Volim Šibenik, broj 41 (ožujak 2020.) by Volim Šibenik

? A SOPI S ZA K ULTURU SJE? A NJA

# GODI NA 10. # BROJ 41 # 2020. # w w w .mok .hr

IN TERVJU

Zo r a n Ja ja c KULTURA SJE?AN JA

90. OBLJETN ICA PRVOG LETA ?IBEN ?AN A ZRAKOPLOVOM N A?A PRI?A

N O?N I ?IVOT ?IBEN IKA INTERVJU 1930. IN TIM N A POVIJEST

ST RA ? N A K L ET V A O ST A V L JEN E D JEV O JK E

DADO TOPI? Ja l j u de v i di m u sv j et l u Isu sov om , u sv j et l u M aj k e Bo?j e, u sv j et l u l j u bav i , pr a?t an j a i dobr ot e

INTERVJU Zor an Jajac

KULTURA SJE? ANJA Pr vi let zr akoplovom

NA?A PRI? A No?ni ?ivot 1930 .

NP KRKA

JESTE LI ZNALI

AGLOMERACIJE ?IBENIK

Novi Pr avilnik

INTIMNA POVIJEST ?ibenska k let va

CRNA KRONIKA Kako se t uk u ?iben?anke

ROCK KULTURA Dado Topi? 8. dio

SADR?AJ

INTERVJU

Zor an Jajac

INTERVJU ZORAN JA JAC, JEDAN OD N A JBOLJIH HRVATSKIH CHEFOVA, DOBITN IK ZLATN E BOULE KAO N A JBOLJI CHEF U ?IBEN SKO KN IN SKOJ ?UPAN IJI

Dok k uh am j a se i gr am i k uh at ?u dok bude dj et et a u m en i

Slavni kuhari, chefovi koji su danas su u svijetu zvijezde poput pjeva?a i glumaca, vode elitne restorane, imaju gledane televizijske emisije, a poznavati ih pitanje je dru?tvenog presti?a. I kod nas se situacija mijenja. Hrvatska ima sve vi?e vrhunskih restorana i sve vi?e etabliranih majstora kuharstva, kulinarstva i gastronomije koji nose titulu - chef i uspje?no se isti?u me?u golemom globalnom konkurencijom. ?ibenik i ?ibensko - kninska ?upanija u tome ne zaostaju, ?tovi?e u nekim segmentima i prednja?e. ?ibenik, Skradin, Murter, Kornati... postaju va?ne to?ke na gastronomskoj karti svijeta, a doma?i chefovi kuharski uglednici o kojima se govori s po?tovanjem. Me?u doma?ima za?etnicima i pionirima vrhunskog, a k tome i smjelog inovativnog kuharstva posebno mjesto ima Zor an Jajac, jedan od najpoznatijih dalmatinskih pa i hrvatskih chefova koje je to bio i prije tridesetak godina kada su se ljudi koji su se bavili takvim poslovima zvali ili kuharima ili vlasnicima restorana i to nije bilo niti tako zvu?no niti presti?no. Njegova filozofija pristupa tom poslu ostala je ista od tada do danas, a pre?ao je put od ?egrta u elitnom opatijskom restoranu Bevanda, do vlasnika ?uvenih restorana Bizon u Murteru i Murter u podrumima zagreba?kog Kaptola da bi nakon zagreba?ke kuharske avanture postao chef u kornatskim restoranima Levrnaka i Fe?ta. Sada se priprema preuzeti i definirati kuhinju hotela Ana u Muteru. Ma ?to radio uvijek ga je karakterizirao osebujan, kreativan pristup kuharstvu ?to se danas podrazumijeva. Zoran Jajac dobitnik je Zlatne boule, priznanja ?ibensko - kninske ?upanije za chefa 2019. godine, ?to je samo jo? jedna potvrda njegove vrijednosti kojau stalnom usponu traje ve? vi?e od 40 godina. Uz kulinarstvo ima jo? jedna hobi uz koji se opu?ta, a to je klesanje kamena i gradnja u kamenu, a djela njegovih ruku itekako se dobro vide na restoranima Lavernaka i Fe?ta u Kornatima te obnovljenim i ure?enim murterskim ku?ama. Razgovarali smo s njim u njegovom rodnom Murteru iz kojeg je kao ?etrnaestogodi?njak krenuo u ?ivot i kojem se stalno vra?a.

po jedno zanimanje. Sam sam sebi tada rekao, ako nisi uspio u onome ?to ?eli? bit ?e? dobar i u ovome za ?to se ?koluje?. Na maturalnom ispitu morao sam skuhati neko jelo, poslu?iti ga i na kraju predlo?iti neki digestiv. Bio sam i u toj ?koli odli?an u?enik i nisam ni trebao polagati maturu, ali ja sam to ?elio jer sam htio potvrditi svoje znanje. Komisija me je,

-Dok azali st e se svojim k u lin ar sk im u m ije?em i k ao vlasn ik r est or an a i k ao ch ef u t u ?im r est or an im a. Dan as je bit i ch ef vr lo pr ivla?n o. To je pr est i?n o i u gledn o zan im an je i vodi do st at u sa zvijezde. Kada st e vi po?in jali t o ba? i n ije bilo t ak o. Kak o st e se n a?li u t im vodam a? Slu?ajno sam postao ugostitelj. Moja ljubav oduvijek je bila arhitektura. Moji pokojni roditelji ?eljeli su da upi?em gimnaziju, ako to ?elim biti, a ja sam htio upisati neku srednju gra?evinsku ?kolu jer trezveno sam razmi?lja da, ako ne zavr?im fakultet, s tom ?kolom mogu biti tehni?ar. Prijavio sam se na nekoliko tehni?kih ?kola u Hrvatskoj , ali nisam pro?ao pa sam, da mi ne propadne godina, upisao Ugostiteljsku ?kolu u Opatiji. To je bilo prije ?uvarove reforme i nas su educirali za sva tri zanimanja - kuhar, konobar i barmen. Svaku godinu izu?avali smo 6

INTERVJU

nakon ?to sam sve pokazao, pitala ?to ?elim biti, a ja sam, onako mlad i nadobudan, misle?i na bak?i? koji konobari dobivaju, rekao da ?elim biti konobar i s tim sam zanimanjem maturirao. Ve? sam radio u ?uvenom restoranu Bevanda u Opatiji i to mi je bilo super. Tamo sam radio od 1979. do kraja 1983. godine. Izu?io sam konobarski zanat i vidio da je to lijepa struka, ali sam ?udio za kuhinjom. Znao sam ne?to skuhati personalu restorana ili usko?iti kada bi netko u kuhinji bio na bolovanju, a ?inilo mi se da i posjetitelji vole kada bih ispred njih pripremao tartar biftek ili flambirana jela. Radio sam to s ljubavlju, a bio sam tada najmla?i konobar. Oti?ao sam u svoju srednju ?kolu i kazao im kako ne ?elim biti samo

konobar nego i kuhar i oni su mi naknadno dali diplomu i za to. Tako imam diplomu i za konobara i za kuhara.

Za?t o st e ot i?li iz elit n og et ablir an og r est or an a, k ak av je Bevan da i vr at ili se u M u r t er ? Htio sam htio raditi ne?to za sebe. Kada sam u Bevandi ispekao zanat dobio sam samopouzdanje i bio siguran u svoje sposobnosti. Krenuo sam iz po?etka. U Murteru sam otvorio kafi? Corona, a nakon nekoliko godina napravio sam presudni korak i otvorio restoran Bizon.

Uvijek m e je zan im alo im at e li Vi n adim ak po t om r est or an u ili je r est or an n azvan po va?em n adim k u ? Nazvao sam restoran po svom nadimku. Kao mladi de?ko u Murteru bio sam sna?ne gra?e i imao sam kovr?avu kosu. Jedan moj ro?ak govorio da izgledam kao Bizon i tako je to malo po malo postalo moj nadimak. Kada sam otvarao restoran nisam puno dvojio oko imena jer sam po nadimku Bizon, kako je to i ina?e kod nas u Murteru uobi?ajeno, bio prepoznatljiv i poznat. Restoran sam otvorio 1989. godine. Tada je Bizon bio jedan od

Istina je. Bilo je to 1996. godine kada je uveden majstorski ispit. Ja sam bio jedan od 10 prvih majstora u Hrvatskoj. Mi smo imali pravo u svoje kuhinje primati u?enike ugostiteljskih ?kole i educirati ih. To me je stra?no veselilo jer uvijek sam htio svoje znanje i vje?tine prenositi mladim, talentiranim ljudima.

M or am Vas pit at i o t om u k ak o st e do?li do t oga da Va?e zn an je bu de u va?en o i da ga dobijet e pr ilik u pr en osit i m ladim a? Kolik o sam pr at ila Va?u pr i?u , osim t e t r i godin e ?k olovan ja u Opat iji n isam pr im ijet ila da spom in jet e da st e se bilo gdje dr u gdje edu cir ali. M o?em o li on da r e?i da st e u k u lin ar st vo vi?e - m an je sam ou k i?

najelitnijih restorana u Dalmaciji. Usudio bih se re?i da smo Slobodan Plesli?, koji je tada imao ?uveni restoran Tic Tac, tada bili avangarda murterske gastronomije pa i dalmatinske gastronomije. Ono po ?emu se je Bizon izdvajalo bila je njegova otvorena kuhinja i priprema jela pred gostima. Meni sam bazirao na na?oj tradiciji, ljekovitom bilju, orzu, ?i?vardi, maloj ribi kao ?to je trilja, lokarda, tuna, palamida. Vlasnik ?uvenog restorana Amfora do?ao je vidjeti ?to se to zbiva u Murteru kada je ?uo da serviram sirovu tunu. To je u to vrijeme bila gastronomska senzacija. Nitko to nije radio prije mene. Doveo je u Bizona svoju kuharsku ekipu i punih sam pet dana radio s njima i educirao ih kako se priprema i poslu?uje sirova tunjevina. A ja sam to napravio sje?aju?i se jednog gosta u restoranu Zlatna ?koljka u Rijeci gdje sam radio kao nau?nik. Bio je to neki kapetana duge plovidbe koji je uvijek tra?io da mu pripremimo sirovog osli? s maslinovim uljem i limunom. Kazao nam je da tako ribu jedu u Japanu. Uveo sam i druge inovacije po kojima je Bizon do?ao na dobar glas i izvan Dalmacije. Recimo, prvi sam po?eo pripremati ribu kuhanu u staklenkama izlo?enim jakom ljetnom suncu. Jo? uvijek to radim. To je atraktivno, a jela su odli?na, puna okusa i mirisa. Za tu inovaciju inspirirali su me australski Aborid?ini kada sam u nekom dokumentarnom filmu na televiziji vidio kako oni fermentiraju ribu.

Ja sam od po?etka samouk, ali stalno sam u?io, istra?ivao i kulinarstvu pristupao kreativno. Zanimljivo je da mi isto pitanje, kada ku?aju moja jela postavljaju i gosti. Zanima ih gdje sam stjecao znanja i vje?tine i za?ude se kada im ka?em da sam samouk. To je najskuplja ?kola. Kad zabrlja? opet ide? na pijacu po namirnice i ponovno sve priprema? i tako dok ne bude dobro.

Je li t o?an podat ak da st e bili jedan od pr vih m ajst or a u gost it elja u slobodn oj i 8 n eovisn oj Repu blici Hr vat sk oj?

INTERVJU Bili st e vin ovn ik i jedn og n eobi?n og slu ?aja 1994. godin e k ada su igr a?i split sk og Hajdu k a k azali da su se u Bizon u ot r ovali ?k oljk am a pa da n e m ogu igr at i u t ak m icu u Zadr u k oja im je bila jak o va?n a. Kasn ije se u spost avilo da su lagali. Jest e li im ali poslovn u ?t et u od t oga?

su bili moji gosti i u Murteru pa se pri?a o Murteru na Kaptolu ?irila od usta do usta. Mogu re?i da sam se u Zagrebu i osobno afirmirao. Bio

Dan prije utakmice u Zadru Hajdukovci su tvrdili da se otrovali ?koljkama na Murteru. Bilo je to sumnjivo trovanje jer sam isti meni poslu?io i jedrili?arima koji nisu imali nikakve posljedice. Moj prijatelj Ton?i Gabri? rekao mi je da su ve? sutra svi normalno trenirali, a inspekcija mi je do?la pet dana nakon trovanja. Nisam imao puno ?tete od toga. Dapa?e, dolazili su mi poslije toga i drugi sportski kolektivi, a ja sam od Hajduka uvijek dobivao besplatne ulaznice. Bio sam kolateralna ?rtva, ali sam profitirao na kraju. Bila je to namje?tena afera. Za?t o st e ot i?li u Zagr eb k ada st e im ali u h odan u gost it eljsk i posao u M u r t er u i posjedovali jedan od dok azan o elit n ih r est or an a? Kada se sada osvrnem, na to pitanje ni sam sebi ne znam odgovoriti. Bio mi je to izazov. I danas me mnogi pitaju jesam li se pokajao, a ja im ka?em da nisam. Sve je to ?ivotno iskustvo. Otvorio sam na Kaptolu restoran Murter u prostoru za koji sam pla?ao najam crkvi. Uz ?uvene zagreba?ke restorane kao ?to su tada bili Dubravski put, Blato, Lopud ili Kor?ula nije se bilo lako probiti, ali odlu?io sam boriti se. Ulo?io sam u to sve svoje znanje i umije?e i nisam zatajio. Murter se brzo etablirao i do?ao na jako dobar glas kao restoran u kojem se izvrsno jede i koji nudi ne?to druk?ije, izazovnije pa i ekskluzivnije. Ve? prvu godinu dobio sam zvjezdicu Ve?ernjeg lista kao najbolji zagreba?ki restoran. Prvi sam u Zagreb na jelovnik jednog vrhunskog restorana donio plavu ribu, carpaccio i mani?trun od sipe. Svakog tjedna smo imali u na?em restoranu gostovanje nekog vinara, a inaugurirao sam i prvo riblje Martinje u Zagrebu. Imali smo i catering koji je bio odli?no prihva?en. Imao sam puno poslovnih ljudi koji

sam jedan od prvih kuhara koji je u?ivo kuhao na televiziji i to u doba kada jo? i nije bilo cooking showa.

Post avlja se pit an je za?t o st e se on da vr at ili u M u r t er . Je li t o bio poslovn i n eu spjeh ? Presudilo je pove?anje cijene najma lokala koja je u po?etku bila ekonomski prihvatljiva i odr?iva, ali kada je drasti?no pove?ana poslovno je se nije moglo podnijeti. Morao sam se odre?i mog Murtera, a jedina opcija da nastavim raditi bio je povratak u svoj Murter.

Odlu k a da se k ao u spje?an ch ef i podu zet n ik vr at it e iz Zagr eba u M u r t er sigu r n o Vam n ije bila lak a? Tr ebalo je k r en u t i opet ispo?et k a i t o u r odn om m jest u gdje se Va? povr at ak m ogao t u m a?it i i k ao n eu spjeh , k ao por az? Nije mi bilo te?ko vratiti se u Murter. Sve je to dio ?ivota. Napravio sam dodu?e i gre?ku. Kada sam se vratio u Murter u?ao sam u velike investicije ispustiv?i iz vida da Murter nema klijentelu kakvu sam imao u Zagrebu. Ponovno sam otvorio Bizona, nadogradio ga, oplemenio, ali to vi?e nije bilo to. Osim toga dok mene nije bilo otvoreni su neki novi lokali, do?li su neki novi klinci, a i novi gosti. I on da dolazi n ova er a, er a ch ef ova u k ojoj vam a r ast e r ejt in g i dobivat e ?an su u r est or an im a n a Kor n at im a. Odr i?et e se vlast it og bizn isa, ali slijede n ovi zvjezdan i t r en u t ci, zar n e? Vlasnik restorana Levrnaka na otoku Levrnaki u 10

Kornatima ?elio je unaprijediti svoju kuhinju i anga?irao me je da to u?inim. Nisam dvojio jer volim izazove. Bio je to novi objekt u kojem su htjeli i novu kuhinju. Bio sam tamo pet godina, ali do?lo je do zasi?enja s moje strane. Nisam po?teno ni do?ao natrag ku?i kad me pozvao je pozvao Kre?o Mudronja vlasnik restorana Fe?ta na otoku ?utu da preuzmem kuhinju u njihovom koji je ve? bio poznat i etabliran, ali je ?elio i?i dalje i uvesti nove stvari u skladu sa svjetskim gastronomskim trendovima. Prvu godinu sam u Fe?ti malo tra?io sebe jer nije bila ista filozofija stvaranja hrane, a onda sam dobio zeleno svjetlo da mogu sam kreirati jelovnik. U po?etku je i?lo malo te?e jer su se dr?ali nekih striktnih stvari koje mi nisu odgovarale, ali su mi na kraju dali odrije?ene ruke. Da sam uspio svjedo?i primjer jednog bogatog Kineza koji je isprva naru?ivao menu, a onda je do?ao do toga da na Jadranu ne jede nigdje drugdje osim kod nas i na svom brodu, a u posljednje vrijeme ?ak nije imao nikakve zahtjeve nego se prepustio onomu ?to smo mu mi spremili.

Rest or an Fe?t a je post ao pr epozn at ljiv i po m an if est aciji Fe?t a Days n a k ojoj vlasn ik Kr e?im ir M u dr on ja ne pr edst avlja sam o svoju pon u du i svoju podu zet n i?k u f ilozof iju n ego pr om ovir a i n ovi pr ist u pa gast r on om iji i en ologiji t e poziva u gost e vr h u n sk e ch ef ove, vin ar e.... Kolik o st e Vi t om e pr idon ijeli?

INTERVJU

Ja sam uvijek bio sklon kreativnoj kuhinji, ali i prijenosu znanja, dakle u?enju od drugih. Posebno mi je drago ?to smo na toj manifestaciji uspjeli okupiti brojne chefove iz Hrvatske i inozemstva i uspje?no promovirati neke nove pristupe gastronomiji poput uvo?enju u menije male ribe i primjenu zero waste principa po kojem treba od ribe iskoristiti ?to vi?e dijelova pa i glavu i kosti.

?in i m i se da m e?u vam a ch ef ovim a n em a n ek e n egat ivn e k on k u r en cije i da m e?u sobn o dobr o su r a?u jet e?

Apsolutno. Ja sam samouk, ali u?im od mojih kolega. Posebno mogu istaknuti Skoku, Zirojevi?a, Galvanju, Greti?a, Vrsaljka te ?aju i Radov?i?a iz ?ibenika. Sve su to divne osobe i odli?ni kuhari. Imamo sli?an pristupa gastronomiji i drago mi je ?to sam dio njih uspio dovesti na fe?tu u Fe?ti.

Ka?u da je gast r on om ija u m jet n ost ali i jedn a vr st a f ilozof ije. Kak av je va? pr ist u p pr ipr em i jela?

Od po?etka ?elim biti svoj i spajati tradicionalno i moderno. Najgore mi je kopiranje ne?ijih jela. Nisam nikad bio za to. Ako mi se ne?to svidi to me inspirira da napravim ne?to svoje, ne?to jo? bolje, ne?to ?to nosi moj autorski pe?at.

Kak o u spijevat e bit i k r eat ivn i i m oder n i bez dodat n ih edu k acija? Moram priznati da na drugi na?in radim na sebi. Nisam i?ao na edukacije, ne robujem internetu nego vlastitoj imaginaciji i emociji. Evo, dolaze?i ovdje vidio sam u Murteru prve ljubi?ice i ve? sam zamislio u kojim jelima bih ih iskoristio. Lani sam s mojim gazdom Kre?om bio u Veroni, u jednom restoranu s dvije Michelinove zvjezdice. Pojeli smo deset sljedova. Ja sam bez da vidim kako se rade, kada smo se vratili, napravio sedam takvih jela. U ribi sam najja?i, ali se u zadnje vrijeme educiram u radu s mesom, iznutricama, pa?tetama. Recimo uspio sam napraviti odli?an umak od topljene svinjske ko?e kojom prelijevam tunjevinu. To je hit.

?in jen ica je i da st e sk or o u vijek n a m an if est acijam a k oje pr om ovir aju M u r t er i n jegovu ba?t in u , a n ajbolji je pr im jer Adven t u Zagr ebu . Ma Murter je odli?na gastro pri?a, jedna od najja?ih u Hrvatskoj uz Zagreb, Dubrovnik i Istru i u tome ?elim sudjelovati. Kada je rije? o Adventu u Zagrebu u po?etku su se vlasnici ?etiri restorana iz Murtera udru?ili da reprezentiraju Murter. Prve godine smo bili uz uspinja?u, a uz nas je bilo ?tand Chef house na kojem su nastupali veliki hrvatski chefovi. Mi smo s na?om ponudom, uz moju sugestiju da idemo s autohtonim jelima - ?i?vardom, suhom pasovinom, bobom, janjetinom s bi?ima, crnim mane?trom od sipe pobijedili kao najbolja adventska ku?ica. To je jo? jedan dokaz da je ispravno njegovati autohtone namirnice i zamotati ih u moderan celofan.

Ve? st e u godin am a u k ojim a lju di r azm i?ljaju o m ir ovin i, a vi se u pu ?t at e u n ovi poslovn i izazov? 12

Uskoro ?u preuzeti kuhinju u murterskom hotelu Ana u Podradu?u. Oti?ao sam iz Fe?te ne zato ?to mi tamo nje bilo dobro. Dapa?e, ali bilo mi je prenaporno. Imam unuka od tri mjeseca i ?elim biti ?to du?e s njim, a na ?utu ste ?est mjeseci. Trebam malo predaha. Ovo je mali obiteljski hotel koji tek treba definirati svoju kuhinju i mislim da ?emo u tome uspjeti.

INTERVJU Ka?u da je k u lin ar st vo, pogot ovo ovo k oje vi r adit e, pr im ijen jen a u m jet n ost . ?t o Vam je in spir acija? Priroda i okoli? u kojem ?ivim. ?elim u jela koja pripremam unijeti ?to vi?e sastojaka ovog podneblja i ?to vi?e tradicionalnih namirnica.

Pr at e?i Vas n a dr u ?t ven im m r e?am a pr im je?u jem i da im at e jo? jedn u in spir aciju - lju bav pr em a svojoj djevojci k ojoj posve?u jet e r azli?it a jela. Ne krijem da sam se zaljubio u ?ezdesetim godinama. Lijepo nam je. Dobro se sla?emo. Ona je logoped u SUVAG-u u Zagrebu, ali svaki slobodan trenutak provodimo zajedno. Naravno da sam, nadahnut tom ljubavlju i da me ona inspiriran za nove kreacije u kuhinji. Neprocjenjivo je bogatstvo imati dvije ljubavi.

M n ogi obo?avat elji Va?e k u h in je sigu r n o n e zn aju da im at e jo? jedn u st r ast , a t o je gr adn ja u k am en u . I t u st e sam ou k ?

Posebno sam ponosan na jela u kojim a sam ri?u zam ijenio na?im orzom , dakle je?m om . Bizon je bio poznat po st ejkovim a, a dokt orirao sam na jelim a od jast oga jo? od Bevande pa do danas. Posebno sam ponosan i na jela od plave ribe koja su sada post ala prihva?ena. Moram podsjet it i i da sam prvi hrvat ski kuhar koji je napravio kruh s crnilom sipe. Prezent irao sam ga na gast ro nat jecanju Na?e m alo veliko blago 1996. godine u Prim o?t enu, a danas je t akav kruh op?a st var.

Gradnja u kamenu me na poseban na?in opu?ta. Sam sam stekao tu vje?tinu gledaju?i druge graditelje. Volim taj na? tvrdi kamen koji me podsje?a na mene i moj karakter i volim od njega ne?to stvoriti. Prvo ?to sam napravio je ?ank u restoranu Levrnaka u Kornatima, a moram se pohvaliti i da sam izgradio sanitarni ?vor u Fe?ti kojem se svi dive. Radio sam i neke dijelove kamenih ku?a u Murteru, a sada jednom prijatelju koji u Murteru otvara konobu gradim tradicionalni kameni zid.

U posljedn je vr ijem e gost u jet e po r est or an im a diljem r egije. ?t o Vam je m ot iv? Zar ada ili n e?t o dr u go? Prvenstveni mi je motiv nau?iti mlade ljude ovome ?to znam. Zato sam rado prihvatio pozive restorana Buldog u Zagrebu i Palatin u Vara?dinu kao i poziv iz Banja Luke da educiram njihove kuhare. To je bila i prilika za prezentaciju mojih originalnih jela na tim podru?jima, ali i mog Murtera. Jako mi je drago ?to je u Buldog do?ao je kolega ?epek da vidi ?to radim. Zahvalio mi se i rekao mi je da sam jedna od rijetkih koji voli dijeliti znanje.

Koja su Vam a n ajbolja Va?a jela k oja st e sam i k r eir ali? Brojni t alijanski gost i i novinar But kovi? ka?u da su kod m ene jeli najbolji ri?ot od plodova m ora, a nedavno sam lansirao i ri?ot od gove?eg repa koji je odli?no pro?ao na na?oj edukaciji i prezent aciji u Banja Luci. Sli?an je 14 skradinskom ri?ot u, ali za m ene je jo? i bolji.

INTERVJU

Jest e li im ali jela k oja se n isu svidjela gost im a i n a k oja su se ?alili?

i da t o bude ba? po njegovom ukusu. St alno ispit ujem koje su nam irnice prikladne, ali sam pobornik na?e flore i faune.

?in i m i se da n e r azm i?ljat e o m ir ovin i i da se n ist e u m or ili? Radi?u i stvarati sve dok bude djeteta u meni. ?to treba djetetu? Igra?ke! A meni su igra?ke riba, meso, za?ini... Dok kuham ja se igram, a kad se prestanem igrati onda ?u shvatiti da me hvata pubertet i da moram stati i usporiti. Pripremila: Diana Feri? Fotografije: mok.hr i privatne fotografije Zorana Jajca

Nisam . Bilo je krit ika, ali nikada m i net ko nije rekao da im je jelo bilo lo?e. Treba bit i hrabar i znat i ?t o ho?e?, ali m oj veliki adut su zdrave, aut oht one nam irnice. Mislim da sam izgradio svoju ?kolu kada sam u Bizonu, ali i u Murt eru im ao ot vorenu kuhinju i da sam t u st ekao povjerenje. Treba znat i kada ?t o skinut i s vat re dok t e gost gleda

KULTURA SJE?AN JA

90 . OBLJETNICA PRVOG LETA ?IBEN? ANA ZRAKOPLOVOM IZNAD ?IBENIKA 18

KULTURA SJE?ANJA Dv adeset pet ?i ben ?an a, m e? u k oj i m a su bi l e t r i dam e,1930. godi n e pol et j el o j e h i dr oav i on om i pr v i pu t a v i dj el o sv oj gr ad i z pt i ?j e per spek t i v e. Bi l e su t o pr v e ?i ben ?an k e i pr v i ?i ben ?an i k oj i su se v i n u l i u zr ak i i sk u si l i u zbu ? en j e l et a zr ak opl ov om .

U ?ibeniku ne samo mu?karci ve? i dame upravo se jagme da let e aeroplanom Dogodilo se t o nepunih16 godina nakon ?t o su 5. velja?e 1914. godine u 12 sat i, ?iben?ani prvi put vidjeli zrakoplov, najnoviji i najrevolucionarniji ljudski izum . Tog dana nad njihovim je gradom let io hidroavion Lohner E16 kojim je upravljao pilot , poru?nik bojnog broda Wencel Wose?ek.

?IBEN SKA HIDROAVION SKA POSTA JA Vrhovno zapovjedni?tvo vojske Austro - Ugarske Monarhije odlu?ilo je da ?ibenik, uz Pulu, Trst, Pore? i Kumbor u Boki kotorskoj bude jedna od baza njenog ratnog zrakoplovstva. Zada?u da organizira hidroavionsku postaju u ?ibeniku dobio je upravo Wose?ek koji je u lipnju 1914. godine bio imenovan zapovjednikom zrakoplovne postaje u Komburu, a ve? u rujnu zapovjednikom sredi?nje zrakoplovne baze u Puli. On je pripadao prvoj generaciji pomorskih ?asnika Austro - Ugarske Monarhije koji su 1911. godine dobili pilotske dozvole i bili osposobljeni

za let hidroavionima. Zapam?en je u svjetskoj povijesti rata kao sudionik prvog bombardiranja ciljeva na kopnu bombama izba?enima iz hidroaviona. Nakon tog izleta Wose?ek je krajem lipnja 1914. godine ponovno do?ao u ?ibenik u kojem su ve? bila stacionirana dva hidroaviona. Prvi zapovjednik ?ibenske hidroavionske postaje bio je Alfred v. Minarelli, a podre?ene su mu bile pomo?ne hidroavionske postaje srednjeg jadranskog sektora u Rogoznici te na otocima Kor?uli i Lastovu, signalne postaje na otocima ?irju i Visu, signalna postaja Bonister i radijska postaja u ?ibeniku. U po?etku je hidroavionska baza u ?ibeniku imala samo dva ?ovjeka, 1915. bilo je ve? 26 ?asnika, pilota i pomo?nih radnika, a do kolovoza 1917. godine

njihov broj se pove?ao na vi?e od stotinu. Nakon Minarellija 1917. i 1918. godine zapovjednik je bio Stefan Drakuli?. ?iben?anima zrakoplovi, a posebice hidroavioni nisu bili nepoznanica. Vi?ali su ih svakodnevno, a nerijetko su ih svojim ?amcima na vesla izvla?ili iz uvale sv. Petra gdje im je polijetanje onemogu?avala bura. Zanimljivo je da je ?ibenik i nakon Prvog svjetskog rata bio

zanimljiv stratezima i vojskovo?ama Kraljevine Jugoslavije, upravo kao hidroavionska baza. Budu?i da je ?ibenik tek 1922. godine u?ao u sastav Kraljevine Jugoslavije jer je do tada bio pod talijanskom okupacijom, hidroavionska postaja je obnovljena 1930. godine, a njena ispostava u Vodicama bila je ure?ena 1931. godine. Osim u ?ibeniku sve do kraja Drugog svjetskog rata vojni hidroavioni su bili

KULTURA SJE?ANJA

stacionirani u Vodicama, Tisnom, Krapnju, Jadrtovcu te na Prukljanskom i Visova?kom jezeru. U ?ibeniku su bili hangari za smje?taj hidroaviona i sredi?nja uzletno ? sletna staza, a zapovjedni?tvo je bilo smje?teno u zgradi osnovne ?kole u Zabla?u.

UTRKE RIBARSKIH LA? A ZASJEN ILE SEN ZACION ALN I AEROPLAN

Elegantne ?iben?anke 1930. godine poziraju u novoj modernoj odje?i.

Gra?ani ?ibenika prvi su puta dobili priliku letjeti hidroavionom 1930. godine kada je u sklopu proslave Jadranske stra?e u ?ibenik doletio jedan od tada najmodernijih hidroaviona. Bio je vezan uz rivu ispred kavane Istra (nedaleko od dana?njeg hotela Jadran). ?iben?ani su ga mogli razgledati, a tko je ?elio i imao hrabrosti mogao je i poletjeti aeroplanom. ?ibenski novinar Manfred Makale zabilje?io je kako je vijest da ?e se mo?i letjeti aeroplanom, izazvala u ?ibeniku pravu pomamu: -Ne sam o m u ?k ar ci ve? i dam e u pr avo su se jagm ili da let e. Bu du ?i da je vr ijem e odr e?en o za let en je bilo odm ak lo, ost alo je m n ogo n eispu n jen ih ?elja.

?iben?ani na Poljani ispred Narodne kavane 1930. godine Zanimljivo je da je tada?njim novinarima zanimljivije od vojnog hidroaviona kojim mogu letjeti i gra?ani bile vesla?ke utakmice izme?u VK Krka i vesla?a Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije. Jo? ve?e zanimanje izazvalo je natjecanje ribarskih la?a. Ostalo je zabilje?eno da su Dola?ani tukli Mandalinjane za jednu du?inu. Sve to s terase hotela Krka, sviraju?i gotovo cijeli dan, pratila je Gradska glazba pa je bilo onih koji su i zaplesali. Tko je od ?iben?anki i ?iben?ana 1930. godine uspio poletjeti hidroavionom iznad svog grada, na ?alost nije ostalo zabilje?eno.

?ibenika u burnim godinama njema?ke i talijanske okupacije tijekom Drugog svjetskog rata). Makale je 1930. godine objavio niz Ujevi?evih tekstova, danas bi se reklo kolumni, od kojih neki pripadaju u najbolji dio njegovog proznog opusa. Pjesma Klju? iznutra u kojoj Tin na svoj na?in kroz prizmu osobnih preokupacijama, strahova i dvojbi govori o op?eljudskim temama, nije na?la mjesto u njegovim knjigama i antologijama, a

TIN UJEVI? N A SVOJ JE N A?IN OPJEVAO LJUDSKU ?ELJU ZA LETEN JEM Neizravno, na ?elju ljudi za letenjem i vjerojatno referiraju?i se na neo?ekivano velike ?elje ?iben?ana da iskuse avanturu leta zrakoplovom, 1930. godine Tin Ujevi? je napisao pjesmu Klju? iznutra. Pjesmu je objavio u splitskom dnevniku Jadranska po?ta, ?iji je urednik i vlasnik bio njegov mentor i mecena Manfred Makale, ?ibenski novinar (kasnije i gradona?elnik 22

Tin Ujevi?

objavljujemo je kao zanimljivo svjedo?enje o tada?njem stanju duha i preokupacijama na?ih ne tako davnih predaka:

KLJU? IZN UTRA Suvi?ne tu?aljke roba da izgubiv?i slike s mrtvim bukvarom sjedi. Nepravilni glagoli. Besciljni rasporedi, besciljne ispovijedi o tijesnoj bijedi gdje ?ivot gu?i, a sav je svemir soba. U krevetu me ?eka zra?na eskadrila. Iz kafane hidroplanski pozdrav. Ovo danas da me gane: u zraku ?e da cvane cvije?e i vatrometi spu??e na drve?e i krijesnice u ?koljke vodoskoka. Ulupi?u se u mek glib padobrana u etera dok globus ne odmakne. Umrije?u pod krilom aeroplana jednog slavnog dana od orkana

prelomljenih grana. Kvaka iznutra s leti?ta ve? poznam divni gnjev mrtvaca. Jata grije?nih ?elja ?to ih ne smijem re?i, zbog prijatelja, ?to ih moram re?i zbog neprijatelja (bog i svi pravi sveci): spavati na sagovitu cvije?u i u nagom hladu u drve?u su?elice sunca i zvjezdana da osje?am kako beskorisno klizi prelesna djul-voda na usta i mirisavo klizi na usta pelud sa cvije?a. I biti divno sam ili sanjati sre?u. Tih sam lovac neba i posmatra? luka, prestao sam biti mlad, no jel svaka radost mladost, te ja slavim rad okret tajnih klju?a, znak mirisnih ruka. Letim s neba i motrim svoj lijet u moru.

CRNA KRONIKA

?i ben ?an k e se o ok r ?aj i m a gr i zu ?est ok o i do k r v i , a pobj edn i ce i spr a?aj u por a?en e su par n i ce n ogom u gu zi cu 24

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA STATISTI?KI PRIKAZ ?EN SKIH TU?N JAVA U ?IBEN IKU DOVEO DO POLEM IKA O RAVN OPRAVN OSTI ?EN A S M U?KARCIM A I UZN APREDOVALOJ PO?ASTI FEM IN IZM A

U bl a?i m t u ?n j av am a ?i ben ?an k e se pot e?u za k osu , a u t e?i m obr a?u n i m a gl av n o su i m or u ?j e zu bi i k am en j e ?IBENIK, 1932. - ?enske tu?njave u ?ibeniku uop?e nisu rijetkost kao ?to bi neupu?eni u gradske prilike mogli pomisliti. Kriva je i pomisao da se me?usobno obra?unavaju samo priproste ?ene pu?anke jer su jednako ?esti obra?uni i me?u gospo?ama. Za upozoriti je da je ?enskih obra?una bilo i u kazali?tu i da su publici bile zanimljivije od predstava koje je do?la gledati. Tim prije radoznalost i polemike izazvala je objava statisti?kog prikaza ?enskih tu?njava koju je u javnost dao netko nepoznat iz suda koju ?iben?ani potiho i posprdno zovu Pala?om Pravde. Prema re?enoj statistici ?enske tu?njave u ?ibeniku su manje brojne od mu?kih. Osim toga ?iben?anke za razliku od mu?karaca

nerado pote?u za no?evima, pi?toljima, sjekirama i drugim oru?jem. Njihova glavna oru?ja su nokti, zubi, kamenje i, u fini?u obra?una, noge. U bla?im tu?njavama ?iben?anke se pote?u za kosu, pljuju jedna na drugu i glasno psuju i me?usobno se vrije?aju. U te?im obra?unima glavno su im oru?je zubi i kamenje. ?iben?anke se o okr?ajima grizu ?estoko i do krvi uglavnom po rukama i ramenima, a pobjednice ispra?aju pora?ene suparnice udarcem nogom u guzicu. Posebno ?estoke ?enske tu?njave u kojima stradavaju i nepa?ljivi kibici, vode se kamenjem. To bivaju pravi ratovi u koje gradski redari nerado uska?u, a prolaznici se skrivaju dok se ne sti?a bijes i ne prestane ki?a kamenja koje leti na sve strane. Za razliku od Spli?anski, ?iben?anke u me?usobnim tu?njavama i obra?unima malo kada jedna drugu udaraju ?akom po glavi, a noktima se po licima ne grebu nikada. ?ini se da u tom pogledu postoji nekakav fair play. Ina?e ?enske su tu?njave jedna od najve?ih gradskih atrakcija pa kad planu odmah se pronese o tome glas i za?as se skupi masa kibica, ponekada i vi?e nego na nogometnim utakmicama. Zava?ene ?ene nitko ne razdvaja, a ?iben?ani ne ?ure ni pozvati ?andare i redare. Ne jednom publika je glasno slavila zavr?ne udarce nogom u guzicu i negodovala zbog energi?ne intervencije policije. Tu?njave me?u ?enama redovito su povod za rasprave o ravnopravnosti ?ena s mu?karcima i, u novije vrijeme, o uznapredovaloj po?asti feminizima koji je u ?ibenik do?ao iz Zagreba Be?a i Beograda.

VLASNICI HOTELA, KAVANA, GOSTIONA I RESTORANA U ?IBENIKU ODBIJA JU PLA?ATI NAKNADU ZA GLAZBU KOM POZITORIM A IAKO JE ONA NJIHOVA PRIVATNA SVOJINA

Agent i Aut or - Cent r ale napadnut i zbog zaht jeva da se pla?a nak nada i za glazbu iz gr amofona i r adio apar at a ?IBENIK, 1929. - Agenti agencije Autor Centrala iz Zagreba koji su do?li u ?ibenik utjerati naknadu za glazbu, a sve prema Zakonu o za?ti?enim autorskim pravima, nai?li su na tvrd otpor vlasnika hotela, kavana, gostiona i restorana koji se nisu libili nasrtaja na njih pa ?ak ni prijete?eg posezanja za vatrenim oru?jem. U neke objekte agenti Autor - Centrale uop?e nisu uspjeli u?i pa su morali pomo? tra?iti od policije i redarstva. Policija i gradski redari nisu odmah pristali stati uz agente, ali kada im je predo?eno da oni samo provode ono ?to je zakonom propisano, nisu imali izbora. Akcija naplate naknade za glazbu kompozitorima ?ija je ona privatna svojina, nije i?la glatko ni uz pomo? policije jer se situacija zakomplicirala, a otpor postao jo? ?e??i kada je vlasnicima hotela, kavana, gostiona i restorana re?eno da se naknada mora pla?ati i na glazbu iz gramofona kao i na glazbu s radija, a ne samo na glazbu koju pjevaju pjeva?i i sviraju orkestri. Kada se i to nekako razjasnilo nastao je novi spor, ovoga puta jo? gori, a doveo je do silnih sva?a i natezanja koje bui tko zna kako zavr?ilo da nije bilo policije i redara. Pokazalo se da se naknada kompozitorima za njihovu glazbu ne pla?a u nekom propisanom iznosu nego 50 para po gostu, a broj gostiju se odre?ivao uvidom u promet po poreznim knjigama. Ugostiteljima

koji

anga?iraju

pjeva?e

orkestre nije bilo jasno za?to moraju pla?ati jo? i naknadu kompozitorima kada ve? izvo?a?ima pla?aju putne tro?kove, smje?taj, hranu, pi?e i honorarte uz to jo? i naknadu de?urnom policajcu ili gradskom redaru koji mora biti u lokalu kada svira glazba. Pale su te?ke kritike na ra?un vlade Kraljevine Jugoslavije, ali su se na kraju ?ibenski ugostitelji ipak pokorili zakonu. Platili su naknadu za autorska prava na glazbena djela, a odustali su od pove?anja cijena svojih usluga kada u lokalu imaju glazbu pa ?ak i od otkazivanja gostovanja pjeva?a i orkestara jer su ipak procijenili da im bez glazbe posao ne?e i?i dobro. Iznijeli su jedino zahtjev da ih se upozna kako se novac kojeg ?e uplatiti na ime naknade dijeli i da se objave imena kompozitora ?ija se glazbena i 26 djela izvode.

CRNA KRONIKA ZA PLAKAT OD SMIJEHA

?I BEN? ANI PRI JAVI LI POLI CI JI ? ENU KOJA NO? U GRADOM ?E? E GOLA

Agen t i ot k r i l i da ?i ben i k om n o?u n e ?e?e gol a ?en a n ego u m obol n i st ar ac ?IBENIK 1940. - Sk an dalozn a pojava ?en e k oja n o?u gola ?e?e ?iben ik om i u zn em ir ava ?iben ?an e ok on ?an a je jo? ve?im sk an dalom jer je policija ot k r ila da n o?u ?iben ik om n e ?e?e n ik ak va gola ?en a n ego u m oboln i st ar ac k oji se n eopazice isk r ade iz k u ?e. Starac od devedeset godina nikome zla nije u?inio, a umobolan je od djetinjstva. U ?ibenskoj ludnici nisu ga zadr?ali jer nije opasan, a ni izlje?iv pa ga je obitelj dr?ala kod ku?e dobro brinu?i o njemu. ?iben?ani ga dobro znaju jer ga svakoga dana vide kako tih i prazna pogleda i kao s nekim osmjehom na usnama ide gradom. Uvijek je uredan, nikoga ne dira, ne prosi i ne uznemirava prolaznike. U pekari Zeni? dali bi mu kruha kad navrati, a to bi kasnije platio njegov sin ili unuk. Za njegovu potrebu da se no?u iskrade iz ku?e i gol ?e?e pustim ulicama nitko nije znao pa se spekulira da mu se to pojavilo u posljednje vrijeme. Onako mr?av i bijele ko?e pri?injao se sablasno i ne bi bilo ?udno ako je koga upla?io. Ni gol ni obu?en ni malo ne sli?i na ?ensko pa se ?ibenikom name?e pitanje i potreba da se otkrije tko je bio toliko slijep i neuk da policiji prijavi da je vidio golu ?enu. Neki u ?ibeniku ?ale ?to je policija tako brzo razrije?ila misteriju i ?to je otkrila nesretnog

starca jer im je pasala pri?a o goloj ljepotici, u nekim pri?ama zaogrnutoj tek ?alom od svile, koja se iznenada gola ukazuje, a onda misterijozno nestaje.

N A?A PRI?A

BIJELI UDOVCI GUTA JU POGLEDIM A ZANOSNE DJEVOJKE / LUDNICA NA KONCERTU SOFKE NIKOLI? / PLA? PREVARENIH DJEVOJAKA / GIZDAVI M LADI?I KAO IZ FIGURINA / SLAVLJE LJUBAVI U M RA?NOM ? ARDINU

N o?n i ?i v ot ?i ben i k a

Napisano u Splitu 1930. godine 30

Pao je prvi mrak. To je znak da u ?ibeniku po?ne novi no?ni dan. Pala se stotine uli?nih sijalica. Razdragana mladost ispunjava Poljanu i Obalu, pa se masa s kraja na kraj giba i prelijeva kao morski valovi. Pod zlatnim svjetlom sijalica susre?u se pogledi ljubavlju zanesenih srdaca. Okretno i ?ivo giblju se mlade ljepotice u raznobojnim suknjama. Lelujaju kao ?empresi na vjetru, a o?i im iznad rumenih obraza prkosno gledaju u svijet nemaju?i ni mrvu samilosti prema onima, koji vape i ?eznu za njihovim toplim i slatkim zagrljajima. Nije splitski ?jor Felicijo pogrije?io kad je rekao onu duhovitu istinu, da se je sve okrenulo druga?ije nego ?to je nekad bilo. Tako je i u na?em dragom ?ibeniku. Eto, mu?evi poslali

?ene i na ladanje, pa osjetiv?i slobodu, kao robovi kada iza?u iz tamnice, ?ire krila, ?epire se, vesele se kao sitna djeca i ne idu spavati prije malih ura. Ali i to ne bi bilo veliko zlo, da nije onih ljepotica vitkih linija koje ih prisile da na jedan ?udnovat na?in izbulje o?i, ?tono vele, kao tele u ?arena vrata, kada ih ugledaju, kada pored njih pro?u ili ne daj Bo?e kada se ispred njih onako so?no u hodu ljuljaju. Tada oni tu?nih lica mudro glavama klimaju i te?ko uzdi?u: -Ah , m a je ova ba? k o vila! -Gdje sam bio, ?t o sam r adio r a?t a sam ?ivio? -Da sam sadan je pam et i, n e bi se n ik ada o?en io n ego bi u ovom m or u bo?ica ljepot e u ?ivao. -Vidi je k ak va je, n a k oljen im a bih joj pr eo, n a gr u dim a bih joj slat k i san ak u sn u o, a n a u sn am a du ?u ispu st io -Oh , ?ivot e ?t o m i dade pa m ladost u lu do izgu bih ! I tko zna dokle bi tako uzdisali i kukali gledaju?i rasko? sve te ?enske razuzdane ljepote da se najednom ne ugase sva uli?na svjetla. Vratio se mrak.Bijelim udovcima koji su poslali ?ene u banje, k rodbini na vi?enje ili na ladanje da

poprave krvnu sliku, kao da je laknulo ?to vi?e -Daj n am m r ak a ?it ava, elek t r i?ar u . Ne ne vide ono ?to su na Poljanu i Obalu do?li popr avljaj k var a, ak o im a? dar a, ?eznutljivo iz vidjeti. Zbog mraka bune se i vi?u umirovljenici perivoja vapizbor zaljubljenih srdaca. Eh kada bi koji ?itaju novine po zakucima kavana. Grme iz strast svijetlila u ?ibeniku nikada mraka ne bi sveg glasa: bilo. Ali domalo eto opet svijetla. Nastaje graja, -Gazda, dajt e pet r olja?u ! Kak av je ovo n a?in ! smijeh. Neke dame svjetlo do?ekuju rumenih Kao da novine ne mogu ?itati i sutra po danu obraza, stidno skrivaju pogled prema zemlji, ali kada im je onako svejedno jesu li dana?nje ili im u kutovima usana titra smije?ak mali. ju?era?nje ili od pro?le nedjelje. Ali ne daju se Sve to tiho gledaju stari, mudri ?iben?ani ?to nego gazdama kavana kod kojih jedva da sjede uokolo pred svojim ku?ama ili naslonjeni naprave nekakav promet, moralne propovijedi na prozor. Gledaju i ?ekaju da im do?e vrijeme dr?e: kad ?e po?i le?i. Ne ide im se, ali red je. -Ta vi m or at e dr ?at i u r ezer vi svije?e. Pa Majke djevojaka na po?inak ni ne pomi?ljaju. vidit e li vi da se n i?t a n e vidi. Gdje vam je ?ekaju pono? da im se k?eri vrate. Ni jedna se m u dr ost k ad n e u o?avat e da se ovo ?e??e ne mi?e dok se k?er ne vrati, a dotle doga?a. razgovaraju. O ?emu? O svojim k?erima. O ?emu -Odm ah , odm ah gospodo. Evo svjet la va?a bi drugom i mogle. svjet lost i, odgovaraju gazde i nose sve ?to -Oh da zn a? k u m a M ar ija, hvali se jedna, k ak o svijetli. Uto se i prozori uokolo zazlate ?utom m oja Dr agojla im a f in og m ladi?a. On t i je treperavom svjetlom svije?a i petrolja?akoje per la. Sav je k ao iz f igu r in a. Sam o zn a?, im a nekako tu?no svijetle nakon onog rasko?nog osam dan a, k ak o se s n jom gleda, a jo? n ije sjaja elektri?nih sijalica. do?ao k u ?i, da je zapr osi, pa m i je t o pu n o Ali nisu svi nezadovoljni kada se zbog prekida br iga dalo po glavi. struje vrati mrak, Mrak vole oni u ?ardinu. Oni A u pono? evo ti Dragojle. Mrzovoljna pu?e, kli?u: uzdi?e, pla?e, kune preklinje, vapi... -Oh , Bog ga blagoslovio k o t e u gasio! -?t o je m oja slat k a ?er ce, upla?eno pita bri?na Smionije privijaju k sebi svoje dragane i kao mama. nekim ?udom u mraku im nikada ne proma?e -Ah ! Ah ! Nek i dan je r ek ao da m e ?ar k o lju bi, 32da ?u bit i n jegova zau vijek , da m e obo?ava poljubiti usne koje im na svjetlu izmi?u.

k ao svog jedin og idola, a ve?er as m i k a?e da je sve dobr o i lijepo, ali da bez st o h iljada dot e n em a n i?t a... Stara je to pri?a. U ?ibeniku je mo?e? ?uti svaku ve?er. I dok bri?ne majke ?ekaju svoje k?eri koje su se od podneva do mraka ure?ivale da bi ljepotom sjale i u najmra?nijem mraki?u, pred hotelom Krka i kavanom Istra napre?u se i znoje dvije kapele da zadr?e onu nekolicinu gostiju ?to im je jo? ostala. Ali ne poma?e

ninajklasi?nija glazba i sva ta vje?ta crna?ka muzika.A kako bi i moglo pomo?i kada ve?eras u areni hotela Kosovo caruje slavna Sofka. Ba? ona, kraljica sevdalinke Sof k a Nik oli?. Eto je u ?ibeniku, a lani je brala aplauze u Parizu, Be?u, Berlinu, Pragu, Budimpe?ti... u najve?im europskim metropolama i njihovim opernim ku?ama. Ostavila je Sofka veliki utisak na?irom Europe koja joj se klanjala i priznala da dok Sofka pjeva, drhti u drhtajima njene du?e. A Sofka u hotelu Kosovo pjeva kao da je u pari?koj Olimpiji! Caruje. Sve zvoni. ?iben?ani gaze jedni preko drugih da bi joj se primakli, da bi je vidjeli. Di?u ruke da bi s njom opjevali. Zemlja se prolamala od aplauza. I dok je prima? na violini izvadi slatki poj slavuja, dotle je Sofka ?iri ruke i pjevala svoju sevdalinku: ?uje?, ?uje?... ?uje? mala.

Sofka Nikoli?, kraljica sevdaha

Rekbi pola ?e ?ibenika ni?ice pasti, ali ona kakva je jo? ulja na vatru dodaje pa prije ?uje?, ?uje?... zamre i dok publika jo? ci?i, novu pjesmu zapo?inje. A kad malo zastane da dah uhvati, evo publike uglas: -Opet ! Opet !

I ?to ostaje Sofki nego da i dalje pjeva. Ona dalje nastavlja, a kad da stane i da svoj nastup zavr?ava, novi lom napravi:

Sofka je zamukla, eno je s mu?em sjedi pred Kosovom i sprema se na po?inak. A u ?ibenik ne zamire ?ivot. Sada caruju kapele. Pred kavanama je opet mnogo publike. Sad se pije manje vina, a vi?e pivo. Nekivi?e vole ?abeso s rakijom. Neki se dr?e jednog piva, a neki po nekoliko hladnih piva jedno za drugim saspu u sebe. Rukom taru brkove i mudro govore: -Ne m o?e t ilo bez piva n i du ?a bez t ila. I tako u nedogled do dva sata iza pono?i. tada se sve zatvara. Bijeli udovci nazdravljaju skoroj rujnoj zori dok im veselo odzdravljaju pjevice s murvi?a. Nazdravljaju, ali se ne vesele: -E, do t r i, ?et ir i dan a je pr vi pa ?e pla?a. To m i je n ajve?a m u k a jer m or am n jojzi poslat n ovaca. Ak o n e po?aljem , ajm e, evo t i je odm ah k u ?i, kuka jedan bije udovac, a drugi ga tje?i: -Ne k u k aj. Po?alji n ovce. Po?alji vi?e n ego t r eba da si n a du lje m ir n iji. Ko?t a, ali vr ijedi. Uost alom sve im a n ek u cijen u , a sloboda n ajve?u . I pomisli?, napokon evo ti?ine i no?nog mira. Ali, ovo je ?ibenik. Ovdje sve ima svoj red pa i no?ni ?ivot. Utihnula je Sofka, ne zvone vi?e kapele ispred Krke i Istre, razilaze se bijeli udovci i zamiru uzdasi iz mraka perivoja, ali ?ivot te?e dalje. Sada se sve seli u Dolac ili Varo?. Tamo se ?uju mu?ka zaljubljena srca koja pod prozorima svojih najljep?ih i najdra?ih uz pratnju gitara zanosno pjevaju:

Ej, svi Bosanci dobre konje jahaju Dalmatinci lijepe ?ene imaju. E to treba vidjeti. Urnebes. Svi pjevaju. Sofku vi?e nitko ne slu?a. To?i se vino, to?i se pivo, to?i se sve ?to mo?e da se pije. Ple?e se kolo kukunje??e, padaju sjedalice, lome se ?a?e, lete boce, kutije od cigareta, kape... Buka, razuzdana galama. -M ir ! M ir ! Gospodo m olim vas da bu det e m ir n i! - vi?e gorostasni redarstvenik. Ali nitko ne mari. Vrela krv, pjesmom i vinom zagrijani obrazi ne znaju u tom trenu za prekr?aje. Za sve je kriva Sofkina! Za sve je kriva sevdalinka koju ?ibenik ljubi. Sada je tako. Haj! Pjesma! Vino! Tek se ujutro ?iben?ani sjete ?to je sino? bilo, ali ne mare. Ode Sofka. Zamuknu njen orkestar. Pomisli? eto mira. Ali gre?ka je to. ?iben?ani se od Kosova preko Poljane spu?taju do Krke i Istre i nastavljaju tamo gdje su stali. sevdalinke vi?e nema, ali ispred Krke je crna?ki jazz, ispred Istre zvone ?lageri, a u kr?mi Kod veselog te?aka, njih dvadeset uglas vi?e: ?jor Ive, daj jo? vin a! A vina u ?ibeniku kao vode u Krki. Ima ga rekbi mukte, a tr?i se po dva dinara gdje god ho?e?.

Dal zna? koliko te silno ljubim an?ele moj... Tako se do?ekuje zora, a prije nego ?to pjesma pod prozorima dola?kih ljepotica utihne nadja?e ja ?tropot kola i rzanje konja. To ?iben?ani ide u polje. No?obdije sada slatko spavaju klate?i se na kolima puni pouzdanja u pamet svojih koja koji ?ilo idu tamo kuda treba. Prenut ?e se mamurni i ?edni. Radit ?e ?utke, sretni ne?e biti, ali ?e ipak nestrpljivo ?ekati ve?er da nastave gdje su sino? stali, da se do sita nau?ivaju lijepog i ?arobnog ?ivota u ?ibeniku.

Lijepe ?iben?anke koje su odu?evile autora pri?e o no?nom ?ivotu ?ibenika.

Prema pri?i No?ni ?ivot u ?ibeniku, Jadranska po?ta, br 180, Split 1930. i autorskom izvorniku priredio i prilagodio Stanko Feri?

N ACION ALN I PARK KRKA

N OVI PRAVILN IK O ZA?TITI I O?UVAN JU N ACION ALN OG PARKA KRKA

Rijeka Kr ka pr ir odni je spomenik najvi?e k at egor ije i t akvom je t r ebamo sa?uvat i za budu?nost 36

U trenutku kada se ?ovje?anstvo suo?ava s izazovima klimatskih promjena, Republika Hrvatska sustavno unapre?uje mjere za?tite, o?uvanja i kori?tenja svih svojih prirodnih bogatstava te posebice za?ti?enih prostora posebne ljepote i prirodne o?uvanosti koji se isti?u svojim jedinstvenim biljnim i ?ivotinjskim svijetom i prirodnim rijetkostima, me?u kojima posebno zna?ajno mjesto ima Nacionalni park Krka. Zbog toga je Republika Hrvatska, u skladu s osnovnom djelatno??u Javn e u st an ove NP Krka, donijela novi Pravilnik koji novim mjerama odr?ivog upravljanja omogu?ava ostvarivanje dugotrajnih strate?kih ciljeva za?tite i o?uvanja izvornosti prirodnih dobara te nadzora nad provo?enjem aktivnih mjera o?uvanja i revitalizacije i uskla?ivanja suradnje i aktivnosti s lokalnom zajednicom. Cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezina ?ivoga svijeta po?iva na razvoju

sedrenih barijera pa je o?uvanje procesa talo?enja sedre temeljni cilj JU NP Krka. Zbog toga i novi Pravilnik donosi zabranu kupanja u Nacionalnom parku Krka od 1. sije?nja 2021. godine. Lokalnom stanovni?tvu i gospodarskim subjektima omogu?eno je razdoblje prilagodbe, kroz otvoreni dijalog, suradnju i pomo? Javne ustanove Nacionalni park Krka, A zbog vi?estoljetnog su?ivota ?ovjeka s rijekom, kupanje je dopu?teno lokalnom stanovni?tvu na lokalitetima: Stinice, Remeti? ? Pisak i nizvodno od Ro?kog slapa. -Cijeli Pr aviln ik je sn a?n o u sm jer en n a o?u van je r esu r sa i bogat st va bior azn olik ost i, bilo da se t o odn osi n a r egu laciju br oja posjet it elja, odlagan je ot pada, lovst vo i r ibolov ili sje?u ?u m a. On jasn o def in ir a n a?in k or i?t en ja voda i javn og vodn og dobr a u podzon am a t e obvezu je k or isn ik e n a dost avu godi?n jih plan ova r ada u sk la?en ih s djelat n ost im a Ust an ove, ka?e ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica i dodaje: Pr aviln ik se odn osi n a zaposlen ik e JU NP Krka, st an ovn ik e u Nacion aln om par k u , vlasn ik e i n osit elje pr ava n a n ek r et n in e u Par k u i ?lan ove n jih ovih obit elji, f izi?k e i pr avn e osobe k oje n a podr u ?ju NP Krka obavljaju dopu ?t en e djelat n ost i, posjet it elje i dr u ge k or isn ik e pr ost or a Par k a. U odn osu n a st ar i Pr aviln ik iz 2011. godin e n ovi don osi i det aljn o poja?n jen je zon acije NP Krka m e?u k ojim a se n alaze u pr avlja?k e zon e st r oge i u sm jer en e za?t it e t e zon a k or i?t en ja i podzon e n aselja, posjet it eljsk e in f r ast r u k t u r e,

k or i?t en ja pr ir odn ih r esu r sa i pr om et n ica k oje su u sk la?en e s Plan om u pr avljan ja, deset ogodi?n jim st r at e?k im dok u m en t om t e k ar t u zon acije.U zon i st r oge za?t it e cilj u pr avljan ja je o?u van je pr ir odn ih pr ocesa i st an i?t a t e n jih ovih sast avn ica. Zon a u sm jer en e za?t it e obu h va?a dopr ir odn e ek osu st ave, t r avn jak e, pa?n jak e, voden a st an i?t a, i sli?n o, k oji u svr h u du gor o?n og o?u van ja zah t ijevaju pr ovedbu ak t ivn ih u pr avlja?k ih m jer a odr ?avan ja ili obn ove. U zon am a u sm jer en e za?t it e dopu ?t en o je pr ovo?en je ak t ivn ih m jer a o?u van ja i r evit alizacije bez k ojih bi se pr om ijen ile bit n e zn a?ajk e podr u ?ja. Poljopr ivr edn e ak t ivn ost i su dopu ?t en e u sk ladu s ciljevim a u pr avljan ja za o?u van je biolo?k e, geolo?k e i k r ajobr azn e vr ijedn ost i. Konkretno, to zna?i da je dopu?tena ko?nja i tradicionalna ispa?a stoke uz nadzor, osim na strmim kanjonskim padinama, Skradinskom buku i Ro?kom slapu te podzoni posjetiteljske infrastrukture. S druge strane, lov i ribolov nisu dopu?teni u Nacionalnom parku. Naime, zbog svoje geolo?ke pro?losti rijeka Krka dom je endemskim vrstama riba, a njene obale ?uvaju stani?ta brojnih ugro?enih ?ivotinja. Zbog toga se smatra prirodnim spomenikom najvi?e kategorije i takvom je trebamo sa?uvati za budu?nost.

Pr av i l n i k , k oj i j e don i j el o M i n i st ar st v o za?t i t e ok ol i ?a i en er get i k e Repu bl i k e Hr v at sk e, obj av l j en j e u N N 123/ 2019 13, a dost u pan j e i n a m r e?n i m st r an i cam a Jav n e u st an ov e N aci on al n i par k Krka. 38

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA KOJA N EPREKIDN O TRA JE VI?E OD ?EST STOLJE?A

Pr egl ed n apr et k a r adov a po k om pon en t am a i pl an ov i zav r ?et k a di on i ca do po?et k a t u r i st i ?k e sezon e 2020. Nakon po?etnih uhodavanja i zaostajanja za planom, radovi na projektu Aglomeracija su krenuli ubrzanim tempom te su ostvareni planirani rokovi. Mjese?na realizacija dosegla je razinu oko 10 milijuna kuna ?to daje dobre naznake da ?e projekt biti zavr?en na vrijeme i u skladu s Ugovorom. U ovim trenucima se radi ubrzano kako bi se zapo?ete klju?ne dionice na svim komponentama privele kraju do po?etka

turisti?ke sezone. U nastavku donosimo pregled radova po komponentama.

Kom pon en t a A ? Br odar i ca i Podsol ar sk o Radovi na projektu Aglomeracije na podru?ju naselja Podsolarsko su zavr?eni u cijelosti. Pri

samom kraju su i radovi u Ribarskoj i Kamenitoj ulici gdje slijedi polaganje asfalta. Ostale ulice bit ?e zavr?ene tijekom o?ujka, travnja i svibnja.

Kom pon en t a B ? Br odar i ca i Kr apan j Radovi u sklopu komponente B tako?er napreduju u skladu s planom. Radovi u ulici Krapanjskih spu?vara su pri kraju, a tijekom prolje?a bit ?e zavr?ene i zapo?ete dionice na obali Maratu?a i Gaj. O?ekuje se da ?e se do sezone postaviti i cijev koja povezuje otok Krapanj s kopnom.

Kom pon en t a C ? Jadr t ov ac Na podru?ju Jadrtovca radovi teku u skladu sa zacrtanim planom. U fokusu stanovnika Jadrtovca su radovi na spoju s Jadranskom magistralom. Ti radovi teku bolje od planiranog, te se o?ekuje da bi mogli biti zavr?eni do kraja o?ujka.

Kom pon en t a D ? Zabl a?e Zavr?ena je kompletna dionica ceste od rotora u Mandalini, do ulaza u Zabla?e. Do po?etka svibnja o?ekuje se zavr?etak ulice Leoni Mate, kroz sredi?te mjesta, sve do rotora na obali.

Kom pon en t a E ? ?i ben i k U Ulici kralja Zvonimira pri kraju su radovi na asfaltiranju cesta iz Faze I i Faze II, na potezu od benzinske crpke do Kronjinog magazina te od Miminca do Zadarske ulice. Zavr?avaju se i radovi na III. Fazi (od Kronjinog magazina do Stare ceste, te od zgrade Vodovoda do Doma zdravlja), koji bi trebali biti zavr?eni do sredine o?ujka. Po zavr?etku tre?e faze i otvaranju ceste prema crnici, zapo?et ?e i ?etvrta faza ? od Doma zdravlja do Stare ceste, koja ?e zavr?iti do po?etka ljetne sezone. U me?uvremenu, radovi se ?ire od Poljan e pr em a u lici St jepan a Radi?a (Van jsk i). Zbog ?ireg obuhvata gradili?ta, na tom se mjestu uvodi privremena regulacija prometa. Ulica postaje jednosmjerna, a sav se promet usmjerava prema obali i autobusnom kolodvoru. U M ar ibor sk oj u lici u tijeku su tla?ne probe ? dijagnosti?ko ispitivanje novoizgra?enog

vodoopskrbnog sustava. Zasad je testirano oko dvije tre?ine ulice i taj ?e potez biti asfaltiran u narednim tjednima. U zadnjoj tre?ini ulice jo? uvijek traju tla?ne probe dok se ne dobije ?eljeni rezultat. Nakon toga slijedi sanacija objekata o?te?enih u radovima i asfaltiranje ulice. Zavr?etak radova je planiran za sredinu o?ujka. U ulici Velim ir a ?k or pik a radi se na samom kri?anju, ispred ulaza u remont. Radovi na kri?anju e biti zavr?eni kroz petnaestak dana, te ?e opet biti omogu?en izravan ulaz u brodogradili?te i prema Mandalini. Do mjeseca svibnja ?e biti zavr?eni svi radovi u ulici Velimira ?korpika i tada ?e dionica ceste prema Zabla?u biti kona?no otvorena u cijelosti. Po zavr ?et k u zapo?et ih r adova, u ?iben ik u su pr eost ale slijede?e dion ice: Nikole Tesle ? Jerka Machieda ? Matije Gupca Ive Zaninovi?a ? Stipe Nini?a Vladimira Nazora ? Splitska a.d.v. Vodovod i odvodn ja, ?iben ik

Jeste li znali ... ...da j e Dr agu t i n M aj et i ?, gl azben i k i z Zagr eba 1930. godi n e u h ot el u " Kr k a" n epr ek i dn o sv i r ao t am bu r u 84 sat a i n apr av i o dv a m i l i j u n a t r zaj a? Dr agu t in M ajet i?, svjetsko tambura?ko ?udo o kojem se pisalo i govorilo u Londonu, Parizu, Be?u i drugim europskim metropolama, boravio je u ?ibeniku ?etiri dana tijekom kojih je u hotelu Krka uprili?io ru?enje vlastitog rekorda u neprekidnom sviranju tambure. Prema slu?benim izvje??ima, svirao je neprekidno 84 sata, ali svoj rekord, postavljen u Zagrebu 1929. godine, nije uspio sru?iti. Tada je neprekidno svirao ?ak 102 sata. Prije ?ibenika rekord je poku?ao sru?iti u Splitu, ali mu nije po?lo za rukom. U ?ibeniku je namjeravao ponoviti svoj pothvat te postaviti novi rekord od ?ak 120 sati neprekidnog sviranja. Majeti? je u ?ibeniku svirao neprekidno t r i i pol dan a bez odmora i sna, a tijekom sviranja hranu i vodu davao mu je njegov asistent, gitarist Zvonko Kogara. Nigdje u svijetu Majeti?, ro?eni Zagrep?anin porijeklom iz Like, nije imao dostojnu konkurenciju pa se natjecao sam sa sobom. Kada je nastupio u ?ibeniku imao je tek 22 godine, a ve? je bio svjetski slavan tambura?. Majeti? je svjetski prvak u dugom sviranju tamburice (i bilo kojeg drugog glazbenog instrumenta) postao zbog - neuzvra?ene ljubavi. Njegove svira?ke pothvate pratila je pri?a da

jedne no?i svirao pod prozorom djevojke u koju se zaljubio, ali se ona nikako nije pojavljivala na prozoru pa se zainatio i svirao sve do zore. Kako se ona ni tada nije pojavila na prozoru ?ak ni iz pristojnosti, a kamo li da ga nagradi barem osmjehom, po?eo je mahnito svirati. I?ao je od mjesta do mjesta i pod prozorima njemu nepoznatih lijepih djevojaka svirao po 30 sati, a onda ga je netko prepoznao kao svjetskog rekordera pa se upustio u avanturu koju je okrunio rekordom od 102 sata. Po ?ibeniku se u ?ali pri?alo da je izabranica njegovog srca sigurno bila ?iben?anka jer su jedino ?iben?anke kadre tako okrutno odbiti zaljubljene udvara?e. U hotelu Krka ?iben?ane koji su dolazili gledati kako Majeti? ru?i rekord, posebno za tu priliku poslu?ivane su h r en ovk e, f r an k f u r t sk e k obasice i ?e?k e saf alade, a to?ilo se Sarajevsko pivo.

...da j e u ?i ben i k u n esl av n o pr opal a osn i v a?k a sk u p?t i n a Ju gosl av en sk og n ogom et n og spor t sk og k l u ba? Jugoslavenski nogometni sportski klub, koji je prema najavama, trebao uzdignuti ?ibenski nogomet na reprezentativnu razinu trebao je biti osnovan 1929. godine. Klub s ?vrstom organizacijom, sigurnim financiranjem, redovnim treninzima, sposoban igrati u dr?avnom rangu natjecanja i davati igra?e za reprezentaciju, bio je zamisao grupe ?ibenskih studenata. Osnivanju kluba, prema tada?njim izvje??ima, pristupilo se vrlo ozbiljno uz znatan tro?ak. Osniva?ka skup?tina najavljivana je u vi?e navrata, a kada je kona?no sazvana ideja je do?ivjela fijasko. Na nju nije do?ao nitko od pozvanih, a nisu se odazvali ni svi predlaga?i pa je ?ibenski Jugoslavenski nogometni sportski klub pao u vje?ni zaborav.

...da j e ?i ben i k t i j ek om 17 godi n a, od 1922. do 1930. godi n e i m ao ?ak 18 gr adon a?el n i k a i op?i n sk i h u pr av i t el j a? Prema podacima objavljenim u Splitu, ?ibenik je od 1922. godine, kada je oslobo?en od talijanske okupacije, do 1930. godine imao ?ak 18 gradona?elnika odnosno op?inskih upravitelja. Po tim podacima ?ibenik je bio apsolutni rekorder u Kraljevini Jugoslaviji prakti?no bez konkurencije. Ocijenjeno je da tako u?estala smjena gradona?elnika od kojih se ni jedan nije uspio odr?ati dulje od godinu dana, nije dobra za ?ibenik te da se ?ibenik posljedica tako pogubne prakse ne?e osloboditi ni do kraja 21. st olje?a. Ina?e 1930. godine na?elnik ?ibenika postao je dr. Vin k o Sm ol?i? koji je na toj du?nosti zamijenio na?elnika Du l?i?a. Vinko Smol?i? bio je doktor prava, a obna?ao je du?nost dona?elnika kada je du?nost na?elnika obna?ao, tako?er doktor prava, Kr st elj.

...da j e m o?n i n j em a?k o - am er i ?k i k on zor ci j n am j er av ao 1930. godi n e i zgr adi t i v el i k i h ot el n a ?u bi ?ev cu s bazen om i gol f t er en om ? Njema?ko - ameri?ki konzorcij ?ije ime autor vijesti nije napisao, zatra?io je 1930. godine od Op?ine ?ibenik ponudu za kupnju kompleksa zemlji?ta na ?ubi?evcu. Investitori su imali namjeru na ?ubi?evcu izgraditi veliki moderni hotel sa svim komforom uklju?uju?i bazen i golf terene. Op?inska uprava ?ibenika tra?ila je konkretniji upit za prodaju ili ustupanje zemlji?ta na ?ubi?evcu i to je uvjetovala ure?enjem Park ?ume ?ubi?evac i izgradnjom

suvremene prometnice o tro?ku investitora koja bi trajno i kvalitetno povezala ?ubi?evac i ?ibenik te omogu?ila nesmetani promet izme?u ?ibenika i pristani?ta. Kao ?to je poznato od izgradnje na ?ubi?evcu nije bilo ni?ta. Investitori su odustali zbog nerealnih zahtjeva op?inske uprave i prevelikih tro?kova za rje?avanje komunalnih i prometnih problema koje je trebala rije?iti sama op?ina, ako ne zbog investitora onda u interesu gra?ana ?ibenika.

...da je M ile Ken de? 1967. godin e ot vor io pr vi u gost it eljsk i objek t u ?iben ik u k oji je im ao k lim a u r e?aj? Legendarni ?ibenski ugostitelj M ile Ken de? po?etkom 1967. godine otvorio je na po?etku ulice Miminac ugostiteljski objekt Slavija. Bio je to za ono vrijeme suvremeno opremljen restoran koji je nudio bogat jelovnik, a imao je i jela sa ?ara. Uz, za tada?nje prilike, neuobi?ajen komfor, Slavija imala ne samo klima ure?aj nego i sanitarni ?vor opremljen i ure?en prema najvi?im standardima uklju?uju?i i WC sa kerami?kim ?koljkama, kotli?ima za ispiranje i umivaonika sa sapunom. Slavijaje bila izuzetak po jo? ne?emu. Bila je u to vrijeme jedini privatni ugostiteljski objekt o ?ijem se otvaranju pisalo u novinama.

...da su t r g ispr ed k azali?t a i u lica iza n jega poplo?an i t ek 1930. godin e i da je k am en , k ao i za ost ale ?iben sk e u lice, dovezen s ot ok a Br a?a? U o?ujku 1930. godine ?ibenska gradska uprava raspisala je javni natje?aj za izvo?enje radova na poplo?avanju trga ispred kazali?ta i ulice iza njega.Prije toga poplo?an je trg kod crkve sv. Ivana i ulica koja od crkve vodi do starog pazara. Radovi su izvedeni za 14 radnih dana, a kamen za poplo?avanje dopremljen je s otoka Bra?a. ?iben?ani su bili zadovoljni izgledom trga i kakvo?om kamenih plo?a, a negodovali su zbog zanemarivanja trga ispred crkve sv. Frane i prolaza izme?u gornjeg i donjeg dijela gradskog perivoja koji su prava opasnost za na?u djecu koja tu u svojoj nesta?nosti lete kao da imaju krila, a ako krila nemaju nego imaju noge -

nesre?a je tu. Zada?a je dakle op?inske uprave da, ne samo u op?em interesu, nego i obzirom na na?u djecu za koju smo u prvom redu du?ni skrbiti, da nam budu zdrava i vesela, prostor ispred sv. Frane i prilaz crkvi kroz perivoj ?to prije uredi.

IN TIM N A POVIJEST ROCK KULTURA

Izl o?ba Kako j e po?eo

ST RA ? N A ? I B EN SK A K L ET V A DJEV O JK E K O JU JE Z B O G D RU GE O ST A V I O I Z A B RA N I K N JEN O G SRC A 48

Da b o g d a s e pr et v o r io u k a m en k a d j e pr v i pu t k a o ?en u bu d e? m il o v a o ! Vr a?ar a k oj a ot k l an j a u r ok e k azal a j e m l ado?en j i da u r ok n e v r i j edi ak o m l ada n i j e n ev i n a ?t o ga j e baci l o u t ak o du bok o?aj da j e sv e ost av i o i pobj egao i z ?i ben i k a Veseli su svatovi ustuknuli pred crkvom kada se pred njima ukazala bosa djevojka raspu?tene kose koja je u jednoj ruci dr?ala kamen, a u drugoj svije?u. U ?udu su gledali kako stupa pred mlado?enju baca mu kamen pod noge, pali svije?u i kapa vosak putem kojim su svatovi trebali krenuti, a za sve to vrijeme muklim glasom ponavlja: da bog da da se pretvorio u kamen kada je prvi put kao ?enu bude? milovao... Prenera?eni svatovi shvate da ta djevojka na mlado?enju koji se ukipio blijed kao kreda baca uroke. Pronio se povorkom jezivi ?apat. Neki se u strahu vra?aju u crkvu i skrivaju se. ?ene se

kri?aju, a mu?karci ne znaju ?to bi. Uto netko na djevojku baci kamen da je otjera, al na to krikne neka starica: -Ne bacaj k am en a, k let va je ?iben sk a, ak o k am om segn e? n a on u k oja ga baca n eizbr isiva je! Djevojka nesta naglo kao ?to se naglo pojavila. Doznalo se da je to neka Marija iz Varo?a koja se zagledala u mlado?enju, ali on je nije htio jer se zaljubio u njenu prijateljicu koju je, eto, i o?enio. I svatovi odmahnu?e rukom. Bapska posla! To se ljubomorna cura sveti mladi?u ?iju je ljubav na silu htjela. I tako sve prote?e po redu i

mislilo se da nikakvih nevolja nema. Dodu?e ,jo? se pri?alo o jezovitu prizoru pred crkvom, ali vi?e u ?ali i uz puno odmahivanja rukama. Ma, ?to... luda cura. Ma ?to uroci... praznovjerje. Ma ?to kletva... budala?tina. Ali sutradan ujutro eto nevolje. Mlada izvijesti oca, majku i bra?u da je mlado?enja ustravljen kletvom nije htio ni dotaknuti. Bojao se da ?e ako je dirne, biti pretvoren u kamen. I on je ?uo za ?ibensku kletvu ostavljene ?ene i bio uvjeren da je ?e tako biti kako ga je Marija pred crkvom urekla. Uzalud su ga uvjeravali da je urok isprazan jer on Mariju nije ostavio, niti je njoj ?enidbu obe?ao nego da je ona sama od sebe u njega zaljubljena pa ni uroci, ako postoje, ne vrijede. Neki su ga tje?ili, neki su ga uvjeravali, neki su mu se rugali, ali nije pomoglo. Do?ao je i sve?enik, ali ni on nije imao utjecaja. Mlado?enja se boja Marijina

uroka. U strahu da ne postane kamen nije s njom ni u istoj sobi htio biti. Ona stara ?ena koja je kriknula, kada je netko od svatova na Mariju bacio kamen da je otjera, re?e da postoji u nekom selu tamo prema Une?i?u neka vra?ara koja uklanja uroke. Mlado?enja pristane pa upregnu?e kola i odvedo?e ga k vra?ari. On vra?ari ispri?a ?to se dogodilo, a ona mu re?e da ima trave i vodice da odagna razne uroke, ali 50 da za ?ibenski urok ostavljene djevojke ili

djevojke kojoj ljubav nije uzvra?ena nema pouzdana lijeka. -To je jak u r ok jer ga se n e baca iz m r ?n je n ego iz lju bavi, objasni vra?ara mlado?enji koji se nato jo? vi?e ustravi. Obuze ga kuknjava i bezna?e, a vra?ara vidjev?i ga takva smiluje se na njega pa mu re?e da za njega nade ipak ima. -Zar u r ok se s m en e m o?e di?i, upita ozarena lica, pun nade. -Ne m o?e se di?i, st r ah da ?e? bit i sk am en jen st oji, ali u r ok n e vr ijedi, ak o je jedn a zgoda. -Koja zgoda. -Ur ok n e vr ijedi ak o svojoj ?en i n isi pr vi ?t o ?e r e?i ak o je n evist a pr ije t ebe m u ?k o im ala. Mlado?enji nato do?e mala snaga. Vidi vra?ara da se on lomi i ni?ta ga ne pita jer nije njoj ovo prvi puta da se s tim suo?ava. Mladi?, neiskusan i plah ima brige nove. Ako

nevistu pita je li imala nekog prije njega ona mo?e re?i da nije, a da to bude la? pa da se on ipak skameni kad s njom prvi puta legne, u drugu ruku ako mu prizna da joj on se ne?e s tim mo?i pomiriti, a mo?da ?e morati priznati da ni ona njemu nije prva. -A jel ta kletva stvarna, pita vra?aru nadaju?i se da ?e mu i ona re?i da je to sve samo praznovjerje. -Ne m ogu t i r e?i jer n e zn am . Zn am da je u r ok jak i da je ozbiljan jer je iz ?iben ik a. ?u la sam da su n ek e ?en e u Split u t aj u r ok bacale n e n ek e m u ?k e k oji se n isu n jim a o?en ili n ego n ek om dr u gom i da su ga t am o n ek e t r avar k e u k lan jale n ek om vodicom . Rek o?e da je bio i n ek i pop k oji je t o zn ao ot k lon it i m olit vom , ali u ?iben ik u ... n e zn am t i r e?i, n isam ?u la da je n et k o za m og ?ivot a t aj u r ok n a n ek oga bacio, a od st ar ih sam ?u la da je t oga pr ije bilo, da u r ok n it k o n ije s n ik oga sk in u o i da su n ek i od ?en idbe odu st ajali da se n e bi u k am en pr et vor ili. Vr a?k e su t i ?iben ?an k e. Nije t i dobr o posla im at i s n jim a k ad im m u ?k o n a?ao u ?in i pa m ak ar i n ebile u pr avu . I ?to je na kraju kraja bilo? Mladi ?enik, ka?u neki, iz ?ibenika je preko no?i nestao. Neki ka?u da je riskirao, al da se u kamen pretvorio kada je nevistu dotaknuo, a drugi pri?aju da ni?ta od svega nije bilo, da uroka nema i da su mladenci, da bi sretno ?ivjeli, odselili negdje gdje ih urokljiva Marija ne?e na?i. Ipak, sva je istina da je kukavni mlado?enja pobjegao iz ?ibenika - em ga je bilo strah uroka, em mu je bila muka pitati nesvistu je li imala koga prije njega. Mo?da mu je tako i bolje jer tko ?e ako je pla?ljiv s ?iben?akom na kraj iza?i? Postoji nekoliko verzija ove pri?e s po?etka 20. stolje?a. U splitskoj verziji zaplet je isti,a rasplet druk?iji.

DADO

TOPI? 8

K AKO JE ALBUM

NASTAO GRUPE

1. DI O

PRVI T I ME

PRI ? E

Ja l j u de v i di m u sv j et l u Isu sov om , u sv j et l u M aj k e Bo?j e, u sv j et l u l j u bav i , pr a?t an j a i dobr ot e. 52

U SEDM OM DIJELU: KAKO JE NASTAO PRVI ALBUM GRUPE TIM E 1. DIO PRI?E GRUPA TIM E, TO SU M OJI NOVI DINAM ITI # PRVI ALBUM GRUPE TIM E - TO SU DINAMITI KAKVE SAM SANJAO # TRAGANJE ZA NOVIM DINAMITIMA # NISAM KAO ?TO NEKI M ISLILE OTI?AO IZ BEOGRADA I DO?AO U ZAGREB S HRPOM PJESAM A KOJE NISAM IM AO PRILIKU SVIRATI S KORNI GRUPOM # ISTINA M A?INA,PJESM A ZBOG KOJE JE GRUPA TIM E DOBILA IM E - TIM E # TRENUTAK U KOJEM JE TA JM POSTAO TIM E # ?ASNA SESTRA VUKICA I LJUBAV PREM A KNJIGAM A # KAKO SAM BIO M INISTRANT # ZA?TO SVE TO PRI?AM ? # KAD SAM BIO KLINAC SVE M E JE ZANIM ALO # U POTRAZI ZA HARM ONIJOM , LJEPOTOM I ISTINOM # UVIJEK INDIJANAC, NIKADA KAUBOJ # DOSTOJEVSKI, KAFKA, JESENJIN... # M OJA EKIPA; PITAGORA, ARISTOTEL, PLATON... # ?OKIRAO M E JE M ICHELANGELO, A LEONARDO DA VINCI BACIO NA PLE?A # JA I DADO TOPI? DOBRO SE RAZUM IJEM O M E? UTIM DADO TOPI? KAO PISAC TEKSTOVA, E TA J DADO TOPI? NIKADA M I NE?E BITI JASAN # GRUPA TIM E - ?UDACI KOJI STVARA JU DRUK?IJU GLAZBU # DADO ?TO TO RADI?? IZ KOJEG SI TI FILM A?

DADO TOPI? PJEVA?, PJESNIK, SKLADATELJ, GLAZBENIK, ROCK IKONA - 8. DIO Kada je 1972. godine pjesmom zapitao Za koji ?ivot treba da se rodim? ve? je bilo odavno odre?eno za koji se ?ivot rodio Dado Topi?, rolling stone koji se 4. r u jn a 1949. godine odronio s padina planine Promine i zakotrljao u lavini ?ije su stijene postale temelji suvremene rock kulture. Pr ipr em io: Stanko Feri? Fot ogr af ije: Privatne fotografije Dade Topi?a, Mitja Pav?i?, Pedja Milanovi?, Neboj?a Timotijevi?, Tone Stojko, Branko Vukojevi?, Darja Stravs, Marko ?oli?, osobni arhiv Petra Lukovi?a, Jugoton, PGP RTB, arhiv Borbe

KAKO JE N ASTAO PRVI ALBUM GRUPE TIM E? 2. DIO PRI?E PJESM A BROJ 3

Tad m r zim san jer n jezin zov n est aje ?im svan e dan Ni ?u bor pr vih voda n ije sli?an zovu t vom n i t ih i ?u m or ?u m om u svijet u m om Ni k r o?n je sje?an ja n e, n isu n jezin cvijet n i n jen ih pt ica zov

Kr oz bijele m agle sn a ja ?u jem n jezin zov i pu t em sjen a k r en em u su sr et k n joj

Ta pjesm a ?elim da je m oja da sam n jen e h ar m on ije r ob i svijet u cijelom pjevat ?u je ja n ek ' lju dsk o sr ce bu de n jen vje?n i gr ob 54

Pjesma broj 3 druga je pjesma na prvom albumu grupe Tim e, a zove se Pjesma broj 3 zato ?to je to bila tre?a pjesma na kojoj smo radili. Kako je ona nastala? ?to sam htio tom pjesmom re?i? Ta pjesma je moja potraga za harmonijom, za melodijom koja je se javlja u snu, ali nestane ?im se spava? probudi. Postoji li itko kome se nije dogodilo da sanja ne?to lijepo, po?etak romana, stih, melodiju, sliku, neki izum, ali sve to ?im se probudi nestane i ne mo?e se vi?e ni?ega sjetiti osim ljepote i slasti tog uznositog sna? Sanja? i silno ?eli? da je taj san postane stvarnost, da ga nekome ispri?a? kada se probudi?, da napi?e? stih ili glazbu koja te u snu op?inila... ali, kada se probudi?, kada svane dan... sve nestane. Taj divni slatki san u kojem se doga?a ne?to fantasti?no, u kojem stvara? ne?to izuzetno, ne?to ?to silno ?eli? da je u stvarnosti tvoje... sve to nestane ?im svane dan. I kako da te onda ne obuzme tuga. I kako da se onda u tebi, u tvojoj nutrini ne rasplamsa ta borba da se sjeti?, da vrati? san, da zapi?e stihove, da ti je i na javi jo? u glavi ta glazba? Kako ne po?eljeti da se vrati? u te imaginarne

kreativne prostore sna u kojima se doga?aju takve fantasti?ne stvari? Kako ne po?eljeti da san bude tvoja java i da taj san prenese? drugima? Da i njima da? da sanjaju tvoje snove. Ali snovi nisu stvarni. To je irealan svijet u kojem poku?ava? doku?iti harmoniju. Ili jo? to?nije re?eno svijet u kojem ?eka? da harmonija prona?e tebe. Da, Pjesma NO 3 je stvaran san.

DA M I SAN N E POBJEGN E N AZAD U M ORE SN OVA Ta pjesma je zrcalo je onoga ?to mi se doga?alo i jo? uvijek mi se doga?a - da sanjam pjesmu i da se u panici budim da bih je zapisao, da mi ne izmakne, da mi ne umakne kroz prste kao klizava riba i neuhvatljiva pobjegne nazad u more snova. Kada se to dogodi, kada se dogodi da sanja? divnu pjesmu, a onda se probudi? i ne mo?e? se sjetiti kako je ta pjesma zvu?ala nego se sje?a? samo slasti njene opojne ljepote, ?ovje?e to je drama. Takva bu?enja iz sna bolna su. Zna? da si ?uo divnu melodiju, zna? da

postoji, zna? da je tvoja, ?uo si je... a ne mo?e? je se vi?e sjetiti... ne mo?e? se sjetiti ni jednog tona. To mi se i danas doga?a, ali postao sam vje?tiji. Kada se to dogodi, prenem se. Probudim. Ne dam da mi umakne. Stih odmah zapi?em, a glazbu... budim moju Miru, vi?em: -Uk lju ?i m obit el! Uk lju ?i sn im a?! Daj da je u lovim , da je ot pjevam , da odsvir am t on , dva... ?et ir i n a git ar i, da je zapam t im da je ... da je m oja. O tome govori Pjesma broj 3, o pjesmama, o harmonijama, o melodijama koje se ra?aju u snu, a nestaju... ?im svane dan. Za tu pjesmu nisam imao nikakav uzor. Ona je samo moja...

?E?N JA DU?E ZA SKLADOM I HARM ON IJOM Ta pjesma je ?al za ljepotom koja je ?ivjela u snu, a oteo nam ju je dan, otela nam ju je stvarnost. To je taj trenutak kada ?ali? ?to si se probudio i ?to su ti je oteto ne?to dragocjeno, ne?to bo?anstveno do ?ega ti je silno stalo, a ni ?umor ?uma, nije ravan zovu tom. A taj ?um ?ume to je ne?to fantasti?no. Mo?e? li to zamisliti? U?e? u neku ogromnu ?umu, a onda puhne vjetar i ?uma je najednom puna muzike. ?uma svira. ?uma pjeva. Vjetar struji u pomi?e milijune listova, a svaki list ima svoj ton, svoju vibru, svaka grana druk?ije se ziba, svako deblo druk?ije se grli s vjetrom... a nema kakofonije, sve je sklad, harmonija, glazba... ali hajde zapi?i to notama... Eto na takav bi na?in trebalo slu?ati, do?ivjeti Pjesmu broj 3. To je taj ?ubor prvih voda koji nije ravan zovu tom. To je taj praiskonski izvor slatke vode ?ivota. Sve je u toj pjesmi u skladu s prirodom, kako je u prirodi sve u skladu, a ja u svom ?ivotu ne mogu tu harmoniju dosegnuti. Pjesma govori o tom sukobu, o toj ?e?nji du?e za skladom i harmonijom kakva postoji u prirodi, a nama je dosti?na samo u snovima koji na ?alost nestanu kada se probudimo. Priroda je harmoni?na, bogata i svemo?na, a ja sam jedno sitno bi?e koje traga za tom harmonijom i ne mo?e je na?i. I zato ka?em ta pjesma ?elim da je moja, da sam njene harmonije rob i svijetu cijelom pjevat ?u je ja nek ljudsko srce bude njen vje?ni grob. Sve je tu jasno. Nema tu tajne. To je svatko do?ivio i svatko se u toj pjesmi mo?e na?i. Ja sam to 56

samo preto?io u stihove i priznao da ?elim stvarati pjesme koje ?e ljudi voljeti. Ali ne samo to, da ?elim stvarati pjesme koje ?e ljude oplemeniti, da ljudima daju dostojanstvo, da im daruju ljubav.

RADUJEM SE SVAKOJ DU?I KOJA JE U TOJ PJESM I N A?LA DIO SVOJE DU?E Rekao sam to pjesmom i silno se radujem svakoj du?i koja je u toj pjesmi na?la dio svoje du?e. Ne znam, vjerujem da za mene ne postoji druk?iji na?in osim pjesme i stiha da ka?em, da prenesem drugoj du?i, koliko o ?ivotu duboko razmi?ljam i kako zami?ljam ljudsko bi?e pro?eto esencijom duha. Kako ja vidim ljude?

harmoniji ljepote ?ivota. Golemi je to izazov, sve to staviti u takt, u rije?, u melodiju, sve to treba sa?eti u ekstrakt koji se pije na du?ak i otvara du?u onog koji te slu?a da bi vidio i osjetio ono ?to ti vidi? i osje?a?. On mora vidjeti slike kojih u pjesmi nema, mora ?uti note koje nisu odsvirane... nekad to nije mogu?e ni uz bo?ansku pomo?, a nekada je za sve dovoljno nekoliko banalnih rije?i koje same za sebe ni?ta ne zna?e i tu su mo?da samo zbog rime... Eto, to je to - ta pjesma ?elim da je moja i da je cijelom svijetu pjevam i da joj ljudsko srce bude vje?ni dom.

AKO SAM O N ETKO DU?OM OSJETI

Vidim ih u onom svjetlu Isusovom u kojem su svi ljudi dobri. Vidim ih u svjetlu Majke Bo?je, u svjetlu ljubavi, pra?tanja i dobrote... Ja ljude tako vidim iako znam... da nisu svi ljudi dobri... znam... kriminalac, lopov, zlo?inac, ubojica, silovatelj, la?ov, prevarant... stra?no. To je stravi?an sukob moje nutrine moje vizije kakav bi svijet mogao biti a nije. A ta harmonija, to suglasje u prirodi postoji. U prirodi se sve doga?a po nekoj logici sve je u harmoniji ni?ta nije u suprotnosti ?ak ni smrt s ra?anjem. Eto u tom svijetu, u toj pjesmi, ja sam sa sam sa sobom i svijetu otkrivam i otvaram neka nova vrata u nebeske prostore u kojima bi svi trebali biti sretni, gdje nema tuge, nema ubojica, nema varalica... To je moja vizija idealnog ljudske sutra?njice koja bi mogla biti sada?njost kada bismo mogli uhvatiti te divne bijele magle sna i zaogrnuti se svjetlom. Ne tamom. Svjetlom!

BESKRA JN A HARM ON IJA LJEPOTE ?IVOTA Sve to te?ko je re?i u okvirima jedne pjesme koja ne mo?e trajati beskona?no dugo i ne mo?e zakriliti sve ?to se nosi u du?i, a ipak se mora kazati i prenijeti nekom drugom, nekim drugim ljudima s kojima ?e? poput li??a u ?umi kada puhne vjetar zatitrati u beskrajnoj

Iskreno, ja zapravo ne znam tehniku pisanja poezije, ja samo kroz rije?i utkane u glazbu prenosim svoje ili tu?e misli, misli koje sam sanjao, ?uo ili pro?itao, misli koje su mi do?le, a nisu pro?le jer sam ih uhvatio. Re?e mi jednom netko: -Dado ?t o davi? s t im baladam a. Raja sam o h o?e da cu pk a. Zar n e vidi?, piju pivo i cu pk aju . Pu st i t e svoje balade. Pu st i t e svoje por u k e. -Da, rekoh mu, t i si u pr avu . Cu pk aju . Piju pivo. Nije ih br iga. Ali ak o sam o jedan , ak o sam o n et k o n a m oj st ih podign e glavu , ak o sam o jedan du ?om osjet i ?t o m u ?elim r e?i... e vidi? t aj je m en i dovoljan . -Ti si Dado n epopr avljivi idealist a! Ti su bu dala. Baljezga? o idealim a. M isli n a lovu . Kr epa?e? od gladi s t im svojim baladam a. -Jesam . Pr izn ajem . I k r epat ?u od gladi zbog t oga ?t o jesam . Ali ?t o bih bio da n isam . Im a i dr u gih vr st a gladi. Et o t ebi sva t a lova, ali ja sam , sigu r an sam , sr et n iji ?ovjek zat o ?t o ja u sebi im am on o ?t o se n e m o?e k u pit i svim n ovcem n a svijet u . To se n e m o?e k u pit i. Toga n em a za k u pit i.

PJESM A SE RA? A KAO RIJEKA Pjesma broj 3 nastala je na probama. Obi?no je sve po?injalo od Vedrana koji mi je nekako bio najelokventniji koji je gospodario instrumentom

i razumio glazbu na meni blizak na?in. Vedranu to otvorene sus harmonije. Imao sam i dosta bih dao po?etne akorde. Nisu to bili uobi?ajeni dim harmonija koje zvu?e dosta disharmoni?no, akordi. ali uskla?ene s drugima vrlo lijepo stvaraju -Vedr an e idem o H m ol i C m aj... tenziju izme?u lijepih i ru?nih akorda, ali u tim Kazao bi: trenucima kada se tekstualno ne?to va?no -Hajde m olim t e Dado r eci m i k oji r ock ben d doga?a. svir a m ajeve. Rock er i svir aju m olove i Tako sam kroz stvaranje melodije stvarao tekst du r ove. pjesme koja je na albumu druga, a zove se tre?a -Da, ali m olim t e pr obaj H m ol, C m aj zato ?to smo je stvorili nakon druge koja je zbog Vedran proba, ja mu pjevam temu... Kroz bijele du?ine morala i?i na B stranu na?e LP plo?e. magle sna... ja ?ujem njezin zov i putem sjena krenem u susret k njoj ... Fis dur -Zan im ljivo, - ka?e Vedran, i ?t o dalje? Ta pjesma ?elim da je moja da sam njene harmonije ... E dur... -Pa t o je su per . Ajm o ispo?et k a. I idemo ispo?etka. ?elim objasniti kako ide solo. Mo?da bi Brane mogao izvesti ne?to na flauti ali se Vedran buni: -Nem oj m i on o n e?t o k ao Jethro Tull! On nije volio Jethro Tulle i Jana Andersona. Tu se razvila mala borba oko toga tko ?e i kako svirati solo. Ali pjesma je napredovala. Iskristalizirao se tekst. Rodila se melodija. Svi su se malo uozbiljili. Svatko je poku?ao dati neki svoj prilog. Shvatili su to ?to radimo nije imitiranje, to nije estrada, tu nema predvidivog refrena. Shvatili su da je to ne?to novo, druk?ije. Da stihovi imaju smisla. Polako su se uklju?ivali. Na tre?oj, Za k oji ?ivot t r eba da se r odim ?etvrtoj probi osjetio sam da po?inju shva?ati Za k oji su dn ji dan t r eba da ?ivim pjesmu onako kako je ja stalno ?ujem. Ipak I k ojem bogu t r eba da se m olim nisam forsirao. Znao sam, ako na startu kada s I k oju ?en u t r eba da volim ja nekim ne?to radi? tra?i? previ?e, dobije? otpor, ali ako ga uvodi? u stvari polako i ne forsira? da Za ?iju lju bav t r ebam da sam sr et an je sve to stra?no va?no nego jednostavno Za k oju r an u t r eba da sam bol otvaramo ?etiri po ?etiri takta i stvaramo Na ?ijem odr u t r eba da svije?a pjesmu tako da ona pote?e iz izvora i raste kako Za k oju ?en u t r eba da sam gol te?e dok ne postane rijeka i ulije se u more. Kretali bi i stalno se vra?ali na po?etak. ?elio I n ik ada n e?u sazn at i t o sam da izvor dobije pritoke, da pjesma raste i Ku d vodi m e pu t ?ivot a m og ide prema nekoj kulminaciji. Za ?iju volju se r a?a se ?ivi i m r e Nije i?lo ni lako ni glatko. Prije svega nisam Za ?ije n ebo t r eba da sam du ga zavr?io glazbenu ?kolu, solfeggio i nisam U ?ijoj t am i t r eba da sam lu ? glazbeni zanatlija pa nisam znao kako se ulazi u proces stvaranja pjesme. Mora?, nazovimo to Za k oju pjesm u t r eba da sam t u ga uvjetno, elementarno zanatski poznavati U ?ijoj ?a?i t r eba da sam ?u ? ja materiju i znati kako se stvara glazba. Dodatni Za k oju jesen t r eba da sam ?et va problem bio je to ?to ja nisam tragao za Za k oju slik u t r eba da sam k ist obi?nim, nisu me zanimali obi?ni kvintni akordi, Za ?ije u sn e t r eba da sam k let va nisu me zanimali obi?ni durovi i molovi. Ono ?to Za k oje gr an e t r eba da sam list sam stvarao nisu bile obi?ne harmonije. Bile su 58

ZA KOJI ?IVOT TREBA DA SE RODIM

Do?ao sam s tom pjesmom pred ekipu i kazao: -Zam islit e, sada da sm o u k azali?t u . U jedn om m oder n om k azali?t u gdje se n a scen i doga?a ovo: pozor n ica je obasjan a cr ven im svjet lom , n a sr edin i pozor n ice jedn a se ?en a u z vr isk ove, bol i pla? por a?a. Scen a je osm i?ljen a t ak o da t a ?en a n a pozor n ici n e glu m i t r u dove n ego se st var n o por a?a. U jedn om t r en u t k u t e boln e ek st aze iz n je n e izlazi dijet e n ego odr ast ao ?ovjek . On izlazi u svijet k ao ?ovjek s im en om , k ar ak t er om , osobn o??u i svim on im ?t o im a odr ast ao ?ovjek . On se pit a; ?ek aj, ovo ja sam r o?en . U r edu . A ?t o sada? Svak i ?ovjek se u jedn om t r en u t k u iak o m isli da je pok u pio svu m u dr ost svijet a u n ek om t r en u t k u zast an e i k a?e; ?ek aj. Tu sam . ?t o sada? Kak av ?ivot ?ivim ? Tk o sam ja? Za?t o sam ja t u ? Za?t o sam r o?en ? Koja je m oja svr h a? Koji je sm isao svega t oga? Na k r aju ?em o svi u m r ijet i? ?t o ja r adim u t om in t er m ecu izm e?u r o?en ja i sm r t i? Im a li m oje post ojan je n ek i sm isao? Pitam ekipu: -Pr at it e li m e? Taj ?ovjek k oji se r a?a n a scen i n e post avlja pit an je sam om e sebi n ego cijelom ?ovje?an st vu . On pit a sve n as za?t o sm o ovdje, k oji je n a? sm isao, k oja je svr h a ?ivljen ja ?ivot a... On pit a za k ak av ?ivot ... za k oji ?ivot t r eba da se r odim ? Dijet e se r odi, sir om ah u , bogat a?u , k r im in alcu , k r alju , plem i?u , r adn ik u , spor t a?u , glu m cu , Kin ezu , Esk im u ... Ra?a se t olik o vr st a lju di t olik o lju dsk e f lor e i f au n e i svat k o t k o se r odi, t k o do?e n a svijet pit a se ?t o ?u sada bit i, k oja je m oja svr h a, za?t o sam se r odio...

To je bila ta magija koja me je zanimala. To je bilo to svemirsko pitanje smisla ?ivota na koje sam tragao za odgovorom.

...DA OSTAVI? N EKI TRAG, DA SE ZN A DA SI BIO, DA SI POSTOJAO Naslov pjesme Za koji ?ivot treba da se rodim, samo je uvjetno u prvom licu jednine. Uostalom, sve moje pjesme za koje bi se moglo samo naslutiti da su u prvom licu jednine, one to nisu. Ja sam samo jedan od nas koji postavlja to pitanje glasno, pjevaju?i. To pitanje nije moje. To pitanje je pitanje svojina svakoga od nas. Neki ga postave glasno, neki ga nose u mislima, neki ga preto?e u poeziju, neki u glazbu... ali svatko ga ima. Prona?e li netko odgovor na to pitanje? Vjerujem da ima onih koji su ga na?li. Ima li onih koji nikada ne prona?u odgovor na pitanje za?to su i za koji su ?ivot ro?eni? O da, njih je nebrojeno puno. Eto to je moj misaoni, da tako ka?em duhovni humus iz kojega je izrasla pjesme Za koji ?ivot treba da se rodim. I ona je velika, epska jer druk?ija ne mo?e biti. Roditi se. ?ivjeti ?ivot i osvojiti barem dio svojih vizija ideala, ostvariti poziciju u ?ivotu mase, dokazati se ne?im ili ne znam izdi?i se iznad onih koje ni?ta ne zanima da ne bude? tek bi?e koje egzistira kao biljka nego da ostavi? neki trag, da se zna da si bio ovdje da si postojao...

TA BALADA TO SAM JA Ta balada kombinacija je ?estokog i emotivnog, to nije soul to nije blues, to sam ja, Dado Topi?. To je moja glazba, moja du?a. Kroz stihove i glazbu ?elio sam do?arati tu svoju viziju. U toj su se pjesmi harmoni?no stapaju glazba i stihovi. Pjesma zvu?i mo?no jer u njoj glazba nije samo kulisa teksta, nego je nosa? emocija. Ona tekstu daje ?ivot i smisao. Da bi stvorili tu pjesmu morali smo kao bend razumjeti ?to sve to zna?i i koliko daleko misao ide. Morali smo se emotivno i duhovno stopiti u jedno. Uspjeli smo. To se ?uje. Tu sebe nalaze oni koji je slu?aju i zato ta pjesma traje i vi?e nije samo moja.

pr ipjev in st r u m en t aln e t em e. Ta st var n am jer n o n em a t ek st , a on i k oji ga o?ek u ju n a k r aju do?ek aju slog slova h egedu pa u pa k oji ak o se pon avlja n e dozvoljava on om k oji ga pjeva da u dah n e zr ak .

HEGEDUPA UPA

OTIM A?ICA DAHA Nije mu bilo ba? sve jasno, a taj slog slova koji sam prona?ao zbilja je ?udan jer kada ga se krene ponavljati onom tko ga izgovara ili pjeva ne da udahne zrak. Mo?e? ostati bez daha, kolabirati bukvalno samoga sebe udaviti ako se zanese? i krene? istra?ivati kapacitet vlastitog daha pjevaju?i upa upa hegedupa upa upa hegedupa upa upa hegedupa upa hegedupa upa... Na taj sam fenomen slu?ajno nai?ao. Upa u pa Jednom sam ne?to probao na gitari. Lovio sam Hegedu pa u pa, neku melodiju, istra?ivao akorde i harmonije i Upa u pa po?eo imitirati neki zalutali ton upa upa upa... h egedu pa u pa onda je nekako samo od sebe do?lo i ono Upa u pa hegedupa... a onda sam shvatio da imam Hegedu pa u pa pripjev monstrum. Upa u pa -Jebot e ?t o je sad ovo? Pa ovo m i n e da da Hegedu pa u pa u dah n em ! Bio sam gost u nekoj radijskoj emisiji. Voditelj je Bila mi je to stra?na fora. Jedva sam do?ekao da do?em na probu benda i ka?em: bio jedan stariji gospodin. Pri?ali smo o prvom -Hajde f r ajer i da vidim t k o od vas m o?e albumu grupe Time. Bio je ozbiljan, a razgovor ot pjevat i deset pu t a za r edom u pa u pa je ispao bedast i smije?an. Kazao je: h egedu pa u pa, a da u dah n e zr ak ? -Sada ?u pu st it i jedn u va?u st var . Zan im a m e -Za?t o? Kak va je t o glu post . Zajebava? n as? za?t o se t a st var zove Hege du pa u pa? Zbunio me je. Em nije to?no izgovorio naslov -Ne. Ozbiljn o. Pr obajt e, 10 pu t a za r edom pjesme em je jako i uz zna?ajno podizanje obrva u pa u pa h egedu pa u pa u z u disan je zr ak a. Pr obajt e. Ja n e m ogu . M o?da n ek o od vas naglasio ono DUPA. m o?e. -M olim ? Ne sh va?am . In sin u ir at e da je t o Probali su. Nitko nije mogao udahnuti zrak. Bila DUPA alu zija n a du pe? -Jao, n em ojm o se t ak o izr a?avat i n a r adiju . je to jaka fora. Na kraju smo, da ne bi poumirali na pozornici, ugu?eni vlastitom pjesmom Nije pr ist ojn o. smislili lukav plan. Recimo, ja bih krenuo s upa -Ali vi st e u pr avo su ger ir ali da je t aj slog k oji upa hegedupa upa i ponavljao dok imam daha, st e izdvojili i n aglasili n aziv za t aj dio t ijela? Na to se on zbunio pa sam ga podu?io da je a onda bi neprimjetno kroz ritam pjesme ?tafetu preuzeo Vedran, a kada bi on potro?io hegedupa jedna rije?. zrak iz plu?a opet bih preuzimao ja... Bilo je to -?ao m i je ?t o st e t u jedn u r ije? r azdvojili n a na sceni efektno. Publika je voljela Hegedupa dvije jer pr va n em a ba? n ik ak vog sm isla, a upu instrumentalnu pjesmu koja nije bila bez dr u goj st e vu lgar izir ali. teksta, ali je tekst bio, kako da to ka?em, ubojit. -Pa dobr o ?t o on da zn a?i h egedu pa? -Ne zn a?i n i?t a. To je jedan zan im ljiv slog. Nakon tog fora testa Hegedupa upa se mojoj ekipi svidjela. Melodija je bila dobra, ?vrsta, ali Zbor slova k oji u vok aln oj in t er pr et aciji im a poletna i zarazna, a pripjev je bio originalan. ?u dan ef ek t . Pr ije svega t o je jedn a lijepa pjevn a glazben a t em a, h egedu pa u pa je 60 Osim toga ta u glazbenom smislu frazeolo?ki jednostavna pjesma imala je jedan ton u

harmoniji koji cijelu tu jednostavnu glazbenu frazu, tonsku frazeologiju, poremeti na ?udan na?in zato ?to je taj ton stranac u ljestvici, ali lijepo zvu?i u dru?tvu s drugim tonovima. Da taj ton, jedan, va?an... To im se svidjelo jer u toj stvari nema nikakvih nebuloza, a poanta je samo ta gospo?ica otima?ica daha Hegedu pa Upi.

Njegov sok n as h r an i i za ?ivot sn agu daje n am pije se do k r aja jer k r oz dn o od ?a?e se vidi jedan ljep?i svijet Svi su ga zn ali jo? je ju ?er bio ?iv m n oge su n o?i pr oveli u bar u s n jim

KRALJ ALKOHOL

Sad je u gr obu vje?n o po?iva u m ir u svom za n jegovu du ?u sa ?a?am a u r u ci svi vi?u alk oh ol je k r iv

Dim cigar et a lebdi svu da ok o n as i lagan o br odi k r oz polu pr azan bar lica sva u zn oju

To je pjesma, bolna, duboka, intimna. Ona govori glasno o onome o ?emu bolno ?utim. Ona je sok mojih trauma. Iza?la je iz mene stvarna, ?iva... Ona je dijete moje boli. Mo?da nekome zvu?i kao neka uop?ena slika puna fraza, ali ona je istinita. Ona je ja kao ?to su ja i moja djeca. Ta pjesma govori o tu?noj pa i tragi?noj strani mog ?ivota i moje obitelji. Alkohol, taj crni kralj, puno mi je toga uzeo i bolne rane zadao. Jo? nosim sve njegove o?iljke iako mene nikada nije osvojio i nikada nije mojim bi?em zavladao. Nisam mu dao. Nikada mu nisam oprostio boli koje mi je nanio. Upropastio mi je djetinjstvo. Uzeo mi je

O?i su zn e, za?t o, t k o t o zn a svat k o svoju t u gu s pu n om ?asom dijeli jer t ad je sr et n iji n a ?as Tu n am je dom t u je za n as pr avi r aj i br ige ?t o n as m or e n e sm iju pr ije?i ovaj pr ag Jer m i sm o k 'o m or n ar i m i sr et n im m or em vodim o n a? br od i sve do zor e pjevam o alk oh ol je k r alj M i sm o lept ir i n as pr ivla?i ovaj cvijet st o cvat e u ?a?i bio cr ven ili bijel'

najmilije. Nosio sam ga duboko u du?i kao teret, kao olovni uteg, kao onaj masni, gnjili glib iz ?amca ispred ku?a u slavonskim selima. Mislio sam da sam ga zarobio u sebi, da sam ga odgurao iz svojim misli na margine zaborava, ali Pro?lo je, evo skoro pola stolje?a od nastanka sam bio svjestan da se tog zloduha nisam tih pjesama grupe Tim e. Jo? traju, jo? su ?ive, rije?io. Ne, nisam ga imao u svojim stihovima, jo? se rado slu?aju. Nekako su umaknule ?rvnju nisam imao namjeru o alkoholu napisati vremena i ostale mlade iako su ve? star. Nikada pjesmu, ali on se iznenada izlio kao ?u? iz ?a?e nisam po?ao u potragu za nekim racionalnim kada smo vje?bali novu pjesmu za koju smo obja?njenjem za?to se one ljudima svi?aju. imali samo melodiju. Bila je to misti?na melodija Mislim da taj odgovor ni ne ?elim na?i. koja se rodila u Bertinoj du?i. To je Krasni?evo Mo?da bih do?ao do krivog zaklju?ka. Mo?da djelo, ali samo na njoj radili zajedni?ki da bi je bih tada sebe obasjao svjetlom pod kojim se ne razradili tako da je mo?e odsvirati bend. Tekst vidim? Mo?da bi odgovori uni?tili svu tu njihovu nismo imali. Ni ime ta stvar nije imala. U magiju. Je li ta njihova neprolaznost plod mita o po?etku sam za tu Bertinu melodiju imao grupi Tim e koja je ra?anjem, ?ivotom i nekakav engleski tekst i dobru frazu D mol A trajanjem usporediva s mnogim osobnim mol na bas gitari. To se svidjelo Vedranu pa sudbinama ili je odgonetka u glazbi i stihovima smo radili poti?u?i i nadopunjavaju?i jedan kroz koje svi ti ljudi kroz nekoliko nara?taja drugog. Naravno, glazba stvara slike i u ma?ti osje?aju, upijaju i razumiju poruke koje sam im glazbenika tra?i svoj ambijent. Zamislio sam da ?elio poslati? tu stvar sviramo u nekoj gostionici, u baru... One vi?e nisu moje. Pripadaju onima koje su Imala je ona u sebi taj dim cigareta, vonj kr?me, zavoljeti te epske ispovijedi pune te?kih poruka, ne?to od onog jazz filinga iz crno bijelih filmova gorkih istina, dubokih propitivanja biti vlastitog o gangsterima... Ali tekst jo? nisam imao, ali postojanja i ljubavi. malo po malo dok smo je slikali notama, po?eli Mislim da je kod tih pjesama koje su bile totalno su se ukazivati mogu?i stihovi. Bertina glazba druk?ije od svega ?to se u ono vrijeme sviralo i me je asocirala na ne?to. Nisam se odmah pjevalo, bitno samo to ?to su iskrene i ?to ih mogao sjetiti na ?to, a onda mi je sinulo da svatko barem u nekom stihu u nekoj noti mo?e savr?eno odgovara atmosferi knjige koju sam smatrati svojim. ?itao kao dje?ak. Bio je to roman Jack a Lon don a Kralj alkohol. Ta je knjiga na mene ostavila dubok dojam i natjerala me na razmi?ljanje za?to pijanci, alkoholi?ari, misle da ?e ako piju alkohol zato ?to su nesretni, bili sretni, kada ih on baca u jo? ve?u nesre?u? Puno godina kasnije, rade?i na Bertinoj skladbi to se preto?ilo u stihove. Tako je nastala ta epska balada Kralj alkohol. Poanta je te pjesme da alkohol nije neka ?arobna tvar koja ?e bilo koga iz svijeta u kojem je nesretan magijom prenijeti u neki druk?iji, bolji i ljep?i svijet nego u jo? goru, ru?niju i bolniju stvarnost. Alkohol se pije da zaboravi?, da se izdvoji?, da ti bude lijepo...? To je tragi?na zabluda. O tome govori ta pjesma koja ima duboke korijene u tugama mog djetinjstva i mladosti. Na kraju moj junak, kojem je vladar Kralj Alkohol, umire. To nije dramolet, to je surova stvarnost. Svi alkoholni putovi, sve staze i sve plovidbe vode u smrt. 62

PJESM E PRIPADA JU ON IM A KOJI IH VOLE