OTI?I IZ ?IBEN IKA ?iben ik je m ali gr ad, a ipak je, bar em u glazbi, st aln o u vr h u . Im a n evjer ojat an br oj t alen t ir an ih glazben ik a, st aln o se r a?a n e?t o n ovo... or igin aln o... ?ibenik je grad koji ima talente. Ima to ne?to ?to nema ni jedan drugi grad u Hrvatskoj. ?ibenik je rasadnik talenata. U ?ibeniku se uvijek ne?to ra?a, stvara, ali bez obzira na vrijednost projekata i dar utkan u njih pa silni rad na takvim projektima, te?ko da ?e od njih

mora? poput mene ostati ovdje i zadovoljiti se projektima za svoju du?u ne o?ekuju?i od njih da ?e biti shva?eni, slavljeni ili materijalno nagra?eni.

Hor se?s Back Sara Lovri?Caparin vokal ikada ne?to biti. Takva nam je sudbina. Po strani smo, maleni smo... Da bi se uspjelo mora se oti?i na sjever koji te talente zna prepoznati, kupiti, afirmirati, proslaviti. ?ibenik je kao nekakva endemi?na pojava s tim svojim silnim talentima koji naviru kao iz nekog nepresu?nog vrela i to posebno u glazbi. Ne znam ni jedan drugi grad, uklju?uju?i i gradove puno ve?e od ?ibenika koji imaju ve?i broj odli?nih pjeva?a i vrsnih glazbenika u svim glazbenim sferama. Na ?alost, da bi uspio, da bi s tim darom ne?to postiglo mora? iz ?ibenika oti?i. Ne bi bilo ni Arsena, ni Vice, ni Dra?ena ni drugih na?ih proslavljenih umjetnika, sporta?a, znanstvenika da nisu oti?li iz ?ibenika. Izbor je jednostavan; ili mora? oti?i da bi tvoj talent imao smisla, ili

Mario Jakeli?, gitare, vokal Vladim ir Markov?i? bas Tom e Ercegovi? bubnjevi Jure Celi?, fiddle violina

Glazbena skupina Horse?s Back nastala je 2010. godine. U po?etku bio je to dje?ji orkestar koji je funkcionirao kao svojevrsni mediteranski big band. Njegovi ?lanovi bili su u?enici Glazben e ?k ole Ivan a Lu k a?i?a, a kada su odrasli, kada su oti?li iz ?ibenika zbog ?kolovanja ili su zapo?eli solo karijere, orkestar je privukao starije i iskusnije glazbenike. Do?li su Dr a?en M ar k ovi?, klavijaturist i harmonika? u kultnom ?ibenskom bendu Dok AnalogX, gitarist Br an e Ar alica, profesorica violine Nat a?a Pu ?i?, mandolinist Josip Vu k elja, violinistice M ar t in a Radn i?, gitarist An t e Papak , basist Ivan Gu lin , saksofonist Kr e?im ir Bar in i ?etiri pjeva?ice; An am ar ija ?k u gor , Ivan a Ga?an in , Iva Lak o? ?on ja i Sar a Lovr i?-Capar in . Bio je to Horse?s back 2 koji se okupio 2014. godine s ve? tada jasnom vizijom glazbe koju ?eli svirati i stvarati. Tada je najavljen i album autorskih obrada country standarda koji su kona?no snimiliHorse?s Back, uvjetno re?eno 3, Sar a Lovr i? Capar in, vokal, M ar io Jak eli?, elektri?ne i akusti?ne gitare i prate?i vokal, Vladim ir M ar k ov?i?, bas, Tom e Er cegovi?, bubnjevi i Ju r e Celi?, fiddle violina, vola i prate?i vokal. Album je objavljen zadnjih dana2019. godine pod etiketom Ju r e Celi? koja jam?i podrijetlo i kakvo?u proizvoda. Gost u ju ?i glazben ici n a albu m u Blue Moon of Kentucky: An t e Ton i Lasan , klavir, Nik olin a Kapit an ovi?, flauta, M at ej Vu k i?, truba, Lovr o Tu n u k ovi?, ?elo, M ir o Vu ?en ovi?, bend?o i ?aljk o ?im ac, vokal.

KULTURA SJE?ANJA ?iben?anka Neva ?iki? Baranovi?, pjesnikinja, slikarica, glumica, kiparica torti, kraljica ?ibenskih ma?kara, karnevala i pokladnih povorki

M o?e ok o m en e sv e gor t j a i ? en k r oz ot u v at r u i pen san , k ak o se l i pe boj e m i ?aj u u n j oj , k ak o ?u i m et n i t u ok o, u ?k at u l u za posl i ?ibenik je oduvijek bio neiscrpno vrelo darovitih, kreativnih ljudi koji su ga takvog kakav ve? jest duboko i istinski voljeli. Me?u njima , svojom bezgrani?nom ljubavlju, zanosom i stvarala?tvom kojim ga je pro?ela posebno mjesto zauzima Neva ?ik i? Bar an ovi?, pjesnikinja, slikarica, spisateljica, bri?na ?uvarica ?ibenske ba?tine, ?ena neiscrpnog dara i volje koja je cijeli ?ivot neumorno svom ?ibeniku darivala sebe. Umrla je prerano, u cvijetu stvarala?ke mladosti u 76. godini prije ?etiri godine. Puno je razloga zbog kojih ta dinami?na, duhovita i svestrano darovita ?ena ne mo?e biti zaboravljena, a jo? je vi?e prilika i povoda da je se sjeti i istakne kao uzor ?iben?anke sa ?ibenskom du?om koja je ?ivjela i postojala za ?ibenik.

Neva ?iben ?an k a, slikala je, pisala je pjesme i igrokaze, glumila je, svirala je, pokretala i poticala, a bila je osniva?ica vrijednih ?uvarica ?ibenskih obi?aja, tradicije i ba?tine ?ibenskih ?u?tina. I u svemu tomu bila je ba? onako po ?ibenski samouka. Mo?da najbolja prigoda da se u ?ibenskoj ku?i Kulture sje?anja, barem intimno slavi spomen na nju vrijeme je karnevala jer, priznat ?e te, za svakoga tko barem ne?to zna o ?ibenskim u?ancama, Neva je sinonim za ?ibenske poklade, ma?kare i karnevale. Upravo je ona sa skupinom istomi?ljenika obnovila tradiciju ma?kara i

karnevalskih povorki ukazuju?i se kao dostojna nasljednica velikih povijesnih ?ibenskih me?tara kakvi su bili An t e Fr u a ili Zvon k o Rak am ar i? u zlatnim godinama ?ibenskih karnevala prije stotinjak godina. Neva nije samo obnovila tradicija ma?kara i pokladnih povorki kroz grad. Ona je godinama pisala scenarije pokladnih priredbi, kreirala Krnju, pisala dramolete su?enja Krnji pro?ete fetivim ?ibenskim humorom, osmi?ljavala teme, izra?ivala maske i kona?no poput prave kraljice karnevala osobno predvodila ma?karane povorke.

KULTURA SJE?ANJA manji dio onoga ?to ostavila kada je oti?la, da bi ostala. Sa?uvala je ?ak i svoje djetinje i djevoja?ke spomenare u koje su se upisali mnogi danas poznati ?iben?ani i ?iben?anke iz njezine generacije koje je uspijevala natjerati da o sebi, svom ?ivotu, bli?njima, ?eljama, strahovima i snovima pi?u, iskreno i kreativno, ali i duhovito, smije?no pa i ba? po?benski, sarkati?no. Danas su ti spomenari, svi te bilje?nice gusto ispisanih stranica uklju?uju?i i unutarnje strane korica koje je sama oslikavala, svi ti rokovnici i papiri, dragocjena ba?tina koja ?uva spomen na ?ibenik kakav je bio, to?nije re?eno na ?ibenik kakav bi trebao biti. -Na?a m ajk a n ik ada n ije m ir ovala, pri?aju nam Ivana i Franka, i cijeli je ?ivot bezbr oj

A ma?kare su samo vrh ledenog brijega svega onoga ?to je u ?ibeniku i za ?ibenik radila i to uvijek entuzijasti?ki i volonterski. Svoj je kreativni, umjetni?ki pe?at stavljala na puno toga pa je ?ak svojim najmilijima, kada bi im ne?to poslala u ?kartocu obaveznu napisala stih ili lijepu poruku punu ljubavi i oplemenjuju?ih ?ivotnih sokova. Kada je zauvijek oti?la iz ?ibenika da bi u njemu zauvijek ostala, netko je za nju napisao da je bila prava du?a ?ibenika, a njezine k?eri Ivan a i Fr an k a i danas je zovu svojom institucijom ljubavi. Na pokladnim ozra?jem inspirirani razgovor o Nevi, Ivana i Franka donijele su brdo albuma s fotografijama, dvadesetak bilje?nica i rokovnika u koje je ona zapisivala sve ?to je stvarala, ali i sve ?to je radila, a i to je, reko?e nam samo

st var i r adila odjedn om . U k u h in ji je por ed ?pak er a u vijek st ajao ?t af elaj da bi m ogla slik at i dok k u h a i u vijek je pr i r u ci im ala bilje?n icu da bi m ogla zapisat i svoje m isli, st ih ove i ideje. Ak o joj bilje?n ica n ije bila n a doh vat pisala je n a pr vo ?t o bi joj palo pod r u k u , a pr im alo je t r ag olovk e, salvet e, ?k ar t oce, k over t e, n a st r an ice t elef on sk og im en ik e dok je r azgovar ala s n ek im t elef on om . U jedn oj bi r u ci dr ?at i k u h a?u , a u dr u goj pin el i slik ala bi dok k u h a, r ade?i oboje s ist im ?ar om , st var ala?k im zan osom i lju bavlju . Zapin jali sm o za t aj n jen ?t af elaj. Zn ao je i past i. Bilo je lju t n je. Ot ac je gr in t ao i pr igovar ao ?t o ga n e odn ese u sobu i t am o u m ir u slik a, a on a bi se n a t o st r a?n o u vr ijedila pa i r asplak ala jer bi joj, k ak o je

KULTURA SJE?ANJA

govor ila, ?ivot ot i?a u sobu . Spavala je vr lo m alo i t o n ik ad n or m aln o u k r evet u , n ego u vijek u polu sjede?i, a por ed n je n je su u vijek bili n jen i papir i i olovk e. Bila bi st r a?n o n esr et n a k ada bi je iz t og n jen og sn a pr en u la m isao, st ih , pjesm a, ideja... a n ije t o m ogla odm ah zapisat i. A u svem u t om u n joj je ?iben ik bio u vijek pr vi u m islim a. No, ta prava, fetiva, istinska ?iben?anka Neva Baranovi? zapravo nije ro?ena ?iben?anka. Igrom slu?aja rodila u Herceg Novom u Crnoj Gori, tamo gdje je njen otac bio na slu?bi. Ni njeni roditelji nisu korijenski ?iben?ani. Porijeklom su s otoka Murtera. Njen otac je Murterin, a majka Betinka. Obitelji su im bile dobrostoje?e ?to se da zaklju?iti i po i izvrsnim luksuznim fotografijama ne samo majke i oca

nego ?ak i prabake i pradjeda s krajem pro?log stolje?a. Nevi su i majka i otac bili, svatko na svoj na?in umjetni?ki nadareni. OtacIvica, vrstan strojar na podmornicama u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, izra?ivao je posebne mekete brodova, a majka je pisala pjesme. Po onoj narodnoj koja ka?e da ne pada iver daleko od stabla i Nevin brat, poznati ?ibenski informati?ar Dalibor ?ik i?, izvr st an je slik ar , a i pisan je m u ide od r u k e. Neva je odrasla su u srcu ?ibenika, u Usko?koj ulici, jer su njeni roditelji ubrzo nakon njenog ro?enja doselili u ?ibenik. Prvi susjedi njenoj obitelji bili isto tako kreativna i mnogobrojna obitelj Lovr i?-Capar in te obitelj Parat pa su im djeca odrastala zajedno. Uvijek je govorila kako je imala predivno djetinjstvo, a ?iben?ani se s odu?evljenjem jo? uvijek sje?aju kako je kao djevojka plijenila pa?nju svojom ?enstveno??u, ?arom i posebno??u. Zavr?iv?i gimnaziju zaposlila se najprije kao slu?benica uhotelskom poduze?u Rivijeri, a kasnije u ?ibenki. Od studiranja stranih jezika, ?to joj je bila ?elja, odustala je zbog ljubavi. Zaljubila se, doslovno do u?iju, u Ivicu Bar an ovi?ai ta ju je ljubav grijala do kraja ?ivota. Njen Ive je, ka?u Ivana i Franka, uvijek bio njezina inspiracija - muza. Taj fetivi, tvrdi ?iben?anin nikad nije do kraja pokazivao svoje osje?aje prema njoj, ali je, kada je ona umrla,

vrlo brzo oti?ao za njom jer bez nje nije ?elio ?ivjeti. Svoj umjetni?ki dar najprije je po?ela iskazivati kroz slikarstvo. Slikala je tehnikama ulja na platnu, privla?io ju je akvarel, a oslikavala je i svilu. Slikarstvo nikada ni od koga nije u?ila. Nije i?la ni na te?ajeve slikanja. Bila je samouka i sve je svladala sama. Kao slikarica bila je vrlo bliska jedino sa ?ibenskim slikarom amaterom Ist ok om Fr an i?evi?em s kojim je razmjenjivala iskustva i dijelila savjete. Najbolje radove iz svog slikarskog opusa dva je puta izlagala. Slike s motivima pokazala je na svojoj prvoj izlo?bi

1983. godine, a svoje dalmatinske pejza?e izlo?ila je 1989. godine. Njeni lirski motivi kao da su bili preto?eni iz glazbe za koju je bila vezana od najranijeg djetinjstva. Svirala je harmoniku koju je u?ila kod ?asnih sestara. -Na?a m ajk a bila je jak o m u zik aln a i im ala je pot r ebu izr azit i se i k r oz glazbu , ka?e Ivana, ali iak o je zn ala je n ot est aln o m e je t jer ala da joj ja n ot n o zapisu jem pjesm e k ada bi n a r adiju ?u la n ek u pjesm u k oja joj se svi?ala. To m i je pon ek ada i?lo za ?ivce pa sam je zn ala i odbit i. Ali bila je u por n a i u vijek je dobila on o ?t o je ?eljela. A ?eljela je da i

stvarala ?ak i vi?e nego prije, a svoju ljubav prema ?ibeniku, ?ibenskim obi?ajima, tradiciji i ba?tini preto?ila je, kao jedna od osniva?ica, u ?ibensku umirovljeni?ku umjetni?ku udrugu Providencau kojoj je kreativno procvjetala kao

n jen a djeca bu du m u zik aln a pa n am je k u pila k lavir . Kasnije je, nakon slikarstva, s velikim ?arom i stvarala?kim porivom zaronila u poeziju. Bila je vrlo plodna pjesnikinja. Objavila je dvije zbirke, Neke lipe ri?i 2005. godine i Jednostavno te volim 2010. godine u kojoj su sabrane njene pjesme posve?ene samo ?ibeniku. No u rokovnicima koje su njezine k?eri prona?le zapisano je jo? stotine njezinih pjesama o ?ibeniku, ljubavi i ?ibenskim obi?ajima... Ni u mirovini nije mirovala, naprotiv, radila je i

pisac tekstova za njihove kazali?ne predstave, redateljica, scenografkinja i, naravno, glumica. Na scenu je postavila predstave Vje?be iliti gimnastika i Na via?u, a nedovr?ena je ostala tre?a pod nazivom Lipo li je ?akulati. ?lanice Providence, doznajemo, imaju ?elju da je, njoj u ?ast, odigraju. Neumorna Neva ku?ala se i kao glumica u ?ibenskom kazali?tu. Sedamdesetih godina pro?log stolje?a igrala je u sjajnoj kazali?noj predstavi Ni u moru mire, ni u ljubavi vireu kojoj se iskazala ulogama Marie i Pa?kvaline. Imala je i jednu zapa?enu televizijsku ulogu. Glumila je ?asnu sestru televizijskoj seriji Loza koja je snimana na Zlarinu. Pamti je se i kao M ar u Lavan der u u predstavi Konffju?un u getu, Ik a?u u Hidrocentrali u suhom dolu i M ar u M i? olit i Kr aljicu Ger t r eu du u Hamletu u selu Mrdu?a Donja. -Sve je t o lipo, ali posebn a su pr i?a n a?a m am a Neva i ?iben sk e m a?k ar e. Uvijek je spom in jala k ak ve su n ek ada bile t e slavn e ?iben sk e m a?k ar e, k ak ve su bile k ada je on a bila m lada. Sje?ala se k ak o je povor k a k r et ala iz Su n ar i?a dvor a i i?la k r oz gr ad, k ak o su u n joj bili m a?t ovit i k ost im i i k ak o

su se ?iben ?an i s lju bavlju i m a?k ar ali. Pon esen a t im

veseljem lijepim

u spom en am a u z jo? n ek olik o svojih pok ladn ih ist om i?ljen ik a, m e?u k ojim a je bio i dr . Vin k o Bat in ica, osn ovala je n ajpr ije dr u gu Svet i M ih ovil, a k asn ije Ar lek in t e 1998. godin e obn ovila t r adiciju pok lada i k ar n evalsk ih povor k i. Bila je sva u t om e. Gor jela je za m a?k ar e, pri?a nam Franka i pokazuje skice i nacrte Nevinih ma?tovitih Krnja koje je ona pretvarala u osebujna umjetni?ka djela. Za Krnju personaliziranom u liku Turista dobila je i nacionalnu nagradu na koju je bila jako ponosna. -Sa?u vala je sve t ek st ove k oje je pisala k ao opt u ?n ice Kr n ji i ?it ala ih s balk on a ?iben sk og k azali?t a, n aj?e??e s pok ojn im Jo?k om Sim sigom . Ti su t ek st ovi bili vr lo ak t u aln i, pr on icljivi i du h ovit i. Uz jedan od n jih n apisala je opask u ; Nije lak o ovo pisat i jer m or abit i sm i?n o i ist in it o, a da se n ik o n e

u vr idi, nastavlja Franka. Neva Baranovi? je zbog o?uvanja ?ibenske ba?tine koja ju je stalno inspirirala, bila i me?u osniva?icama ?ibenskih ?u?tina koje su dobile

ime po njenoj pjesmi ?u?tina je ?enu ?inila ?enom, curu curom. I svega je moglo falit, ali ?u?tina nikad. Malo je poznato da Neva nije mirovala niti kada se zbog napada neprijatelja na ?ibenik tijekom Domovinskog rata s obitelji sklonila u ?abori?. Tamo je u sred ratnog pakla osnovala vedri i veseli Dje?ji f est ival. Za taj je festival napravila sve ?to je trebalo - scenarij, pjesme, scenu i sve ostalo da bi mogao biti odr?an. ?abori?ani je i danas zbog tog festivala slave kao svoju heroinu. Ali, takva je bila neva. Funkcionirala je kao kreativni reaktor neiscrpne stvarala?ke energije, a njena je darovitost odu?evljavala i izazivala ushit ?ak i tamo gdje je se ne bi

o?ekivalo, recimo na tortama! Njezine originalne tematske torte bila su prava umjetni?ka djela i primjeri vrhunske slasti?arske vje?tine kakve se ne bi postidjeli ni kipari koji rade u drvu ili kamenu. Napravila je 400 originalnih, umjetni?ki oblikovanih torti. Svjesna da su slasne torte umjetni?ka djela s najkra?im rokom trajanja zbog svima razumljivih razloga, svaku je fotografirala i pohranila u posebni album. Te njene torte izgledaju fenomenalno, a neke su i prava remek djela umjetni?ke provokacije jer su oblikovane od (slatkih!) feta sira i pr?uta i ukra?ene maslinama, a sve je oblikovano tako uvjerljivo da je te?ko povjerovati da je rije? o

kola?u, a ne o tradicionalnom pijatu sira i pr?uta. Druge pak torte izgledaju kao rasko?ni buketi cvije?a, a upravo nevjerojatno su lijepe torte koje izgledaju kao hrpa raznovrsnih ?koljki netom izva?enih iz mora. ?to je najzanimljivije Neva je te torte radila radila prema receptima i tehnikama koje je sama osmislila. -Njen e su t or t e bile legen dar n e, a za jedn u je vezan a i an egdot a o ?iben sk om bisk u pu u m ir u An t i Ivasu . Neva je n apr avila t or t u sk u p k at oli?k e m lade?i pod n azivom Zaveslaj na pu?inu k oji je odr ?an u ?iben ik u . Tor t a je bila u oblik u br oda k oji plovi pr em a pu ?in i i n osi pr edivn u du h ovn u por u k u , a bila je t ak o dobr a da ju je t ada?n ji bisk u p An t e Ivas zam r zn u i k asn ije je godin am a svim a pok azivao. Neva je i in a?e n ast ojala

t or t e je pr ilago?avat i zn a?ajk am a osoba k oje su ih n ar u ?ivale ili doga?ajim a k oje su u veli?avale. Te su t or t e, osim ?t o su bile u k u sn e, u vijek bile oplem en jen e i izr avn im ili m et af or i?n im por u k am a, a bile su t ak o r ealist i?n e da su se svi ?u dili. To je jedn ost avn o bila on a. U sve ?t o je r adila u n osila je sebe i t u svoju u m jet n i?k u n ot u .

Bila je jedn ost avn o posebn a. Jedn a jedin a. Jak o je dr ?ala i do ?iben sk og govor a. Vr ijedn o je zapisivala sve st ar e i au t en t i?n e ?iben sk e r ije?i k oje bi dozn ala. Zn ala je st at i i pr i?at i i s n a?im ?iben sk im or i?in alim a i u vijek m i je govor ila da n ik ad n e zn a? k oju st ar u ?iben sk u r i? m o?e? od n jih ?u t i. Svi su joj lju di bili jedn ak i i dr agi. Za n ju n isu

post ojale, u t om sm islu , n i n acije, n i r ase, sje?a se Franka svoje majke Neve ?ije su k?eri uvjerene da je njezin duh jo? uvijek s njima, da ih ona zaista promatra s neba i da nije bila tek pjesni?ka figura kada je u svojoj pjesmi Duga napisala da ?e ih ona i kada ode s ovog svijeta ?uvati kroz kapi ki?e. Rekli bismo, ?uvat ?e i svoje k?eri i svoj voljeni ?ibenik jer su, kada je umrla, nad njim zasjale dvije duge...

GASTRO BA?TINA

?ibenskoj pokladnoj salati ne treba kruha, al ako neko uz nju i kruh po?eli nek mu je u slast jer je i s kruhom dobra ki kruv.

TRADICION ALN OM POKLADN OM

SALATOM OD TVRDO KUHAN IH JA JA, TELE?EG PE?EN JA, KUHAN OG VOLOVSKOG JEZIKA, SLAN IH SRDELA I KAPARA N A KARN EVALSKOM PLESU 1936. GODIN E U HOTELU KRKA, ?IBEN ?AN I SLAVILI ODLAZAK SVOJIH VESLA?A N A

OLIM PIJADU U BERLIN ?IBENIK, 26 velja?e 1936. - ?iben?ani su se ju?er kona?no oprostili sa pokladama po tradicionalnom obi?aju, ali s vidnim nedostatkom nekada?njih ?aljivih atrakcija, velikog broja ma?kara i ostalog. U ?ibeniku kao nikada do ove godine nije bilo uobi?ajenog karnevalskog raspolo?enja, koje se kod gra?anstva i ma?kara znalo pretvoriti osobito na pokladni utorak, u delirij smijeha i odu?evljenja. Svega toga ni ju?er, ni prekju?er na zadnji pokladni ponedjeljak nije bilo. Sve kao da je uslijed pritiska krize prepu?teno zaboravu. Ju?er poslije podne ve? zarana je po svim gradskim objektima vrvjelo mno?tvo svijeta, da se pri pojavi rijetkih ma?kara na?ali i nasmije, ali ma?kare su se samo s vremena na vrijeme i rijetko pojavljivale, i to su bila prete?no djeca obu?ena u dronjke sa maskom na licu. Takova

pojava ma?kara predstavljala je mnogo ve?u razonodu za djecu nego li za odrasle. Vrhunac karnevala predstavljala je pojavaAbesinaca, koje

su prikazivali preobu?eni ?aci svih gradskih srednjih ?kola. Na gradskoj Poljani,st ar ije h r vat sk e ?en e, me?u kojima je bilo i osamdesetogodi?njakinja, igrale su uz pjesmu st ar o t r adicion aln o ?iben sk o n ar odn o k olo. Tada Lon gin a, M ar k et a Pr ?u ?a, Boca i ameri?ki kondukter ?aja kao vodi?i kola predstavljali su na Poljani posebnu atrakciju. Dok su se tako ?iben?ani opra?tali s karnevalom na ulici, dotle su se po mnogim lokalima i plesnim dvoranama odr?avale pokladne zabave, koje su bile brojno posje?ene. Pokladna zabava PS KKrka u hotelu Krka potrajala je sve do zore u nenadma?ivom veselom raspolo?enju. Predsjednik ?ibenske Krke u ostavci dr. M ar k o Ju r aj Dom in is, okru?en od vesla?a, ?lanova i simpatizera uvjerio se jo? jednom, da ?ibenskaKrkabez njegovog predsjednikovanja i aktivnog rada ne mo?e ni da se zamisli. Ples vesla?a Krke otkrio je jo? jednom osje?aje njegovih simpatizera i sugra?ana, koji nastoje da mjesto rasula ?ibenski vesla?ki sport ponovno procvjeta i uzme u?e??a na predstoje?oj Olim pijadi u Ber lin u . To se pokazalo i na sino?njoj zabavi Krke koja je imala vrlo dobar moralni i

materijalni uspjeh. Glavna atrakcija bila je izbor najljep?e krabulje i najljep?e dame. Poslije vi?esatnog natjecanja bila je izabrana za najljep?u krabulju g?ica Sim i?evi?, a kao najljep?a dama g?ica Zlat a Alek si?. Kao i svake godine ?iben?ani su danas na Pepelnicu u velikom broju motornih brodova napravili izlet do obli?nje periferije u Mandalini, pa se se uz ?a?icu vina, komad dobr e pe?en k e oprostili s karnevalom koji je pro?ao u znaku tradicije i krize. Tak o je o k ar n evalu u ?iben ik u 1936. godin e r epor t er split sk og Jadranskog dnevnika. U svom izvje??u spom in je m n oge ?iben sk e pok ladn e obi?aje, pa i t r adicion aln i odlazak ?iben ?an a n a Pepeln icu n a izlet br odovim a u M an dalin u gdje se gu ?t alo u pe?en oj pr aset in i s r a?n ja. Iak o r epor t er ili dopisn ik Jadranskog dnevnika iz ?iben ik a ?ije im e n a ?alost n e zn am o, pot an k o opisu je pok ladn u f e?t u u h ot eluKrkai pok ladn i ples vesla?k og k lu baKrka, on n e spom in je ?t o se t am o jelo i pilo. To je n eobi?n o jer sigu r n o i on gu ?t ao u ?uvenoj ?ibenskoj pokladnoj salati od tele?eg pe?enja, kuhanog volovskog jezika, tvrdo kuhanih jaja, kapara i slanih srdela.

Kako je izgledala ?ibenska pokladna salata koju su nazivali urnebesnom, na ?alost ne znamo. Ne znamo ni to?ne omjere sastojaka, ali bi je ipak bilo mogu?e pripremiti i 84 godine nakon njenog prvog i posljednjeg pisanog spomena. Pokladna salata ima i nemali povijesni zna?aj jer su uz nju (vjerojatno piju?i ?ibenski pjenu?ac!) ?iben?ani proslavili plasman vesla?a Krke na Olim pijadu u Ber lin . Evo r ecept a za ?iben sk u pok ladn u salat u pr em a podacim a iz 1936. godin e: ?etiri tvrdo kuhana jaja treba nagratati nakrupno na grataka? (nije dobro gnje?iti pinjurom nego treba gratati), na ?etiri jaja ide jedna ?lica hladne vode, ?etiri ?lice maslinova ulja i ?etiri ?lice kvasine pa se doda papra i soli po ukusu. S druge strane u ve?u te?u nakida se hladnog tele?eg pe?enja na komade ne ve?e od kocke ?e?era, na fine fete narezani kuhani volovski jezik (kuhan vodi s selenom, karotom, kapulom i lukom kao da je za juhu), tri kuhana krumpira narezana na kocke, ali manje do 1/4 kocke ?e?era, pa jo? pet ?est slanih srdela bez dra?a sitno narezanih i ?lica gratana sira uvrh (najbolje parmezana). Jo? u to idu dvije ?lice senfa, tri ?lice maslinova ulja i ?etiri ?lice kisela kajmaka, a dobro je dati i puine uz kajmak ili samo puine ako se nema kajmaka. Sve se to obzirno

Vesla?i Krke n a Olim pijadi u Ber lin u 1936. godin e

pomije?a rukom zajedno s onim gratanim jajima. Soliti ne treba zbog slanih srdela, parmezana i ve? posoljenih gratanih kuhanih jaja. Kada se sve to obzirno pomije?a s onim gratanim tvrdo kuhanim jajima, uspe se u kakav krasni pijat ili porculansku zdjelu, poravna i ozgo ukrasi tre?inama ili polovicama tvrdo kuhanih jaja pa pospe sitno nasitno nasje?enim lisjem petrusimena i selena i jo? se ozgo doda kapara iz kvasine (kapare se nikako ne smije izostaviti!). Tko ?eli mo?e, prije nego li sve rukom izmije?a, salati pridodati na kocke narezane karote, selena i kapule iz vode u kojoj se kuhao jezik, al i to sve hladno i od vode ocije?eno.

Ovoj pokladnoj salati ne treba kruha, al ako neko i kruh voli nek mu je u slast jer je i s kruhom dobra, rekli bi u ?ibeniku, ki kruv. Za ?aliti je okolnost da ?iben?ani ovu svoju salatu spravljaju samo za poklade jer bi uz ?ibenska vina pasala po gu?tu i u drugim zgodama. Neki ?iben?ani vole da im je ova salata jako hladna pa je dr?e na ledu ili me? nalomljenim ledom iz svoje ledare u Dragi koja radi na struju.

Prema tekstovima iz Novog doba i autenti?nim rukopisnim bilje?kama premio i prilagodio Stanko Feri?

CRNA KRONIKA

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

?PIJUN SKA AFERA

?iben?ani pozvani na oprez zbog lijepih, mladih i elegant nih ?pijunki koje ?pijuniraju ?ibenske polit i?are i vojsku ?IBENIK, 1915. - ?ibenska gradska uprava pozvala je ?iben?ane da budno prate i prijave svaku sumnjivu lijepu, mladu i elegantnu osobu ako samo i pretpostave da bi se moglo raditi o ?pijunki. Poglavarstvo ?ibenika u priop?enju za javnost isti?e da neprijatelj upotrebljava za ?pijuna?u ?ene koje uglavnom putuju same, a izgledaju bezazleno. ?esto su to mlade, lijepe i elegantno odjevene ?ene koje se pribli?avaju vojnicima, oficirima i du?nosnicima te koketiranjem, flertom, ?armom i drugim vje?tinama izvla?e iz njih povjerljive vojne i

druge podatke koje prikupljaju strane sile i unutarnji neprijatelji dr?ave.Poglavarstvo ?ibenika poziva ?iben?ane da dok se ne rije?i taj ?pijunski ne dr?i neoprezne govore u prisutnosti nepoznatih osoba, te da bezuvjetno prijave sumnjive ?pijunke policiji, gradskom redarstvu, sudskim organima ili predstojniku ?eljezni?ke stanice, a ako one poku?aju pobje?i da im bijeg moraju onemogu?iti silom pa makar se radilo i o krhkim, elegantnim djevojkama ili damama.

BORBA PROTIV HRVATSKOG NACIONALIZM A

Trajna nesta?ica cigareta

Filter Beograd na samo jednom ?ibenskom kiosku ne mo?e se opravdati nemarom prodava?ice ?IBENIK, 1970.- Trajna nesta?ica cigareta marke Filter Beograd na samo jednom kiosku u ?ibeniku ne mo?e se opravdavati nemarom i aljkavo??u prodava?ice jer Filter Beograda ima dovoljno na skladi?tu tako da nema razloga da bude deficitaran. Da ga nema na skladi?tu Filter Beograd bi bio deficitaran u cijelom ?ibeniku. Tu se ne radi o nemaru, aljkavosti i nebrizi nego o ne?em daleko opasnijem - o

nacionalizmu i ?ovinizmu koji podriva temelje bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije. Prodava?ica u navedenom kiosku kao zamjenu za Filter Beograd kupcima nudi cigarete Zagreb, Opatija i Jadran pametnom dosta. Ovdje je rije? o nacionalisti?ko ?ovinisti?koj praksi koju se mora u korijenu sasje?i od strane nadle?nih institucija, a ?iben?ani bi u ime bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije, bojkotom spomenutog kioska dokazati svoju privr?enost idealima narodno oslobodila?ke borbe i bratstva i jedinstva naroda i narodnosti na?e socijalisti?ke zajednice.

VIKAO ?IVILA SRBIJA! PA DOBIO 4 M JESECA ZATVORA ZBOG NEPO?TIVANJA KU?NOG REDA U BORDELU ?IBENIK SIJE?ANJ 1914. - ?iben?anin (J.G), osu?en je na 4 mjeseca zatvora zato ?to je u poznatom ?ibenskom bordelu vikao: ?ivila Srbija! Sud ga je nakon razmatranja tu?be i izno?enja obrane njegovog odvjetnika iz Trsta kaznio s ?etiri mjeseca zatvora pod prijetnjom ku?nje u trajanju od jedne godine, zbog dokazanog nepo?tivanja ku?nog reda u bordelu.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

?IBENSKI DENTIST M IHO JERINI? NA UDARU ZAKONA O ZA?TITI DR?AVE ZBOG PJESNI?KOG RUGANJA M INISTRIM A I VLADI

Tk o m i n i st r ov r ad pr ev r ?e, n a se m r ?n j u v l ade zgr ?e ?IBENIK, 1922.- ?ibenski dentist i hrvatski nacionalist dr. M ih o Jer in i?, ponovno je izveden pred sud, ovog puta zbog pjesni?kog ruganja dr?avnim ministrima i vladi. Jerini? se na?ao na udaru Zakona o za?titi dr?ave zbog svojih epigrama, ali ne zato po?to ih je objavio nego zato ?to ih je javno ?itao po ?ibenskim kavanama i oko sebe uz smijeh i porugu okupljao istomi?ljenike koji su mu aplaudirali.

Jerini?a se tereti da je svojim epigramima ugrozio ?ast i ugled ministara i vlade Kr aljevin e Ju goslavije te da je svojom protudr?avnom subverzijom ugrozio pravni poredak. Epigrami zbog kojih je Miho Jerini? uhi?en i opetovano po tko zna koji puta izveden pred sud glase: Tk o m in ist r ov r ad pr evr ?e, n a se m r ?n ju vlade zgr ?e Tk o od vlade pom o? t r a?i, pom a?u m u sam o la?i Tk o m in ist r u br adu m a?e, on je po?t en i k ad la?e Tk o m in ist r im a t ar e su ze, on vladin e k r ave m u ze Tk o m in ist r im a ?izm e ?ist i, n e t r eba m u pu r e ist i. Tk o m in ist r u svla?i ga?e, t aj n e pla?a n i por ez n i da?e. Tk o se vladi u lagiva, n ovca im a k ao gljiva. Tk o ist in u zbor i vladi, ?ek aju ga svak i jadi. Na upit boji li se kazne, Jerini? je kazao:

Osim Boga n e bojim se n ikoga, a n ajm an je se pla?im k r vopija h r vat skog n ar oda po r azn im m in ist ar st vim a, vlade i vladin e sam osiln e k am ar ile koja pr ogan ja h r vat sk i n ar od. 36

Republika Hrvatska od 1985. godine institucijom nacionalnog parka ?titi i ?uva jedan od najljep?ih i najvrjednijih dijelova svoje i svjetske prirodne ba?tine, tok rijeke Krke od u??a rijeke Buti?nice nizvodno od Knina do Skradinskog mosta kod Skradina i donji dio toka rijeke ?ikole. Osim prirodnih fenomena Javna ustanova Nacionalni park Krka od 1985. godine ?uva i riznicu povijesne i spomeni?ke ba?tine neprocjenjivo zna?ajnu za hrvatsku nacionalnu i ukupnu povijest ?ovje?anstva.

?elja i potreba da se rijeka Krka trajno ?titi i ?uva kao jedinstvena prirodna ljepota i dragocjeno blago, kona?no je ostvarena 24. sije?n ja 1985. godine kada su oba vije?a Sabora tada?nje SR Hrvatske, Vije?e udru?enog rada i Vije?e op?ina, jednoglasno donijela Zakon o progla?enju Nacion aln og par k a Krka. Zakon je stupio na snagu 20. velja?e 1985. godine, osam dana nakon objave u Narodnim novinama. S tim danom okon?an je rad na osnivanju NP Krka koji je, zbog stjecaja raznih okolnosti, trajao gotovo 20 godina. Prvi konkretni akt koji je prethodio progla?enju Zakona o NP Krka, je Detaljna ure?ajna osnova

Skradinskog buka, koju je 1969. godine izradio An t e M ar in ovi? Uzelac. Iste godine objavljen je Razvojni prostorni plan Nacionalnog parka Krka 1969.- 1970. kojeg su izradili An t e M ar in ovi? Uzelac i Dr agan Bolt ar , a 1971. godine bio je dovr?en i kona?ni Razvojni prostorni plan Nacionalnog parka Krka, kojeg su Marinovi? Uzelac i Boltar izradili u suradnji sa Zavodom za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te stru?njacima tada?njega Republi?kog zavoda za za?titu prirode u Zagrebu i Urbanisti?kog instituta SRH - Grupa za hortikulturu i oblikovanje pejza?a i Institutom za geolo?ka istra?ivanja i brojnim vanjski suradnici. Iako su sve potrebne pripreme i predradnje za utemeljenje Nacionalnog parkaKrkai formiranje uprave odnosno ustanove koja ?e njime upravljati, bile gotove ve? 1971. godine, na kona?no progla?enje moralo se ?ekati jo? dugih 14 godina. U tom razdoblju, kao i u dugom nizu desetlje?a prije njega, pokazalo se koliko je onima koji ?ive uz Krku i od Krke, bilo stalo do njene za?tite i o?uvanja jer na Krki i njenim obalama u tom razdoblju nije bilo nikakvih devastacija i uzurpacija. Od 1985. godine zahvaljuju?i progla?enju Nacionalnog parka kona?no je za?ti?eno podru?je na kojem su sa?uvani prirodni procesi, biolo?ka raznolikosti, krajobrazne vrijednosti te

kulturna i tradicijska ba?tina te stvoreni uvjeti za postizanje skladnog i harmoni?an su?ivot prirode i ?ovjeka. To je tijekom proteklih 35 godina postignuto studioznim odr?ivim projektima, unapre?enjem upravljanja posje?ivanjem, sustavnom edukacijom i suradnjom s lokalnim stanovni?tvom. Uz to provedena su i brojna znanstvena istra?ivanja, odr?ane tisu?e radionica i ure?eni kilometri pje?a?kih i biciklisti?kih staza, a sve kako bi spoj prirodne i kulturnopovijesne ba?tine ovoga podru?ja bio ?to bli?i i dostupniji generacijama posjetitelja i istinskih ljubitelja prirode. NP Krka danas je spoj tradicionalnog i modernog, prostor su?ivota ?ovjeka i prirode u kojemu se mogu vidjeti vrste koje ne ?ive nigdje drugdje u svijetu, kojim plove najsuvremeniji elektri?ni brodovi i koji koristi sofisticirana digitalna rje?enja koja posjetiteljima omogu?uju lak?e snala?enje, a Parku bolje upravljanje i nadzor nad cjelokupnim podru?jem. S ulaskom u 36. godinu, standard za?tite prirode u Parku podi?e se na vi?u razinu: postavljaju se temelji za redefiniranje odnosa prema najvrjednijim prirodnim fenomenima i otvara prostor za otkrivanje slabije posje?enih dijelova toka Krke. Pritom ?e fokus i dalje biti na razvoju sustava i infrastrukture usmjerene na za?titu prirode i ve?e zadovoljstvo i sigurnost posjetitelja. Tekst omogu?ila JU NP Krka

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA KOJA N EPREKIDN O TRA JE VI?E OD ?EST STOLJE?A

Vodov od i k an al i zaci j a u sr edi ?t u ?i ben i k a obn av l j aj u se pr v i pu t n ak on 84 godi n e Upr ava ?iben ik a pozvala je ?iben ?an e 1936. godin e n a st r pljen ja dok t r aju obim n i r adovi n a obn ovi, m oder n izaciji i pr o?ir en ju vodovodn e i k an alizacijsk e m r e?e u sr edi?t u gr ada. Projekt Aglomeracija ?ibenik, jedan od najva?nijih i najve?ih komunalnih projekata u suvremenoj povijesti ?ibenika vrijedan 397 milijuna kuna od ?ega iz EU fondova dolazi 272 milijuna kuna, temeljni je preduvjet za njegov rast i razvoj. Bez vodovoda i kanalizacije koji ?e svojim kapacitetima zadovoljiti potrebe gra?ana, gospodarstva i turizma, ne samo trenutno nego i u perspektivi ?ibenik bi bio osu?en na stagnaciju i zaostajanje u svakom pogledu. ?iben?ani su toga bili oduvijek svjesni

o ?emu svjedo?i gotovo cjelokupna povijest ?ibenika. S vi?e ili manje uspjeha, ali kontinuirano ?ibenik je pro?irivao i unapre?ivao sustave vodoopskrbe i odvodnje, a u novije doba te je blagodati pro?irio na svoje zale?e i otoke. Razvoj nije bio ravnomjeran, ali se uvijek radilo misle?i unaprijed. Tako je su vodovod i kanalizacija u sredi?tu ?ibenika obnovljeni pro?ireni prije 85 godina, izme?u 1935. i 1936. godine, potrajali sve do dana?njih dana i

prili?no uspje?no podnosili sve ve?e potrebe. Aktualni radovi u sklopu projekta Aglomeracija ?ibenik zapo?eti 2019. godine i nastavljeni 2020. sli?ni su radovima koji su poduzeti prije 85 godina po tomu ?to je i tada sredi?te ?ibenika bilo prokopano, a od gra?ana se tra?ilo da budu strpljivi te da privremeno promijene svoje navike pa i poslovanje. -Kon a?n o se u ?iben ik u n e?t o r adi, zabilje?ili su ?ibenski kroni?ari 1935. godine,Ur e?u ju se Pli?ca, Dolac i Cr n ica, a du ? ban ovin sk e cest e i spor edn ih u lica sve do Poljan e st ar e se vodovodn e i odvodn e k an ale zam jen ju je n ovim a ve?im a i pr ot o?n ijim a dok se u Te?a?k oj u lici izgr a?u je k an alizacija k oja pr olazi k r oz sr edin u Var o?a. Uz t opr i isk opu i vr a?an ju n a pr vobit n o n ak on izgr adn je n ovih k an ala posve?u je se ve?a pa?n ja dot jer ivan ju u lica i ljep?em izgledu gr ada. St oga gr adsk a Upr ava ?iben ik a n e t r a?i m n ogo od ?iben ?an a k ada ih u pu ?u je n a st r pljen je dok r adovi n e bu du got ovi jer se sve podu zim a u n jih ovom in t er esu i in t er esu ?iben ik a, a ?eljen i n apr edak i boljit ak n em ogu ?e jepost i?i bez k r at k ot r ajn ih odr ican ja i t r pljen ja. Izgr adn jom vodovoda i k an alizacije elim in ir aju se m an jk avost i k oje su k o?ile n or m aln om r azvit ak ?iben ik a k ao cen t r a sjever n e Dalm acije i n jegovog r ast a u t r gova?k om , in du st r ijsk om i svak om dr u gom pogledu , a posebn o da bi u n apr ijedio svoj van jsk i i u n u t ar n ji izgled k ak o bi post ao pr ivla?an st r an cim a k oji ga u sve ve?em br oju posje?u ju . ?iben ik im a velik br oj pr ivat n ik a i im u ?n ih gr a?an a k oji u n jem u vide gr ad bu du ?n ost i, pa se n isu ?acali u t r o?it i po k oju m iliju n sk u su m u da sagr ade k oju ve?u zgr adu ili pr eu dese s n u t ar n je i van jsk e st r an e k oju r azr u ?en u k u ?u u sam om cen t r u gr ada ili se zadu ?it i k r oz pot r eban k r edit za podizan je javn ih zgr ada i

u n apr e?en je posla, a sve bi im t o bilo u zalu d k ada ?iben ik n e bi im ao pit k e vode i k ada m u k an alizacija n e bi bila t ak va da ga m o?e po?t edjet i n e?ist i. Kr oz izgr adn ju vodovoda i k an alizacije k on a?n o ?e se pr ist u pit i i u r e?en ju Poljan e t og r epr ezen t at ivn og dijela gr ada k oji im a slu ?it i za javn o ?et ali?t e, a n e k ao st ajali?t e au t om obila, k ojem bi u pr ost r an om ?iben ik u bolje odgovar alo k oje dr u go m jest o. Uz t o k ada se zak opa sve ?t o je isk opan o do?i ?e do pr o?ir en ja spom en u t og dijela ban ovin sk e cest e i izgr adn je bet on sk ih t r ot oar a pa ?e t aj dio gr ada zaist a bolje izgledat i, a bit ?e i pogodn iji za svek olik i ?ivot . Ove rije?i zvu?e kao da su napisane danas, a svjedo?e da su se kroz minule godine mijenjali tehnologija, strojevi, na?in ?ivota i gra?evinski materijali, ali ne i svijest ?iben?ana o va?nosti komunalne infrastrukture.

Tekst je omogu?ilo poduze?e Vodovod i odvodnja" d.o.o. ?ibenik

RADNO VRIJEM E VODOVODA I ODVODNJE d.o.o. 07:00 ? 15:00 Slu ?ba pr ipr em e r ada: Radno vrijeme sa strankama je od 8:00 do 13:00, svakim radnim danom osim srijede, pauza od 10:00 do 10:30 Telefonske informacije iz nadle?nosti Slu?be pripreme dostupne su od 13:00 do 15:00 sati. Slu ?ba pr odaje ? blagajn a: Radno vrijeme sa strankama svaki radni dan od 07:30 do 13:30., pauza od 10:00 do 10:30. DE?URNA SLU?BA 022 778-100 Radno vrijeme: svaki dan od 0 - 24 sata Intervencije na sustavu vodoopskrbei vodovodnimpriklju?cimado glavnogvodomjerate sustavu javne odvodnjeotpadnihvoda CENTRALA 022 311 830 UPRAVA Frane Malenica,dipl.oec. direktor 022 311-860 TEHNI?KI SEKTOR ?eljko?trkalj,dipl.in?.gra?.tehni?kidirektor022 311-830 kontakt@vodovodsib.hrvodovodsi@net.hr

Jeste li znali ... ...da su ?iben sk i t r govci u spjeli dopr em it i dovoljn o bak alar a za pot r ebe ?iben ik a 1940. godin e iak o je Hit ler ova n acist i?k a Njem a?k a ve? bila an ek t ir ala Au st r iju t e ok u pir ala ?e?k u , Poljsk u , Lat viju , Est on iju , Nizozem sk u , Belgiju , Dan sk u , Nor ve?k u i Fr an cu sk u , i k r en u la u n apad n a Velik u Br it an iju ? Vijest da je u ?ibenik (i Split op.a.) krajem rujna 1940. godine vlakom preko Njema?ke stiglo dovoljno bakalara da zadovolji sve ?ibenske potrebe, zasjenila je gotovo sve dramati?ne i tragi?ne vijesti iz Europe koja je ve? godinu dana gorjela u paklu Drugog svjetskog rata. Na koji su na?in ?ibenski (i splitski) trgovci uspjeli sa sjevera Europe dopremiti ?ak 20 tona bakalara i kako je ta po?iljka bez ve?ih problema uspjela sti?i do Perkovi?a gdje je razdvojena na ?ibenski i splitski dio, a zatim i do trgovaca koji su bakalar naru?ili, jedna je od velikih zagonetki

Drugog svjetskog rata. Vlak s bakalarom putovao je preko Europe koju je ve? pregazila Hitlerova nacisti?ka armada. Njema?ka je anektirala Austriju, okupirala ?e?ku, Poljsku, Latviju, Estoniju, Nizozemsku, Belgiju, Dansku, Norve?ku i Francusku, i krenula u napad na Veliku Britaniju, rat je u punom zamahu, a kroz taj pakao kao u mirnodopsko vrijeme s krajnjeg sjevera na jug Europe putuje tovar bakalara. Bio je to ujedno i prvi tovar bakalara koji je u ?ibenik i Dalmaciju stigao vlakom umjesto, kako je bilo uobi?ajeno, brodom.

...da j e ?i ben i k 1965. godi n e i m ao 20 m u ?k ar aca k u ?n i h pom o?n i ca? Prema podacima Komunalnog zavoda za socijalno osiguranje u ?ibeniku je 1966. godine bilo zaposleno 14 mu?karaca koji su evidentirani ? kao ku?ne pomo?nice dok je ?enskih ku?nih pomo?nica bilo ne?to vi?e od 130. Godinu dana ranije, 1965 godine, svoj svakida?nji kruh zara?ivalo je u ?ibeniku 20 mu?karaca ku?nih pomo?nica. Te godine ?ibenik je imao 11 nosa?a, 22 kolportera i 6 odvjetnika. Kao raritet navodi se da je Komunalni zavoda za socijalno osiguranje na evidenciji imao i 3 sve?en ik a.

Jeste li znali ... ...da su M i ?o Kov a? i Lj u bo Lu ?ev 1967. godi n e bi l i gl av n e zv i j ezde v el i k e dobr ot v or n e ak ci j e Sv i za sv e za pr i k u pl j an j e n ov ce za i zgr adn j u bol n i ce za l i j e?en j e dj ece obol j el e od di st r of i j e m i ?i ?a? Dobrotvorna akcija koju je pokrenuo tjednik Arena trajala je gotovo godinu dana, a najbolji je bila prihva?ena u ?ibeniku gdje je prikupljeno najvi?e novca za izgradnju bolnice za lije?enje djece oboljele od mi?i?ne distrofije u bosansko hercegova?kom gradu Fojn ici. Zvijezde programa bili su ?ibenski trubadur Lju bo Lu ?ev, pjeva?ica Nela Repec, truba? Ladislav Fidr i i M i?o Kova? koji je do tada objavio tri singl plo?e s osam pjesama. Hitovi su mu bili Ne mogu prestati da te volim,Ja odlazim, Vrijeme plakanja,Kad je umro pjesnik. Najve?i hit bila je pjesma Vrijeme plakanja. Lju bo Lu ?ev pjevao je velike svjetske hitove kao ?to su Stranac u no?i, Podmoskovske ve?eri, Ciganska no? i Ne misli na mene. Danas zaboravljena, a tada popularna pjeva?ica Nela Repec odu?evljavala je publiku svojim izvedbama pjesama Pusta no? i Plavi

nocturno. Truba? Ladislav Fidr i, svirao je dvije svoje balade posve?ene Luisu Armstrongu. Dobrotvornim koncertima u Domu JNA i hotelu Krka uz donatorsku ve?eru prethodili su promenadni koncert ?ibenske narodne glazbe, nogometna utakmica ?iben ik - Olim pija i kazali?na predstava San ljetne no?i. Mi?o je na dobrotvornoj manifestaciji Svi za sve, koja je trajala puna ?etiri dana nastupio na deset koncerata u ?ibeniku, Skradinu, Vodicama, Primo?tenu.

Jeste li znali ...

...j est e l i zn al i da se n aj l i p?i ?i ben sk i t ov ar zv a Pj er , da j e bi j a zav odn i k , da j e bi j a n aj bol j i bar i t on m e? u t ov ar i m a ?i ben i k a, Bi l i ca i Du br av e i da ga j e ci l i ?i ben i k opl ak i v a k ad ga j e sat r a k am i on dok j e sv e do Tr om i l j e t r ?a za k el om k oj a ga n i j e t i l a? Pjer , najljep?i i najpametniji ?iben sk i tovar koji je bio najbolji bariton me?u tovarima ?ibenika, Bilica i Dubrave, nije bio iz ?ibenika, nego iz Bilica. Gospodarica mu je bila mlikarica Ton a koja je jo? kao nejaka djevoj?ica po?ela iz Bilica nositi mlijeko u ?ibenik. Na tom poslu naslijedila je svoju majku koja je u ?ibenik nosila mlijeko jo? prije Prvog svjetskog rata. Njena je majka imala kelu ?ijem je puletu dala ime Pjer . Tovara Pjera naslijedila je Tona koja je po?ela sama donositi mlijeko u ?ibenik negdje oko 1930. godine. ?iben?ani su mlikaricu Tonu zavoljeli jer je bila to?na, ?ista, uvijek vedra i nasmijana, a njen tovar Pjer postao je gradski miljenik. Izrastao je, kako su ga sami ?iben?ani opisivali, u st asit a i elegan t n a t ovar a lipe glat k e sive dlak e s du bok im pam et n im cr n im o?im a k i u ?ovik a. Tvrdilo se da je nevoljne ljudezn a t ak o m u dr o slu ?at da bi n jih r azgovor s Pjer om oslobodio svih m u k a i pat n ji. Pjer je u?ivao slavu najpametnijeg tovara, ali i tovara s najboljim i najljep?im baritonom. Njegovo revanje ?iben?ani su zvali pivanjem. Uvijek je po?injao revati to?no u 8 sati, a ?iben?ani su ga za njegove serenade nagra?ivali kockama cukra, karotama ili fetom kruva, a liti i bokunom ?entruna. Mlikarica Tona i tovar Pjer donosili su u ?ibenik mlijeko i tijekom Drugog svjetskog rata, a nastavili su i nakon njega pa nije ?udno ?to su ?iben?ani Pijera, t ovar a piva?a ju t ar n jih ser en at a, bu dn ica i podok n ica, po?eli smatrati svojim. ?tovi?e Pjer je postao i svojevrsna turisti?ka atrakcija. Jednog dana po?etkom ?ezdesetih godina 20. stolje?a, ?iben?ani su uzaludno ?ekali da se Pjer oglasi svojim baritonom. Po?elo je

Jeste li znali ... raspitivanje ?to je bilo, za?to nema Pjera, ?to se dogodilo. Cijeli se ?ibenik uzbudio:-Nem a Pijer a! Nem a n a?eg piva?a! Ubrzo se pronijela tu?na vijest: Pjer a je sat r a k am ion n a cest i k od Kon jevr at a! Mlikarica Tona neutje?no pla?u?i, pri?ala je da ga je glave do?la lipa mlada kela u koju se zagleda, a koja ga nije tila: -Pom am ija se cu k u n m u n jen i za ot on blesa?om pa bez pam et i o?a za n jon sve do Kon jevr at a di su ga n a?li k r epan a.

?al za najljep?im ?ibenskim tovarom koji je reva najljep?im baritonom dugo je trajala, a za utjehu onima koji su ga voljeli pronio se glas da je Pjera dodu?e satra kamion, ali da je krepa sritan jer je krepa zbog ljubavi.

...da je r adn i?k o sam ou pr avljan je u ?iben ik u bilo u veden o pr ije 70 godin a u t r gova?k om podu ze?u Kornati da je u pr vom RADNI?KOM SAVJETU bio samo jedan radnik? Mjesec dana nakon ?to je Narodna skup?tina Federativne Narodne Republike Jugoslavije usvajanjem Zak on a o u pr avljan ju dr ?avn im pr ivr edn im podu ze?im a uvela r adn i?k o sam ou pr avljan je, u ?ibeniku je u trgova?kom poduze?u Kornat osnovan prvi Radni?ki savjet. Tako su radnici poduze?a Kornat postali prvi ?ibenski samoupravlja?i iako je me?u ?lanovima RADNI?KOG savjeta njihovog poduze?a bio samo jedan radnik. U prvi ?ibenski RADNI?KI savjet, na prijedlog sindikata poduze?a Kornat, bilo je izabrano 5 poslovo?a, 3 rukovodioca, 2 ?efa, 2 referenta, 1 direktor i 2 ?inovnika te 1 radnik. Jedini radnik ?lan RADNI?KOG savjeta poduze?a Kornat bio je Tom e Gu lin . Za prvog predsjednika Radni?kog savjeta poduze?a Kornat koje je bilo osnovano 1948. godine i postojalo do 1975. godine, bio je izabran rukovoditelj prodaje St jepan ?in k o. Zakona o upravljanju dr?avnim privrednim poduze?ima kojim je u Jugoslaviji uvedeno samoupravljanje, bio je opisan kao revolucionarni

akt izuzetne dru?tvene snagete istaknut kao najzna?ajnija odluka donijeta u socijalisti?koj Jugoslaviji nakon Zakona o nacionalizaciji sredstava za proizvodnju.

Izl o?ba

ROCK KULTURA

Kako j e po?eo

Gr adsk a k n j i ?n i ca " Ju r aj ?i ?gor i ?" 7. 12. 2019. - 7.1.2020.

Izl o?ba

INTIM NA ROCK KULTURA

POVIJEST

Kako j e po?eo

?IBENSKI MU?EVI NE MORAJU ZBOG UGODE PRI PLESU BRIJATI PAZUHA

IM A DAM A PA I GOSPO? A KOJE VOLE ZDRAV M U?KI VON J U ?ibeniku neka gospoda kriom ice pod pazuha st avljaju pam uk pa se ut varaju da se pri plesu ne znoje. Preporuka u?itelja plesa i diplomiranog profesora gracilne umjetnosti (ime mu na ?alost nije zapisano op.a.)koji je u prolje?e 1927. godine otvorio plesnu ?kolu u ?ibeniku, da bi ?ibenski mu?evi trebali pokazati d?entlmenski obzirni prema damama tako ?to ?e br ijan jem pazu h a ot k lon it i jak ost von ja zn oja ispod svojih pazu h a k oji u godu n jim a plesa ?in i odbojn om , nije do?ivljena s o?ekivanim odobravanjem. Izazvala je ta ideja u?itelja plesa koji je u nervozi zbog neposluha u?enika nedavno pucao iz pi?tolja u strop svoje plesne sobe, otpor ne samo kod mu?kog roda nego i me?u me?u nekim vi?enijim damama. Tek mali broj ?iben?ana bio je sklon potvrdno se ponijeti prema toj ?isto higijeni?noj preporuci nekog tko je u plesu iskusan i tko je ples i gracilnu umjetnost u?io u puno ve?im gradovima od ?ibenika. Protivnici preporuke smatraju da bi brijanjem pazuha mu?ki rod izgubio svoj va?an znamen.

Bilo je i sumnji da se cijela stvar ne?e zaustaviti samo na brijanju pazuha nego da bi u?itelj plesa svojom nepromi?ljenom preporukom od koje odri?e svaku svoju odgovornost, mogao navesti ?ibenske mu?eve da broju recimo prsa pa ?ak i noge ?ime bi oni izgubili na mu?evnosti. ?enska strana ?ibenika po ovom je pitanju dosta suzdr?ana, a iz suzdr?anosti se mo?e razaznati da pitanje vonja znoja ispod pazuha nije toliko bespotrebno bespredmetno pitanje koliko se bi ss to moglo pomisliti, ali o njemu se nije govorilo pa se nije znalo ni da postoji. Ipak, neke zrelije gospo?e dale su do znanja da neke dame i gospo?e vole zdrav mu?ki vonj kao izraz mu?evnosti i mu?evne snage. Rasprava o preporuci brijanja mu?kih pazuha umalo se

pretvorila u aferu koja je zamalo pogodila neke uglednike iz redova advokata i doktora poznatih po gospodstvu. ?ibenikom se pronio po njih nezgodan glas da oni pri plesu pod pazuha stavljaju pamuk pa se tako utvaraju da pripadaju posebno plemenitom ljudskom soju koji se ne znoji ni pri najve?em plesnom naporu. Rasprava o brijanju mu?kih pazuha nije okon?ana, a u zaborav je pao i, po svemu sude?i autohtoni ?ibenski izum ispod pazu ?n ih u lo?ak a za u pijan je zn oja koji se nitko nije sjetio za?tititi kao patent. Prema bilje?kama ?ibenskog novinara Manfreda Makale iz 1935. godine, pripremio Stanko Feri?

M UZEJ SPORTA ?IBEN IK

PRIJE N EGO ?TO JE BASKET POSTAO STREETBALL

55. OBLJETN ICA ?IBEN SKE DIVLJE LIGE ULI?N E KO?ARKE

Za sve je (ipak ) k r iv pr ofesor Ivica Slip?evi?! ?IBEN SKOM ULI?N OM KO?ARKOM VLADALE SU EKIPE STATION I BALDEKIN WARRIORS # N O?N E UTAKM ICE IGRALE SU SE POD PARAN GALOM OD BUM BETA # REZULTATI SU PRIKAZIVAN N A DRVEN OM SEM AFOR # IGRALO SE N A SETOVE, A POEN I SU BROJAN I KAO U STOLN OM TEN ISU # IAKO SE IGRALO BEZ SUDACA U ?ESTOKIM UTAKM ICAM A IZM E? U ULI?N IH I KVARTOVSKIH EKIPA VLADAO JE FAIRPLAY.

Jo?ko Simsig

Hak l ili bask et , uli?na ko?arka 3 n a 3 koja se igra pod jednim ko?em (danas je to globalno priznati oficijelni sport st r eet ball), u ?ibeniku ima dugu tradiciju, ali se na to zaboravilo. Sre?om, prona?eni su autenti?ne fotografije koje svjedo?e tko je, kada i gdje igrao uli?nu ko?arku u ?ibeniku. Za sada, dok se ne pojave novi dokumenti i sje?anja najstariji dokazi o postojanju ?ibenskog hakla ili basketa, dakle streetballa, potje?u iz 1965. godine, a na?eni su zahvaljuju?i pra?enju tragova iz sje?anja Josipa Jo?k a Sim siga, pokojnog legendarnog djelatnika, kako je sam definirao svoju profesiju i radno mjesto, oglasne slu?be Radio ?ibenika i bri?nog ?uvara ?ibenske tradicijske ba?tine, ?ibenskog duha, govora, obi?aja i gastronomije. Zahvaljuju?i Jo?ku Simsigu, ?ije je ime i ina?e utkano u za?etke suvremene ko?arke u ?ibeniku, jer je bio sasvim solidan ko?arka? u

vladale dvije ekipe nastale 1963. i 1964. godine. Bile su to ekipe Station i Baldekin Warriors, koje su, iako neformalne, ?ak imale i neke zna?ajke organiziranih klubova. Uz njih danas nam je po imenu poznata i ekipa New York, ali tko su bili njeni ?lanovi nije ostalo zabilje?eno, a ni Jo?ko Simsing se nije mogao sjetiti. Me?utim, zahvaljuju?i fantasti?nim fotografijama iz 1965 godine na kojima su ostali zabilje?eni prizori akcija New Yorka u derbi utakmici protiv Stationa mo?da ?e se javiti netko tko ih poznaje ili je bio ?lan te ekipe. Najlju?i protivnici bili su Station i Baldekin Warriors. Warriorsi su bili jaki jer su imali dva odli?na igra?a. Bili su to Tom e ?k ar ica i Slaven Lu ?t ica. Lu?tica, ?iji je otac bio trener Hajduka i s njim osvojio prvenstvo dr?ave, igrao je po odlasku iz ?ibenika za splitsku Jugoplastiku, a ?karica je postao prvotimac KK ?ibenik. S njima su u ekipi bra?a Su t lovi? ?ija je obitelj tako?er stanovala u toj zgradi.

Profesor Ivica Slip?evi?

Spor t sk om dr u ?t vu Gimnazijalac gdje se je oku?ao i kao ko?arka?ki sudac, ne samo ?to su prona?ene do sada najstarije fotografije uli?ne ko?arke nego je prema njegovim sje?anjima zabilje?enim u razgovoru za ?asopis Volim ?ibenik 2010. godine, bilo mogu?e rekonstruirati i po?etke uli?ne ko?arke u ?ibeniku te potvrditi da je pr va divlja liga u li?n e k o?ar k e bila organizirana 1965. godine. Dok se ne poka?u neki novi podaci i svjedo?enja, ostaje na snazi da bi ?ibenska divlja liga uli?ne ko?arke, da je kojim slu?ajem opstala, ove godine slavila 55. ro?endan.

STATION, BALDEKIN WARRIORS & TA JANSTVENINEW YORK To?an broj neformalnih klubova koji su se natjecali jo? nije poznat, ali mogu?e je da ?e se to doznati kroz istra?ivanje i val uspomena koji ?e izazvati pronalazak fotografija iz 1965. godine i sje?anja Jo?k a Sim siga. Za sada se zna da su u razdoblju od 1965. do 1967. godine ?ibenskom uli?nom ko?arkom

KO?ARKA?KA EPIDEM IJA -Po?eli sm o 1964. godin e, a t r ajali sm o do 1967. godin e, k ada sm o pr em a ?iben sk om u su du m an je vi?e svi ot i?li n a ?k olovan je u Zagr eb, Split ili n ek i dr u gi ve?i gr ad, ispri?ao nam je Jo?ko Simsig, Do t ada je, k olik o se sje?am t r ajala i n a?a divlja liga u k ojoj se natjecalo ?etiri do ?est ekipa. Ek ipaStationim ala je ?u t e m ajice s n a?iven im zelen im slovim a,a n jen i?lan ovi bili sm o Dr a?en Post r u ?n ik , Ar sen Dobr ot a, Lu k a Kn e?evi? i ja. Jo?ka i dje?ake iz njegove generacije te ne?to mla?e pa i starije mulce, kako on to ka?e, ko?arkom je tih ?ezdesetih godina zarazio Ivica Slip?evi?, profesor tjelesnog odgoja u ?ibenskoj gimnaziji -Pr of esor Slip?evi? je izazvao pr avu epidem iju . Zar azio n as je vir u sa k o?ar k e. Don io je u ?iben ik k o?ar k a?k i en t u zijazam . Nam a gim n azijalcim a pok azivao je am er i?k e dok u m en t ar n e f ilm ove o k o?ar k i. Bili su t o 16 m ilim et ar sk i cr n o bijeli f ilm ovi. Nije t o bila n ek a osobit a k valit et a slik e, ali bilo je ?u desn o vidjet i k o?ar k a?e i u t ak m ice am er i?k e pr of esion aln e NBA lige. M i sm o Boston Celticse, Los Angeles Lakerse,

Ekipa St at ion 1965. godine; Dra?en Post ru?nik, Arsen Dobrot a, Josip Simsig i Luka Kne?evi?

Ut akmica divlje liga uli?ne ko?arke St at ion : New York, 1965. godine Philadelphia Warriorse gledali r azgor a?en ih o?iju i ?ir om ot vor en ih u st a. Upijali sm o sve t e slik e k ao spu ?ve. Im it ir ali sm o pok r et e, var k e i sk ok ove am er i?k ih k o?ar k a?a, a svojim sm o ek ipam a davali im en a po am er i?k im t im ovim a, ali n ar avn o n a n a? ?iben sk i n a?in . Tak o su , r ecim o po u zor u n a Philadelphia Warriorse n ast ali Baldekin Warriorsi. M i m u lci k oji sm o ?ivjeli ok o ?iben sk e ?eljezn i?k e st an ice m alo sm o odst u pili od t oga jer sm o svojoj ek ipi dali im e Stationpo ?iben sk oj ?eljezn i?k oj st an ici.

PROFESOR SLIP?EVI? PREPORODITELJ I OTAC SUVREM ENE KO?ARKE U ?IBENIKU -Bili sm o odu ?evljen i k o?ar k om k oju n am je ot k r io pr of esor Slip?evi?, ispri?ao je Jo?ko

Simsig, Doslovn o sm o se zar azili t im br zim i at r ak t ivn im spor t om . Zn at i igr at i k o?ar k u bilo je pit an je gen er acijsk og pr est i?a. Im at i k o?ar k a?k u lopt u bilo je u t o doba k ao da im a? elek t r i?n u git ar u , a n a?e u li?n e i k var t ovsk e ek ipe bile su pan dan pr vim ?iben sk im elek t r i?ar im a i on im f am ozn im VIS-ovim a. Ist in a, pr of esor Slip?evi? n ije don io k o?ar k u u ?iben ik , ali on je n apr avio t aj k o?ar k a?k i bu m . Posijao je t aj k o?ar k a?k i en t u zijazam i doslovn o n as n at jer ao da se zalju bim o u k o?ar k u . Bilo je t o 15, m o?da 16 godin a n ak on ?t o su velik i spor t sk i en t u zijast i, gim n azijsk i pr of esor i M ilica i Zlat k o Res Kor it i? zapo?eli s pr vom k o?ar k a?k om edu k cijom i od ?iben sk e m lade?i f or m ir ali pr ve dvije k o?ar k a?k e ek ipe t e u pr ili?ili i pr vu javn u k o?ar k a?k u u t ak m icu u ?iben ik u 1947. godin e. Izm e?u br a?n og par a Res Kor it i? i Lokomotive pr vog ?iben sk og k o?ar k a?k og k lu ba k oji je u t o vr ijem e osn ovao Br an k o Gojan ovi? Lasica, i dolask a Slip?evi?a post ojao velik i vr em en sk i

Drveni semafor ?ibenske divlje lige uli?ne ko?arke 1965. godine. jaz u k ojem se k o?ar k a u ?iben ik u izgu bila. Dak le, ak o pr of esor Slip?evi? n ije don io k o?ar k u i n ije za?et n ik k o?ar k e u ?iben ik u on da je bez ik ak ve dvojbe n jen povijesn i pr epor odit elja. Ist in a je zapr avo da je on ot ac su vr em en e k o?ar k e u ?iben ik u . Bio je zn alac, zalju bljen ik , a i ok oln ost i su m u i?le n a r u k u . Bila je t ada sli?n a sit u acija k ak vu im am o sa sk ijan jem . Kada su se pojavili Jan ica i Ivica Kost eli? svi su polu djeli za sk ijan jem . Slip?evi?eva ?iben sk a k o?ar k a?k a m isija dogodila se u pr avom t r en u t k u . Naim e n a Olim pijadi u Rim u 1960. godin e k o?ar k a?k a r epr ezen t acija Ju goslavije n eo?ek ivan o je zau zela f an t ast i?n o 6. m jest o. Op?em odu ?evljen u n i m alo n ije n a?k odilo ?t o je Ju goslavija od SAD-a izgu bila sa 104 : 42! Dr ?avn i h er oj br oj jedan post ao je Radivoje Kor a? k oji je u 8 u t ak m ica n a olim pijsk om t u r n ir u zabio 189 k o?eva i osvojio t it u lu n ajboljeg st r ijelca. Sve je t o bilo ?u do k oje je n am a m u lcim a ot k r ivalo k o?ar k u , a jo? je ve?a m an ija zavladala 1961. godin e k ada je Ju goslavija n a pr ven st vu

Eu r ope osvojila f an t ast i?n o 2. m jest o odm ah iza apsolu t n o f avor izir an og SSSR-a, a ispr ed u t o doba jak e r epr ezen t acije Bu gar sk e. To i Slip?evi? sa svojim f ilm ovim a pali su u ?iben ik k ao ?ibica u bu r e bar u t a. Ko?ar k a je k ao spor t doslovn o ek splodir ala. Najedn om je post ala n ajpr ivla?n iji i n ajpopu lar n iji spor t , a pr of esor Slip?evi? je sve t o odu ?evljen je gu r ao k r oz gim n aziju i spor t sk o dr u ?t vo Gimnazijalac. Sportsko dru?tvo Gimnazijalac, smatrao je Simsig, bilo je perfektno organizirano, a profesor ga je Slip?evi? sjajno vodio. Gimnazijalac je imao odbojka?ke, rukometne i nogometne ekipe, okupljao je atleti?are, gimnasti?are, ali eto zbog te nagle popularnosti i Slip?evi?evog afiniteta ko?arka je izbila u prvi plan. -Gim n azijalac n ije bio spor t sk o dr u ?t vo, bio je t o pr avi spor t sk i pok r et k oji je pr ivu k ao n evjer ojat an br oj djevojak a i m ladi?a. Jedan od n ajboljih pot eza pr of esor a Slip?evi?a bila je or gan izacija k o?ar k a?k og t u r n ir a m e?u r azr edim a. Pr ef er ir ao je i f or sir ao u ?en ik e

On e su n am ?ivale dr esove i pit u r ale m ajice jer se u t o vr ijem e n isu m ogle k u pit i m ajice n a ?palin e u bojam a. Na n jih su vezle gr bove n a?ih ek ipa i n a?ivale n a n jih slova od t k an in e. A m r e?ice za k o?eve pleli su n am n ek i ?iben sk i r ibar i k oji su dolazili gledat i n a?e u t ak m ice. Im ali sm o i plat n en e n avija?k e vr pce s im en im a ek ipa. U ligi je su djelovalo k ak o k ada, ?et ir i, pet , a u jedn om t r en u t k u i ?est ek ipa. Nek e su se ok u pljale i odm ah r azilazile, n ek e su se spajale od ek ipa k oje su se r aspale, pojavljivale su se i n ove ek ipe u k ojim n isu igr ali sam o ?iben sk i m u lci n ego i n ek i pr ijat elji i r o?aci iz dr u gih gr adovak oji su u ?iben ik dolazili t ijek om ljet n ih ?k olsk ih pr azn ik a.Uglavn om m i, Station, Baldekin Warriorsi i New York bili sm o n ajlju ?a k on k u r en cija. Svak a ek ipa im ala je i svoje n avija?e, a n a t er en u se gin u lo za svak u lopt u , za svak i poen .

DRVENI SEM AFOR dr u gih r azr eda gim n azije jer on i ost aju jo? dvije godin e u ?k oli i s n jim a se im a vr em en a r adit i u u lagat i t r u d u n jih ovu spor t sk u edu k aciju , n ar avn o pr ije svega k o?ar k a?k u .

PARANGAL OD BUM BETA ZA NO?NE UTAKM ICE

?ibenska divlja liga uli?ne ko?arke imala je islu?beni semaforna kojem je prikazivan trenutni rezultat. -Sem af or je bio n apr avljen od n ek og st ar og st ola i dr ven ih da??ica, sje?ao se Simsig, Radio je, m a ?t o ?u r e?i, k ao pr avi. Sem af or om je u pr avljao oper at er , a u z n jega

Utakmice divlje uli?ne lige igrane su, prema rije?ima Jo?ka Simsiga, tamo gdje je bilo mjesta, po dvori?tima, uli?nim ?kuri?ima, na ulici...Iako je bila rije? o divljoj ligi koju su organizirali klinci, ipak je to bilo suvislo i prili?no dobro organizirano natjecanje. Novi ?ibenski ko?arka?ki nara?taj imao je i podr?ku roditelja. Recimo An t e ?k ar ica, otac ?ibenskog ko?arka?a Tom e ?k ar ice, elektri?ar po struci, napravio je posebnu rasvjetu za igranje no?nih utakmica. Bio je to svojevrsni parangal od elektri?nih kablova i bumbeta koji je jako dobro slu?io svrsi. -Bilo je t o f an t ast i?n o,govorio je Jo?ko Simsig, Te n o?n e u t ak m ice pod ?k ar i?in im par an galom od bu m bet a bile su pr ava sen zacija. Pom agale su n am i n a?e m at er e.

Ekipe Royal i Adidas 1966. godine.

je post ojao i zapisn i?ar izabr an glasovim a svih igr a?a obje ek ipe n a t er en u . Rezu lt at i su u pisivan i u posebn u bilje?n icu , a zapisn i?ar je bilje?io i k olik o je t k o od igr a?a zabio k o?eva. Ur edn o je zapisivao dat u m i m jest o odigr avan ja u t ak m ice. Na ?alost n i?t a od t oga n ije sa?u van o. Nism o sm at r ali da je t o n e?t o va?n o, n e?t o vr ijedn o ?u van ja. No sada vidim da je t o ?t o sm o r adili bilo va?n o i vr ijedn o.

BASKET TEREN VIZAVI M RTVA?NICE -Za igr at i k o?ar k u n ije n am t r ebalo pu n o m ist a. Nisu n am sm et ali zidovi, k am en je, d?om be, au t om obili... Ni?t a. Gdje je bilo iole m alo vi?e pr ost or a, zak u cali bi n ek ak av k o?, n aj?e??e sam o goli obr u ? bez t able i t u bi

igr ali. Im ali sm o i n ek e ajm o r e?i pr ave k o?eve s t ablam a. On e su bile n apr avljen e od gr eda i dasak a k oje sm o sk u pljali n a ot padu pilan e k oja je bila n a m jest u dan a?n je r obn e k u ?e. Tam o je bilo dr vodjelaca i st olar a k ojim a sm o bili sim pat i?n i pa su n am pom agali n apr avit i k o?eve k oji su ?ak bili i vr lo solidn i. Najbolji st r eet ball t er en izm e?u 1964. i 1967. godin e bio je u odvojk u dan a?n je u lice Bo?e Per i?i?a vizavi m r t va?n ice. Tam o u z m r t va?k u u licu pa n a desn u r u k u iza zgr ade u k ojoj je st an ovala pr of esor ica Vesn a M r ?a. Tu sm o im ali k o?, sem af or i par an gal od bu m bet a za n o?n e u t ak m ice. Ko? je bio pok r et an , a ek ipa Baldekin Warriorsa ga je lju bom or n o ?u vala. Odn osila ga je k ada se n ije igr alo i sak r ivala po podr u m im a i dr var n icam a. Nit k o n ije zn ao gdje je. Taj k o? je bio pozam a?an , i n ije ga bilo lak o sak r it i, ali n jim a je t o ipak

polazilo za r u k om . Kada se igr alo t r ebalo ga je osigu r an k am en jem da se n e pr evr n e. Pu n o u t ak m ica u li?n e divlje lige odigr an o je n a m alom plat ou por ed ?eljezn i?k e st an ice i u dvor i?t u zgr ade u k ojoj je bila t er et an a i body bu ildin g k lu b k ojeg je pu n o godin a k asn ije osn ovao n a? di?n i Vedr an Jak ?i?. U t oj zgr adi st an ovao je igr a? Stationa Dr a?en Post r u ?n ik . Tu sm o im ali im pr ovizir an i k o? pr i?vr ??en za zid pod k ojim sm o u vje?bavali on o ?t o sm o vidjeli u on im NBA dok u m en t ar cim a i pot eze k ojim a n as je u ?io pr of esor Slip?evi?.

BASKET 4 NA 4 Zanimljivo je da se ?ezdesetih godina u ?ibeniku uli?na ko?arka nije igrala 3 na 3 nego 4 na 4, a razloge nam je objasnio Jo?ko Simsig: -Pr vi h r am , r et or t a i r asadn ik k o?ar k e u ?iben ik u bila je gim n azijsk a spor t sk a dvor an a. No, t a je dvor an a bila pr em alen a da bi se igr ala pr ava k o?ar k a. Zat o, a i zbog t oga da bi im ao vi?e ek ipa i u k lju ?io u igr u sve k oji su ?eljeli igr at i k o?ar k u , pr of esor Slip?evi? je u veo sist em da se u gim n azijsk oj dvor an i, k ada se igr a n a dva k o?a igr a 4 n a 4. Tak o sm o igr ali i m i n a u lici k ada sm o pok r en u li n a?u divlju ligu igr ali 4 n a 4. Nam a je t o bilo n or m aln o jer sm o t ak o igr ali u gim n aziji. Su ce n ism o im ali, ali k ada bi n et k o zazvao f au l sm at r aju ?i da je n a n jem u n apr avljen pr ek r ?aj, ili ak o je zazvao au t t o se po?t ivalo. Fair play je bio svet in ja. Nar avn o n ism o igr ali n a sat . Vr ijem e u t ak m ice n ije bilo odr e?en o, a igr alo se n a set ove po 11 poen a. Bili sm o k lin ci, im ali sm o 15 - 16 godin a, ali sm o sve t o sh va?ali ozbiljn o. Gor ili sm o za svak u pobjedu , gr izli za svak i k o? k ao da se igr a n a ?ivot i sm r t .

IGRAO SE I PRAVI BASKET 3 NA 3 Je li se u tim ranim danima ko?arke u ?ibeniku uop?e igrao basket 3 na 3, pitali smo Jo?ka s kojim smo razgovarali u kafeu Maron preko puta ?eljezni?ke stanice?

-Da. Osim t u r n ir a m e?u r azr edim a ?iben sk e gim n azije, pr of esor Slip?evi? je or gan izir ao i t u r n ir u bask et u 3 n a 3. Ta vr st a k o?ar k e k oja se dan as n aziva st r eet ball po?ela se igr at i u dvor i?t u gim n azije pod k o?em pr i?vr ??en im n a zid gim n azijsk e zgr ade. Tu se igr alo 3 n a 3. Ko? n ije vr ijedio dva poen a k ao u r egu lar n oj k o?ar k i n ego se br ojalo poen za poen . Igr alo se n a set ove po pr avilim a st oln og t en isa n a dva dobiven a set a. Set je dobivala ek ipa k oja je pr va do?la do 11 u ba?aja s t im da je bila n u ?n a r azlik a od dva poen a ba? k ao u st oln om t en isu . Ak o su obje ek ipe dobile po set , igr ao se t r e?i odlu ?u ju ?i. Tu se n ije igr alo po r azr edim a n ego su n a t om t u r n ir u n ast u pale sam ost aln e ek ipe, a u n ek im je ek ipam a bilo i k o?ar k a?a iz dr u gih ?k ola. Slip?evi? t o n ije br an io. Napr ot iv. ?elio je popu lar izir at i k o?ar k u i pr ivu ?i sve on e k oji im aju t jelesn e pr edispozicije za pr avu k o?ar k u . Jedn a od n ajboljih ek ipa u bask et u bila je ek ipa u k ojoj su igr ali Gor an Bar an ovi? M i?, bu bn jar ben da Polaris, biv?i dir ek t or NP Kor n at i, Slavk o Sk o?i?, Salaji?, br at Br an im ir a Salaji?a k o?ar k a?a ?ibenke.

DADO

TOPI? 7

K AKO JE NASTAO PRVI ALBUM GRUPE

U ?ESTOM DIJELU: POVRATAK IZ PARIZA # ROVINJ PRVA DOM A?A LUKA I NASTAVAK KARIJERE S GRUPOM MAMA CO CO # POJAVA M IRE U M OM ?IVOTU BILA JE UPLITANJE NEBESKOG PRSTA U M OJU SUDBINU # NOVI ?IVOT U KA?ETAM A # U SUPER GRUPI KARAMELE # CANTAGIRO & ECHOS OF LOVE # NA NOVOJ ?IVOTNOJ VJETROM ETINI NAKON GA?ENJA KARAMELE # GLAZBEN GASTARJBARTER U AUSTRIJI # THE WHOLE WORLD IN ONE SONG # S AUSTRIJSKOM ?OK ROCK GRUPOM DRAHDIWABERL # STALNA GA?A U LEGENDARNOM BE?KOM ROTER ENGELU # NA? ?OVJEK IZ SISKA, JOSIP JOE M EIXNER # NA ZLATNOM ZIDU # PRINCEZA # EUROVIZIJA U POLITI?KOM KLJU?U # PRISTAO SAM , BIT ?U ?TO DRUGI HO?E PRISTAO SAM NA KOM PROM IS, ALI NISU M E SLOM ILI # FESTIVALSKO OZEM LJE # POSLJEDNJA ISKRA PJESM A UZAVRELOG OLOVA I ESKADRONI SM RTI # SLU?A J PUTOVNICA # TIM E AFTER TIM E

DADO TOPI? PJEVA?, PJESNIK, SKLADATELJ, GLAZBENIK, ROCK IKONA - 8. DIO Kada je 1972. godine pjesmom zapitao Za koji ?ivot treba da se rodim? ve? je bilo odavno odre?eno za koji se ?ivot rodio Dado Topi?, rolling stone koji se 4. r u jn a 1949. godine odronio s padina planine Promine i zakotrljao u lavini ?ije su stijene postale temelji suvremene rock kulture. Pr ipr em io: Stanko Feri? Fot ogr af ije: Privatne fotografije Dade Topi?a, Mitja Pav?i?, Pedja Milanovi?, Neboj?a Timotijevi?, Tone Stojko, Branko Vukojevi?, Darja Stravs, Marko ?oli?, osobni arhiv Petra Lukovi?a, Jugoton, PGP RTB, arhiv Borbe

KAKO JE N ASTAO PRVI ALBUM GRUPE TIM E? 1. DIO PRI?E ISTIN U O M EN I SAZN ATI ?E? SAD Ist in a m a?in a / Pjesm a NO3 / Hegedu pa u pa / Kr alj alk oh ol / Za k oji ?ivot t r eba da se r odim ? Na izmaku 2019. godine objavio je Croatia records novo, luksuzno izdanje prvog albuma grupe Time. Prema nepouzdanim i nesre?enim pisanim povijesnim izvorima bilo je to 24 oficijelno reizdanje tog albuma koji je 47 godina ranije, krajem 1972. godine objavljen bez najave i reklame u nakladi od svega 500 primjeraka. Nije mu prethodila ni uobi?ajena singl plo?a s hit pjesmom. Nije bilo medijskih najava, a kakve ?e biti pjesme na njemu znali su tek oni koji su te godine

odlazili na koncerte grupe koja je slovila kao prvi doma?i super bend sastavljen od prekaljenih glazbenika s potvr?enom rock reputacijom. Grupa koja ga je snimila prije njegovog izlaska nije imala ni jednu pjesmu na top i pop listi, a i sam format dugosviraju?eg albuma bio je novost. Prije prvog albuma grupe Tim e u Jugoslaviji su iza?le samo tri LP-a s utisnutom modernom elektri?nom glazbom. ?etiri godine ranije Grupa 220 izdala je LP Na?i dani, potom je 1969. godine franjeva?ki rock bend ?eteoci (jedna od najzanimljivijih pojava u rock glazbi ?ezdesetih godina nastala tijekom koncilske obnove i kratkotrajne liberalizacije socijalisti?kog re?ima u Jugoslaviji) izdao LP s duhovnim pjesmama u rock stilu, a 1971. godine se pojavio LP A ti se ne daj, Dr age M lin ar ca. Album grupe Tim e u glazbenim je krugovima do?ekan sa sumnjama i skepsom. Nije se vjerovalo da LP s pet pjesama i glazbom koja na na?im prostorima jo? nije bila ni na po?etku puta eventualne popularnosti me?u ?irom publikom, ima bilo kakve ?anse. Nisu bili u pravu. Istina je, grupa Tim e otisnula se u nepoznato, ali to ?to je stvorila publika je prepoznala kao magnum opus doma?e rock glazbe. Zate?eni nakladnik Jugoton, na brzinu je 1972. godine tiskao jo? dva izdanja

na nahrani gladno tr?i?te. Nakon toga prvi album grupe Time ilegalno je umno?avan i dijeljen na audio kasetama, a tek 1981. godine, devet godina nakon ?to je stvoren, do?ivio je zaslu?eno priznanje i progla?en velikim, briljantnim i genijalnim djelom. Te je godine no?en valom novih nara?taja obo?avatelja grupe Tim e ,album je do?ivio ?ak ?etiri nova izdanja. Gotovo pola stolje?a kasnije, 2019. godine, javno je i slu?beno priznato ono ?to je publika odavno znala prvialbum grupe Tim e najbolji je hrvatski rock album svih vremena i jedan od krunskih dragulj u kruni jugoslavenske rock diskografije. Danas se ne ?tede rije?i hvale za to antologijsko glazbeno djelo neprolazne vrijednosti. A kako su nastale pjesme objavljene na tom albumu? Gotovo plebiscitarno je prihva?ena

(i uporno se ponavlja) proizvoljna tvrdnja da je ve?inu tih pjesama sa sobom iz Beograda donio Dado Topi? nakon odlaska iz Korni grupe koja ga nije prihva?ala kao autora.

GRUPA TIM E, TO SU M OJI N OVI DIN AM ITI

Nisam, kao ?to se pri?a, pjesme za prvi album grupe Tim e donio iz Beograda, to?nije re?eno ne bi bilo sasvim istinito re?i da sam iz Beograda donio stihove i glazbu koja se preto?ila u prvi album grupe Tim e. U Beogradu nisam bio u stvarala?kom filingu za tako ne?to jer sam bio frustriran nemogu?no??u da u Korni grupi, u koju sam u?ao ponosan i po?a??en njenom veli?inom i zna?ajem, izrazim neko svoje poimanje kvalitetnog interpretiranja bilo ?ije pjesme. Bio sam u krizijer nisam bio zadovoljan sobom u Korni grupi. Nije to zvu?alo onako kako sam ?elio i navikao da zvu?i i da zvu?im, a o?ekivao sam i ?elio da zvu?im onako kako sam zvu?ao u Dinamitima koji su za mene bili i ostali najbolji bend na svijetu, ne zato ?to sam ja bio u Dinamitima nego za?to ?to je to bila istina. Stvarno smo bili fenomeni svog

vremena. Na ?udesan smo na?in istra?uju?i i improviziraju?i stvarali jednu potpuno novu glazbu. Bili smo totalna alternativa svemu vi?enom do tada. Bili smo trio s vokalom, a zvu?ali smo kao big band. Uostalom kada smo bili pobjednici gitarijade u Zagrebu, potvrdu koliko glazbeno vrijedimo dobili smo od najboljih d?ezera tog vremena. Nije mala stvar kada te najboljim u jakoj konkurenciji bendova kakvi su bili Korni grupa, Batali, Mladi levi, Mi, Uragani... proglase Dr ago Dik li?, M iljen k o Pr oh ask a, Nik ica Kalogjer a, Kr e?im ir Rem et e i Bo?k o Pet r ovi?. Dinamiti su bili... zakon. Bili smo sjajan bend i ja sam zapravo dolaze?i u Korni grupu i odlaze?i iz nje tragao za Dinamitima. Sanjao sam i ?elio da ponovno imam grupu Dinamiti. Htio sam da se ta dinamitska pri?a nastavi. Dinamiti su bili ta retorta ta rok maternica u kojoj je postojala kemija skladnih du?a koje s rado??u stvaraju glazbu u kojoj je dovoljan tek kratak pogled da se razumije, da se shvati i u trenu u notu preto?i misao. Gotovo da nam nisu trebale rije?i da bi svirali, da bi skladno vibrirali... To je osje?ala i publika na na?im koncertima. Ta na?a kemija brzo se i lako prelijevala preko ruba bine, a masa ju je upijala kao spu?va i

ubrzo smo mi na bini koji smo stvarali te zvuke i oni koji su nas do?li slu?ati postajali jedno. Svirali smo tu?e stvari, ali svoju glazbu. Ljudi su nas pitali: -?t o vi t o svir at e? Kak va je t o glazba? Koje su t o pjesm e k oje vi svir at e?

PRVI ALBUM GRUPE TIM E TO SU DINAMITI KAKVE SAM SAN JAO Nisam uvijek znao to?no odgovoriti na takva pitanja. Ta je glazba izlazila iz nas kao voda iz izvora pod mojom planinom Prominom. Jednom kolegi glazbeniku koji je ?elio da nas razumije kazao sam da poslu?a Jazz Messengerse, bend u koji me je zaljubio Rale. Uputio sam ga na The Crusaderse na koje sam se ja furao jako, a koji su barem kod nas velikoj ve?ini ljudi bili totalno nepoznati. To su bili bendovi koji su u ono vrijeme bili glazbena avangarda, bili su prete?e The Blood Sweat and Tears i The Weather Reporta. Tu su se na?li Cannonball, Julie Driscoll and Express... Bila je to druga, druk?ija glazba, izazovna, kompleksna, a opet razumljiva. Nisu to bili oni rani Beatlesi i Stonesi koji su u po?etku u odnosu na njih zvu?ali nekako kao ona na?a Srebrna krila. Nije to bila neka muzika. Bile su to popularne pjesmice. U isto vrijeme doga?ale su se puno ve?e i puno va?nije stvari. Pojavili su se bendovi koji vi?e nisu slijedili matricu njihovih ranih pjesmica nego su stvarali svoju glazbu. Iz Dinamita sam oti?ao zbog nekogosobnog prkosa i revolta prema mojoj ekipi koja nije ?eljela raditi nego je ?eljela odmarati i nije imala volje krenuti dalje, nisu imali taj entuzijazam koji sam ja nosio u grudima, u mislima... Nisu jo? shva?ali koliko smo mi dobar bend i koliko jo? mo?emo rasti na temeljima koncepta kojeg je stvorila na?a me?usobna kemija. Uostalom prvi album grupe Tim e zvu?i onako kako sam ?elio da zvu?e Dinamiti. Grupa Tim e bili su novi Dinamiti. Te nove Dinamite koji su stjecajem okolnosti dobili

ime Tim e, okupio sam zahvaljuju?i sretnoj okolnosti, zahvaljuju?i tome ?to sam na ljetnoj turneji Non stop Adriatic show kao ?lan Korni grupe vidio i ?uo sve tada aktualne bendove i me?u njihovim ?lanovima vidio svoje nove Dinamite. Detektirao sam Tih om ir a Asan ovi?a, u grupi September. Gledao sam i slu?ao sve te bendove i stalno analizirao tko bi mogao biti moj novi Dinamit. Naravno stalno sam ra?unao na Jozu Bo?ek a i Rat k a Divjak a. Za Berta, za Krasni?a, sam znao da ne ?eli vi?e svirati u bendu i da jako vezan za Osijek. Bio sam u stalnoj potrazi za novom postavom grupe Dinamiti. Tra?io sam lu?ake poput sebe, svira?e ubojice, zanesenjake koji ginu za svaku notu. Kao takav ukazao se Pop Asan ovi?, uklopio mi se u viziju Vedr an Bo?i?, Rale Divjak je normalno stalno bio u igri. S njim sam dijelio snove o novom pravom bendu, o novim Dinamitima, o okupljanju prave ekipe. On je rekao: -OK, ali n e bez Joze. -Nar avn o, n e bez Joze. Bez Bo?ek a n em a ben da, ali on n e?e. Odlu ?io je ost at i u Korni grupi. -Dobr o, on da ?em o u zet i Vedr an a. I tako smo pozvali Vedrana. Po nekoj logici poznanstava, prijateljstava i glazbenih kolaboracija pojavio se i Br an e Lam ber t ?ivk ovi?, zagreba?ki glazbenik na dobru glasu. I stvarno je bio dobar svira?. Pop Asanovi? je bio OK iako je bio orgulja?, a ne klavijaturist. Tako je nastala jezgra budu?e grupeTim e. U mojoj glavi, u mojim mislima to su bilinovi Dinamiti. Krenuli smo kao bend bez imena. Za mene su to bili Dinamiti, i nitko od budu?ih Tajmovaca nije znao da je novi ?lan Dinamita. To je bila moja intimna stvar. Dodu?e, nisam imao neku ideju o imenu benda koji nastaje. Mo?da grupe Time pod tim imenom nikada ne bilo i vjerojatno bi se bend zvao Dinamiti da nam se slu?ajno, kroz rad i poro?ajne muke nije zaka?ilo to - Tim e.

KREATIVN A KO?N ICA 68

Mislim da je ekipa koja se okupila mislila da ?emo svirati i pjevati ne?to tralala ili da ?emo biti bend koji reciklira tu?e stvari, ali ja sam u glavi imao ne?to drugo. Pucao me je adrenalin, inspiracija... Ali ne, nisam kao ?to su neki mislili oti?ao iz Beograda i do?ao u Zagreb s hrpom pjesama koje nisam imao priliku svirati s Korni grupom. Ne. Sve je, osim ideje ivizije novih Dinamita, nastalo u Zagrebu. ?tovi?e sve je nastalo tijekom proba tog novog benda kojeg sam uspio okupiti. Dakle nisam imao ni?ta osim ?elje da to radim i vizije kako bi to ?to radim trebalo zvu?ati. A trebalo je to biti ne?to na?e, originalno, novo, jako. Sve me je to nosilo. Imao sam kreativnu ko?nicu u glavi. Jedna nota, jedan stih... gurao je pet novih. S probe sam odlazio s jednom, a sutradan se na probu se vra?ao s drugom pjesmom. Tu je nastala glazba, ritmovi, rifovi, sola, stihovi... sve ?to se ?uje na prvom albumu grupe Tim e stvoreno je na tim probama. Pjesme i budu?a grupa Tim e ra?ali su se i rasli istovremeno. Bili su jedno. Na probi bi obi?no razra?ivali jednu pjesmu, a drugu zapo?injali u naznakama. Mo?da se ?ini konfuznim, ali nije to bio kaos. Naprotiv.

PJESM A ZBOG KOJE JE GRUPA TIM E DOBILA IM E TIM E

ISTIN A M A?IN A Nek i ?u dn i zvu ci m u zik a i boje dolaze iz svijet a r ealn og ali t vojeg Af r odit a n isi r o?en a si t u ik on am a r ask o? odn ijela si svu Ti si k ao m a?in a svem u t am n i? sjaj lju dim a si st r an a la?im a si k r aj Dolazi? i n est aje? ak o sam t i dr ag dodir im a svojim ost avi m i t r ag Am br ozijom svet om n apit ' ?em o t ijela bor it ' se u st r ast i r adit ' ?t o si h t jela Po t vojoj k o?i ost avit ?u t r ag ist in u o m en i sazn at ?e? sad Ti si k ao m a?in a svem u k r ade? sjaj ist in u o m en i sazn at ?e? sad Pjesma Istina ma?ina bila je prva pjesma na kojoj je po?ela raditi grupa Tim e i na kojoj je po?ela stvarati svoj zvuk, a iz te pjesme rodilo se i ime benda kojeg sam ja smatrao svojim novim Dinamitima. Ta pjesma Istina ma?ina bila je u naravi vrlo obi?na tema, ali je imala ?udan obrat tonova u sebi i zbog nje smo se gotovo razi?li prije nego ?to smo po?eli biti bend. Pitanje tonova koji odre?uju bit te pjesme dosta smo dugo rje?avali. U njoj postoje stalni akcenti sa sinkopama. To glazbeno rje?enje ili shvati? ili ne shvati?.

Uglavnom moja je ekipa u po?etku sve shva?ala krivo. Za?to? Zato ?to u pjesmama treba slijediti to?an ritmi?ki slijed i na odre?enim mjestima izmijeniti harmoniju. No pjesma ima jednu kvaku . Kvaka je u tomu da se na rje?enje tog glazbenog rebusa mora ?ekati do kraja teme. Osim toga moja glazba nije bila, ne bih rekao neobi?na, nego je bila neo?ekivana. Te?io sam prema nekim svojim rje?enjima u slikanju zvuka notama. To je bilo te?ko objasniti ekipi koja je navikla na druk?ije glazbene konstrukcije. Problem je bio u tome ?to je ta pjesma puna sinkopa. Ona zvu?i rockerski, ali je konstrukcijski druk?ija. Ima puno nagla?enih sinkopiranih nota i tako ih treba svirati. I?lo je te?ko. Istinu ma?inu smo do iznemoglosti uvje?bavali puna dva mjeseca. Govorili su mi: -Dado, t o je sve n et o?n o, t o je sve k r ivo. Ali ja uzmem gitaru i odsviram to ?to sam zamislio, a oni se ?ude: -Pa jebem u m at er , zvu ?i dobr o. -?t o da jo? k a?em , ?t o da u ?in im da vam pr ibli?im . Da Br an e n api?e n ot e pa da svir am o po n ot am a? Probali smo i tako. -OK, po n ot am a je sve t o?n o, ali n e m ogu t o odsvir at i jer m e bu n i t a k on t r a, ?alio se Brane. -Ali Br an e, obja?njavao sam mu, n ije t o

k on t r a. Nisi t i u k on t r i. Ni?t a n ije u k on t r i. Tem po ide r avn o, sam o izdr ?i do k r aja f r aze. Sam o je u st r ajn o svir aju u t em pu jer ak o u spor i? ili u br za? zbog sin k opa k oje vu k u m alo n apr ijed n e?e? do?i n a pr vu dobu n a k r aju . Probali smo nije i?lo. Predlo?io sam da svi nau?imo pjevati tu frazu da bi nam tema bila bli?a, da bi je mogli svirati prirodno. Rale je bio u ?udu. Gleda zbunjeno oko sebe, ni?ta mu nije jasno, ?ini mu se da ni?ta ne valja. Govorio sam mu: -Rale, u t om e je su ?t in a. Tebi se ?in i da n e valja, ali n ije pr oblem u t ebi. M i m or am o izdr ?at i s obzir om n a t o da t i svir a? u k on t r i, a u st var i svir a? r avn o. Ti svir a? dobar r it am . Ne gr ije?i?. Ne gr ije?im o n i m i. Sam o ?t o m i jedn u osm in k u izbacim o i jedn u osm in k u pr ije t vojih doba svir am o f r azu . U t om e je cak a. To je on o ?t o ?e m u zi?ar i pr im ijet it i i r e?i; Jebote kako su se toga sjetili! Kako su se sjetili da izbace jednu osminku i da jednu osminku ranije u?u u frazu, a onda je vrate i na kraju sve do?e na svoje mjesto? Te?ko smo postizali tu razinu glazbenog razumijevanja. Vedran je uvijek govorio: -Ali Dado pa t o n it k o t ak o n e svir a! -Da, govorio sam mu, t o n it k o t ak o n e svir a, ali n it k o n em a n i t ak vu pjesm u . M o?em o sve t o n apr avit i k ak o r ade dr u gi, ali on da sm o ist i k ao ost ali. Za?t o bism o n e?t o or igin aln o, lijepo i u n ik at n o sveli n a ban aln o sam o zat o ?t o t o n it k o t ak o n e svir a? Te?ko su shva?ali da ru?imo jednu glazbenu formu i stvaramo novu da bi dobili novu kvalitetu, da bi stvarali svoju glazbu, da ne bi bili kao drugi, da se bezli?ni ne bi utopili u blatu potro?ne glazbe. Da bilo je to neobi?no, ali je sve u toj glazbi bilo logi?no. Ni?ta nije bilo pogre?no, sve je bilo na broju i sve je bilo na svom mjestu.Stra?no mi je puno vremena trebalo da bend uvjerim da je to ?to oni osje?aju kao nepravilnost i nelogi?nost, da je to na kraju harmoni?no, da je to na?a glazba, ali tra?i da se razmi?lja, tra?i da se anga?ira mozak jer treba znati tu

temu iz glave prenijeti na svoj instrument i instrumentom izraziti njenu ljepotu.

TREN UTAK U KOJEM JE t aj m POSTAO TIM E Nisam ?elio da sviramo trzni ?icu, udari bubanj, takni tipku pa kako ispadne. Ne. ?elio sam da kao jedan organizam interpretiramo temu i da ona dobije svoj oblik. I sada dolazimo do tog klju?nog trenutka u kojem je sudbina glazbe ovisila o trenutku u kojem treba notu odsvirati, o -tajmingu. Stvaraju?i Istinu ma?inu do?li smo do - tajminga, do izdr?avanja note onoliko dugo koliko fraza zahtijeva da bi na kraju i kratke i duge fraze dale tu jednu estetiku koja se tra?i. Sve je moralo biti u tajmingu, sve je moralo biti u tajmu. Stalno smo to govorili; nisu u tajmu, pazi na tajm, ispao si iz tajma, dr?i tajm... Toliko smo puta to ponovili da sam u jednom trenutku u sarkasti?no kazao: -Jebot e, k olik o sm o pu t a izgovor ili tajm t r ebali bi se zvat i Tim e. Tu smo rije? toliko koristili da je ona, umjesto da se izlizala, istro?ila... dobila novi smisao. A taj tajm po kojem je grupa Tim e dobila ime bila je vremenska zona izme?u dvije ?etvrtinke ili dvije osminke. To je taj tajm, taj vremenski prostor po kojem je na?a grupa dobila ime Tajm odnosno engleski Tim e, evo na neki ?udan na?in traje i izdr?ava ve? pola stolje?a. Dakle, hajdemo se zvati grupa Tim e. Pa dobro neka bude, sada smo grupa Tim e.

ISTIN U O M EN I SAZN ATI ?E? SAD A tko je ta, ?to je ta Istina ma?ina? Ta pjesma govori o istini kroz ljubavni odnosa mu?karca. U tom odnosu mogu?e je da istina bude istina, a da je istovremeno la? jer je sama po sebi narav ljubavi takva. Dakle pjesma govori o ljubavnom odnosu mu?karca i ?ene, ali njen metafori?ki

kontekst strahovito je ?irok i univerzalan. Zadire duboko i s malo rije?i propituje su?tinska pitanja biti istine koja je la?ima kraj ali je strana ljudima koji je ?ele i koji tvrde da k njoj te?e. ?ovjek koji ljubav sa ?enom ka?e istinu o meni saznat ?e? sad, ali ona ne mo?e biti sigurna je li istina koju ?e ?uti istinita ili je prijevara. Za?to? Zato ?to je svijet realan, a istina nije. Nju izvan svijeta realnosti treba prepoznati da dobila smisao. Instrumentalna igra u toj pjesmi ru?i simetri?ne i harmoni?ne odnose struktura. Ona pretvara konkretno u apstrakciju, realno u irealno, a od irealnosti stvara novu stvarnost i provjerava je li ona mogu?a. Komplicirano? Znam, ali ne mora se svaka pjesma obja?njavati da bi je se razumjelo. Ona govori o ?ivotu, ljubavi i istini, a svatko mo?e razumjeti na svoj na?in.

?ASN A SESTRA VUKICA

Ta pjesma, kao i druge moje pjesme, sa?etak su, mo?e li se re?i pro?etak, mojih preokupacija. Ona dolazi iz natalo?enog humus svega onoga ?to sam do tada ?itao. Dakle cijedio sam je iz vlastite osobnosti koju sam gradio ?itaju?i Dost ojevsk og, Goet h ea, Jesen jin a, Pu ?k in a, Sch iller a... Crpio sam svoje spoznaje iz njihovih knjiga punih dubokih misli i velikih istina, sjajnih re?enica i realnosti ljudskog duha. Na njih me je jo? u ranom djetinjstvu u Novoj Gradi?ki uputila diva ?asna sestra Vu k ica M a?o. Bio sam jo? klinac, mo?da ?ak i nedozreo za smisleno poniranje u ta i takva djela, ali bio sam znati?eljan, bio sam gladan spoznaja. Danas bi se elegantno reklo da je taj moj dodir s knji?evno??u koja me je definirala kao autora stihova, dakle pjesnika, ali i formirala moju li?nost i moj na?in razmi?ljanja, bio kolateralni slu?aj. Iako, ka?u neki, u ?ivotu ni?ta nije slu?ajno tako da valjda nije bila slu?ajnost ni to ?to sam kao klinac po?eo ?itati knjige dosa?uju?i se dok je ta ?asna sestra moga brata Vilima u?ila svirati klavir.

M IN ISTRAN TI Mogli smo se na?i u situaciji da Vilima podu?ava ?asna sestra zato ?to smo moj brat i ja bili ministranti. Bili smo klinci, ali smo ozbiljno ministrirali u crkvi. Na?a ekipa, ta dje?ja banda klinaca iz ulice zbog toga nas je grdno zajebavala. Njima je to bila ?iva sprdnja. Kada smo brat i ja ministrirali, ekipa bi se vrebala sa strane i iz sjeni ili skrivena iza

starijih ?ena koje su do?le na misu, i cerekala se, kreveljila i pravila grimase da nas nasmije, da se zabunimo i osramotimo... A mi bi smrtno ozbiljni u onim bijelim haljinama s crvenim kragnama i rukavima s ?ipkom pomagali sve?eniku voditi misu. Moj Vilim je to te?ko podnosio. Bio je stra?no stidljiv i bilo ga je sram ?ak i ubirati lemozinu pa je meni davao onaj ?tap s crvenom vre?icom da idem od klupe do klupe i skupljam milodare. Radio sam to predano i ozbiljno, a iz te misije me nije mogla izbaciti ni ti na?i drski uli?ni banditi koji su kola?ili o?i, plazili jezike i ?inila svakakva ?uda da me pokoleba, da pobjegnem iz crkve i da se osramotim. Bilo je to grozno. Umirao sam od stida ne zbog sebe i svog ministriranja nego zbog njih, mojih prijatelja iz ulice, ali nisam se dao. Uostalom od ministriranja Vilim i ja nismo mogli pobje?i ni da smo htjeli. Na?a majka bila je kada je o crkvi rije? i odlascima na misu jasna, stroga i odrje?ita. Nije tu bilo ide mi se ne ide mi se, ne da mi se, sramota me je... Ne. Kada je misa ide se na misu. Kada bi do?lo vrijeme za po?i u crkvu mama bi kazala: -Vilk o, Dado... idem o. Nije bilo pogovora. Dodu?e poku?avali smo se ponekada izvu?i kao ono nije nam dobro, ajme ne da nam se, zar ba? moramo, boli me glava, boli me stomak... Ne. Ni ?uti. Ako bi gnjavili mama bi dohvatila kuha?i i grdno zaprijetila: -?t o sam r ek la?! I ?to smo mogli? Idemo u crkvu kod popa, a na?a ekipa, banditi, prate nas u stopu ruga nam se i sramoti nas. Kasnije kada bismo se okupili na na?oj livadi pored potoka, e tu je tek nastalo ruganje i zajebancija na na? ra?un: -Zn at e li k ak o bedast o izgledat e, debili, k u k avice, cu r ice... Sva?ta su nam govorili, a mi bi se branili: -M or am o. M am a n as t jer a, m am a n am n e da... -M a k ak va m am a, pi?k ice, k u k avice... Brata je sve to diralo. On je bio nje?na du?a, a ja sam, iako mla?i i za glavu ni?i od njega,

bio njegov za?titnik. On je nekada na ta izazivanja burno reagirao i povrije?en izazivao tu?njave, ali nikada ih nije zavr?avao nego bi uvijek pobjegao, a na bojnom polju sam ostajao ja da dobijem po nosu. I dobio bih, ali nekako se uvijek doga?alo da pogrije?e u procjeni, kao ovoga maloga ?emo lako, ali ja sam bio prgav, ?ilav, tu?aro?, nisam se bojao, nije me bilo strah dobiti batina i ?estoko sam uzvra?ao. Vilim je bio nje?an, suptilan na na?u majku, a ja sam, valjda na ?a?u, bio tvrdi Prominac s kamena.

PTI?I ?UTOKLJUN CI U tim godinama, tamo u Novoj Gradi?ki zbog takve sam svoje naravi pro?ivio i veliku dramu. Bila je sredina ljeta kada sam iza?ao iz na?eg dvori?ta u Stanivukovi?evoj ulici broj 26. U tom dvori?tu bila je jedna duga zgrada s punio malih stanova i baraka u kojoj je stanovala sirotinja poput nas, Topi?a. Lijevo od nas, u ?etvrtoj ili petoj ku?i od na?e ?ivio je Tomo Funest, dje?ak moje dobi ?iji je otac bio mesar. Imali su krasnu veliku ku?u, a izme?u Tome i na?eg dvori?ta ?ivjeli su na?i vr?njaci bra?a Damir i Zdenko koja su imala bicikle. Svaki je imao svoj bicikl. Bili su to sportski bicikli.Za nas je to bilo nepojmljivo bogatstvo. Oni su se dr?ali podalje od nas. Nisu se dru?ili s nama banditima. Uvijek su imali urednu odje?u, sandale i bijele dokoljenke. Nosili su hla?ice s tregerima i bijele ko?ulje i imali su, bo?e moj, te bicikle. Prolazili su pored nas pakosno, prepotentno... ono... ko vas jebe. E sad, pod strehom ku?e Tome Funesa bila su lastavi?ja gnijezda. I sad ja izlazim iz svog dvori?ta i vidim onog mla?eg, Zdenka kako kolcem ru?i ta lastavi?ja gnijezda. Vidim na zemlji razorena gnijezda , razbijena jaja i nekoliko onih malih crnih pti?a ?utokljunaca kako nemo?no zijevaju. Sru?io je gnijezda, a te je nedu?ne pti?e gurnuo u stra?nu smrt. Pobjesnio sam vidjev?i ga kako ru?i gnijezda i cereka se. Bio sam manji od njega, ali sam se zaletio, sru?io ga na zemlju i... ne znam kako

mi se u ruci na?ao komad cigle... i po?eo udarati tom ciglom u glavu. Bio sam u transu. Nisam znao ?to radim. Bio sam slijep od bijesa. Krvi je bilo posvuda. Zamalo sam ga zatukao. Tko zna ?to bi bilo da nisu sko?ili neki ljudi i rastavili nas. Vikali su: -Ajm e lu ?ak a! Ajm e ?t o u ?in i djet et u ! Kada sam ga vidio onako oblivenog krvlju usrao sam se od straha i pobjegao ku?i. Mama se skoro sru?ila od ?oka kada me je vidjela krvavog. -M am a, m am a, m en i n ije n i?t a n ije t o m oja k r v n ije t o m oja k r v -?t o je, ?t o je bilo -Nije m i n i?t a n ije m i n i?t a -Pa ?t o je bilo govor i. -M am a, ja sam ist u k ao Zden k a -?t a si m u u r adio sin e? -Udar io sam ga k am en om u glavu . -Za?t o sin e m oj. Pa t i zn a? t k o je on , t k o m u je t at a joj joj... Mama je bila upla?ena, prestravljena, sad ?e do?i milicija, sud, ?to ?e sa mnom biti... Dolaze susjedi: -An k a jebot e ovaj t voj m ali u bi on u bu dalu . Popizdioje ?t o Zden k o r u ?i last avi?ja gn ijezda i r azbio m u glavu k am en om . I... ?ekamo, strepimo. Ja ne idem nikuda iz ku?e. Ali... nitko ne dolazi. Nema milicije, nema Zdenkovog oca. Nakon jedno ?etiri pet dana ohrabrim se iza?em na ulicu. Do?ekala me je moja ekipa -E Dadi, Dadi jesi ga sr edio. Svak a ?ast . -?ao m i je ?t o sam t o u ?in io. Polu dio sam . Nisam m ogao ot r pjet i k ak o r u ?i t a last avi?ja gn ijezda. ?ao m i je.

ZA?TO SVE TO PRI?AM ? Ali, moja dje?ja uli?na banda nakon toga me je po?ela stra?no po?tivati i ?to je najva?nije... nije se vi?e meni i mom bratu Vilimu vi?e rugala ?to smo ministranti, a nije me dirala ni kada sam se na op?i u?as u?lanio u gradsku knji?nicu. To je zapravo bilo jako va?no. Dakle kao ministranti imali

smo mogu?nost da mog Vilima ?asna u?i svirati i da ja, kako sam bio uz njega, po?nem ?itati ono ?to sigurno nikada ne bih ?itao da nisam bio ministrant. Prije svega po?eo sam ?itati te crkvene knjige zato ?to mi je bilo dosadno, ali i zato ?to sam bio znati?eljan. Mene je kad sam bio klinac sve zanimalo. Osim toga u crkvi sam slu?ao divnu glazbu. Crkva je imala zbor. Pjevali su kao an?eli. Zbor je pjevao uz orgulja, a crkva je bila predivno akusti?na. Uvijek se toga radio sjetim. Mo?da je to bio moj prvi pravi, duboki dodir s glazbom. Vjerojatno je... siguran sam da je ne?to od toga ostalo u meni i da se to ?uje u glazbi koju sam stvarao s grupom Tim e. Da, sigurno mi je ne?to od toga ostalo u glavi u u?ima, kao ?to su mi ostale te misli, stihovi, znanje, ?ivotni nazori, razmi?ljanja i sva ta velika ?ivotna pitanja o koja sam se spoticao u knjigama na koje me je navukla ?asna sestra Vukica. Za?to se svega toga sje?am, za?to to spominjem? zato ?to tu u toj lijehi mog djetinjstva korijene ima i pjesma Istina ma?ina.

Bile su to prelijepe svete knjige s fenomenalnim ilustracijama. Sve su to bile vjerske teme... kr??anska ikonografija... ali mene je to odu?evljavalo... Sodoma i Gomora,Golgota, Kalvarija, raspe?e, Isus i Baraba... Kroz ljepotu tih knjiga, a za mene dje?aka to su sve bile bajke, zaljubio sam se u knjige. Po?eo sam ?itati i sve mi je bilo shvatljivo. Gutao sam te pri?e. Tu sam stekao naviku potrage za ljepotom, istinom i spoznajom svijeta i samoga sebe u knjigama.

UVIJEK IN DIJAN AC, N IKADA KAUBOJ U jednom trenutku nisu mi vi?e bile dovoljne knjige koje sam listao u ?upnom dvoru pa sam po?eo odlaziti u novogradi?ku knji?nicu i po?eo ?itati gotovo pa sve s reda. Tu sam na?ao i novo dru?tvo, neke klince koji su

U POTRAZI ZA LJEPOTOM I ISTIN OM A za sve je bila kriva moja majka. Ona je ?eljela da jedan od nas dvojice nau?i svirati klavir, a u Novoj Gradi?ki klavir je podu?avala ta ?asna sestra. Kao stariji kod sestre Vukice klavir je i?ao u?iti moj brat Vilim. Ja sam bio jo? previ?e mali. Vilimu se to nije svi?alo. Nije imao ni najmanje volje u?iti svirati klavir, ali majka je tako odlu?ila i tu nije bilo mrdanja. I?ao je na silu, zato ?to mora. Dakle, i?ao je u?iti svirati klavir, a ja sam obi?no ?u?ao pod prozorom i slu?ao kako ga ona podu?ava, kako mu da je upute, kako mu tuma?i note i govori gdje ide i ?to radi koji prst. Kako sam stalno dolazi s njim, a vrijeme nije uvijek bilo tako dobro da bih mogao ?u?ati pod prozorom pa su mi dozvolili da ga ?ekam unutra, u jednoj prostoriji pored one u kojoj je Vilim u?io svirati. I do se on mu?io s klavirom ja sam listao knjige i gledao slike.

poput mene voljeli ?itati. Jedan od njih dao mi je knjigu Jaha?i rumene kadulje,vestern roman ameri?kog knji?evnika Zan ea Gr eya. To mi se ba? nije svidjelo. Bilo je previ?e ubijanja, bilo mi je ?ao i Indijanaca. Zbog toga sam se upu?tao u vatrene knji?evne rasprave i tako formirao neke svoje budu?e ?ivotne stavove. Recimo nisam mogao podnijeti da Indijanaca tako okrutno i besmisleno stradavaju od tih prepotentnih revolvera?a. Kada bismo se igrali kauboja i Indijanaca ja sam uvijek bio Indijanac, nikada kauboj. Uvijek sam bio na toj gubitni?koj strani nadaju?i se da bih ja Dado, mogao donijeti neku pobjedu onima koji uvijek gube. I tako, knjigu po knjigu do?ao sam do Dostojevskog i njegove sublimirane ljudske patnje, Kafke i njegove dubine uzaludnosti, melankoli?ne patetike Jesenjina... Pitao sam se za?to te ljude toliko zaokuplja ljudska nemo?, za?to ih zaokuplja patnja, bijeda, za?to kod njih nema nikakve pozitive, za?to bje?e od radosti... ?itao sam sve to i sve se to talo?ilo u mene i sve me je to na neki na?in oblikovalo. Ali, kada sam i sam po?eo pisati nikada ih nisam opona?ao, nisam ih imitirao. Ja sam svu tu literaturu i svu tu poeziju shva?ao na svoj na?in. Ima li tragova tih pisaca i njihovih djela u stihovima koje sam pisao uz glazbu? Ne znam? Vjerojatno ima. Ako nema stilskih i maniristi?kih ima svjetonazornih. Ima ih u mojim shva?anjima dobra i zla, ljubavi i mr?nje, ?ivota i smrti, ljudi, samoga sebe..., a ponajvi?e u shva?anju istine.

M OJA EKIPA; PITAGORA, ARISTOTEL, PLATON ... Uglavnom sve me je to zanimalo. Kasnije kada sam po?ao u srednju ?kolu otkrio sam ?arobni svijet gr?ke mitologije - Diogena, Sizifa, Dedala i Ikara.Fascinirala me je mudrost i znanje starih Grka. Aristotel, Platon... Moj je idol bio Pitagora jer je fakat bio cool frajer. Kada smo stare Grke po?eli u?iti na nastavi bio sam ponosan. Evo moje

ekipa!To su face!Svoje heroje djetinjstva i rane mladosti nalazio sam na neo?ekivanim mjestima za ljudsko bi?e mog uzrasta. Bio sam redovan, uredan i aktivan ?lan gradske knji?nice koju sam doslovno istra?ivao onako kako su stari istra?iva?i otkrivali d?unglu, pustinje i daleke kontinente. Mo?da sam u knji?nici ostao zapam?en i po tome ?to sam od knji?ni?arki tra?io da mi daju knjige koje nikada nitko nije posudio. Do?ivljavao sam te knjige kao neka ?iva bi?a. Bilo mi je ?ao knjiga koje pate u samo?i zato ?to ih nitko ne ?ita, a one postoje da bi ih se ?italo. Ako ih nitko ne ?ita njihovo postojanje nema smisla i bio sam siguran, a i danas sam, da one zbog toga silno pate.Prvi puta sam tra?io da mi daju knjigu koju nikada nitko nije posudio kada sam i?ao u sedmi razred osnovne ?kole. Knji?ni?arka me je ?udno pogledala, ali se zainteresirala. Stavila je prst na usne i govorila: -Hm , h m ... h m ... ah a! Dala mi je - Atlas svijeta, ogromnu debelu knjigu. Nije to bio obi?an atlas. Bila je to knji?urina s kartama kontinenata i zemalja svijeta, ali s puno zanimljivih pri?a o njima, o ljudima koji su ih otkrili, o avanturistima,

kraljevima, carevima, osvaja?ima, ratovima, robovima, o sakuplja?ima bisera... o svemu. Stra?no zanimljivo i sve puno slika.Kao ?to su moji vr?njaci znali napamet nabrojati nogometa?e dr?avne reprezentacije ili klubova za koje su navijali, ja sam znao nabrojati Kolumbove brodove, Magellanova otkri?a, ?panjolske i portugalske gusare. Kroz to do?ao sam do Inka, Azteka i Maja, Amazone, izgubljenih plemena, kanibala, do Brazila, Vatrene zemlje... Sve me je to fasciniralo. Sve je to formiralo moje poimanje svijeta.

M ARSOVCI I nisam na tome stao. Otkrio sam Dantea, Bo?ansku komediju i njegove fore s paklom, rajem i ljudskim slabostima. ?okirao me je Michelangelo, a Leonardo Da Vinci me je bacio na ple?a.Bio sam uvjeren da oni i njima sli?ni genijalci nisu obi?ni ljudi nego da su svemirci, da su neki Marsovci koji su nama na Zemlju donijeli nepojmljiva znanja i vje?tine. Oni su za mene bili ljudi bogovi.

Poku?avao sam se staviti u njihovu ko?u da bih doku?io odakle im takve ideje, takva znanja, takve fantasti?ne zamislii sve to u ona davna vremena. Progonilo me je pitanje, odakle im sve to? Iz koje dimenzije. iz koje sfere uma to dolazi? Sve sam otkrivao, sve me je to zanimalo. ?itao sam Martina Luthera, zanimala me je Francuska revolucija, Napoleon... Kroz mladost i djetinjstvo gdje god sam naslutio neku temu koja me je zainteresirala morao sam je otkriti do kraja. Za?to? Kako? ?elio sam shvatiti smisao. Stalno sam tra?io razloge. Takav sam ostao i kada sam po?eo stvarati svoju glazbu. Tra?io sam smisao svega i u svemu sam tra?io harmoniju. Bio sam istra?iva?. Istra?iva? svega. Sada kada se osvrnem na mojih 70 godina ?ivota zaprepastim se u ?to sam sve ulazi i ?to sam sve bio... fizi?ki radnik, sakuplja? starog ?eljeza, boksa?, karatista, bera? vo?a na planta?ama, nosa?, da bih vidio more bio sam izvi?a?, truba?, pjeva?, glazbenik, pjesnik, turisti?ki menad?er, ugostitelj, gastarbajter, skladatelj... traga? za istinom o istini. Tako sam valjda postao i lo?a? u Istina ma?ini, toj ?udno lijepoj i misti?noj pjesmi koja je zamalo potopila grupu Tim e prije nego ?to je po?ela istinski postojati.

PJESM E O KOJIM A PROFESION ALN I KRITI?ARI N ISU IM ALI DOBRO M I?LJEN JE I N ISU IM PRORICALI N IKAKAV, A KAM O LI TAKO DUG I POSTOJAN ?IVOT Imam emotivni odnossa svim svojim pjesmama. One su kao neka moja djeca. Ja Dado Topi? privatno sam sebi kao Dadu Topi?a. Ja sam sebi jasan. Ja i Dado Topi? Dobro se razumijemo. Moj osobni format, moj karakter, moja du?a, iskustvo, znanje,

osje?aji... tu su meni jasne i poznate stvari. Me?utim Dado Topi? kao pisac tekstova, ne znam smijem li re?i kao pjesnik i kao kompozitor, e taj Dado Topi? nikada mi ne?e biti jasan. Ja sebe sebi kao pisca stihova i skladatelja sebi ne mogu objasniti. Zovu me ljudi, ka?u: -Dado n apr avi n am pjesm u . ?to? Pjesmu? Kako se pjesma pravi? Neki ka?u da naprave ?to ja znam 100 pjesama godi?nje. Ja da znam kako se pjesma stvara ja bih napravio 500 pjesma godi?nje. Ako je to ?to radim umjetnost, a ja se nadam da je, onda ja nisam prava osoba da dam odgovor na pitanje kako umjetnost nastaje jer ja to ne znam. Meni to nije jasno. Zato i nisam sam sebijasan kao pisac stihova i skladatelj glazbe. No, priznajem lijepo je kada vidi? da ne?to ?to si stvorio nekome ne?to zna?i, da u tome nalazi sebe, da to voli i smatra nekom vrijedno??u, intimnom, osobnom vrijedno??u vrijednom ?uvanja. U ovom slu?aju vrijednom slu?anja ?ak i pola stolje?a nakon ?to je to nastalo. Kod mene, da bih ne?to stvorio sve po?inje jednom ili dvije rije?i, jednim akordom, dvije tri note... ne?im ?to me natjera da posko?im, ?to me prene iz snova i vuuuu??? odjednom mi proleti tisu?e slika i ja samo pi?em, stvaram, oblikujem... Tako su nastale i pjesme s prvog albuma grupe Tim e. Neke sam vidio kao kazali?ne predstave, neke su mi se otvorile kao realna ?ivotne iskustva, neke mi je ?apnuo netko odnekuda iz nebeskih visina, iz dubina du?e. Ima tu jo? ne?to. Nastanak prvog albuma grupe Tim e, tijekom kojeg je ona dobila i ime, ima i drugudimenziju. Ta dimenzija je oblikovanje benda i uga?anje petorice razli?itih ljudi na jednu frekvenciju tako da po?nu razmi?ljati sli?no kao ja i da zvu?e harmoni?no na mojim, na na?im frekvencijama. Tajmovci su u trenutku kada smo se okupili, bili ve? glazbeno i mentalno oblikovani zreli ljudi. Ljudi svjesnih svojih vrijednosti i umije?a. Ta Tim e je bio supergrupa, zar ne? Nije to bilo lako. Nije to do?lo samo od sebe. Oni su moje pjesme nazivali zajebancijama zato ?to su morali

raditi ne?to neobi?no, zato ?to se od njih tra?ilo ne?to druk?ije od onoga na ?to su navikli, ?tovi?e druk?ije od njihovih glazbenih vizija, stila i manira. Kada bi im dodijale te moje zajebancije oni bi svirali neke rock standarde...Hen dr ixa, Clapt on a... Govorili su mi: -Vidi? ovo su f or a pjesm e, a n e t e t voje zajeban cije. To svir aju ben dovi, a n e t o ?t o t i r adi?. ?t o t i r adi?? Iz k ojeg si t i f ilm a?

?UDACI KOJI STVARA JU DRUK?IJU GLAZBU Volio sam ja te fora stvari, ali slu?ao sam i neku sasvim druk?iju glazbu. Kada se ra?ala grupa Tim e i kada smo stvarali prvi album ja sam u stanu imao gramofon, onu RIZ-ovu Toscu. Svojih plo?a nisam imao ba? puno. Uglavnom sam plo?e posu?ivao. Koje? Bilo koje. Dok sam bio u Dinamitima slu?ao sam uglavnom soul i crne pjeva?e, a u Zagrebu nakon razlaza s Korni grupom, po?eo sam slu?ati Engleze, manje vi?e sve one koji nisu bili Beatlesi ili Rolling Stonesi. Zanimljivija i izazovnije bilo mi je ono ?to se doga?a njima iza le?a. Fascinirali su me The Small Faces, privla?io me Billy Pr est on , St eve Win w ood, Joe Heism an, Pet er a Gr een a... to su bili neki novi ?udaci koji su stvarali druk?iju glazbu. Danas bih s toliko ?ivota iza sebe rekao da su mi bili privla?ni zato ?to su bili istra?iva?i, avanturisti. Kasnije sam kao takvog slu?ao i cijenio Pet er a Gabr iela. Tako su u toj i takvoj retorti nastale pjesme utisnute u crni vinil prvog albuma. Pjesme o kojima profesionalni kriti?ari nisu imali dobro mi?ljenje i nisu im proricali nikakav, a kamo li takvu slavu i tako dug i postojan ?ivot kakav ?ive U idu ?em br oju : Za?to se druga pjesma na prvom albumu zove Pjesma broj tri, Hegedupa upa - pripjev koji oduzima dah, kako je ustoli?en Kralj alkohol i za koji je ?ivot stvorena pjesma Za koji ?ivot treba da se rodim?