Zdrave vijesti br32

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATNI PRIMJERAK ● BROJ 32

SVIBANJ 2012. ● GODINA IV.

DERMATOLOGIJA

Maligni tumori kože

Prostata Kada i zašto na pregled TETANUS

Jeste li zaštićeni?

DJECA

Strano tijelo u dišnim putovima

PREVENCIJA

Zubi su ogledalo zdravlja

Dr. Mladen Vranić

Liječenje šećerne bolesti danas i u budućnosti EKOLOGIJA

Zvučno onečišćenje 01Naslovnica32.indd 1

NA DIJETI

4 kg manje bez gladovanja 5/20/12 4:45:17 PM

02-03 PBZ.indd 2

5/21/12 8:12:36 PM

02-03 PBZ.indd 3

5/21/12 8:12:39 PM

sadržaj

6 Dermatologija Maligni tumori kože 10 Zdravi gradovi Zdravi bili u Zdravom gradu Splitu 13 Zdravlje iz prirode Ljekovit i ukusan crveni grm

zdrave vijesti IZDAVAČ: Intermedia komunikacije d.o.o., Amruševa 15, Zagreb, tel. 01 4812 848; fax: 01 4812 849; imk@imk.hr; zdrave.vijesti@imk.hr; DIREKTOR: Krešimir Buljan; GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković, mirna.ljubkovic@imk.hr; LEKTURA: Ksenija Ćosović; MARKETING: Kristina Vujičić, tel. 099 7040 915, kristina.vujicic@imk.hr; DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMA: InMedia/Dalibor Žunić, design.inmedia@gm1ail.com; FOTOGRAFIJA: shutterstock; TISAK: GZH d.o.o 4

14 Razgovor s povodom Dr. Ivan Jakopović o primjeni ljekovitih gljiva 17 Podsjetnik Tetanus prijeti svima, a najviše...

18 Sezonske tegobe Ponovno lako disati 20 Tegobe i rješenja Urinarna inkontinencija 22 Prostata Kada i zašto na pregled 26 Dr. Mladen Vranić: Liječenje šećerne bolesti danas i u budućnosti

30 Prevencija Zubi ogledalo zdravlja 34 Zanimanja Korektorica knjiga za slijepe 37 Stanovanje Živjeti zdravije i kvalitetnije 38 Znanost Je li ogovaranje korisno ili štetno?

42 Opasnosti Strano tijelo u dišnim putevima djeteta 44 Pripreme za školu Uskoro prvo školsko zvono 48 Njega Bore (ni)su neizbježne 50 Dezodoransi Zdrava kontrola znojenja 52 Sastojci kozmetike Čemu služi keratin 58 Proljetna dijeta 4 kg manje bez gladovanja 61 Dodaci prehrani Vitamini i minerali, koilko nam doista treba 62 Ekologija Zvučno onečišćenje

I još...

8 Aktualno • 9 ZV info • 25 Zanimljivosti • 40 Djeca • 46 Ljepota • 54 Prehrana • 56 vitamini.hr • 64 ZV test • 65 Križaljka • 66 Humor

Zdrave vijesti

sadrzaj.indd 4

5/21/12 8:13:21 PM

05 eucerin.indd 5

5/21/12 8:14:07 PM

dermatologija

Maligni tumori kože S početkom sezone duljeg boravka na suncu ponavljaju se i upozorenja o potrebi zaštite kože i prevencije malignih oboljenja kože koja, iako zloćudna, u velikom broju slučajeva imaju dobru prognozu otkriju li se na vrijeme. Tumori kože, posebno oni maligni, danas su vrlo česti. Najpoznatiji među njima - melanom, u stalnom je i zabrinjavajućem porastu, no nažalost nije jedini.

Pored njega i bazocelularni karcinom i spinocelularni karcinom još uvijek odnose prevelik broj života Piše: mr. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerologije Poliklinika Šebetić d.o.o. za dermatovenerologiju i kardiologiju Trg Kralja Petra Krešimira IV 14, Zagreb, tel. 01 455 30 33 www.poliklinika-sebetic.hr

Bazocelularni karcinom Često se otkriva na koži osoba starijih od 50 godina, ali se može pojaviti i u mladih osoba. Tumor je češći u nekim obiteljima i u osoba koje su imale već neki od malignih tumora kože i koje su izložene dugotrajnom djelovanju sunca. Češće obolijevaju i osobe koje su izložene kemijskim kancerogenima i imunosupresiji.

Vrlo često bolesnici navode da su primijetili kvržicu na licu koja ne prolazi, često je prekrivena krastom, a lokalna terapija antibiotskim kremama ili mastima ne donosi poboljšanje.

Bazaliom sporo raste i ne metastazira, ali ga je lakše liječiti dok je manji jer može s godinama poprimiti agresivniji oblik i razarati okolno tkivo.

Kako prepoznati?

Prepoznavanje bazalioma lakše je ako se poznaju osnovni klinički oblici: početni bazocelularni karcinom - izgleda poput malenog crvenog, sjajnog žarišta s vidljivim kapilarama veličine od nekoliko milimetara do jednog centimetra; nodularni - nastaje kvržica ili čvorić sjajnog izgleda poput bisera s izraženim kapilarama, često na licu; ulcerozni - kvržica sjajnog ili crvenkastog izgleda s centralnom krasticom koja ne prolazi i povremeno krvari; sklerozirajući (ožiljkasti) - može izgledati poput ožiljka jer je svijetao,

6

neoštro ograničen od okolne kože i ponekad ga je teško otkriti; površinski - vrlo često je na trupu, a izgleda kao crveno žarište; pigmentirani - tamnija kvržica koja ne prolazi i može izgledati poput melanoma.

Dijagnoza i liječenje Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda, dermatoskopije promjene i uzimanjem uzorka kože (biopsijom), ekscizijom kompletne promjene i patohistološkom analizom. Bazaliom se najčešće liječi kirurški, a od drugih načina liječenja primjenjuje se krioterapija, fotodinamska terapija, RTG terapija, lokalno citostatici i imunomodulatori. Nakon što se bazaliom izliječi, važno je provoditi fotozaštitu tijekom cijele godine i redovno obavljati kontrolne preglede kako bi se na vrijeme otkrili eventualni recidivi bolesti ili neki drugi tumori kože.

Spinocelularni karcinom Ovaj maligni tumor kože najčešće nastaje na dijelovima tijela izloženim suncu. Češće nastaje u muškaraca nego u žena i u osoba svijetle puti koje dugo i često borave na suncu. Također češće nastaje u osoba koje su u kontaktu s industrijskim kancerogenima (katran, čađ, ugljen, arsen), u osoba koje su dugo bile izložene RTG zrakama, dugotrajnoj PUVA terapiji (oblik fototerapije) te u osoba koje su na imunosupresivnoj terapiji.

Smatra se da ovaj tumor nastaje zajedničkim djelovanjem više različitih čimbenika od kojih su najznačajniji naslijeđe i prekancerozne promjene kože. Među brojnim vanjskim faktorima najznačajnije mjesto imaju UV-B zrake i kemijski kancerogeni (katran, čađ, ugljen, mineralna ulja, arsen). Može nastati i na kroničnim

upalnim promjenama, mjestu kroničnog ulkusa, na ožiljku od opekotine, na područjima kroničnog radiodermatitisa itd.

Aktinička keratoza i leukoplakija donje usne najčešće su prekanceroze iz kojih se može razviti spinocelularni karcinom.

Kako prepoznati?

Klinički se razlikuju dva oblika spinocelularnog karcinoma: egzofitični i endofitični oblik.

Egzofitični oblik ima izgled čvorića ili plaka boje kože ili boje mesa u čijim se središtima s vremenom stvara ranica tvrdog i izbočenog ruba. Endofitični oblik izgleda kao ranica u razini kože koja ne prolazi.

Najčešća mjesta na kojima nastaje su donja trećina lica - najčešće donja usnica, vlasište, šake, podlaktice, ušna školjka. Na usnici najčešće izgleda kao ranica ili krasta koja ne prolazi.

Spinocelularni karcinomi na sluznicama (genitalna regija, jezik, sluznica usne šupljine) rjeđi su od onih lokaliziranih na koži, ali metastaziraju mnogo češće.

Prevencija i liječenje Ako se tumor ne liječi na vrijeme, metastazira u regionalne limfne čvorove, a kasnije i u unutrašnje organe.

Terapija je kirurška uz PHD analizu. Nakon toga vrlo su važne redovite kontrole kroz tri godine. Pri svakom pregledu potrebno je pogledati cijelu kožu kako bi se otkrilo eventualno nastajanje nekog drugog tumora kože ili prekanceroze kože uz ultrazvuk limfnih čvorova regije tijela koju će odlučiti dermatovenerolog. Vrlo je važno čuvati se sunca, kroničnih iritacija i kemijskih kancerogena koji mogu djelovati na kožu.

Maligni melanom Danas je sve veći broj osoba koji imaju maligni tumor kože - melanom. Taj zloćudni tumor kože i sluznica može nastati na koži na kojoj su već bili madeži, a može nastati i na koži koja nije imala nikakve promjene. Češće se pojavljuje u bijelaca i u srednjoj životnoj dobi. Ako je melanom otkriven u ranoj fazi, tada je prognoza bolesti dobra.

No ako je tumor uznapredovao i metastazirao u druge dijelove tijela, tada je to

Zdrave vijesti

06-07 tumori koze.indd 6

5/21/12 8:14:43 PM

Svaka promjena na koži zahtijeva povećanu pozornost i praćenje, razlog je za odlazak liječniku

zabrinjavajuće stanje. Stoga je vrlo važno pregledati madeže kod dermatovenerologa kako bi se otklonila sumnja na ‘’opasne’’ madeže iz kojih može nastati melanom.

Osobe koje imaju veći rizik za nastanak melanoma svijetle su puti, svijetlih očiju i kose. Melanom je češći u osoba koje su od djetinjstva te kasnije tijekom života dobivale sunčane opekotine. Veći rizik imaju ljudi s velikim brojem madeža (više od pedeset) po tijelu i osobe koje imaju displastične madeže. U obiteljima u kojima je već netko imao melanom veći je rizik da će još netko dobiti melanom, pa je za te osobe vrlo važno da kod dermatologa pregledaju svoje madeže i da se redovito pregledava-

ju, to jest da su pod kontrolom. Ljudi koji su zbog posla, sporta, hobija i sl. jako izloženi suncu, pogotovo ako je to nagli izlazak na sunce, ako koža svaki puta izgori, imaju veliki rizik od nastanka melanoma.

Kako prepoznati?

Najčešće je to promjena na koži tamnosmeđe do crvene boje, nepravilnog oblika, s izraženim krvarenjem, nepravilnih rubova, koja naglo raste i mijenja se.

Klinički se razlikuju slijedeći oblici: lentigo maligna melanoma (na fotoeksponiranim dijelovima tijela, u starijih osoba), površinsko šireći melanom (crna promjena u razini kože nepravilna oblika), melanoma

nodulare (iznad razine kože), melanoma malignum acrolentiginosum (šake, stopala i druge okrajine) i posebni oblici.

Dijagnoza i liječenje Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, dermatoskopskog nalaza, a potvrđuje se histološkim nalazom.

Terapija je različita, a najvažnije je kirurško odstranjenje melanoma. Ako je melanom deblji, radi se operacija limfnih čvorova najbliže regije i ponovna operacija ožiljka gdje je bio melanom. O daljnjoj terapiji odlučuje se prema nalazu iza operacije i patohistološkom nalazu te u dogovoru s onkologom.

■ Zdrave vijesti

06-07 tumori koze.indd 7

7

5/21/12 8:14:44 PM

aktualno

Rak kože možete vidjeti!

U samom vrhu popisa zloćudnih bolesti koje je moguće spriječiti nalazi se melanom, zloćudni rak kože od kojeg još uvijek nepotrebno umire prevelik broj ljudi

K

limatske promjene, kao i promjene u stilu života, razlozi su za sve češću pojavnost različitih zloćudnih tumora kože, a osobito malignog melanoma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, melanoma od kojeg godišnje umire 41 000 oboljelih. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između 3 i 7 posto godišnje, a u Europi oko 54 000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine učestalost malignog melanoma povećala se za 309, a smrtnost od melanoma za 310%. Zadnji zaokruženi podaci iz 2007. govore o tome da u RH oboli 11,8 muškarca na 100 000 ljudi i 10,6 žena na 100 000 ljudi.

Godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih.

Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentnoj dobi. Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, pa i melanoma.

Posebno zabrinjava to što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovanoj fazi, kada su izgledi za izlječenje manji, pa je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimna značaja.

Euromelanoma dan u Hrvatskoj Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora i Referentni centar za melanom Ministarstva zdrav-

8

lja RH i ove su godine organizirali javnopreventivnu akciju ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.

Ovogodišnja kampanja i javnozdravstvena inicijativa u borbi protiv melanoma - Euromelanoma dan 2012. - održana je uz slogan “Brinete za svoje madeže? - Rak kože možete vidjeti!” Glavna aktivnost projekta bila je tzv. Dan otvorenih vrata u dermatološkim ordinacijama, kada su građanima omogućeni besplatni der-

matološki pregledi kože u dermatovenerološkim ordinacijama diljem Hrvatske.

Predstavljajući program ovogodišnjeg Euromelanoma dana, prof. dr. sc. Mirna Šitum, voditeljica Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja RH, iznijela je zabrinjavajuće brojke o pojavnosti melanoma u Hrvatskoj i upozorila na sve veći broj djece i mladih koji, zbog čestih intenzivnih izlaganja suncu bez fotozaštite, obolijevaju od tog smrtonosnog raka kože, te pozvala roditelje i javnost da se dodatno educiraju o pravilnoj zaštiti od sunca! Posebice je istaknula sve veći rizik od melanoma noktiju zbog UVlampi koje se koriste pri ugradnji umjetnih noktiju.

I ove godine u projekt su se uključili i farmaceuti te se brošure o samopregledu kože, osim u liječničkim ordinacijama, mogu naći i u ljekarnama diljem Hrvatske.

Euromelanoma dan Hrvatska provodi se već nekoliko godina u organizaciji Hrvatskoga dermatovenerološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja. Cijeli je projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH, Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju - organizacije Euromelanoma Day. Projekt podržava i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Podršku ovoj akciji dali su i Avene, Eucerin, Mustela, La Roche-Posay, Solgar, Uriage, Wellness Coner i Printera.

Sve informacije o projektu dostupne su na internetskoj stranici organizacije Euromelanoma day: www.euromelanoma.org.

■

Zdrave vijesti

08 melanom.indd 8

5/21/12 8:17:56 PM

zdrave rave av vijesti

INFO

Vijest mjeseca ■ Ako ste odlučili sunčanjem u solariju pripremiti svoju kožu za susret s pravim suncem, vjerujući u to kako ćete je na taj način zaštititi, možda sami sebi i svom zdravlju činite medvjeđu uslugu. Stručnjaci Američkog udruženja za rak kože upozoravaju na to da sunčanje u solariju nije bezopasnije od “pravog” sunčanja, već da je naprotiv čak i štetnije od sunčanja na suncu!

Sunčanje u solariju štetnije je za zdravlje kože jer je koža u solariju izložena višim koncentracijama dugovalnih UVA zraka, koje štetno prodiru do dubljih slojeva kože, nego kad je ona izložena vanjskom suncu. Česti posjetitelji solarija tako mogu primiti 12 puta više UVA zračenja u godinu dana nego pri izlaganju suncu za svih sunčanih dana u godini. Najviše od svega toga ipak zabrinjava podatak da osobe koje se sunčaju u solariju imaju više nego 70% veće šanse za razvoj melanoma od osoba koje nikad ne posjećuju solarije.

Dodajmo još i to da je odlazak u solarij u Francuskoj dopušten samo punoljetnim osobama.

Očito s razlogom!

Prevencija HIV infekcije ■ Polovicom lipnja brojne osobe koje žive s oboljelima od AIDS-a vjerojatno će odahnuti. Tada se naime očekuje da će Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobriti primjenu lijeka Truvada koji u zdravih osoba smanjuje rizik od zaraze HIV-om. Za sada je FDA tek prihvatila mišljenje zdravstvenih stručnjaka o koristima primjene ovog lijeka: - Truvada se čini sigurnom i učinkvitom u prevenciji HIV infekcije. Uzimanje lijeka očito može uvelike olakšati život onima koji žive s oboljelima - stoji u priopćenju FDA. Odobrenje primjene lijeka Truvada značilo bi znatan pomak u trideset godina dugoj borbi protiv epidemije AIDS-a.

Prema dosadašnjim saznanjima redovitim uzimanjem tog lijeka rizik od infekcije može se smanjiti za 44% u zdravih homoseksualaca i biseksualaca, no uz istovremenu uporabu prezervativa, dok drugo istraživanje pokazuje kako Truvada opasnost od infekcije smanjuje za čak 75% među heteroseksualnim parovima u kojima je jedan partner inficiran HIV-om.

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

Cellu slim revolucionaran koncept protiv tvrdokornog celulita Prvi Elancylov proizvod za mršavljenje koji jedinstvenom kombinacijom djelatnih tvari - cekropija + kofein - eliminira sve tipove masti, čak i one najotpornije.

Elancylov Cellu Slim je proizvod revolucionarnog mehanizma djelovanja na tvrdokorni celulit zahvaljujući novoj ekskluzivnoj djelatnoj tvari, čija su svojstva i djelovanje pomno ispitali i dokazali kemičari i biokemičari laboratorija Pierre Fabre.

• Dokazan učinak mršavljenja za samo 7 dana.

• Nova, senzualna, topiva tekstura koja pruža užitak pri nanošenju.

• Ugodan cvjetni miris koji će svakodnevno buditi vaša osjetila.

zdrave vijesti 10 brojeva + dar Cellu slim putno pakiranje, ručnik, torba ZDRAVE VIJESTI STIŽU POŠTOM NA VAŠU KUĆNU ADRESU!

10 brojeva + dar = 100,00 kn Osigurajte svoj primjerak časopisa, a uz to na dar dobijte Cellu slim putno pakiranje, ručnik i torbu. Iznosom od 100,00 kn plaćate troškove poštarine jer Zdrave vijesti i dalje su besplatan časopis. Na adresu Intermedia komunikacije, Amruševa 15, 10 000 Zagreb, pošaljite kupon s podacima, mi ćemo Vas nazvati i uputiti u to što treba učiniti kako bi Zdrave vijesti stigle na Vašu kućnu adresu. Časopis možete naručiti i elektroničkom poštom na adresu zdrave.vijesti@imk.hr ili nam jednostavno dostavite potvrdu o uplati 100,00 kn na naš žiro žir račun 2340009-1510460402. Primatelj uplate: Intermedia komunikacije d.o.o. Svrha uplate: upl upišite svoje ime, prezime i adresu na koju želite dobivati časopis Zdrave vijesti.

Deset najbržih čitatelja na dar dobiva Cellu slim putno pakiranje, ručnik i torbu.

Ime

Prezime

Grad i poštanski broj

Ulica

Broj telefona Želim redovito primati magazin Zdrave vijesti

09 ZV info 05.indd 9

5/21/12 8:18:32 PM

zdravi gradovi

Zdravi bili u Zdravom gradu Splitu!

Kako živjeti zdravije, kvalitetnije, kreativnije, propulzivnije i nadahnutije, poučavaju (sve uzraste) Splićani koji uspješno surađuju s udrugama i ustanovama iz Europe, SAD-a i s većinom zemalja bivše Jugoslavije

10 Zdrave vijesti

10-11 U zdravom gradu.indd 10

5/20/12 5:04:27 PM

Piše: Ksenija Erceg Fotografija: Tatjana Krstić

U

lepezi zdravih načina življenja malo je ili nimalo toga čime se u ovih gotovo 13 godina koliko postoje nisu pozabavili svakovrsni entuzijasti iz Udruge Split zdravi grad!

Najsažetijim jezikom brojki rečeno, realizirano je više od 20 većih projekata i programa i cijeli niz manjih. Kroz programe namijenjene djeci - takvih je najviše, obuhvaćeno je oko 7 tisuća osnovnoškolaca, a educirano je i uključeno u rad petstotinjak volontera, većinom mladih ljudi, srednjoškolaca i studenata. Stotinjak je tvrtki, pedesetak partnerskih i suradničkih institucija, osamdesetak stručnih suradnika - profesora, inženjera, ekonomista, umjetnika, liječnika, psihologa, defektologa, pravnika… koji su pridonijeli uspješnijem radu Udruge. Uz sudjelovanje u mnogim međunarodnim programima u njihovoj su organizaciji i dva značajna međunarodna kongresa: pod zajedničkom egidom Era nove ekonomije i novih zanimanja prvi Stres i mobbing već je realiziran, a drugi Ekonomija vrijednosti, održivosti odgovornosti i zdravlja najavljen je za početak studenoga ove godine, i pripreme su u tijeku.

Raspolažu s čak tri radna prostora: glavni ured za organizacijsko-logističko-administrativne zadaće je u Vukovarskoj ulici, gdje se jednako tako organiziraju sastanci, radionice, predavanja, konferencije, ali i programi tjelovježbe i glazbene probe. Udruga ima i edukacijsku kuhinju u Ljubićevoj ulici, u kojoj se redovito održavaju radionice prirodnoga

Uz pomoć brojnih inozemnih i domaćih fondova, donatora i podupiratelja Udruga Split kuhanja, degustacije i zdravi grad spasila je od potpunog gospodarske, kulturne, znanstvene, političke slične priče sa zdravim jeurušavanja i propadanja staru napuštenu zgradu osnovne škole adrese promičući svijest stvinama za sve uzraste i u selu Radošić u općini Lećevica o vrijednosti i važnosti interese. Naposljetku, uz pretvorivši je postupno u zdravi(ji)h načina življenja. pomoć brojnih inozemnih i edukacijsko-resursni Među zapaženijim izdanjima domaćih fondova, donatora centar su i Ja, projektoplovac, duhovit i podupiratelja spasili su od i poticajan priručnik o upravljanju potpunog urušavanja i propadanja staru napuštenu zgradu osnovne škole u projektima koji se, kako čujemo, dosta koristi selu Radošić u općini Lećevica pretvorivši je i izvan Hrvatske, Najzdravije namirnice svijepostupno u edukacijsko-resursni centar. Da- ta, Volontiranje, Zdrava sveučilišta, Naknada kle, zahvaljujući upravo Udruzi Split Zdravi štete - Mobbing - Vještačenje - Mirenje…

A u projekte koji se u razgranatoj mreži grad (USZG), oživljava se pomalo i taj zapostavljeni i zapušteni ruralni dio Splitsko-dal- djelatnosti USZG-a protežu najdulje svakako matinske županije. Organiziraju se programi spada Cjelovito zdravlje koje se u međuvreškola u prirodi, pomalo se oblikuje ogledni menu preimenovalo u Put zdravlja. Započeedukacijski bio-vrt namijenjen edukaciji dje- lo je dvije godine nakon osnivanja Udruge, a ce i odraslih za ekološku poljoprivredu, a for- rok trajanja zapravo mu je neograničen jer mira se i međunarodni razvojno-obrazovni mu je takva i ideja vodilja: odgovornost za centar i razvija mreža poučnih eko-etno sta- svoje zdravlje staviti u svoje ruke kako ga ne bismo morali stavljati u ruke liječnika i drugih za za promicanje i razvoj eko-etno turizma. koji ‘popravljaju’ ono što neznanjem i nepaŽivjeti zdravije i kreativnije žnjom djelomično ili nepovratno izgubimo!

Na tragu temeljne početne ideje o unapre- Put zdravlja uključuje predavanja, radionice, đenju kvalitete života u Splitu pretvarajući pripremu hrane, posjete eko-proizvođačima, ga u „grad nasmijanih, proaktivnih i ispu- DO-IN vježbe, Zdravkiće i Bolkiće… Kontinunjenih ljudi, uzor zdrave i održive zajednice irano se vrše evaluacije provedenih prograkoja će se graditi modelima dobre prakse ma, a od dobre usmene predaje program preventivnog, edukativnog i društveno-po- traje i uključuje sve veći broj onih koji svoje duzetničkog djelovanja“, ova se Udruga po- zdravlje žele držati u svojim rukama. zicionirala među vodeće hrvatske udruge čiji Još je jedan projekt koji je započeo na se rad visoko vrednuje i kod kuće i vani, što samim počecima rada Udruge potrajao i potvrđuju i brojna priznanja i nagrade. Sa- u međuvremenu se preimenovao. PETRA stavni dio njihova (dugoročnog) djelovanja (Projektna Edukacija i Tehnologije za cjeloje i izdavaštvo. Glasilo Zdravo Splite najdu- vit Razvoj i kreativnu društvenu Akciju) - kregovječniji je projekt, besplatno se distribuira ativno korištenje slobodnog vremena djece i na sve školske i mnoge lokalne i regionalne mladih u Splitsko-dalmatinskoj županiji ➜ Zdrave vijesti 11

10-11 U zdravom gradu.indd 11

5/20/12 5:04:35 PM

zdravi gradovi

kroz školske mikroprojekte danas je objedinjeno u projektu STELLA POLARIS. I ta Sjeverna zvijezda pokazuje smjer svima koji svoje dane žele živjeti kreativnije, propulzivnije i nadahnutije kao pametni kapetani u projekti(ći)ma koji se zovu Projektoplovstvo, Igroplovstvo, Kulturoplovstvo, Glazboplovstvo, Treneroplovstvo, Ekoplovstvo, Internetoplovstvo, Životoplovstvo. U Udruzi je s odličnim rezultatima proveden i višegodišnji projekt BUBA (Bistar Um Bez Alkohola) za učenike od 5. do 7. razreda splitskih osnovnih škola, u kojem su se educirali i roditelji, nastavnici i stručni suradnici. Splićani uspješno surađuju s udrugama i ustanovama iz Italije, Nizozemske, SAD-a, s delegacijom EU-a u Hrvatskoj i s većinom zemalja bivše Jugoslavije.

Suradnja za budućnost Što se tiče sasvim aktualnih programa i projekata, Ranko Milić, dopredsjednik USZG-a, jedan od osnivača i voditelj najvećeg broja projekata, spominje nam Projekt unapređivanja zapošljivosti mladih (YEEP) koji je započeo u svibnju prošle i završava u svibnju ove godine. Petstotinjak ljudi informirano je o projektu, 300 anketirano, 200 uključeno u edukacije i 40 ih je u radnoj praksi; neki su se među njima već zaposlili, a neki su na putu (stalnoga) zapošljavanja.

U tijeku je i ESENSEE (Eko socijalna ekonomska mreža Južne i Istočne Europe), koji

67 posto financira EU, a ostalo daju Vlada RH-a, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, UNDP u Hrvatskoj, privatni donatori i sponzori. Nositelj projekta je USZG, a partneri Splićanima u projektu su: Autonomni centar Čakovec, Slap - Udruga za kreativni razvoj iz Osijeka, Grupa 484 iz Beograda, ORT iz Skopja, Little people of Kosovo, ESCOP (Europska socijalna zadruga sa sjedištem u Italiji) i UNDP-ov program Coast. Projekt obuhvaća 4 faze: stvaranje mreže ljudi koji se društvenim gospodarstvom žele baviti na odgovorniji način; razvoj kapaciteta putem obrazovnih programa koji će ljude poticati na realizaciju takvoga gospodarenja udruživanjem u zadruge, društvena poduzeća, zaklade, udruge, neformalne udruge; pilot-projekte kojima će se demonstrirati zaživljavanje eko-društvene ekonomije i kampanju širenja svijesti o tome što je zapravo eko-društvena ekonomija temeljena na etičnosti i solidarnosti među ljudima kojom se gradi zdrav poslovni model, kakav u Hrvatskoj nažalost još nije zaživio. Što se tiče druge faze projekta, krajem svibnja za 15-ak polaznika iz svih spomenutih zemalja organizirat će se u Splitu, Dubrovniku, Osijeku, Čakovcu, Zagrebu, potom i u Italiji, edukacija gdje će se na

praktičnim primjerima moći (na)učiti što je to i kako se prakticira društveno odgovorno poduzetništvo. Učit će se o društvenom poduzetništvu, društvenom vodstvu i društvenoj inovaciji.

U tijeku je i provedba projekta Partnerstvo za ljudski i socijalni kapital u kojem će se povezivanjem Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije, njihovih ruralnih i urbanih resursa, proizvodnje zdrave hrane i eko-turizma, pokušati potaknuti osobna, okolišna i društvena odgovornost kao put izlaska iz krize.

U sklopu projekta Put zdravlja, u splitskoj Osnovnoj školi Dobri provodi se dvogodišnji program za učenike od drugoga do četvrtoga razreda. Učit će o tome kako zdravo disati, jesti, spavati, kretati se - ukratko, živjeti kvalitetnije i zdravije od onoga kako se uobičajilo prakticirati u svakodnevici, u školskom i slobodnom vremenu.

■

12 Zdrave vijesti

10-11 U zdravom gradu.indd 12

5/20/12 5:04:37 PM

zdravlje iz prirode

Ljekovit i ukusan CRVENI GRM Ne sadrži kofein i kalorije, ali sadrži obilje vitamina C i minerala, zbog čega se rooibos može smatrati prehrambenim proizvodom Piše: mr. pharm. Šeila Balić Svalina

L

jekovita svojstva rooibosa - crvenog grma ili crvenog čaja (lat. Aspalathus linearis) stanovnici pokrajine Cedarberg u Južnoafričkoj Republici poznaju i koriste više od 300 godina. Ova grmolika biljka uspijeva isključivo na visoravnima te pokrajine, na pješčanu tlu i suhoj klimi, a svi pokušaji njena uzgoja u drugim podnebljima i drugačijim uvjetima nisu uspjeli.

Naziv crveni grm i crveni čaj rooibos je dobio zbog crvenkastih, dugačkih igličastih listića među kojima cvatu žuti cvjetovi, vrlo slični cvijetu nama poznate biljke brnistre.

Rooibos uspijeva samo na visokim temperaturama, danju do 40 °C, noću ne nižim od 20 °C, potreban mu je čist zrak bez prašine i industrijskih zagađivača. Snagu i život biljka crpi iz zemlje zahvaljujući čvrstom korijenu dugačkom do dva metra, dok grm obično doseže visinu od 1 ili 1,5 metra.

Potpuno drugačiji čaj Rooibos, za razliku od crnog čaja, ne sadrži kofein, zahvaljujući čemu se može konzumirati cijelog dana. Ima osvježavajući okus,

bogat je mineralima, a sadrži i enzim superoksid dismutazu - snažan antioksidans koji usporava proces starenja i djeluje kao zaštita protiv mnogih bolesti izazvanih djelovanjem slobodnih radikala. Pomaže održati zdravlje i vitalnost, usporava starenje i štiti od brojnih bolesti, a flavonoidi koje rooibos sadrži vrlo su korisni za očuvanje imunosnog sustava.

Dokazano je da je rooibos, zahvaljujući izrazito bogatom mineralnom sastavu, važnim esencijalnim elementima i niskom udjelu tanina, vrlo djelotvoran u slučaju mnogih tegoba. Vrlo je učinkovit i u zaštiti od alergija, astme i kožnih alergijskih ekcema.

Ovaj čaj bez kofeina, s niskim udjelom tanina, a visokim sadržajem vitamina C te mnogih minerala, gotovo da se može smatrati prehrambenim proizvodom, ali s druge strane rooibos ne sadrži kalorije, pa je posebno koristan osobama koje su na dijeti. Jedna šalica tog čaja sadrži minerale: cink, mangan, magnezij, bakar, željezo, kalij, kalcij i fluor.

U svojoj domovini Južnoj Africi rooibos se uvijek upotrebljavao kao lijek protiv želučanih i probavnih tegoba (kao što su žgaravica, mučnina, crijevne upale, čir). Dokazano je da umiruje grčeve u crijevima, posebno kod male djece. Zbog blagotvorna djelovanja na dojilje stekao je i naziv „majčino čudo“.

Naime, koristeći čaj od rooibosa dojilje nakon dojenja primjećuju da se nervozne bebe obično umire, a prestaju i mučni grčevi.

Blagotvorno djeluje na kožu, smiruje, pomaže protiv nesanice, stresa i napetosti, pomaže nadoknaditi minerale izgubljene pojačanim tjelesnim aktivnostima, posebice kod sportaša.

Znanstveni dokazi Različite studije pokazuju da su zdravstvene prednosti biljke rooibos ogromne, a neka su istraživanja osim navedenog pokazala i da štiti od kardiovaskularnih bolesti te da pomaže u sprečavanju od srčanih oboljenja. Otkriveno je također da u nekim slučajevima preventivno djeluje protiv nastanka raka. Flavonoidi u njemu mogu štititi od neželjenih genetskih oštećenja stanica. Stručnjaci procjenjuju da pruža zaštitu i od bolesti jetre i debelog crijeva. Japanska istraživanja potvrdila su da rooibos značajno smanjuje svrbež kod bolesnika s dermatitisom.

Zbog zdravstvenih učinaka i raznovrsne primjene rooibos je u posljednjih nekoliko godina postao hit na svjetskom tržištu i zaslužuje sve veću popularnost. Može se poslužiti kao vrući ili hladni čajni napitak, a ponekad se koristi i u jelima, umacima, voćnim pićima, kremama za ruke i losionima za tijelo.

Kako djeluje?

- Zbog umirujućeg svojstva naziva se majčino čudo.

- Ublažava nesanicu, stres i napetost.

- Pomaže nadoknaditi minerale izgubljene znojenjem.

- Ublažava žgaravicu, mučninu, crijevne upale.

- Štiti od alergija, astme i kožnih alergijskih ekcema.

■ Zdrave vijesti 13

13 Zdravlje iz prirode.indd 13

5/21/12 8:20:26 PM

razgovor s povodom

T

vrtka Myko San, osnovana 1990. godine, prvi je originalni proizvođač preparata iz ljekovitih gljiva u Europi, a danas proizvođač s najvećim iskustvom. O stručnosti i iskustvu najbolje svjedoče tisuće pacijenata koji su dobili pomoć, u obliku lijeka i savjeta, i riješili svoje zdravstvene probleme.

Direktor i osnivač tvrtke dr. Ivan Jakopović vrhunski je stručnjak i svjetski priznati autoritet u primjeni ljekovitih gljiva za zdravlje. Član je međunarodnih udruženja International Society for Mushroom Science i New York Academy of Sciences te član uredništva jedinog svjetskog znanstvenog časopisa o ljekovitim gljivama International Journal of Medicinal Mushrooms (Begell House, New York).

Reputacija i stručnost tvrtke Myko San prepoznati su i u svjetskoj znanstvenoj zajednici. Myko San je bio domaćin i glavni organizator 6. Svjetske znanstvene konferencije o ljekovitim gljivama održanoj 2011. u Zagrebu. Na konferenciji je sudjelovalo 150 znanstvenika iz 38 zemalja, koji su prikazali preko 120 najnovijih znanstvenih istraživanja o ljekovitosti gljiva. Održana je i panel rasprava o antivirusnim potencijalima ljekovitih gljiva, kojoj je prisustvovao i određeni broj liječnika iz Hrvatske i inozemstva.

Dr. Ivan Jakopović svjetski priznati autoritet u primjeni ljekovitih gljiva Ljekovite gljive - učinkovita i sigurna pomoć protiv virusnih bolesti Preparati iz ljekovitih gljiva nastali su na temelju tisućljetnih iskustava kineske i japanske medicine, a suvremena znanstvena istraživanja potvrđuju njihovu djelotvornost. Smanjuju rizik i pomažu u liječenju raka, leukemije i limfoma, održavaju optimalnu razinu kolesterola i drugih masnoća u krvi, reguliraju krvni tlak, smanjuju rizik od infarkta srca i moždanog udara te

ubrzavaju oporavak nakon tih bolesti, reguliraju razinu šećera u krvi, poboljšavaju ukupni imunitet… To su samo neke od indikacija za primjenu preparata iz ljekovitih gljiva. O njihovu antivirusnom djelovanju odgovore smo potražili od dr. sc. Ivana Jakopovića.

ZV: Od liječnika često čujemo da protiv virusnih bolesti nema adekvatnog lijeka,

a i svjedoci smo toga da lijekovi za neke „ozbiljnije“ virusne bolesti uzrokuju neugodne nuspojave ne polučivši pritom uspjeh kakav se od njih očekuje. Mogu li se za prevenciju i liječenje barem nekih virusnih bolesti preporučiti preparati iz ljekovitih gljiva?

O: Primjena preparata iz ljekovitih gljiva u prevenciji i tretmanu brojnih virusnih

14 Zdrave vijesti

14-16Mikosan.indd 14

5/20/12 8:36:56 PM

oboljenja ne samo da se može preporučiti, njihova je djelotvornost dokazana u tisućljetnoj praksi tradicionalne medicine. Osim toga učinkovitost ljekovitih gljiva u antivirusnoj terapiji nepobitno dokazuje i suvremena znanost. Ljekovite gljive pojačavaju i ubrzavaju sposobnost tijela da pobijedi virusnu bolest.

ZV: Za koje se virusne bolesti preporučuju preparati iz ljekovitih gljiva?

O: Važno je istaknuti da svi preparati od gljiva nisu jednako djelotvorni. No djelovanje ljekovitih gljiva znanstveno je potvrđeno, one mogu: IV, HPV, - spriječiti hepatitis, AIDS/HIV, ruge prehladu i gripu te mnoge druge virusne bolesti, - ublažiti umor i slabost, bolove, temperaturu, žuticu i druge simptome virusnih oboljenja, - smanjiti učestalost komplikacija, koje mogu bitii i vrlo opasne, ti - spriječiti ili skratiti i olakšati virusne infekcije. nje Zato se predlaže korištenje jiva preparata iz ljekovitih gljiva bokao prvi izbor kod virusnih oboncija ljenja, kao i najbolja prevencija gije(uz cijepljenje i osobnu higijelaže nu). Za najbolji učinak predlaže ekose primjena preparata iz ljekodardnom vitih gljiva zajedno sa standardnom liječničkom terapijom. Pri tome valja znati da nema opasnosti od interakcija, nuspojave lijekova se smanjuju, a djelovanje je sinergijski pojačano. Rezultati primjene ljekovitih gljiva bolji su što se ranije počne s primjenom gljiva i njihovih proizvoda.

Antivirusna svojstva ljekovitih (viših) gljiva ispituju se još od polovice 20. stoljeća. Cochran i Lucas utvrdili su da zaštitu od virusa poliomijelitisa u miševa pružaju golema puhara (C. gigantea) i poljska pečurka (Agaricus campestris). Potom je Cochran sa suradnicima utvrdio da su vrganj (Boletus edilus), golema puhara, osinac (Suillus luteus), shiitake kao brezova guba (Piptoporus betulina) djelotvorne protiv virusa influence. F. Suzuiki i tim otkrili su da RNK iz spora shiitake potiče proizvodnju interferona te da spoj KS-2 iz micelija shiitake pruža značajnu profilaktičku i terapij➜ sku zaštitu protiv virusa influence.

Antiviralna svojstva gljiva Nizom istraživanja utvrđeno je da aktivne tvari u pojedinim vrstama gljiva, neposredno ili posredstvom različitih faktora humoralne i stanične imunosti, sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija, pri čemu se antiviralna i antitumorna aktivnost u značajnoj mjeri međusobno preklapaju. Ta svojstva pojedinih vrsta ljekovitih gljiva dokazana su pokusima na životinjama, kulturama humanih stanica, ali i na oboljelima. Ohrabrujući rezultati postignuti su u liječenju ne samo „banalnih“ virusnih oboljenja već i u slučaju AIDS-a i s njim povezanih bolesti, te hepatitisa. U strahu od AIDS-a često se zaboravlja da je hepatitis još uvijek najmasovnija bolest od koje u svijetu godišnje umire preko dva milijuna, a virusima je zaraženo preko 300 milijuna ljudi. Preko 30% zaraženih dobije kronični aktivni hepatitis, čije su daljnje komplikacije rak jetre, ciroza i zakazivanje jetre. Pokusi u 16 japanskih klinika ukazali su na stvaranje antitijela kod kroničnog hepatitisa B, a u jednoj pilot p - studiji četveromjesečna terapija preparatima iz ljekovitih gljiva dovela je kod 36,8% pacijenata s kroničnim hepatitisom do inak inaktivacije virusa, a u drugim studijama su za manje od tri mjeseca potp potpuno izliječeni pacijenti s teškim epidemijskim oblicima bolesti. S obzir obzirom na imunostimulacijski način djelovanja, od stimulacije lučenja vlas vlastitog interferona i stvaranja antitijela nadalje, logično je očekivati i dobre do efekte u borbi s virusima hepatitisa C i D i drugim virusima hep hepatitisa koji se pojavljuju ili će se u budućnosti pojaviti.

Zdrave vijesti 15

14-16Mikosan.indd 15

5/20/12 8:36:58 PM

razgovor s povodom Bošković”, na Odjelu za molekularnu medicinu, i na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Mi ne nagađamo koja je najbolja formulacija, niti slijepo slijedimo tradiciju, već koristimo mogućnosti koje nam daje suvremena znanost, ispitujemo, istražujemo.

Mykoprotect.1 koristi optimalne omjere aktivnih tvari koje djeluju u sinergiji. To je mnogo jače nego korištenje samo jedne tvari, ili jedne vrste gljiva. Preparat zato pojačava imuni sustav na mnogo načina, istovremeno direktno napadajući viruse i njihove vitalne procese.

Sigurnost primjene i kvaliteta proizvoda osigurana je kontroliranim porijeklom sirovina, kontrolom prema propisima Europske unije o čistoći, proizvodnim standardima Lab Tested Quality, ISO9001:2000 i HACCP. Sve je to jamstvo vrhunskog proizvoda. Uz to Mykoprotect.1 registriran je dijetetski preparat pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

ZV: Koja su vaša iskustva iz prakse?

Aktiviranjem humoralnoga i staničnog imuniteta lentinan iz shiitake djeluje protiv HIV-a i drugih virusa, a jača i ukupnu otpornost na virusne infekcije dišnih organa. LEM i njegov sastojak EP3 potpuno su spriječili oštećenja stanica inficiranih herpes simplex virusom tipa 1 i 2, kao i stanica inficiranih virusom konjskog encefalitisa, te djelomično zakočili virus zaušnjaka, ospica i polio virus.

Istraživanja i klinička ispitivanja pokazala su djelotvornost LEM-a i protiv genitalnog herpesa.

Naša iskustva u Hrvatskoj pokazala su da ekstrakti iz nekih ljekovitih gljiva znatno ubrzavaju oporavak od nekih virusnih infekcija - od herpes zostera i herpes simpleksa, do virusa influence, virusa parainfluence i rinovirusa. Posebno obećavaju značajna i vrlo značajna poboljšanja koja su uočena nakon višemjesečnih tretiranja hepatitisa, posebno hepatitisa C. ZV: Koji se proizvod tvrtke Myko San izdvaja zbog svog antivirusnog djelovanja, možete li nam ukratko opisati njegovo djelovanje?

O: Mykoprotect.1 tvrtke Myko San najbolji je proizvod iz ljekovitih gljiva. Taj jedinstven preparat pruža najbolje šanse za pobjedu nad virusnom infekcijom. Evo zašto: Mykoprotect.1 je 100% ekstrakt. Budući

da se aktivne tvari nalaze u tankim zidovima stanica gljive, samo ekstrakti iz mnogo kilograma gljiva Shiitake i Ganoderma mogu dati dovoljne količine aktivnih tvari - specifičnih beta glukana. Istraživanja su dokazala da su beta glukani iz ovih gljiva višestruko učinkovitiji od onih iz kvasca.

Mykoprotect.1 sadrži velike, efikasne doze najjačih otkrivenih beta glukana.

Zato Mykoprotect.1 dolazi koncentriran u tabletama, u kapsule naime ne mogu stati dovoljno velike količine.

Ovaj je proizvod znanstveno formuliran ekstrakt. To je finalni rezultat testiranja preko 150 vrsta i kombinacija ljekovitih gljiva.

Istraživanja su rađena na Institutu “Ruđer

O: Brojna su iskustva naših pacijenata koja potvrđuju pozitivno djelovanje preparata iz ljekovitih gljiva tvrtke Dr Myko San. Među njima je slučaj gospođe R. G. koja je koristila mikoterapiju protiv hepatitisa C. Gospođa R. G. mikoterapiju je započela prije desetak godina i popila šest kompleta tekućeg preparata Mykoprotect. U toku ljeta i jeseni 2001. dva puta je obavila testiranje, u razmaku od tri mjeseca, a nalazi oba testiranja bili su negativni. Zdravstveno stanje gospođe R. G. i dalje je stabilno, tj. bolest se nikad nije vratila. Čak i kada se virus ne može potpuno iskorijeniti, infekciju je s ekstraktima ljekovitih gljiva moguće dobro držati pod kontrolom.

U svijetu je objavljeno mnogo znanstvenih istraživanja antivirusnih djelovanja različitih vrsta gljiva. Dokazano je da aktivne tvari iz nekih vrsta gljiva sprečavaju prianjanje različitih vrsta virusa na stanice domaćina, koče proces „kopiranja“ genetske šifre virusa u stanice domaćina i sprečavaju razmnožavanje virusa u napadnutim stanicama. To je rezultat aktiviranja niza procesa imunološke obrane od virusnih infekcija - jačanjem aktivnosti makrofaga, jačim djelovanje interleukina - 1, većom proizvodnjom protutijela i T-limfocita, bržim obnavljanjem stanica koštane srži...

Isti ti mehanizmi mogu biti od velike koristi za ljudski organizam i u prevenciji i borbi s novim opasnim virusima koji se pojavljuju u svijetu u zadnjih nekoliko godina.

■

16 Zdrave vijesti

14-16Mikosan.indd 16

5/20/12 8:37:01 PM

podsjetnik

Tetanus prijeti svima, a najviše...

Banalna posjekotina ili ubod, ugriz kućnog ljubimca... Znate li da su male i zatvorene rane opasnije nego one veće?

Sjećate li se jeste li cijepljeni i docijepljeni protiv tetanusa?

T

etanus je po život opasna zarazna bolest od koje godišnje u svijetu oboli više od milijun ljudi. Čak polovina ukupnog broja oboljelih obolijeva od neonatalnog oblika tetanusa, s visokom smrtnošću od čak 90%.

Uzročnik tetanusa je toksin bakterije Clostridium tetani koja živi u zemlji, glini i blatu, ali i u probavnom traktu nekih životinja. U Hrvatskoj od tetanusa godišnje oboli 10 - 20 osoba, uglavnom starije životne dobi, nakon zagađenja otpornim sporama bakterije Clostridium tetani svježe ubodne ili lacerirajuće rane, koju najčešće steknu za vrijeme rada sa zemljom, tijekom poljoprivrednih radova na oranicama, voćnjacima, vinogradima ili u vrtovima. Pobol je najveći u sjevernim krajevima RH, u dolinama velikih rijeka, oko Bjelovara, šireg područja Zagreba, Koprivnice i Varaždina, u Posavlju, Podravini, Međimurju, Pokuplju.

Koje su najopasnije ozljede?

Prebolijevanjem tetanusa ne stiče se imunitet. Od tetanusa obolijevaju osobe koje nisu cijepljene ili nisu docijepljene protiv te bolesti.

Banalna posjekotina ili ogrebotina ponekad je dovoljna za ulazak bakterije u ljudski organizam. Jednom kad dospije u ljudski organizam bakterija postaje aktivna i izlučuje snažan otrov koji se nakuplja na završecima živaca u mišićima te blokira kontrakcije mišića - dovodi do paralize.

Najopasnije su rane onečišćene zemljom ili glinom, ali ponekad je za infekciju dovoljno ubosti se na trn ruže ili neke druge biljke.

Bakterija C. tetani preživljava u okolišu bez kisika zbog čega su male, zatvorene rane, uzrokovane ubodom čavla ili trna, daleko opasnije od većih, otvorenih rana poput primjerice porezotina staklom pri kojima trenutno dolazi do kontakta ozlijeđenog tkiva s kisikom. Opasan je i ugriz životinje, posebno ugriz psa jer psi neprestano njuškaju tlo, a u svom probavnom traktu mogu nositi bakteriju C. tetani. Stoga je u slučaju ugriza neophodna profilaksa cijepljenjem.

Simptomi se javljaju odmah?

Ne. Infekcija se očituje od dva do deset dana nakon kontakta s uzročnikom. Paraliza najprije zahvaća mišiće žvakanja zbog čega usne zahvaća nevoljan i bolan grč. Potom dolazi do paralize mišića potiljka, vrata, poprsja, ruku i nogu, da bi na kraju došlo do paralize mišića disanja, što može imati kobne posljedice.

Kliničke simptome (povišen tonus i grčevi poprečnoprugastih mišića) uzrokuje otrov tetanospazmin, jedan od najjačih neurotoksina.

Ne sjećate se cijepljenja i docjepljivanja?

U nekim slučajevima ranjavanja propisuju se imunoglobulini protiv tetanusa, koji se dobivaju iz ljudske krvi. Imunoglobulini osiguravaju trenutnu zaštitu od bolesti, a primjenjuju se ako je od cijepljenja prošlo više od deset godina te ako nema dokaza da je ozlijeđena osoba cijepljena protiv tetanusa.

Seroprofilaksa protiv tetanusa daje se odmah nakon utvrđivanja indikacije, uz istovremeno davanje prve doze antitetanusnog cjepiva, a obavlja se tako što se ozlijeđenoj osobi daje odgovarajuća doza imunoglobulina protiv tetanusa. ima ograničeno trajanje te da se za stjecanje trajnog imuniteta savjetuje docjepljivanje. U svakom slučaju, svaku ranu, pa čak i one najsitnije, treba dobro dezinficirati antibakterijskim sredstvom. Osim toga korisno je znati koliko je vremena proteklo od posljednjeg cijepljenja do trenutka ozljede.

Kako se provodi docjepljivanje?

Ako se posljednje cijepljenje zbilo pet godina prije ozljeđivanja te ako je u djetinjstvu proveden potpuni ciklus cijepljenja (tri doze u prvoj godini života, jedna u 6. i jedna nakon 10. godine života), nije potrebno docjepljivanje. No ako je od posljednjeg cijepljenja prošlo više od deset godina, potrebno je potražiti savjet liječnika ili hitnu liječničku pomoć unutar 48 - 72 sata. Liječnik će naime ovisno o ozljedi i provedenom cijepljenju procijeniti kakvo je liječenje potrebno.

■

Je li moguće spriječiti?

Da, cijepljenje je obavezno za djecu do 6. godine života. No valja podsjetiti na to da zaštita cijepljenjem

Cijepljenje djece provodi se s 5 doza raspoređenih u određenim vremenskim razmacima od 2. mjeseca do 4. godine života. Odrasli i djeca starija od sedam godina cijepe se u 7., 14. i 19. godini te svakih deset godina.

Ako je u trenutku ozljede prošlo više od deset godina od cijepljenja, tada se prva doza cjepiva daje neposredno nakon ozljede, druga doza daje se 30 - 90 dana nakon prve, a treća 12 mjeseci nakon druge doze. Time se osigurava zaštita od tetanusa na deset godina.

Ako do ozljede dođe 5 - 10 godina nakon cijepljenja, dovoljna je jedna doza cjepiva za zaštitu sljedećih deset godina.

Zdrave vijesti 17

17 tetanus.indd 17

5/21/12 8:21:31 PM

sezonske tegobe

O

težano disanje kroz nos, uobičajena zimska smetnja, nerijetko nas iznenadi i u proljeće. Posljedica je i simptom obične prehlade ili alergije, ali i promjena anatomije dijelova lica, te upala koje mogu biti kronične i akutne.

Ako simptomi potraju duže od nekoliko tjedana, uzrok je možda neizliječena ili ponovna infekcija, a u tom slučaju riječ je o kroničnom rinitisu.

Jedan od uzroka upale sluznice nosa je i akutni rinitis, a riječ je o običnoj tegobi koju uzrokuju: INFEKCIJE Javljaju se češće u osoba koje prelaze iz hladnog i vlažnog prostora u zagrijani i suhi te u onih koje borave u pretrpanim prostorijama i nemaju razvijene higijenske navike. U rizičnoj skupini su i osobe oslabljenoga imunosnog sustava i nezdravih prehrambenih navika. Čak do 70 posto slučajeva infekcija uzrokovano je virusima, a razdoblje inkubacije je vrlo kratko, samo nekoliko dana. Nakon toga simptomi kao što su kihanje, curenje iz nosa, vlaženje i žarenje očiju postaju izraženi, a potom se javljaju povišena tjelesna temperatura i opća slabost. Upala može zahvatiti nos, ždrijelo, ali i uho te donje dišne putove. Bakterijske bolesti javljaju se u nešto manjem broju i najčešće zahtijevaju liječenje antibioticima.

ALERGIJSKE REAKCIJE Posljednjih godina sve su češće, a simptomi su slični onima akutne upale sluznice nosa. Bolesnici se najčešće žale na kihanje, curenje, začepljenost nosa te iritiranu sluznicu. Mogući su i simptomi u području oka, poput svrbeža i vlaženja, ali i opća slabost, bljedilo, izraženi podočnjaci...

Slijedi kašalj Kašalj je, poput hunjavice i začepljenog nosa, zacijelo jedna od najučestalijih “zimskih” boljki, no zajedničko im je i to ne bi-

Ponovno lako disati! raju godišnje doba. Taj neugodni znak bolesti gornjih i donjih dišnih putova ometa spavanje, dosadan je, otežava razgovor, a ponekad čak i koncentraciju. No ujedno je i koristan obrambeni mehanizam jer brzim izbacivanjem zraka iz dišnih putova izbacujemo strana tijela i sekret.

Akutni, dakle kratkotrajni kašalj najčešće je posljedica upale gornjih ili donjih dišnih

Čim prije zdrava sluznica Virusi koji uzrokuju akutni rinitis prenose se u pravilu kapljičnim putem, dakle ponajprije kihanjem. Kapljice dostižu vrtoglavu brzinu od čak 200 kilometara na sat i šire se u promjeru od pet metara oko osobe koja kiše. Nalazimo li se izvan njihova dosega, zaštićeni smo bar od tog napada virusa. Ali većina ljudi ne zna da virusi nakon kihanja u ruku još neko vrijeme preživljavaju na koži i tamo doslovce čekaju sljedeću žrtvu. 75 posto svih virusa prehlade prenosi se rukovanjem ili dodirom kvaka ili rukohvata.

Prohodnost nosa vrlo je važna jer omogućava zaštitu upale nosnih sinusnih šupljina. Osim toga oštećena i isušena sluznica nosa nemoćna je u obrani od virusa i ostalih štetnih mikroorganizama.

putova. Ovisno o svojstvima kašlja, o tome je li produktivan ili neproduktivan te o mogućim popratnim simptomima kao što su povišena tjelesna temperatura, otežano disanje i prisutnost sekreta, liječnik će utvrditi uzrok, postaviti dijagnozu i propisati primjereni lijek. Najučestaliji uzroci takva kašlja uobičajene su prehlade, akutna upala ždrijela ili dušnika te bronhitis ili alergije.

Kašalj može biti i kroničan, dugotrajan, popraćen osjećajem opće slabosti. U tom slučaju potrebne su složenije pretrage, među kojima i rendgenska pretraga pluća, jer takav kašalj može biti znak upale bronha i pluća.

Liječenje kašlja provodi se uglavnom uklanjanjem uzroka. Nakon što se postavi precizna dijagnoza, liječnik će, ovisno o potrebi, propisati lijekove koji ublažavaju simptome. Liječenje je dakle simptomatsko. Ako je potrebno, propisuju se lijekovi koji će smiriti kašalj, pomoći da se odstrane nakupine suvišnog sekreta, spriječe ošte-

18 Zdrave vijesti

18-19sezonske tegobe.indd 18

5/21/12 10:18:21 PM

ćenja sluznice i eventualne upale.

ZA TERAPIJU SE NAJČEŠĆE PROPISUJU: sredstva za smirenje kašlja - koja djeluju na podražaj i vrlo su korisna u liječenju djece, u koje kašalj može biti popraćen povraćanjem ili nesanicom, mukolitici - omekšavaju sluz i sekret te sprečavaju stvaranje naslaga u dišnim putovima, kortikosteroidi - propisuju se za pojedine bolesti nosa i pluća, protuupalni lijekovi - za liječenje kašlja koji je posljedica nekih virusnih bolesti dišnih putova, antibiotici - u slučaju bakterijskih upala dišnih putova.

Zašto virusi napadaju Kroz nos svakodnevno prostruji oko 10.000 litara zraka, a s njime i velik broj čestica raznih tvari među kojima mogu biti i neki

uzročnici bolesti. Ako je imunosni sustav djelotvoran, nije oslabljen, eventualni uzročnici bolesti vrlo brzo i jednostavno se uz pomoć cilija - sićušnih treperavih dlačica smještenih na sluznici nosa - u kratkom roku ponovno izbacuju iz nosa.

Ali ako smo izloženi naglim promjenama temperature i vlažnosti zraka, sluznica nosa slabije je prokrvljena, a lokalni imunitet je oslabljen. Virusima hunjavice - koje nazivamo i rinovirusima - tada je znatno olakšan posao: oni prodiru u nosnu sluznicu gdje se i zadržavaju, a potom i razmnožavaju vrtoglavom brzinom. Infekciji gornjih dišnih putova ništa ne stoji na putu.

Simptomi kojima se infekcija očituje dobro su nam poznati: nos curi, crven je i boli.

Sluznica nosa otiče, nosni kanal je sužen, a disanje kroz nos bitno je otežano. Nakon kratka vremena nosne izlučevine postaju sve gušće, te naposljetku dodatno začepljuju ionako suženi nosni kanal. Liječnici tada govore o akutnom rinitisu.

■ Zdrave vijesti 19

18-19sezonske tegobe.indd 19

5/21/12 10:18:23 PM

tegobe i rješenja

Urinarna inkontinencija Vrlo je učestala, ali ne i neizbježna tegoba. Nevoljno istjecanje mokraće u velikom broju slučajeva moguće je spriječiti, a kad se javi, uspješno prevladati

P

rocjenjuje se da danas u svijetu od problema nevoljna istjecanja mokraće pati oko 100 milijuna ljudi. Velik je problem u starijoj populaciji. No iako upravo s porastom životne dobi raste i učestalost urinarne inkontinencije, pogrešno je inkontinenciju smatrati „tegobom starijih osoba“. Istina je da u starosti dolazi do promjena u funkciji stanica, kontroli središnjega živčanog sustava, hormonske ravnoteže te imunosnog odgovora. Sve te promjene dovode do porasta učestalosti urinarne inkontinencije.

Zašto se javlja Urinarna inkontinencija je stanje koje nevoljnim istjecanjem mokraće uzrokuje velike socijalne i higijenske poteškoće.

Upravo zbog složenosti problema inkontinencijom se bavi više liječničkih specijalnosti. Urolozi, neurolozi, internisti, ginekolozi, kirurzi i fizioterapeuti samo su dio liječničkih struka koje se bave inkontinencijom. Za prevladavanje i liječenje inkontinencije doista je potreban timski rad, samo zajedničkim iskustvima i suradnjom moguće je pomoći osobi koja pati od urinarne inkontinencije. Čimbenici koji utječu na moguću pojavu inkontinencije su: - ginekološke ili urološke bolesti ili

operativni zahvati, - broj poroda, - uzimanje lijekova, - godine života, - bolesti središnjega živčanog sustava (multipla skleroza, Parkinsonova bolest, demencija), - druge bolesti (šećerna bolest, depresije, psihoze).

Više oblika Kao što je pogrešna tvrdnja da je inkontinencija tegoba starosti, pogrešna je i tvrdnja da je riječ o „ženskom“ problemu. Inkontinencija naime pogađa oba spola, a može se javiti već u djetinjstvu. Češće se javlja u osoba u čijim je obiteljima bilo slučajeva inkontinencije.

Utvrđivanje tipa inkontinencije, a time i uzroka, omogućava uspješno liječenje i izlječenje u 80 posto slučajeva. Dva su najčešća tipa inkontinencije: stresna posljedica slabljenja mišića dna zdjelice ili promjena mokraćne cijevi zbog čega do nekontrolirana bježanja mokraće dolazi pri kihanju, smijanju, kašljanju; drugi tip je urgentna inkontinencija koja se očituje neodgodivom potrebom za mokrenjem zbog kontrakcija mišića mokraćnog mjehura. Treći tip inkontinencije predstavlja kombinaciju prva dva tipa i naziva se miješana inkontinencija. Svaki tip inkontinencije danas se liječi, a postoje i zaštitna sredstva koja poboljšavaju kvalitetu života. ■

Stres i inkontinencija Bježanje mokraće pri fizičkom naporu, kašljanju, smijanju, trčanju ili kihanju, ili zbog umora i stresa, znaci su kojima se očituje stresna inkontinencija, a koja pogađa upravo žene u aktivnom razdoblju života. Iako je vrlo učestala, inkontinencija je još uvijek tema o kojoj se nerado govori, što je najveća prepreka kvalitetnom rješavanju problema. Uz stres su s kontrolom mokraćnog mjehura i zadržavanja mokraće izravno povezani i umor i iscrpljenost. Nakon što se utvrdi kojeg je tipa inkontinencija, ona se uspješno liječi bez operacije, hormonskom terapijom i vježbama za jačanje mišića zdjelice, a uporabom primjerenih zaštitnih sredstava moguće je uvelike poboljšati kvalitetu života.

U TRUDNOĆI I NAKON PORODA Inkontinencija nije bolest već stanje koje se može javiti i u aktivnom razdoblju života, a vrlo često u trudnoći i nakon poroda. Prema statistikama čak trećina trudnica pati od problema inkontinencije.

Od deset do dvadeset posto slučajeva nekontroliranog bježanja mokraće prestaje nakon poroda, ali deset posto žena i nakon poroda trpi neugodne smetnje inkontinencije koja je posljedica porasta tjelesne težine te prekomjerna širenja mišića međice pri porodu. Vježbama je smetnje moguće spriječiti, ali i prevladati ako se jave, a uporabom primjerenih zaštitnih sredstava moguće je poboljšati kvalitetu života, izbjeći neugodna iznenađenja, a upravo to želi svaka osoba pogođena inkontinencijom. Nažalost, mnoge žene, zbog nedovoljne informiranosti, po pojavi inkontinencije zaštitu pronalaze u higijenskim ulošcima, koji nisu napravljeni za upijanje urina, već menstruacijske krvi, stoga ne mogu pružiti adekvatnu zaštitu. Specijalnim ulošcima za inkontinenciju koji imaju svrhu upijanja i zadržavanja urina, a ujedno imaju ugrađen sustav za neutraliziranje neugodnih mirisa, moguće je postići potpunu zaštitu i diskreciju.

20 Zdrave vijesti

20inkontinencija.indd 20

5/20/12 5:14:35 PM

21 TenaLady.indd 21

5/20/12 5:18:37 PM

prostata

P

eriodične kontrole prostate muškarcima bi trebale postati uobičajeni dio brige za zdravlje, tim više što je tumor prostate najrašireniji oblik tumora u muškaraca. Kako je riječ o bolesti koja se razvija sporo, te mogu proći i godine prije no što se jave prvi simptomi, kada je bolest obično već u uznapredovanu stadiju, najbolji način za pobjeđivanje tumora jest otkriti ga što prije.

Do 45. godine Tumor prostate rijetko se javlja prije 50. godine života. Ipak, urologu bi se trebalo obratiti: ● U slučaju problema i poremećaja mokrenja, ako je mokrenje otežano, ako je popraćeno peckanjem, ako postoji stalan nagon za mokrenjem i slično. Ti simptomi ukazuju na probleme s prostatom zato što je ona smještena ispod mokraćnog mjehura i oko

Kada i zašto

na pregled Kako bi se eventualne promjene i bolesti otkrile na vrijeme, nužni su preventivni pregledi. Saznajte koje i kada ih obavljati

22 2 2 Zd Zdrave Z drra ave ve vvijesti ijijes esttii

22-23prostata.indd 22

5/20/12 5:23:39 PM

uretre, pa svaka promjena žlijezde utječe i na mokrenje. ● Ako dođe do slabljenja spolne želje, prerane ejakulacije, otežane erekcije i sličnog.

Kako je osnovna funkcija prostate proizvodnja sjemene tekućine, svaka infekcija žlijezde može utjecati na kvalitetu spolnog života.

Ako nema nikakvih simptoma, do 40. godine života nisu predviđeni redoviti pregledi prostate, a od 40. do 50. godine preporučuje se jedan pregled svake 2 - 3 godine.

Koji pregledi?

U slučaju pojave nekog od navedenih simptoma liječnik specijalist obavlja pregled i preporučuje pretrage koje pomažu otkriti, ali i isključiti postojanje bolesti prostate, u prvom redu prostatitisa ili dobroćudne hiperplazije prostate. ● Analiza krvi i mokraće: Služi za otkrivanje prisutnosti upalnih stanica i/ili infektivnih agensa, kao i za određivanje PSA (prostata specifičnog antigena), što je korisno za rano otkrivanje tumora. ● Transrektalni ultrazvuk: Ultrazvučna sonda uvlači se kroz anus, a slike prostate projiciraju se na zaslonu kompjutora.

Pretragom se može otkriti eventualno povećanje prostate, ali i provjeriti sta-

nje mokraćnog mjehura i struktura koje se nalaze u neposrednoj blizini žlijezde. ● Digitalnorektalni pregled: Liječnik kroz anus i debelo crijevo opipava prostatu kako bi odredio njezinu konzistenciju, elastičnost, tvrdoću i dimenzije te otkrio eventualnu prisutnost čvorića.

Nakon 45. godine U toj životnoj dobi preporučuje se početi s preventivnim periodičnim pregledima, posebno za muškarce u kojih postoji nasljedna sklonost tumoru prostate. Ti muškarci izloženi su 2 - 3 puta većem riziku od razvoja tumora u usporedbi s muškarcima u čijoj obitelji nije bilo slučajeva bolesti.

Koji pregledi?

Sljedeće preglede vrlo je važno obavljati jednom godišnje ili čak svakih šest mjeseci, posebno ako neki od njih otkriju sumnjive promjene. ● Urološki pregled: Urolog u razgovoru utvrđuje postoje li neki simptomi koje je pacijent možda previdio, a zatim obavlja digitalnorektalni pregled. Takvim pregledom nije moguće otkriti tumore malih dimenzija i one u početnom stadiju razvoja. ● Određivanje PSA: Stanice prostate luče PSA - prostata specifični antigen, a njegova se vrijednost utvrđuje analizom krvi. Koncentracija PSA u krvi veća od 4 ng/ ml znači povećan rizik od nastanka tumora: u 80 posto slučajeva tumora prostate vrijednosti su manje od 10 ng/ml, a kod vrijednosti većih od 10 ng/ml rizik postojanja tumora iznosi 67 posto.

Vrijednosti PSA ipak nisu siguran pokazatelj jer su one normalne u 20 posto slučajeva tumora prostate.

Osim toga životna dob, intenzivno bavljenje sportom, spolna aktivnost, prostatitis ili retencija mokraće mogu uzrokovati povišene vrijednosti PSA, a neki lijekovi za liječenje dobroćudne hiperplazije prostate s vremenom mogu uzrokovati smanjenje vrijednosti. ● Transrektalni ultrazvuk: Pregled je koristan za utvrđivanje veličine žlijezde.

Može biti neugodan, no traje samo nekoliko minuta. ● Biopsija prostate: Izvodi se samo ako jedna od prethodne tri pretrage pobudi sumnju na postojanje tumora (ako je PSA povišen ili ako je ultrazvukom utvrđena anomalija u nekom dijelu prostate).

Iz pojedinih dijelova prostate uzima

se uzorak tkiva, uz ultrazvučno vođenje i pod lokalnom anestezijom. Ako pretraga potvrdi sumnje u postojanje tumora, odnosno ako se otkrije prisutnost tumorskih stanica, propisuje se terapija. U suprotnom, ako se tumorske stanice ne otkriju, a prethodne pretrage upućuju na povišen rizik od razvoja tumora, pretraga se može ponoviti u razmaku od tri mjeseca uz uzimanje većeg broja uzoraka.

Nakon 50. godine Pregled se preporučuje jednom godišnje.

Preporučuju se isti pregledi koji se preporučuju mlađim muškarcima: urološki pregled koji uključuje i opipavanje žlijezde, određivanje PSA i transrektalni ultrazvuk. I u ovom slučaju, ako neki od tih pregleda pobudi sumnje na postojanje tumora, obavlja se biopsija. Ako su rezultati pretraga dobri, potrebno je jednom godišnje ponoviti urološki pregled i određivanje PSA, a ultrazvučni pregled može se ponoviti i nakon dvije, tri godine, ovisno o preporuci specijalista.

Prostatitis i dobroćudne promjene Pregledi prostate, iako su u prvom redu usmjereni na pravovremeno otkrivanje tumora, korisni su i za otkrivanje drugih bolesti te žlijezde, posebice prostatitisa i dobroćudne hiperplazije prostate. Riječ je o dvjema bolestima koje se, za razliku od tumora, vrlo rano očituju poteškoćama pri mokrenju i spolnim odnosima. ● Akutni prostatitis je akutna upala žlijezde koja se može očitovati bolovima u donjem dijelu trbuha, osjećaju težine u testisima, čestim nagonom za mokrenjem i malom količinom izlučene mokraće, čestim noćnim mokrenjem, padom spolne želje, problemima erekcije, preuranjenom ejakulacijom, tragovima krvi u spermi, bolovima u penisu ili jutarnjim iscjetkom sekreta iz mokraćne cijevi. Što prije se započne s liječenjem, manji je rizik da bolest postane kronična te da ugrozi plodnost muškarca. ● Dobroćudna hiperplazija prostate je postupno i dobroćudno povećanje srednjeg dijela žlijezde, odnosno dijela koji je u izravnom kontaktu s mokraćnom cijevi.

Upravo zbog povezanosti s mokraćnom cijevi bolest se već u samom početku očituje nizom neugodnih simptoma koji se odnose na donje mokraćne putove: otežano mokrenje, česta noćna i dnevna mokrenja i povećan rizik od infekcija urotrakta.

■ Zdrave vijesti 23

22-23prostata.indd 23

5/20/12 5:23:56 PM

ZV promo

Zeleno Zlato hrvatskih livada i šuma Vrijednost projekta Zeleno Zlato prepoznala je međunarodna zajednica, a vrijednost istoimenog proizvoda svi oni koji za svoje zdravlje žele samo najbolje

Z

eleno Zlato je projekt Društva za socijalnu ekologiju, s vrlo jednostavnom idejom: iskoristiti ekološki čista staništa samoniklog bilja i pomoći lokalnom stanovništvu koje je danas u vrlo teškom ekonomskom položaju.

Ruralni dijelovi Hrvatske, među kojima su i područje Banovine, okolica Gline, u većini su slučajeva i najmanje zagađena područja. To je posebno slučaj s ratom zahvaćenim područjima, koja su i prije rata bila ekološki čista, a nakon rata su ta područja dosegla gotovo neviđenu razinu bioraznolikosti. Time su ta područja i najzdravija staništa samoniklog bilja koje se oduvijek koristilo i kao hrana i kao lijek. Za lokalne obitelji uključivanje u projekt sakupljanja

samonikloga ljekovitog bilja predstavlja značajni dodatni izvor prihoda jer im Društvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato omogućuje cijene otkupa prosječno pet puta veće od tržišnih.

Time projekt Zeleno Zlato potiče razvitak gospodarstva i prati globalne trendove na području zdravlja i zdrave prehrane. Potencijale projekta prepoznale su Finska i Nizozemska vlada te Institut Otvoreno društvo, koji su sufinancirali realizaciju ove ideje.

ljekovitog bilja sušenog na tradicionalan način, a potječe iz ekološki čistih krajeva.

Riječ je o dobro poznatim biljkama čije djelovanje potvrđuju iskustva tradicionalne medicine, ali i suvremena znanost: - list koprive, - list maslačka, - list matičnjaka, - korijen koprive, - lazarkinja, - stolisnik, - list kupine.

Suho bilje usitnjava se posebno izrađenim mlinom, čime se izbjegava pregrijavanje aktivnih sastojaka. Mljeveno se bilje prosijava u fini prah i miješa prema recepturi.

Zeleno Zlato može se konzumirati s raznim mliječnim proizvodima (jogurti, voćni jogurti, svježi sir...), voćnim sokovima, kao dodatak salatama, miješan s maslinovim uljem... Ako se termički obrađuje, smanjuje se učinkovitost aktivnih sastojaka kao što su klorofil, sve esencijalne i velik broj neesencijalnih aminokiselina, antioksidansi, karotenoidi uključujući i betakarotene flavonoide, vitamini B1, B2, B6 i B12 te vitamin C, kalcij i mnogi drugi nutrijenti.

■

Za što se koristi?

Zeleno Zlato pokazalo se kao dobra pomoć u tretmanu mnogih zdravstvenih poremećaja. Odličan je biostimulans, alkalizira organizam, uklanja slobodne radikale i neugodne tjelesne mirise. Poboljšava apsorpciju hrane te pomaže kod želučanih i crijevnih poremećaja i potiče gubitak prekomjerne tjelesne težine, poboljšava zdravlje kože te pomaže kod niza drugih zdravstvenih tegoba. I tu nema nikakvog čuda, jer je zapravo riječ o najkvalitetnijim prirodnim sastojcima koji na organizam djeluju balansirajuće i pomažu mu da se sam liječi.

Za više informacija: www.zelenozlato.org

Sedam izvora zdravlja Biljna mješavina Zeleno Zlato proizvod je nastao u istoimenom ekonomsko-ekološkom projektu. Mješavina sadrži sedam vrsta svježeg i rukom ubranog, samonikloga

24 Zdrave vijesti

24 Zeleno zlato.indd 24

5/21/12 8:25:54 PM

zdrave rave av vijesti

INFO 375 mg magnezija dnevno

Nova knjiga ■ Samo mali dio uobičajenog načina vježbanja doista donosi rezultate. Stoga, ako možemo bolje i preciznije definirati poznavanje uzroka i posljedica povezanih s funkcioniranjem našeg tijela, moći ćemo izgubiti salo i steći mišićnu masu za puno kraće vrijeme i uz puno manje napora. Drugim riječima, radi se o minimalističkom fitnesu. Poruka je to knjige 4-satno tijelo: Neobičan vodič koji će vam pomoći da brzo izgubite salo, uživate u nevjerojatnom seksu i postanete nadčovjek, autora Tima Ferrissa, koji primjenjuje pristup “postigni što više uz što manje truda”, onu istu filozofiju koja je preobrazila naš odnos prema radu zahvaljujući njegovoj knjizi 4-satni radni tjedan.

Uklanjajući višak iz vježbi u teretani, 4-satno tijelo pokazuje kako učiniti mali pomak da bi se postigli veliki rezultati uz maksimalnu djelotvornost. Ferriss iznosi zanimljivu činjenicu da mnoge od dosad uobičajenih metoda i postupaka nemaju nikakva utjecaja, a da istinski rezultati dolaze iz najneočekivanijih izvora.

Hrvatski prijevod objavljuje Naklada Ljevak.

■ To je doza potrebna odraslom čovjeku prosječne tjelesne građe. Magnezij je neophodan za funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava, sudjeluje u izgradnji kostiju, pospješuje probavu. Nedostatak magnezija očituje se umorom, razdražljivošću, grčevima, vrtoglavicom, glavoboljom... Šumeće tablete Magnezij 375 iz Dietpharma uz dnevno potrebnu dozu magnezija sadrže i vitamine B6 i C, a jedna šumeća tableta dovoljna je da zadovolji potrebe organizma za magnezijem.

Implantati za dojke ■ Macrolane, proizvod na bazi hijaluronske kiseline, od nedavno se prestaje koristiti u implantatima za dojke.

Odluka je to proizvođača Q-Med, donesena ne zbog štetnosti Macrolanea, već zbog toga što implantati koji ga sadrže otežavaju, a ponekad i onemogućavaju postupke radiološke dijagnostike. Macrolane će se i dalje koristiti za povećanje i oblikovanje drugih dijelova tijela, ali ne dojki. U Hrvatskoj Macrolane nije u širokoj primjeni i u dojke je ugrađen tek u malog broja žena.

Novi lijekovi na listi HZZO-a ■ Na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od travnja uvrštena su 143 lijeka, od kojih je 17 potpuno novih, a ostali su generički lijekovi. Pojeftinilo je i više od 600 oblika lijekova, zahvaljujući čemu će HZZO uštedjeti oko 150 milijuna kuna i smanjiti troškove terapije, te tako priskrbiti novac za uvrštavanje novih lijekova na popis.

Na osnovnu listu lijekova HZZO-a bez nadoplate uvršteni su i novi lijekovi za liječenje plućne hipertenzije, multiple skleroze, karcinoma štitnjače, gljivičnih infekcija i kroničnih hepatitisa, dok su na

dopunsku listu uvršteni novi lijekovi za šećernu bolest i depresiju.

Upravno vijeće HZZO-a prihvatilo je i izmjene i dopune Pravilnika o ortopedskim pomagalima, prema kojima će osigurane osobe ponovno moći nadoplatiti vrijednost invalidskih kolica, ako kolica, kupljena na doznaku HZZO-a, stoje više nego što je propisano Pravilnikom. Nepokretnim traheotomiranim osobama, potpuno ovisnima o tuđoj pomoći, te osobama oboljelima od spinalne mišićne atrofije omogućeno je ostvarivanje prava na 900 aspiracijskih katetera tromjesečno.

Zdrave vijesti 25

25 ZV aktualno.indd 25

5/21/12 8:26:20 PM

hrvatski znanstvenici ci Sprečavanje teških nuspojava terapije dijabetesa važno je jednako kao i pravilna, individualizirana terapija te kronične bolesti! Upravo je to jedno od istraživanja kojima se aktivno bavi naš znanstvenik i svjetski priznati stručnjak za dijabetes dr. Mladen Vranić Piše: Vanja Novak

P

osljednje tri godine bile su iznimno uzbudljive za mene - kaže dr. Mladen Vranić (82), profesor emeritus na Sveučilištu Toronto i jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

- Prije dvije godine dobio sam dva najviša priznanja u Kanadi i provinciji Ontario: Order of Canada i Order of Ontario. Prošle godine primio sam počasne doktorate Sveučilišta Zagreb, Toronto i Saskatchewan. Također, prošle sam godine postao član Kanadske akademije za znanosti o zdravlju, što je veliko priznanje zbog velike kompeticije za članstvo. No sa sentimentalnog stanovišta za mene je najvažniji počasni doktorat

Liječenje šećerne bolesti danas i u budućnosti Sveučilišta u Zagrebu jer sam tamo diplomirao i doktorirao te stekao početni interes za istraživanja - ispričao je prof. Vranić.

Cijelu karijeru posvetio je istraživanju dijabetesa, a desetljećima je bio profesor fiziologije i medicine na Sveučilištu Toronto, gdje je otišao na poziv Charlesa Besta koji je, zajedno s Bantingom, McLeodom i Collipom, 1921. godine otkrio inzulin. To je jedno od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća jer je dijabetes tipa 1 dotad bio smrtonosna bolest. ● Jeste li i dalje znanstveno aktivni ili uživate u zasluženoj mirovini?

- Iako sam prije dvije godine zatvorio svoj laboratorij, zadržao sam dvije intenzivne suradnje putem kojih se bavimo

problemom hipoglikemije kod liječenja dijabetesa pomoću inzulina. Hipoglikemija je naime glavna akutna komplikacija dijabetesa. Prije nekih 30 godina spoznalo se da intenzivni tretman inzulinom, što znači pet injekcija na dan, uvelike smanjuje kasnije komplikacije dijabetesa. Međutim, to dramatično povećava opasnost od hipoglikemije koja izaziva mnoge probleme: bolesnici postaju dezorijentirani, konfuzni, a sve to naposljetku može rezultirati i smrću. Radimo na razvoju novih tretmana pomoću kojih bi se mogla prevenirati hipoglikemija, a rezultati su obećavajući. No još uvijek je potrebno dosta farmakoloških ispitivanja na štakorima kako bismo provjerili sigurnost tretmana prije nego počnemo

istraživanje na ljudima. ● Desetljećima se bavite istraživanjima dijabetesa. Koji su po vama najvažniji uspjesi u tretmanu dijabetesa tipa 1?

- Ako se dijabetes tipa 1 liječi intenzivno, opasnosti od komplikacija poput sljepoće, srčanih tegoba, otkazivanja bubrega i amputacije noge uvelike se smanjuju.

Intenzivni tretman inzulinom sastoji se od davanja dugodjelujućeg inzulina i prije svakog obroka kratkodjelujućeg inzulina koji kontrolira šećer tijekom jela. Veliki napredak je i upotreba pumpice jer se uz nju ne moraju davati injekcije pet puta na dan nego se pritiskom na dugme daje određena količina inzulina.

26 Zdrave vijesti

26-28 znanstvenici.indd 26

5/21/12 8:27:10 PM

● Mnogo se zadnjih godina pisalo o mogućem tretmanu dijabetesa tipa 1 uz pomoć matičnih stanica?

- Ideja je da se iz matičnih stanica razvijaju beta stanice gušterače koje su odgovorne za proizvodnju inzulina. No tu su dva problema. Čak i kad bi implantacija matičnih stanica bila uspješna, one bi mogle biti uništene imunološkim procesom u organizmu. Još treba dokazati da matične stanice odgovaraju na razinu šećera u krvi i druge metabolite na isti način kao prave beta stanice. A još je važnije dokazati da matične stanice ne mogu dovesti do pojave raka gušterače. No mnogo obećava i umjetna gušterača, mali kompjutor koji kontinuirano bilježi razinu šećera u krvi i izlučuje inzulin prema potrebi. Najvažnije od svega jest razumjeti imunološke reakcije zbog kojih tijelo uništava beta stanice.

Tada bismo te reakcije mogli spriječiti. ● Danas je velik problem dijabetes tipa 2, koji je posve različita bolest od dijabetesa tipa 1?

- Da, danas u svijetu vlada epidemija dijabetesa tipa 2. Procjenjuje se da će se u idućih deset godina njegova pojavnost povećati dva do tri puta. Dijabetes tipa 2 povezan je sa životnim stilom, uključujući nekontrolirani unos hrane i manjak tjelovježbe. Tretman se sastoji od tableta koje potiču lučenje inzulina iz gušterače ili intenziviranjem učinka inzulina u mišićima.

Danas postoje brojni farmakološki pristupi, posebice na planu povećanja lučenja inzulina iz gušterače. Ti novi pristupi omogućavaju pacijentima da izbjegnu injekcije inzulina za niz godina. ● U kojoj je mjeri dijabetes tipa 2 uzrokovan genetikom?

- I dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2 su bolesti za čiji je nastanak nužna i odre-

Tko je Mladen Vranić Mladen Vranić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a zatim otišao na postdoktorat na Sveučilište Toronto. Objavio je više od 280 znanstvenih radova citiranih više od 8000 puta.

Dobitnik je niza prestižnih međunarodnih priznanja, uključujući i dva najvažnija priznanja za istraživanje dijabetesa: Bantingove medalje i nagrade Albert Renold.

Redoviti je član Kanadske akademije znanosti, dopisni član HAZU-a, a ima i počasni doktorat glasovitog Instituta Karolinska u Stockholmu. Prije četiri godine prof. Vranić postao je laureat The Canadian Medical Hall of Fame. Riječ je o organizaciji utemeljenoj 1994. godine, kojoj je cilj odavanje počasti kanadskim znanstvenicima za njihove doprinose razumijevanju i liječenju bolesti te poboljšanju zdravlja ljudi diljem svijeta. đena genetska abnormalnost. Postoje brojne studije o genetskoj pozadini oba tipa dijabetesa koji još uvijek nisu potpuno istraženi. Kao što je poznato, glavni razlozi za nastanak dijabetesa tipa 2 su pretilost i manjak fizičke aktivnosti. Međutim svega 20 posto pretilih ljudi razvije dijabetes. To znači da genetika omogućava gušterači da proizvede veliku količinu inzulina kako bi nadvladao glavni problem pretilosti, a to je otpornost na inzulin.

- Imam bliske odnose sa znanstvenicima u Zagrebu. Bio sam počašćen kad sam postao stalni gostujući profesor čim je ta profesura osnovana na Sveučilištu u Zagrebu - kaže Mladen Vranić.

- Budući da sam dopisni član HAZU, s vremena na vrijeme održim predavanje u Akademiji. Također, član sam povjerenstva koje nadzire studij na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kolege me pozivaju i na skupove Hrvatskog endokrinološkog društva te Hrvatskog društva za dijabetes i povremeno na sastanke Hrvatskog internističkog društva.

Također, držao sam predavanja na ostalim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj te nedavno u Mostaru. Vrlo sam

● No promjenom životnog stila moguće je izbjeći pojavu dijabetesa tipa 2?

- Žele li zadržati normalnu tjelesnu težinu, ljudi bi trebali vježbati po jedan sat pet puta na tjedan. Ako to čine, barem 90 posto ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za dijabetes neće razviti tu bolest. No zbog intenziteta našeg života i nekontroliranog unošenja brze hrane, poboljšanje našeg načina života postalo je gotovo nemoguća misija. Naš je mozak programiran kako ➜

sentimentalan prema Zagrebu koji sam napustio u dobi od 33 godine kada sam otišao u Kanadu - rekao je prof. Vranić naglasivši i svoju suradnju s prof. Suadom Efendićem, također istaknutim svjetskim stručnjakom za dijabetes koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

- Prof. Efendić bio je predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Karolinska Instituta i član Nobelova komiteta. Zajedno smo organizirali simpozije stručnjaka iz Toronta, Stockholma i Zagreba. Također smo surađivali na studijama mršavih dijabetičara tipa 2, na mehanizmu kako se jetra štiti od previše šećera te u prevenciji hipoglikemije kod dijabetičara - naglasio je dr.

Vranić.

Zdrave Zd drave ravee vvijesti ra ijijes jes esti ti 27 ti 27

26-28 znanstvenici.indd 27

5/21/12 8:27:14 PM

hrvatski znanstvenici bismo skladištili hranu što je vrlo korisno za preživljenje ljudske vrste. No s druge strane, ako ste pretili, vrlo je teško smršavjeti i održavati normalnu tjelesnu težinu. Svega pet posto ljudi koji su smršavjeli uspijeva zadržati normalnu tjelesnu težinu tijekom pet godina, a pogotovo dulje. Vrlo učinkovit način zadržavanja normalne tjelesne težine su specijalni kirurški zahvati koji smanjuju želudac. To se, međutim, preporučava samo jako pretilim osobama, u tom slučaju rezultati operacije prevladavaju nad mogućim štetnim posljedicama. ● Kakva je povezanost tjelovježbe i dijabetesa?

- Prije više od 30 godina u Kaliforniji na imanju obitelji Krock, vlasnika McDonald’sa, organizirao sam prvi simpozij o povezanosti dijabetesa i tjelovježbe. Taj je simpozij imao velik utjecaj na poticanje istraživanja na tom području. Danas znanje o tjelovježbi omogućava čak i sportašima dijabetičarima da postanu olimpijci. Jasni je zaključak da bi redovita tjelovježba trebala biti sastavni dio naših života, baš kao i kontrola unosa hrane tijekom svakog obroka.

To će uvelike smanjiti šanse da razvijemo dijabetes. Moj glavni rad u posljednje dvije godine je istraživanje kako mehanizam intenzivnog vježbanja može prevenirati pojavu dijabetesa tipa 2. Najveće iznenađenje u našem radu jest otkriće da su štakori koji su bili u stanju adaptirati se na stres mogli prevenirati pojavu dijabetesa tipa 2. ● No stres obično intenzivira razvoj dijabetesa, zar ne?

- Nekontrolirani stres pogoršava stanje kod dijabetesa. Primjerice, moj prijatelj koji ima dijabetes tipa 1 pao je u vrtu i slomio nekoliko rebara i kuk. Njegov dijabetes bio je dva mjeseca potpuno nekontroliran sve dok nije nestao stres uzrokovan ozljedom.

S druge strane, naš rad na štakorima pokazuje da oni neće razviti dijabetes ako se adaptiraju na stres. Adaptacija na stres mogla bi također biti važna za naše zdravlje budući da stres aktivira brojne metaboličke procese. Veliki kanadski fiziolog Hans Selye, koji je radio u Montrealu pedesetih i šezdesetih godina, ustvrdio je da postoji dobar i loš stres. Za razliku od njega, mi smatramo da stres može biti blagotvoran sve dok mu se možemo prilagoditi. Psiholozi i psihijatri mogu pomoći ljudima kako da negativni stres pretvore u pozitivni. ■

28 Zdrave vijesti

26-28 znanstvenici.indd 28

5/21/12 8:27:34 PM

ZV info

Rak virusnog porijekla Otprilike dva milijuna novih slučajeva raka koji se otkriju svake godine virusnog su porijekla, dakle moguće ih je spriječiti i liječiti. Podatke objavljuje časopis The Lancet Oncology, a potječu od Međunarodne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), koja je obradila statističke podatke o učestalosti tumora u 184 zemlje diljem svijeta tijekom 2008. Od 7,5 milijuna smrtnih ishoda bolesti 1,5 milijun bio je uzrokovan infekcijom.

Infekcije virusima, bakterijama i parazitima najčešći su uzroci raka, ujedno su to uzroci koje je moguće spriječiti.

HPV, Helicobacter pylori, virusi hepatitisa B i C samo su neki od virusa v rusa koji svake vi sv godine uzrokuju više od m 1,9 milijuna novih slučajeva raka vrat maternice, želuca, jetre vrata u upozoravaju znanstvenici.

Obrada tih podataka dala je i sljedeći podatak: tijekom 2008. godine od ukupnog b broja oboljelih 23% bilo je u n nerazvijenim zemljama, u uspo poredbi sa 7,4% u razvijenim z m ze zemljama.

Halitoza i njeni uzroci U 85% slučajeva halitoze (neugodnog daha) uzrok se skriva u usnoj šupljini, a u samo 1% slučajeva halitoza je posljedica probavnih tegoba.

Neugodan miris najčešće nastaje rastvaranjem ostataka hrane i aktivnosti bakterija. Tim procesom naime nastaju hlapljivi spojevi sumpora neugodna mirisa. U vrlo malom broju slučajeva halitoza nastaje kao posljedica kronične upale krajnika ili sinusa, šećerne bolesti i uzimanja nekih lijekova. Uzrok će pronaći stomatolog i ovisno o njemu propisati liječenje, a dotle posegnite za klinčićem. On će neutralizirati neugodne mirise, a uz to ima i protuupalno djelovanje zbog kojeg se i koristi u ljekovitim pripravcima.

Zdrave vijesti 29

29 ZV info.indd 29

5/21/12 8:28:49 PM

prevencija

Zubi ogledalo zdravlja Bol zuba je vrlo često jedini poticaj za odlazak stomatologu. Zaboravljamo da neke promjene na zubima i usnoj šupljini mogu biti znak oboljelosti udaljenih organa, ali i to da neke bolesti zuba i usne šupljine mogu potaknuti teže bolesti

K

arijes, ciste, upale zubnog mesa, promjena boje zuba… velik broj promjena do kojih dolazi na zubima i okolnim strukturama upućuje na promjene općega zdravstvenog stanja.

Simptomi su to koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo zanemarivati, a neke promjene mogu potaknuti tegobe i teže bolesti u udaljenim organima. Pogrešno je stoga zdravlje zubi i usne šupljine izdvajati iz ukupnog zdravlja organizma jer zdravlje cijelog tijela zapravo počinje u usnoj šupljini. Upravo je stomatolog taj koji će vas upozoriti na neke promjene, uputiti vas na daljnje pretrage i na taj način pomoći vam da spriječite napredovanje nekih bolesti.

Uzrok i posljedica Bolesti, lijekovi, hormonske promjene, rizična ponašanja i loše navike kao što su pušenje i konzumiranje alkohola vrlo često štetno djeluju na ravnotežu flore u usnoj šupljini, u kojoj prirodno živi otprilike 300

Presjek zuba Dentin Pulpa Zubno meso Živci i krvne žile Zubni cement Kost

vrsta mikroorganizama. Karijes ili upala uvriježenom mišljenju, povećana osjetljivost zubnog mesa najčešće su prvi znaci tih zuba nije uvijek povezana s karijesom i nije promjena. No osim na zubima i u usnoj šu- posljedica loše higijene zuba i usne šupljine. pljini posljedice se javljaNajčešći uzrok jest oštećeju i u drugim organima, a nje zubne cakline. Želite li doista to mogu biti primjerice Dentin, sloj koji se nalazi endokarditis (infektivna ispod zubne cakline, prošasačuvati zdravlje, bolest srca), upala buran je uskim kanalima ispubrega, akutni reumatski vodite brigu o zubima njenima tekućinom koja bolovi, upala sinusa… Te predstavlja svojevrsnu vezu i brojne druge bolesti moguće je spriječiti između vanjske površine i unutrašnje strukjednostavnom, ali pravilnom higijenom i ture zuba. Ako dođe do oštećenja zubne njegom zubi i usne šupljine. cakline, nadražujuće tvari (kisele i slatke, hladne i vruće) uzrokuju širenje ili stezanje Zašto postaju osjetljivi tekućine u tim kanalićima, što podražava Dovoljan je gutljaj hladnog pića, zalogaj ki- živčane završetke i javlja se bol. Oštećenje selog ili slatkog jela i osjećate bolno proba- zubne cakline može biti posljedica različitih danje? Nema sumnje da patite od povećane fenomena, a na prvom mjestu je nepravilno osjetljivosti zuba. Iako je bol neugodan i vrlo četkanje zuba - vodoravno četkanje, te prečesto jak, ipak nema razloga za paniku. Sto- više snažni potezi četkicom za zube. I kisela matolozi tvrde da se s tim problemom suo- hrana može oštetiti zubnu caklinu. čava čak 50 posto njihovih pacijenata, najčeNo povećana osjetljivost zuba može biti šće između 30. i 40. godine života. Suprotno i posljedica povlačenja zubnog mesa koje ima funkciju zaštite. Kad se zubno meso povuče i ostavi nezaštićen dentin, zub postaje preosjetljiv, u nekim slučajevima čak i na udisanje hladnog zraka.

Zašto mijenjaju boju Sivkasta ili žućkasta nijansa mogu biti prirodne boje zuba, ali i prirodno bijeli zubi mogu poprimiti sivi ili žućkasti ton. Najčešće se to događa zbog pušenja i/ili konzumacije neke vrste pića, alkoholnih, ali i bezalkoholnih. Upravo se pušenje navodi kao jedan od najvećih neprijatelja zdravlja zubi i usne šupljine. Uvlačenje dima cigarete ispunjenog toksičnim

30 Zdrave vijesti

30-31 Zubi.indd 30

5/20/12 5:27:44 PM

tvarima, naslage štetnih i nadražujućih tvari na zubima i zubnom mesu izuzetno su štetni za sve strukture zuba i zubno meso. Žute mrlje najmanje su što pušači mogu očekivati. Naslage zubnog kamenca, loš dah, promijenjena flora usne šupljine, teže cijeljenje rana i ožiljaka te otežana cirkulacija samo su dio posljedica pušenja na zube i usnu šupljinu.

Istraživanja pokazuju da su pušači izloženi 6 -7 puta većem riziku od gubitka zuba u usporedbi s nepušačima zbog bolesti parodonta od kojih obolijevaju pušači. Iste studije upućuju na to da se u pušača postižu znatno slabiji rezultati u liječenju bolesti parodonta upravo zbog utjecaja sastojaka duhanskog dima na cijeljenje tkiva, na tkivo kosti i zubnog mesa.

Bijele mrlje Očit su znak promjene sastava zubne cakline, najčešće je riječ o demineralizaciji, ali uzrok može biti i loša higijena. Do demineralizacije dolazi uslijed promjena u stanicama koje stvaraju zubnu caklinu, najčešće u djetinjstvu, ali i konzumiranjem nekih pića koja imaju visoku razinu kiselosti i šećera. U prvom redu to su gazirana pića, voćni sokovi, energetska pića te pića za sportaše.

Najčešće bolesno stanje Karijes je najčešće kronično bolesno stanje, pogađa jednako trajne i mliječne zube, dakle može se javiti već u ranom djetinjstvu, najveći je neprijatelj zdravlja i dobrog izgleda zubi. Javlja se i razvija u nekoliko stadija: ● oštećenje zubne cakline: u početku je bez- Redovite stomatološke bolno, kontrole i pravilna ● oštećenje dentina koji je prirodno mekši i higijena kvalitetnom osjetljiviji od cakline: bol četkicom i pastom za izaziva dodir s hladnim, toplim, kiselim, slatkim, zube neizbježne su želite ● mikroorganizmi dos- li sačuvati zdravlje zubi i pijevaju do pulpe zuba: usne šupljine bol je iznenadan i jak, ● bakterije oštećuju okolne strukture (ligament, kost, zubno meso): razvija se upala, a zub postaje žarište opasno za udaljene organe do kojih štetni mikroorganizmi iz zuba mogu dospjeti putem krvotoka.

Taj proces neće se zaustaviti bez liječenja, a liječenjem se sprečava napredovanje karijesa te posljedice koje izaziva.

■ Zdrave vijesti 31

30-31 Zubi.indd 31

5/20/12 5:27:45 PM

Udruga "Joga u svakodnevnom životu" Zagreb Jurišićeva 3/IV, 10 000 Zagreb Tel. 01/481-2624; faks: 01/481-3527 zagreb@yogaindailylife.org; www.yoga-in-daily-life.hr

32-33.indd 32

5/21/12 8:29:29 PM

ZV info

ZV preporuka Dom za starije i nemoćne osobe “Domani” u Zagrebu nalazi se nasuprot bolnice Rebro. Lakše i teže bolesnim, polupokretnim, nepokretnim i pokretnim osobama u domu „Domani“ osigurana je visoka kvaliteta medicinske skrbi, kao i usluge njege i smještaja. 24-satni nadzor ljubaznog i stručnog medicinskog osoblja (njegovatelji, medicinske sestre, fizioterapeut i liječnik), domaća hrana i obiteljska atmosfera dodatne su odlike doma „Domani“.

Za više informacija: Dom Domani, Jordanovac 97, tel: 01/2348783, 095/8955544

Oprezno s azitromicinom U svibanjskom broju časopisa New England Journal of Medicine objavljeni su rezultati studije koja je uspoređivala rizik od kardiovaskularne smrti u pacijenata liječenih različitim antibioticima, među kojima je i azitromicin.

Azitromicin je antibiotik širokog spektra djelovanja, što znači da djeluje na veliki broj bakterija uzročnika najčešćih infekcija, ubraja se u skupinu antibiotika makrolida, u kojoj su, osim azitromicina, i eritromicin i klaritromicin.

Makrolidi su visoko učinkoviti u liječenju bakterijskih infekcija jer djeluju tako da ubijaju bakterije, a ne da samo sprečavaju njihovo daljnje razmnožavanje. U Republici Hrvatskoj registrirani su antibiotici s gore navedenim djelatnim tvarima, u više različitih farmaceutskih oblika i doza.

Za makrolidne antibiotike od ranije je poznato da mogu uzrokovati ozbiljne poremećaje srčanog ritma, čija je učestalost izrazito niska, ali mogu imati smrtni ishod. U navedene poremećaje ubrajaju se produljenje QT intervala, ventrikularna tahikardija i Torsade de pointes. To su hitna i po život opasna stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. S obzirom na izrazito nisku učestalost tih poremećaja srčanog ritma te na visoku učinkovitost ovih lijekova, omjer koristi i rizika njihove primjene ostaje pozitivan. Stoga pacijenti koji uzimaju azitromicin ne smiju prekinuti terapiju bez savjetovanja sa svojim liječnikom.

32-33.indd 33

5/21/12 8:29:31 PM

zanimanja

Korektorica knjiga za slije - Četrdeset godina radim najljepši posao na svijetu!

Mnoštvo informacija, puno lijepog i korisnog štiva, sve to čovjeka duhovno obogaćuje i omogućava mu da neprestano bude u tijeku zbivanja - ukratko o svom zanimanju kaže Ljubica Kovač, korektorica tiskovina na Brailleovu pismu Priredila: Mirna Ljubković Fotografija: Željko Kotur

D

ržavno natjecanje u brzom i lijepom čitanju Brailleova pisma, održano proteklog mjeseca, samo je jedna od brojnih uspješnih aktivnosti i akcija Hrvatske knjižnice za slijepe (Šenoina ulica 34, Zagreb). Ela Barišić, gimnazijalka iz Splita, pobijedila je i ove godine. Ela je po četvrti put osvojila prvo mjesto čitajući na brajici 199 riječi u minuti.

- Ela je postigla gotovo nevjerojatnu brzinu čitanja - ocjenjuje Elin uspjeh naša sugovornica, korektorica knjiga za slijepe gospođa Ljubica Kovač, koja je bila članica stručnog žirija za učenike.

- Tijekom ovog, četvrtog po redu državnog natjecanja u brzom i lijepom čitanju brajice, moglo se zaključiti da slijepi ipak shvaćaju da je Brailleovo pismo temelj pismenosti i da ga ništa ne može zamijeniti - sa zadovoljstvom dodaje Ljubica.

O važnosti knjige i čitanja knjiga općenito puno je toga rečeno i doista je nepotrebno ponavljati ili podsjećati na to koliko knjiga obogaćuje život svakog od nas. No o značenju čitanja i dobre knjige za slijepe osobe oni koji vide mogu samo nagađati. Naš razgovor

s gospođom Ljubicom Kovač nije slučajan.

Namjera nam je vama koji vidite crna tiskarska slova na papiru približiti svijet drugačijih mogućnosti, čitanje uz pomoć opipa skupova točkica, čitanje Brailleova pisma, a upravo je s tim povezano zanimanje naše sugovornice. Gospođa Ljubica je naime korektorica knjiga za slijepe.

- Zaposlila sam se 1972. godine, a danas mogu reći da 40 godina radim najljepši posao na svijetu! Mnoštvo informacija, puno lijepog i korisnog štiva, sve to čovjeka duhovno obogaćuje i omogućava mu da neprestano bude u tijeku zbivanja. Nije uvijek bilo lako - prisjeća se gospođa Ljubica.

- Posao je odgovoran i zahtijeva veliku koncentraciju. Moj posao je pronaći svaku pogrešku nastalu prilikom prepisivanja određenog teksta te ju ispraviti. Sa mnom radi kolegica, moja čitačica, koja prati originalni tekst na crnom tisku, te nas dvije na taj način uspoređujemo je li sve točno prepisano.

ZV: Hrvatska knjižnica za slijepe ima bogatu izdavačku djelatnost, ima li stalne pretplatnike?

- Naša tiskara je od 2000. godine dio Hrvatske knjižnice za slijepe. U posljednje vrijeme uglavnom tiskamo knjige potrebne

Ljubica Možda je sad vrijeme da kažem nešto i o sebi privatno. Udata sam već 37 godina i živim u skladnom braku. Moj suprug je također slijep i on radi u Hrvatskoj narodnoj banci na telefonskoj centrali. Imamo jednog sina koji je danas vrlo uspješan mladi čovjek, a puno pomaže i nama kad nam nešto zatreba. S nama u kući živi moja majka koja nam je u životu puno pomagala, naročito kad je sin bio mali. Ja sam ustvari prilično zadovoljna osoba, optimistična sam i vjerujem u bolje sutra. Rado čitam, uživam u dobroj glazbi, a suprug i ja volimo malo i planinariti.

za lektiru, a nađe se naravno i djela od interesa za širu publiku. Svojevremeno smo tiskali Bibliju (Stari i Novi zavjet), Klaićev rječnik, kao i neke udžbenike za osnovnu i srednju školu. Izdajemo i tiskamo nekoliko časopisa na brajici: Riječ slijepih, Ženu, Mladost, Foru i Šah. Što se tiče pretplatnika na naše časopise, naklada može doseći i do 100 pretplatnika. Većina slijepih čita knjige i časopise na papiru jer mnogi još uvijek najviše vole knjigu u klasičnom obliku. Neki smatraju da je samo knjiga na papiru - prava knjiga. Digitalnu knjigu se može čitati jedino pomoću govornog programa (postoje i hrvatski) ili brajičnog retka. No brajični retci još uvijek su preskupi (od 30 do 40 tisuća kuna), pa ih mnogi slijepi ne mogu nabaviti. Kad je riječ o brzini čitanja, ja mogu napomenuti sljedeće: poznavala sam slijepe ljubitelje brajice koji su mogli brzo i lijepo čitati. Mislim da tu vrijedi pravilo kao i za sve ostale vještine: puno čitati, vježbati, a možda i još nešto... - objašnjava Ljubica.

ZV: Kako nastaje knjiga na brajici?

- Zahvaljujući infotehnologiji, proizvodnja knjiga i časopisa na Brailleovom pismu danas je puno brža i lakša. Na sreću, mnogi se tekstovi mogu skenirati, a ako to nije moguće, tada se prepisuju na računalu. Dakle, pošto je knjiga skenirana, potrebno ju je obraditi, prilagoditi za brajicu, a tu postoje razne specifičnosti. Pored ostalog brajična i „obična“ knjiga razlikuju se i veličinom stranice, brajična knjiga u jednom retku ima 39 znakova, a na stranici 28 redaka.

Nadalje, slova lj, nj i dž u brajici se spajaju u jedan znak. Tu je i znak za brojeve, pošto deset slova u brajici, kad im se doda brojčani znak, označavaju brojeve. Još jedna posebnost je i znak koji se u brajici dodaje ispred velikog slova. I naravno, prigodom skeniranja nastaju pogreške koje nije lako ispraviti ako se tekst na zaslonu ne čita od slova do slova. Ovako priređena knjiga ili časopis dođe u moje računalo na koje je priključen brajični redak - Braille display.

Tekst na ekranu čitam red po red, pomičući redak pomoću posebnih tipaka. Sve što vi vidite na ekranu, ja mogu pročitati na brajici. U računalu je instaliran program

34 Zdrave vijesti

34-36 ljubica kovac.indd 34

5/21/12 10:34:50 PM

jepe

JAWS, jedan od čitača ekrana, koji omogućuje zvučni izlaz, a ujedno služi i za pokretanje brajičnog retka. Meni je za korigiranje naravno bitniji brajev izlaz jer ja moram opipati svaki znak.

vala, a ona bi tada pomoću posebnog alata ispravljala pogreške. Sve je to bilo prilično naporno i bučno. Kad smo prije petnaestak godina prešli na rad s računalima, stara tehnologija je otišla u zaborav.

ZV: Spominjete napredak tehnologije, znači li to da je nekad bilo drugačije?

- Kad sam se zaposlila, pa i daljnjih dvadesetak i više godina, knjige su se prepisivale na tiskarskim strojevima. U početku su to bili strojevi za jednu, a kasnije i za obje ruke.

Pisalo se na dvostrukim matricama koje su prvo bile limene, a poslije smo prešli na plastiku. Da bi se dobio otisak na papiru, bilo je potrebno umetnuti papir između te dvije plastike ili lima te matricu postaviti u prešu.

Ja sam korigirala na sljedeći način: kad sam čitajući matricu naišla na pogrešku, morala sam je zapisati na brajevom pisaćem stroju. Prvo sam zapisala pogrešnu riječ, a ispod nje ispravnu. Potom sam knjigu i papir s pogreškama vratila kolegici koja ju je prepisi-

ZV: Kolika je mogućnost pogreške, je li veća ili manja nego u crnom, tiskanom tekstu?

- E to najviše ovisi o tekstu na crnom tisku.

Ako dobijemo loš (nečitak) tekst (događa se uglavnom u časopisima), namučimo se i mi, a i kolegice koje su ga priređivale.

Postoje pogreške u skeniranju koje se teško mogu uočiti na ekranu jer su znakovi gotovo identični. To je na primjer slovo ‘O’ i nula te ‘I’ i ‘l’, ti su znakovi u crnom tisku vrlo slični. No na brajici nisu ni približno slični, pa ja te znakove mogu lako razlikovati. Imam i običnu tipkovnicu, tako da mogu ispravljati, pisati ili brisati prema potrebi. Kad mi korektori dovršimo svoj posao, tekst vraćamo osobi koja ga je obrađivala, a ona ga tada

treba numerirati te konačno oblikovati.

Potom knjiga ili časopis ide na otiskivanje, kako mi zovemo, printanje na posebnu vrstu papira. I na kraju se uvezuje.

ZV: Susrećete li se često s tim problemima? Koliko je vremena potrebno za korekturu jednog „prosječnog“ članka?

- Gotovo je nemoguće izbrojiti koliko sam stranica (tekstova) pročitala tijekom svog radnog vijeka. Ako tjedno pročitam 2-3 sveska, a svezak ima 100-150 stranica, onda bi se možda mogao izračunati neki prosjek. Ali na to doista nije vrijedno gubiti vrijeme. Jedan prosječni članak (oko deset brajičnih stranica) korigiram oko jedan sat (ukoliko nema puno pogrešaka). Meni su velika iskušenja pogreške na crnom tisku.

Mi bismo se naime morali držati originala, ali što onda s pogreškama koje su drugi propustili?! Naime, onaj tko čita štivo na brajici ne može znati jesmo li pogrije- ➜ Zdrave vijesti 35

34-36 ljubica kovac.indd 35

5/21/12 10:35:08 PM

zanimanja šili mi ili oni prije nas. Isto tako pojavljuju se problemi prilikom označavanja bitnog ili manje bitnog dijela teksta. Naime, na crnom tisku postoji puno načina isticanja pojedinog dijela teksta (obojeni tekst, podebljana ili kosa slova itd.), dok mi u brajici na tom polju imamo prilično velika ograničenja zbog znatno manjeg broja brajičnih znakova. To je posebno bitno kod izrade udžbenika.

ZV: Kada ste i s kojim motivom naučili Brailleovo pismo?

- Rođena sam u jednom mjestu kraj Koprivnice i, koliko se zna, nisam rođena slijepa.

Kad mi je bilo šest mjeseci, moji roditelji su primijetili da nešto nije u redu s mojim očima. Ustanovljena je upala očiju iz čega su proizašle kasnije komplikacije. Uslijedilo je nekoliko operacija, na žalost bezuspješ-

nih. Dijagnosticiran je glaukom katarakta i možda još nešto. U djetinjstvu sam vidjela svjetlo, boje i sjene, a danas, tj. već 45 godina sam potpuno slijepa. 1957. godine moji roditelji su se preselili u Zagreb, a dvije godine kasnije je započelo moje školovanje.

Osnovno obrazovanje stekla sam u Centru za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” u Zagrebu, Nazorova 53. Prvu godinu sam provela u pripravnom (predškolskom) - nešto poput vrtića. Budući da u to vrijeme nije bilo integriranog obrazovanja, morala sam otići od kuće i ostati u domu. Brajicu sam naučila u prvom razredu i njome se uspješno služila tijekom cijelog školovanja. Tada gotovo da uopće nije bilo udžbenika na brajici pa smo

sami morali pisati podsjetnike i skripta iz kojih smo učili. Nakon završene osnovne škole, nastavila sam obrazovanje u Birotehničkoj školi, Centar za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek”, u Zagrebu, Kušlanova 59 a. Tamo sam stekla zvanje administrativnog tehničara (danas administrativni tajnik). Škola mi je dobro išla, osobito jezici (engleski i njemački), a posebno hrvatski. Još dok sam polazila školu, 70-ih godina, pri Savezu slijepih je otvorena brajeva tiskara. Zahvaljujući mom dobrom uspjehu, neki profesori su već tada radili na tome da se tamo zaposlim kao korektorica. I tako je sve započelo.

ZV: Koliko slijepih osoba u Hrvatskoj koristi brajicu, po vašem mišljenju dovoljno ili nedovoljno?

- Istina da je zvučna knjiga poprilično potisnula brajičnu, no ja ipak mislim da stanje i

nije tako katastrofalno. Kad je ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe po četvrti puta organizirala državno natjecanje u brzom i lijepom čitanju brajice, moglo se uočiti da slijepi ipak shvaćaju da je Brailleovo pismo temelj pismenosti i da ga ništa ne može zamijeniti. Ne mogu reći da sam posve zadovoljna korištenjem brajice kod našeg članstva, moglo bi naravno biti i bolje, stoga i dalje treba što više raditi na popularizaciji te naše jedine i nezamjenjive brajice!

ZV: Kako biste ukratko opisali Brailleovo pismo osobi koja se nikad nije s njim susrela?

- Brailleovo pismo se sastoji od šest točkica od kojih se raznim kombinacijama dobiju

slova. Točkice su smještene u dvije vertikale i tri horizontale (oblik pravokutnika).

Na primjer slovo a je prva točkica - lijevo gore, slovo b prva i druga točkica, slovo c prva i četvrta, e prva i peta, k prva i treća, l prva, druga, treća, s druga, treća, četvrta i tako dalje. Takozvana kompjutorska brajica ima osam točkica. Sedma i osma se nalaze ispod treće i šeste, a služe uglavnom za pojedine naredbe. Na primjer, meni je veliko slovo na brajevom retku označeno sedmom točkicom (slovo M, točkice: prva, treća, četvrta, sedma).

ZV: Smatrate li da osobe koje vide ne mogu u cijelosti razumjeti osobe koje ne vide i poteškoće s kojima se susreću slijepe osobe?

- Kad je riječ o razumijevanju osoba koje vide, mislim da tu nema nekog posebnog pravila. Potrebno je razbijati predrasude, treba educirati ljude. A kako će se neka slijepa osoba osjećati u društvu onih koji vide, ovisi i o njoj samoj... Sve je to zapravo vrlo individualno. Ja mogu sa zadovoljstvom reći da moja iskustva i nisu tako loša. Mislim da je stanje danas ipak nešto bolje nego prije. Budući da postoji integrirano obrazovanje, slijepo dijete se već odmalena privikava na život sa svojim vršnjacima normalnog vida. Točno je da mi slijepi imamo puno kojekakvih poteškoća, uglavnom tehničke prirode. Unatoč mnogim pomagalima koja nam omogućuju sve veću samostalnost (prilagođeni kućanski aparati, računala s govornim programima i sl.) još uvijek postoje problemi s kojima nam se nije lako nositi. Ovoga puta spomenut ću jedan koji vjerujem mnogi slijepi osjećaju, a to je odlazak liječniku u bolnicu ili u neku drugu javnu ustanovu. Naime, neki slijepi se samostalno dobro kreću, a oni kojima to teže ide možda mogu uzeti taksi. I tako se nekako dođe do zgrade. Ali kad treba ući u zgradu (bolnicu), pa kad treba hodati od jedne ambulante do druge, od jednog laboratorija do drugog, e onda čovjek doista mora imati pratnju... Tu onda uskaču članovi obitelji (ako je slijepa osoba ima), što nije uvijek praktično. Sa mnom uglavnom ide moja mama. Dobro bi bilo da postoji neka služba kojoj bi se slijepi mogli obratiti kad im nešto slično zatreba, pa da s naknadom ili bez nje dobiju odgovarajuću pomoć. Čula sam još prije trideset godina da je tako nešto postojalo npr. u Francuskoj.

■

36 Zdrave vijesti

34-36 ljubica kovac.indd 36

5/21/12 10:35:08 PM

bolji život

P

ojam bio osim na prehranu sve se više primjenjuje i na stanovanje.

Zdrav dom u skladu s prirodom, opremljen namještajem od prirodnih materijala, pamučnim zavjesama i presvlakama, materijalima koji nisu dodatno obrađeni ili onečišćeni kemijskom obradom i bojanjem… Čini vam se neostvarivo?

Griješite. Ako u prehrani birate namirnice iz biološkog uzgoja i poznatog porijekla, za liječenje koristite biljne i homeopatske proizvode, a pri odabiru odjeće prednost dajete pamuku, viskozi, vuni i svili, zašto ne razmišljati i o materijalima kojima namještate dom, a koji uvelike mogu utjecati na zdravlje kvalitetu života.

Za prehranu birate namirnice biološkog uzgoja i poznatog porijekla nastojeći živjeti zdravo? A kakav vas namještaj okružuje?

Zdrave zamjene Bez obzira na stupanj vaše osviještenosti uvijek postoji opasnost da vaš stan skriva neke izvore onečišćenja. Stručnjaci kažu da ih ne valja podcjenjivati, a izbjeći ih, znači živjeti zdravije i kvalitetnije. Više je istraživanja provedeno s istim ciljem: ponuditi

Živjeti zdravije i kvalitetnije rješenja za zdrav i udoban život. A dobiveni rezultati u mnogočemu se podudaraju: kućanski uređaji, instalacije, namirnice, proizvodi za čišćenje i njegu mogu sadržavati štetne supstancije, ali zamjena postoji, ima materijala koji su potpuno neštetni, potpuno prirodni i bio.

Vrlo često, kad se govori o zdravom stanovanju i zdravom životu, upozorava se na važnost čistog zraka, no pri tome se ponekad zaboravlja da nečisti zrak ne dolazi uvijek izvana i ne samo iz ispusnih cijevi instalacija za grijanje - neke supstancije koje sadrže boje i lakovi, materijali od kojih je izrađen namještaj štetni su po zdravlje. Istina je da neke od tih tvari ne možemo izbjeći, no moguće je smanjiti štetne učinke. I u tom slučaju, kad su u pitanju “unutarnji zagađivači”, vrijedi staro pravilo: redovito provjetravajte stan, a pri odabiru namještaja i materijala kojima opremate stan neka vas vodi želja za bio načinom života.

Što se događa noću Nije dakle svejedno čime je prekriven vaš omiljeni naslonjač i što skriva madrac, od kakva su materijala stolci na kojima sjedite,

u kakvu se naslonjaču odmarate, od čega je izrađen ormar u vašoj spavaćoj sobi.

Posljednjih godina sve je više zdravih materijala koji se koriste u gradnji kuća, ali i proizvođači namještaja sve češće nude prirodne materijale: drvo, lateks, pamuk, viskozu i sl.

O važnosti odabira namještaja od prirodnih materijala u prostorijama u kojima boravimo danju spontano razmišljamo iz više razloga. Tu boravimo dulje, to je dio stana koji je više izložen pogledima. A što se događa noću ? Dok spavamo, tjelesna energija se obnavlja, obrambene sposobnosti organizma su slabije. Stoga je itekako važan ambijent u kojem provodimo noć, tim više ako se sjetimo da trećinu života provedemo u spavanju. Prirodno drvo, obrađeno prirodnim materijalima, najbolji je i najzdraviji izbor i kad je riječ o namještaju i kad je riječ o podovima. Drvo nije izvor štetnih isparavanja, osim toga lako se održava čistim.

Boljem spavanju pridonijet će i položaj kreveta. Glava okrenuta prema sjeveru, sjeverozapadu ili zapadu, to je najzdraviji položaj.

Madrac mora biti udobna i zdrava podloga za tijelo, ni pretvrd ni premekan, bez metalnih dodataka. A ima toga još! Prema geobiologiji, zrcala odbijaju elektromagnetska zračenja, stoga ih valja izbjegavati u spavaćoj sobi ili ih noću valja prekriti. Iz istog razloga u spavaćoj sobi valja izbjegavati električne uređaje, posebice ih je štetno držati blizu kreveta. Svaki električni uređaj trebao bi biti barem jedan metar udaljen od kreveta, a posebno pravilo vrijedi za televizor, za koji preporučena udaljenost iznosi dva metra. Ako imate naviku gledati televizor iz kreveta, prije spavanja isključite uređaj. I ne samo to, izvucite prekidač.

Što se događa danju Većinu dana, ma koliko da smo aktivni, provodimo sjedeći. U uredu, u školi, kod kuće. Dok, nastojeći sačuvati zdrava leđa, razmišljamo o tome kako sjedimo, zaboravljamo na čemu sjedimo.

Zdrav stolac je onaj koji leđima osigurava udobno naslanjanje u cijeloj visini, ne usporava cirkulaciju u nogama, na njemu sjedite bez napora, a jednako tako i mijenjate položaj tijela bez napora.

■ Zdrave vijesti 37

37 Stanovanje.indd 37

5/20/12 5:38:33 PM

evolucija trača

Je li ogovaranje korisno ili štetno?

Ogovaranje je mnogo više od puke radoznalosti. Znanost odgovara na pitanja zašto volimo tračati poznate i nepoznate te kako trač djeluje na psihičko i fizičko zdravlje

Baza društvenih mreža Piše: Vanja Novak

B

rad Pitt i Angelina Jolie vjenčat će se 11. kolovoza, kada Bradovi roditelji Bill i Jane slave zlatni pir, odnosno 50 godina braka... Vijest o vjenčanju najglamuroznijeg para današnjice munjevitom je brzinom obišla svijet te postala jedna od najčitanijih i najkomentiranijih ne samo na portalima nego i na poslu, u obitelju, u društvu. Što će obući Angelina, a što Brad?

Tko će biti pozvan na vjenčanje? Svađaju li se budući mladenci oko liste uzvanika? To su samo neka od pitanja koje mediji diljem svijeta serviraju publici gladnoj trača.

Zašto volimo ogovarati? Neki sociolozi tvrde da je eksplozija popularne kulture dovela do stvaranja svojevrsne kolektivne karakterne mane, tj. do toga da su obični smrtnici postali opsjednuti životima poznatih i slavnih. No evolucijski biolozi, psiholozi i lingvisti ne slažu se s time: fiksacija ljudi na živote slavnih zapravo reflektira naš interes za privatnost i intimu drugih ljudi. Zanimanje za ono što rade drugi ljudi razvilo se u prapovijesno doba, a pomoglo je našim precima da budu socijalno uspješni. Drugim riječima, ogovaranje je proizvod ljudske evolucije, a tračati volimo ne samo slavne nego i ljude iz našeg okruženja.

- Trač je oruđe socijalnog povezivanja ljudi -

ustvrdio je Robin Dunbar, profesor evolucijske psihologije na Sveučilištu Oxford. Dunbar je autor knjige “Grooming, Gossip and the Evolution of Language” u kojoj je iznio tezu da je ogovaranje izuzetno važno jer ljudima služi za stvaranje socijalnih mreža. Ono što je ljudima ogovaranje, našim dalekim precima čimpanzama, od kojih smo se na evolucijskom putu odvojili prije šest milijuna godina, ali i ostalim primatima, predstavlja timarenje (grooming). Na fotografijama ili u dokumentarcima majmune se često može vidjeti kako jedni druge timare. To timarenje isprva je bio način održavanja higijene, ali je postupno preraslo u instrument jačanja međusobne povezanosti među majmunima.

38 Zdrave vijesti

38-39 Trac.indd 38

5/21/12 8:30:07 PM

Znanje donosi moći Dok su prvi moderni ljudi kročili po savanama, bilo je važno imati informacije koje će im osigurati preživljavanje.

Stoga su oni koji su posjeOgovaranje je na neki način i dovali više resursa bili predsocijalno učenje. - Svi mi met interesa ostalih ljudi. poznamo ljude koji nimalo nisu - Poznavati činjenice o kalibrirani za socijalni život. No ljudima koji su držali resurkada bi sudjelovali u sesijama se pružalo je materijalne, ogovaranja, mogli bi naučiti socijalne i psihološke predmnogo stvari koje je važno znati, nosti. Tko je pouzdan? Tko a koje se na drugi način ne mogu je velikodušan? Naučili smo naučiti, primjerice to koliko su kome treba vjerovati i kako ljudi pouzdani i koliko možete se valja ponašati zahvaljuimati povjerenja u njih - rekla je jući ogovaranju - ustvrdio je Sarah Wert sa Sveučilišta Yale.

Eric K. Foster sa Sveučilišta Temple u Philadelphiji.

Sklonost traču današnjih ljudi uvelike je nalik navikama prvih pripadnika vrste Homo sapiens. Ljude zanimaju slavni ljudi jer oni svakako imaju više novca i materijalnih dobara, ali i bolji pristup današnjim resursima.

Navika ogovaranja prijatelja i kolega također se može objasniti evolucijskim kontekstom. Ljudi, naime, često ogovaraju one osobe kojima su potajno ili javno zavidni.

- Ogovaranje je omiljena razbibriga u svim ljudskim društvima jer poznavati činjenice o drugim ljudima predstavlja moć.

Ljudi vole ogovarati zato što im ono što drugi ne znaju pruža stratešku prednost u igrama života - rekao je Pinker.

Ogovaranje je korisno svima

Zahvaljujući jeziku, daru koji posjeduju samo ljudi, a koji je evoluirao tisućama godina, ljudi su umjesto groominga razvili trač. Naime, nekad davno u prošlosti, kada su prvi moderni ljudi počeli živjeti u skupinama koje su brojale 150 ili više ljudi, timarenje nije bio učinkovit način socijalnog povezivanja pa se tako pod evolucijskim pritiskom prije 50.000 ili 60.000 godina razvio jezik.

- Razvoj ljudskog jezika neposredan je proizvod prirodne selekcije, a jezik se razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije - tvrdi Steven Pinker, slavni evolucijski psiholog i lingvist s Harvarda. Iako se ogovaranje čini pukim traćenjem vremena, ono je upravo pomoglo u socijalnom povezivanju raspršenih zajednica naših predaka.

Istraživanja Robina Dunbara pokazuju da oko dvije trećine svake konverzacije trošimo na ogovaranje. Sklonost ljudi prema traču vuče porijeklo i iz naše potrebe da pripadamo nekoj zajednici, a razmjena tračeva može učvrstiti povezanost s njezinim pripadnicima.

- Kada dijelite trač s nekim, vi zapravo time pokazujete da toj osobi vjerujete. To pak povećava vjerojatnost da će i ta osoba s vama podijeliti povjerljive informacije.

Tako će se među vama stvoriti čvršća veza rekao je Frank McAndrew s Knox Collegea u Illinoisu. McAndrew smatra da trač može pozitivno djelovati na ponašanje ljudi.

- Ako ljudi znaju da će njihov ugled biti oštećen tračem jer nisu obavili svoj dio posla ili su na neki način prevarili druge ljude, tada je manja vjerojatnost da će se tako ponašati - rekao je McAndrew. Kada je riječ o ogovaranju na radnom mjestu, znanstvenici su u časopisu Journal of Contemporary Ethnography zaključili da ono može biti moćno oružje u

reputacijskom ratu za moć i utjecaj na poslu.

- Kada sjedite na poslovnom sastanku, obratite pozornost kada razgovor skrene na osobe koje nisu prisutne. To ponekad može biti oružje koje će pokopati te ljude.

Ako se pak o njima govori pozitivno, trač može biti poklon koji će im osnažiti reputaciju u tvrtki - ustvrdio je dr. Tim Hallet, jedan od autora studije.

Iako se tračanje smatra lošom socijalnom crtom, znanstvenici Sveučilišta Berkeley uočili su da ogovaranje ustvari pomaže kako osobi koja širi glasine, tako i cjelokupnom društvu, jer može smanjiti stres, kontrolirati nečije nedolično ponašanje i spriječiti da neka osoba bude iskorištena.

Smanjuje stres i napetost Unatoč uvriježenom stavu da su žene sklonije traču, istraživanja pokazuju da muškarci podjednako uživaju u ogovaranju. No žene su češći predmet tračeva od muškaraca. Trač može imati blagotvoran učinak na zdravlje žena, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Michigan u koje je bilo uključeno 160 studentica.

- Kada ogovaraju, žene su međusobno povezane, a u to je uključeno mnogo hormona koji pomažu u smanjenju razine stresa i anksioznosti - rekla je dr. Stephanie Brown, koja je vodila istraživanje.

Jedna studija američkih znanstvenika pokazala je da opušteno brbljanje u jačanju pamćenja ima isti blagotvoran učinak kao i tradicionalne mentalne vježbe.

- Sve dok nije zlonamjeran, trač je vrlo blagotvoran i treba u njemu sudjelovati ustvrdio je Eric K. Foster. Kada je neistinito i zlonamjerno, ogovaranje može nanijeti mnogo štete predmetima trača. Unatoč tome mnogi ljudi vjeruju tračevima i tretiraju ih bolje nego činjenične informacije, što je pokazala i studija njemačkih znanstvenika s Instituta Maxa Plancka za evolucijsku biologiju. Istraživači su ljudima predočili dva tipa informacija: provjerene činjenice, uključujući i vlastite opservacije ispitanika, i tračeve, koje su plasirali drugi sudionici eksperimenta te sami znanstvenici.

Pokazalo se da većina ispitanika više vjeruje informacijama iz druge ruke nego provjerenim činjenicama. Zaključak je da tračevima više vjerujemo nego vlastitim informacijama jer mislimo da nemamo uvid u cjelovitost priče. Vjerujemo da se stvarna istina krije od nas, a trač nam daje osjećaj privilegiranog uvida u informacije.

■ Zdrave vijesti 39

38-39 Trac.indd 39

5/21/12 8:30:14 PM

djeca Previše lažnih reakcija na mlijeko

Alternativna rješenja za najmlađe Dok su neki roditelji (a i liječnici) još uvijek skloni često propisivati antibiotike i nepedijatrijske lijekove djeci, znatan je broj onih koji klasične lijekove nastoje zamijeniti prirodnim lijekovima i alternativnim metodama liječenja. Čini se da je takvih roditelja u Europi čak 23%.

Među njima je 82,5% onih koji pribjegavaju fitoterapiji, 74,9% roditelja primjenjuje homeopatiju, a samo 5,8% akupunkturu - što je i razumljivo jer se radi o terapiji „s iglicama“, koje mogu preplašiti dijete.

Iako je riječ o prirodnim metodama, oprez je potreban jer i u ovom slučaju postoje kontraindikacije, mogućnost nuspojava i sl. Stoga su stručna pomoć i savjet i u slučaju primjene prirodnih metoda liječenja neophodni.

Nepodnošenje mlijeka i mliječnih proizvoda, koje se najčešće očituje probavnim smetnjama, sve je češći problem u djece. Prema nekim podacima stanje i nije zabrinjavajuće kako to izgleda na prvi pogled. Nedavno istraživanje Talijanskoga pedijatrijskog društva pokazalo je naime da se u velikom broju slučajeva radi o „samodijagnozi“, pretpostavci roditelja, odnosno o lažnim intolerancijama prema mlijeku i mliječnim proizvodima. Istraživanje je pokazalo da od tog poremećaja pati 0,6 - 2,5 % djece predškolske dobi te 0,3% djece između 5. i 16. godine života.

To otkriće potaknulo je talijanske pedijatre da sastave upute prema kojima će roditelji moći ispravno tumačiti određene simptome na temelju kojih neki od njih sada pogrešno dijagnosticiraju intoleranciju u djeteta.

Šećer i mikrovaskularna oštećenja Povećan unos ugljikohidrata i prehrana visokoga glikemijskog indeksa izlažu djecu opasnosti od oboljenja malih krvnih žila, što otvara put kardiovaskularnim bolestima kasnije u životu.

Tako proizlazi iz istraživanja koje je na Univerzitetu Sydney provedeno na više od dvije tisuće dvanaestogodišnjaka iz 21 škole. Oftalmološkim pregledom promatrane su sitne krvne žile oka, a istovremeno je praćena prehrana ispitivane djece.

Utvrđeno je da djeca koja dnevno konzumiraju jedno ili dva zaslađena pića imaju krvne žile mrežnice oka znatno uže i slabije u usporedbi s vršnjacima koji nemaju naviku konzumiranja takvih pića. Promjene na krvnim žilama oka, kažu stručnjaci, ne ostavljaju posljedice na vid, već upozoravaju na rizike za zdravlje krvnih žila i srca kasnije u životu.

40 Zdrave vijesti

40 Djeca.indd 40

5/20/12 5:42:06 PM

41 skolska knjiga.indd 41

5/21/12 8:30:39 PM

opasnosti

Strano tijelo u dišnim putovima djeteta Unatoč napretku medicinskih tehnika i postupaka dijagnostike smrtnost uzrokovana udisanjem stranih tijela i dalje je vrlo česta, posebice u djece Piše: Prof. dr. sc. Mirko Ivkić, spec. otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, subspec. plastične kirurgije glave i vrata Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Medicinskog fakulteta i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagreb KBC „Sestre milosrdnice“ Zagreb

U

disanje stranih tijela u dišne putove po život je opasno stanje jer takva strana tijela sprečavaju normalnu prohodnost grkljana, dušnika ili bronha, što onemogućava disanje, odnosno prolazak zraka i kisika u pluća.

Iako smo povremeno svjedoci smrtnih ishoda prouzročenih udisanjem stranih tijela, osobito djece, stječe se dojam da nam nije potpuno jasna stvarna opasnost. Koliko pogibeljno može biti udisanje (aspiracija) stranog tijela najbolje pokazuju podaci iz medicinske literature.

Do prije stotinjak godina slučajno udisanje stranog tijela za četvrtinu je pacijenata završavalo smrtnim ishodom. Razvojem suvremenih medicinskih postupaka kojima se dijagnosticiraju i odstranjuju strana tijela bronha taj se postotak jako smanjio.

Međutim i u XXI. stoljeću smrtnost zbog stranih tijela dušnika i bronha i dalje je visoka, iznosi oko 1%. Samo u SAD-u svake godine zbog aspiracije stranih tijela umre oko 3000 ljudi, pri čemu je kod djece do

Zbog aspiracije stranih tijela u SAD-u svake godine umre oko 3000 ljudi, ljudi a vodeći je uzrok smrti djece do godinu dana starosti

42 Zdrave vijesti

42-43 strana tijela.indd 42

5/21/12 8:34:17 PM

jedne godine starosti to vodeći uzrok smrti. ce. U prvom slučaju udisanje se događa u Iako se udisanje stranih tijela može do- nazočnosti odraslih članova obitelji koji goditi ljudima svih uzrasta, ipak se mogu po mogu opisati u pravilu vrlo upečatljivo učestalosti izdvojiti dvije dobne skupine. događanje. Do tada dobro raspoloženo diPrvu skupinu čine stariji ljudi s različitim jete koje je imalo „nešto“ u ustima počne neurološkim poremećajima i tegobama iznenada jako kašljati, gušiti se, ponekad gutanja zbog alkohola, parkinsonizma, čak prestane disati, a nakon toga poplavi moždanog udara, staračke demencije ili (cijanoza kože i vidljivih sluznica). Takva ozljeda. U toj skupini su i ljudi koji su pod- epizoda gušenja traje kratko, ali je vrlo vrgnuti medicinskim ili stomatološkim dramatična i najčešće je dovoljan razlog za zahvatima u lokalnoj anesteziji ili sedaciji trenutni odlazak liječniku. U međuvremezbog čega im je funkcija gutanja poreme- nu, do dolaska u hitnu službu, opisani se ćena, pri čemu se dogodi udisanje dijelova znakovi mogu djelomice povući, kašalj se zubi ili zubnih nadomjestaka, sitnih dije- javlja povremeno i manje, a dijete je običlova instrumenata (npr. iglice za čišćenje no mirnije. U težim slučajevima primjetan zubnog kanala). je napor pri disanju, brzo zamaranje, čujno i Drugu, najosjetljiviju i najveću skupinu, ubrzano disanje. a o kojoj je u ovom tekstu uglavnom i riječ, Za postavljanje tzv. radne dijagnoze čine djeca starosti od 1 do 3 godine. Razu- stranog tijela dišnih putova liječniku je domljivi su razlozi zbog koji su ta djeca poseb- voljan opis samog događaja osoba koje su no izložena opasnosti. tome svjedočile. Nakon toga potrebno je - Djeca tog uzrasta ne znaju i ne mogu žurno provesti neophodne dijagnostičke i žvakati krutu hranu jer su im izrasli samo sje- terapijske postupke. Pregled pluća slušakutići, a kutnjake još nemaju. licama, odnosno stetoskopom, može po- U toj dobi djeca stavljenu sumnju potvrditi počinju hodati i otkritemelju promjene diSmrtnost djece zbog na vati svijet oko sebe, a sanja, oslabljenog disanja predmeti koji se nalaze stranih tijela dušnika i i/ili šumova na plućima. oko njih postaju do- bronha i dalje je visoka, Procjena disanja i oksigehvatljiviji, pri čemu su nacija krvi (razina kisika u iznosi oko 1% im osobito privlačni oni krvi) vrši se na temelju lasitniji, koje su razvojem boratorijskih pretraga i na finih pokreta prstiju sad u stanju uhvatiti i (u temelju praćenja elektroničkim uređajem, pravilu) staviti u usta. pulsnim oksimetrom. Uobičajena dijagno- U tom uzrastu i roditeljska pozornost stička obrada podrazumijeva i rendgensko malo popušta jer su djeca nešto veća, sa- snimanje pluća (RTG) koje ponekad može mostalnija i pokretljivija, a roditelji vrlo če- pokazati strana tijela u dišnim putovima, sto hranjenje ovih mališana prepuštaju tek ukoliko se radi o metalnim i za rendgen nemalo starijoj braći ili sestrama ili ga hrane transparentnim predmetima, ili se mogu dok se kreće ili trči po sobi. vidjeti neizravni znakovi postojanja stra- Dišni putovi djece tog uzrasta malog su nog tijela. promjera, svega od 5 do 10 mm, zbog čega Može se dogoditi da provedenom lisvaki kruti ili polukruti predmet koji im se ječničkom obradom nisu nađeni nikakvi nađe u ustima predstavlja veliku prijetnju znakovi stranog tijela u dišnim putovima i u djeliću sekunde može dovesti život dje- jer je disanje uredno, RTG snimka pokazuje teta u opasnost. uredan nalaz, a također i oksigenacija krvi.

Najčešća udahnuta strana tijela jesu Međutim, jednom postavljena sumnja na kikiriki, orah, lješnjak, badem, tvrdi bom- strano tijelo u dušniku ili bronhima može boni, zrna kukuruza, graha. Osim organskih se jedino potvrditi ili odbaciti postupkom stranih tijela i hrane vrlo često su to sitne koji se zove bronhoskopija. igračke, dijelovi kemijskih olovaka, perlice, Ponekad se događaj, odnosno udisakamenčići ili kovanice i sl. nje stranog tijela ne prepozna, roditelji ne odvedu dijete liječniku ili se sve odigra bez Kako prepoznati udisanje nazočnosti „svjedoka“, a od malog djeteta stranog tijela? ne može se očekivati da kasnije opiše što se Dva su moguća scenarija kojima se može dogodilo. U takvim se slučajevima nakon očitovati aspiracija stranog tijela kod dje- izvjesnog vremena počnu javljati česti bron-

Prevencija je najvažnija Prevencija je jedini način kojim se može izbjeći ovo po život opasno stanje. Roditelji i odrasli članovi obitelji moraju biti svjesni da dijete od godinu, dvije ili tri godine ne samo da nije sposobno žvakati kikiriki, orahe ili lješnjake već ga ta hrana može dovesti u životnu opasnost. Isto vrijedi za sitne predmete i igračke koje dijete tog uzrasta u nedostatku nadzora može staviti u usta.

hitisi, upale pluća koje ne reagiraju na liječenje, stanja slična astmi i sl. Sve su to razlozi zbog kojih će liječnici posumnjati na moguće udisanje stranog tijela u bliskoj prošlosti.

Jedini način kojim se ta sumnja može potvrditi ili odbaciti jest bronhoskopija.

Prva pomoć i liječenje Kod sumnje na strano tijelo bronha, a koja se očituje kašljem, čujnim disanjem, stridorom uz očuvano disanje, ne treba pokušavati ni na koji način odstraniti strano tijelo.

Takvo dijete treba što prije transportirati u najbližu medicinsku ustanovu koja je osposobljena za definitivno zbrinjavanje takvih pacijenata.

U slučajevima teške ili potpune opstrukcije grkljana, dušnika ili bronha potrebno je odmah pokušati pritiskom na prsa ili poznatim Heimlichovim hvatom osloboditi dišne putove.

Bronhoskopija je postupak izbora za utvrđivanje postojanja stranih tijela u dišnim putovima, a tim se postupkom skoro sva strana tijela mogu odstraniti. Bronhoskopija se izvodi u općoj anesteziji i zahtijeva iskusan medicinski tim i adekvatnu medicinsku opremu. Iako uz postojanje optimalnih uvjeta bronhoskopija kod djece najčešće prolazi bez ikakvih komplikacija, radi se o vrlo rizičnom zahvatu. Uz svu suvremenu opremu i iskustvo, u današnje vrijeme 1 - 2% takvih intervencija završi smrtnim ishodom, što je teško prihvatljiv podatak. Uzrok za takve fatalne ishode najčešće su velika strana tijela koja se pri vađenju zaglave u dušniku.

■ Zdrave vijesti 43

42-43 strana tijela.indd 43

5/21/12 8:34:18 PM

priprema za školu

Uskoro prvo školsko zvono Osim stručnjaka koji procjenjuju djetetove sposobnosti, o polasku u prvi razred odlučuju i roditelji

N

avršiti šest godina do 1. travnja za dijete znači oprostiti se od bezbrižnih vrtićkih igara i u rujnu iste godine suočiti se s istinskim obavezama, zadacima, ocjenama. Sve bi bilo lakše kada bi učenje u prvom razredu osnovne škole nalikovalo igri, tada bi vjerojatno manji broj roditelja odgađao polazak djeteta u školu nakon navršene sedme godine. Osim što ih brine kako će se dijete snaći u mnoštvu školskih zadataka, neki pokazatelji govore o tome da roditelji strahuju i od nasilja u školama. Kako rastumačiti činjenicu da djeca koja su danas inteligentnija, a u petoj ili šestoj godini raspolažu s mnogo više znanja i vještina nego njihovi vršnjaci prije nekoliko desetljeća, nerijetko zaostaju u socijalno emocionalnoj zrelosti. Iako inteligentnija, djeca su danas manje samostalna, i upravo je to, čini se, prepreka za kvalitetno hvatanje u koštac sa školskim gradivom i životom u školi. Prema nekim podacima tek je 30 posto šestogodišnjaka doista spremno na leđa natovariti pretešku torbu školskih knjiga i bilježnica za prvi razred.

Procjena roditelja je važna Proljetni sistematski pregledi služe da bi se ocijenilo djetetovu psihičku i fizičku zrelost za školu. Spremnost za školu podrazumijeva niz obilježja - tjelesnih, spoznajnih, govornih, ali i socijalnih i emocionalnih. Promatra se visina i težina djeteta, motorička spremnost, odnosno stupanj tjelesne razvijenosti. Promatra se razvijenost osjetila - vida i sluha. No čak i kad pokaže određeni stupanj spremnosti i zadovolji sve testove, dijete ne mora biti spremno za školu. Dijete treba pokazati određenu sposobnost

koncentracije i pažnje, treba pokazati da može 15 ili 20 minuta zadržati pažnju na nekoj priči ili zadatku koji obavlja, razlikovati boje, znati pravilno držati olovku, uočavati uzročno-posljedične veze... Cijeli je niz obilježja koja nam govore o tome je li dijete doista spremno vrtićku igraonicu zamijeniti školskom klupom. Osim stručnjaka koji obavljaju preglede i procjene, kao i rezultata stručnih testova, roditelj je taj koji poznaje svoje dijete i može donijeti objektivnu odluku - je li ili nije dijete doista spremno za školu.

Dijete koje je spremno za školu: ● spremno je s prijateljima dijeliti igračke i pomagati im ● ima objektivnu predodžbu o sebi ● zna surađivati i rješavati sukobe ● voli uspjeh, a podnosi i neuspjeh i kritiku ● završava započete radnje ● voli učiti, veseli se školi, znatiželjno je Osim što najbolje poznaju svoje dijete, roditelji su ti koji mu mogu najbolje pomoći u pripremi za polazak u prvi razred. Djetetu treba pomoći da se pripremi na promjenu sredine, na odvajanje, da prihvati novi autoritet i nove zadatke. Ukratko, na roditeljima je da procijene i predvide novosti i promjene s kojima će se dijete suočiti.

Beskorisno je, a može biti i štetno, nabrajati teškoće koje čekaju dijete, znatno je bolji pristup pomoći djetetu da novo razdoblje života sagleda iz pozitivna aspekta: u školi će moći crtati, igrati se s prijateljima, naučiti nove vještine. Djeca su po prirodi znatiželjna, vole istraživati, otkrivati nepoznato. Poticanje tih osobina velika je pomoć pri polasku u školu.

Strah od škole Iza straha od škole najčešće se skriva strah od odvajanja od roditelja. Može se dogoditi da dijete u školu krene bez teškoća, no nakon nekoliko dana ili tjedana, kad shvati da je to njegova nova, svakodnevna obaveza te da će veći dio dana biti odvojeno

44 Zdrave vijesti

44-45 pripreme za skolu.indd 44

5/20/12 5:47:19 PM

od roditelja, počinju problemi. Takav strah nikako ne valja podcjenjivati jer postupno može dovesti do slabljenja samopouzdanja, izazvati osjećaj nesigurnosti, pogotovo u novim nepoznatim situacijama.

Strah se može javiti ako dijete učitelja ili učiteljicu procjenjuje kao previše stroge, ako se suoči sa skupinom grubih ili nasilnih vršnjaka. Ako se to dogodi, pomoći će razgovor, najprije s djetetom, a potom s učiteljem i školskim psihologom. Uz dobru pomoć strah od škole najčešće nestaje kroz nekoliko tjedana.

Kako bi dijete lakše prevladalo strah od škole: ● Inzistirajte na redovitu odlasku u školu, razgovarajte i objasnite djetetu da će u školi osim znanja steći nova prijateljstva, prijatelje s kojima će se moći igrati. ● Odvedite dijete liječniku ako posumnjate na neke tegobe ili poremećaje. Ako dijete ima povišenu temperaturu, povraća, žali se na bolove... možda je ipak nešto više od „običnog“ straha. Odvedite dijete pedijatru. ● Razgovarajte s učiteljicom. Ako je upoznata s djetetovim problemima, učiteljica će pronaći način da smiri dijete, približi mu školu, pomogne mu da se oslobodi straha od nepoznatog.

■

Iskoristite ljeto

Igre razmišljanja: Naučite dijete igram a u kojima se ne koriste slučaj ili sreća, u kojima je za pobjedu potrebn o razmišljanje. To mogu biti slagalice, križaljke, rebusi, šah… vode ći računa da je igra primjerena dobi, ali i naravi djeteta.

Za bolje pamćenje: Za poboljšanje spos obnosti pamćenja od velike pomoći su memory i puzzle, igre koje djec a vole, a koje osim pamćenja razvijaju i sposobnost promatranja i uoča vanja te ujedno pomažu djeci da se naviknu sjediti. Čitanje budi znatiželju: Čitanje bajk i i priča još je jedna korisna aktivnost jer razvija znatiželju, potiče želju za učenjem i otkrivanjem.

Igre u muzeju: Kratke šetnje, ali i radi onice koje u ljetnim mjesecima organiziraju neki muzeji vrlo su korisna priprema za školu. Kroz igru dijete uči, otkriva da stjecanje novih znan ja i vještina nije “muka”.

Strani jezik: Zašto ne? Poznavanje jezik a vrlo je korisno, prava je hrana za mozak. Zašto vaše dijete ne bi pozn ate crtane filmove ponovno odgledalo na engleskom ili nekom drug om jeziku? Što prije počne slušati i učiti strani jezik, lakše će ga naučiti.

Zdrave vijesti 45

44-45 pripreme za skolu.indd 45

5/20/12 5:47:25 PM

ljepota

D vitamin prava doza?

Sigurne naočale za sunce Obojene leće ne znače i sigurnu zaštitu očiju od UV zraka, pa čak ni one najtamnije. Dapače, neke prozirne leće za korekciju vida mogu osigurati bolju zaštitu.

Kako bi djelotvorno filtrirale UV zrake, leće naočala moraju proći posebne procese obrade. Najsigurnije su one koje nabavite u optičarskoj radnji, tj. naočale za sunce s certifikatom na kojem je naveden njihov zaštitni učinak.

Između osam i deset odraslih osoba pati od nedostatka vitamina D, što može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje. Razlog više da ovog proljeća i ljeta iskoristite sve blagodati sunca, oprezno izbjegavajući sva njegova štetna djelovanja. Većina vitamina D u našem tijelu nastaje transformacijom sterola u koži pod utjecajem UV zraka. Važan je za prevenciju rahitisa u djece, u odraslih pomaže spriječiti osteoporozu, a vrlo je važan i za očuvanje imunosnog sustava. Za održavanje potrebne razine tog vitamina u organizmu dovoljno je deset minuta dnev-

no provesti na suncu bez zaštite, naravno u vrijeme kad je sunce najslabije kako biste izbjegli njegove štetne učinke.

Trendovi Kravlje, kozje i ovčje mlijeko sastojci su koje sve češće nalazimo u kozmetičkim proizvodima.

Brojne svjetske kozmetičke kuće koriste mlijeka i njihove derivate u sapunima, ali i u anti-age kremama.

46 Zdrave vijesti

46-47 Ljepota.indd 46

5/21/12 8:31:55 PM

CELULIT nove preporuke Osim u problemu cirkulacije, uzrok celulita krije se u potkožnom tkivu, objavljeno je na nedavnom Kongresu estetske medicine održanom u Rimu. Prema nedavno obavljenom istraživanju u borbi protiv celulita potrebne su nove strategije jer u osnovi celulita krije se niz upalnih procesa u potkožnom, masnom tkivu. Uslijed upale dolazi do povećanja kiselosti u tkivu, zbog čega se kao najbolji anticelulitni tretman savjetuje pročišćavanje, tj. dijeta s dosta voća i povrća. Preporučuje se jelovnik sastaviti od 60% voća i povrća koje ima alkalnu vrijednost i 40% namirnica kisele vrijednosti kakve su meso, sladila i ugljikohidrati. Osim pročišćavanja potrebno je potaknuti cirkulaciju i dotok kisika u tkiva, u čemu su od velike pomoći limfna drenaža, masaža i naravno kretanje.

Osunčana boja?

Počnite s pripremama

Za zdrava i mekana stopala Hidratacija kože važna je za njenu ljepotu, ali i za njenu sposobnost obrane i obnavljanja. To vrijedi za kožu cijelog tijela, a za kožu stopala u ljetnim mjesecima to je imperativ.

Izložena vanjskim utjecajima, koža stopala brani se pored ostalog i zadebljavanjem, no prekomjerno zadebljavanje prepreka je normalnom odvijanju njenih važnih funkcija.

Proizvodi Hansaplast Anti Callus s visokom koncentracijom ureje i akvaporina aktiviraju hidrataciju, omekšavaju suhu i zadebljanu kožu.

Dovoljno antioksidansa u prehrani najbolja je priprema kože za obranu od sunca i zdravu osunčanu boju kože. Na vašem jelovniku neka se nađu: - mrkva i ostalo povrće te voće narančaste i crvene boje, - zeleno povrće, posebno lisnato, primjerice špinat, - korisne masnoće kao što su ulje pšeničnih klica, maslinovo ulje, ulje badema i lješnjaka, - cjelovite žitarice, školjke, jaja, plava riba.

Neće biti suvišan ni neki od dodataka prehrani koji se preporučuju prije ljeta.

Zdrave vijesti 47

46-47 Ljepota.indd 47

5/21/12 8:32:04 PM

Bore (ni)su neizbježne njega

Ako znate zašto, kada i kako nastaju, znat ćete bolje primijeniti sredstva i male trikove koji će ih spriječiti i ublažiti. A sredstava za sprečavanje bora doista ima

H

oće li vas, kad na vlastitom licu spazite novu boru, utješiti mišljenje da su bore dokaz životnog iskustva?

Vjerojatno ne, a vjerojatno vas neće utješiti ni nepobitna činjenica da su bore neizbježna popratna pojava starenja.

Ako tu činjenicu i prihvatite, vjerojatno ćete se rezignirano zapitati: zašto ih moja prijateljica uopće nema ili zašto ih ima manje od mene? Oba su pitanja na mjestu. Neke bore nemoguće je spriječiti, neke je moguće ublažiti, a neke je doista moguće spriječiti, i to bez obzira na tip kože - važne su navike.

Posljedica mimike Mimičke bore stvaraju se neovisno o godinama života, pa i na mladim licima, nastaju kao posljedica kontrakcija mišića lica, zbog toga se i nazivaju mimičke. Razlikuju se od staračkih bora upravo po tome što se javljaju na koži koja nije izgubila tonus i elastičnost.

Svaki put kad stegnete usne, zažmirite, namrštite čelo ili se smijete, vaša koža se

nabora. S vremenom neke grimase postaju automatizirane tako da niste ni svjesni da su vam primjerice obrve podignute a čelo naborano. Što je ponavljanje grimasa češće, bore će se javiti brže i biti će dublje. To je razlog zbog kojeg osobe koje grimasama pokazuju emocije imaju više bora i borica, a svaka od njih pokazuje zapravo neki osjećaj - ljutnju, ogorčenost, veselje... a ujedno otkrivaju i narav osobe.

Staračke bore Stvaraju se kad se koža opusti, a taj proces počinje oko 30. godine života. Prve staračke bore javljaju se uz rub usana, uz kutove očiju i na čelu.

Zabrinutost, snažne emocije, tjeskoba i neuredan život ubrzat će pojavu tih bora, stoga bi potpuna anti-age strategija trebala sadržavati i održavanje unutrašnjeg mira i ravnoteže duha.

Procesi koji se odvijaju unutar kože - od epiderme do derme, unutar sustava sitnih krvnih žila i kapilara te unutar folikula

Zašto je važna voda Površinski sloj rožnatih stanica otpušta vodu putem mehanizma koji se naziva transepidermalni gubitak vode (Trans Epidermal Water Loss - TEWL), odnosno naša koža neprestano i neprimjetno propušta vodu kroz svoj površinski sloj. Ta funkcija dio je važnog mehanizma tjelesne termoregulacije.

No površinski rožnati sloj stanica samo je prividno suh. On zapravo sadrži popriličnu količinu vode: u normalnim okolnostima i na zdravoj koži sadrži čak 20-30% vode.

No voda unutar rožnatog sloja nije ravnomjerno raspoređena. U središnjem dijelu koncentracije vode dostiže čak 57-80%, dok su površinski i donji (dublji) sloj siromašniji vodom. Osim toga istraživanja su pokazala da rožnati sloj bolje upija vodu što je njegova prirodna koncentracije vode veća. Zna li se uz to da o količini vode u rožnatom sloju ovisi i njegova obrambena funkcija te da utječe na stanje dubljih slojeva kože, jasno je zbog čega se stalno upozorava na važnost održavanja vlažnosti kože i sprečavanje dehidracije.

dlake i žlijezda lojnica te u stanicama koje proizvode pigmente - i koji postupno dovode do zrelosti, a potom do starenja kože, neizbježni su i nepovratni.

Bore, borice, opuštanje i stanjivanje kože neizbježne su popratne pojave starenja.

Povezane su i s menopauzom i snižavanjem razine pojedinih hormona, a tegobe nerijetko povezane sa zrelim razdobljem života dodatno im pogoduju.

Spriječiti i usporiti Procese starenja nemoguće je zaustaviti, ali moguće ih je usporiti, odnosno moguće je usporiti pojavljivanje znakova starenja na koži.

48 Zdrave vijesti

48-49 bore.indd 48

5/20/12 5:52:21 PM

Proteini za elastičnost Kolagen i elastin vlakna su o kojima ovisi elastičnost i čvrstoća kože, s tim da je kolagen znatno važniji od elastina. Kolagen je poseban, vrlo složen oblik glikoproteina, građen je od krupnih vlakana. U ljudskom organizmu to je najzastupljeniji protein, a u koži čini 70% svih proteina. Ima ulogu potpore, očuvanja čvrstoće.

Vlakana elastina u koži ima znatno manje od kolagena, čine tek 2% ukupnih proteina kože. O elastinu ovisi elastičnost kože, koja je neophodna za mimiku, ali i za prilagođavanje promjenama opsega pojedinih dijelova tijela.

✔

Hijaluronska kiselina prirodni ovlaživač Prirodno je prisutna u dermi gdje ima vrlo važne funkcije, održava elastičnost i mekoću kože. Postupno se, s godinama, količina hijaluronske kiseline u vezivnom tkivu kože smanjuje i upravo zbog toga znakovi starenja na koži postaju vidljivi. No injekcijama hijaluronske kiseline moguće je te promjene ublažiti, odnosno potaknuti funkcije stanica, vratiti koži kompaktnost i vitalnost.

Nova istraživanja otkrila su kako hijaluronska kiselina sudjeluje u procesima rasta kose i dlaka, što će dakako otvoriti nove mogućnosti primjene ove supstancije.

Prvi korak je usporiti neizbježne promjene struktura o kojima ovisi elastičnost kože - kolagena i elastina, potom spriječiti usporavanje cirkulacije i porast toksina te održati pravilan dotok hranjivih tvari u tkivo kože.

Usporedo sa starenjem usporava se proces obnavljanja stanica, koji se prirod-

no odvija u germinativnom sloju kože, a stanjuje se i sloj Malpighijevih stanica, koje su izuzetno važne za vitalne procese kože.

Neke tvari, primjerice fosfolipidi koji imaju funkciju liposoma, pokazale su se vrlo djelotvorne kad su u pitanju tonus i vitalnost stanica epiderme.

Površinski, rožnati sloj s vremenom po-

staje grub, hrapav, dehidriran, stoga se preporučuju tvari kao što su vitamina A i tvari hidratantna djelovanja, koje će usporiti pojavu tih promjena.

Njega proizvodima koji sastavom odgovaraju potrebama kože najbolja je prevencija, ali i pomoć u ublažavanju promjena koje su se već javile. Glavni cilj je održavanje određenog stupnja vlažnosti, ublažavanje gubitka elastičnosti i sprječavanje dehidracije do koje prirodno dolazi s godinama.

Oprezno izlaganje suncu i izbjegavanje solarija drugi je važan korak u odlaganju pojave bora. Sunce i zrake solarija vanjski su faktori koji ubrzavaju starenje, do te mjere da za starenje uzrokovano UV zrakama postoji i poseban naziv - foto ageing (starenje uzrokovano svjetlom).

Osim starenja i bora UV zrake mogu potaknuti i neka kožna oboljenja, među kojima su i ona zloćudna kao što je melanom.

Vježbe za muskulaturu lica. Tonus mišića lica vrlo važan za održavanje elastičnosti, ali i glatkoće kože, jer koža lica ima vrlo tanak potkožni sloj, tako da su mišići gotovo izravno povezani s dermom.

Redovito izvođenje specifičnih vježbi za mišiće lica održat će njihovu elastičnost i tonus, a time će i koža s njima povezana zadržati elastičnost, čvrstoću i glatkoću.

Bore će se javljati sporije ili se uopće neće pojaviti, a one već nastale biti će manje vidljive - pliće.

■ Zdrave vijesti 49

48-49 bore.indd 49

5/20/12 5:52:22 PM

dezodoransi

Zdrava kontrola znojenja Nastojeći maskirati tjelesne mirise, ponekad zaboravljamo da mirisi mogu biti štetni za zdravlje. No postoji i sigurna opcija

Z

nojenje je prirodan i neophodan proces kojim se ljudsko tijelo hladi i regulira tjelesnu temperaturu. Bez obzira na to je li se tijelo zagrijalo zbog povećanja temperature okoline ili uslijed tjelesne aktivnosti, ono se hladi uz pomoć isparavanja vode kroz kožu u obliku znoja - voda izbija na površinu kože, na sebe veže tjelesnu toplinu, oslobađa tijelo viška topline.

U normalnim uvjetima tijelo dnevno izluči 0,1 - 1 litre znoja, dok u ekstremnim uvjetima ta količina može dostići i više od 2 litre u jednom satu.

Voda, sol i minerali

Znoj u 2-3 milijuna brojkama: ekrinih žlijezda 0,1 - 1 litre znoja naše zaduženo je za tijelo u normalnim proizvodnju znoja u okolnostima izluči u Nakon 40. ljudskom tijelu jednom danu godine smanjuje se količina izlučenog znoja, 2 litre znoja čime se smanjuje i količina 99% tijelo može izluhidrolipidnog sloja na znoja čini čiti samo u jednom površini kože i povećava voda satu - u ekstremsuhoća i osjetljivost nim uvjetima kože

Znoj je više od „obične“ vode, to je kemijski spoj koji se u najvećem dijelu sastoji od vode (99%) i soli, a sadrži i ureu, mliječnu kiselinu, amonijak, urokaninsku kiselinu (koja je važna za zaštitu od sunca). Većinu anorganskih soli znoja čini natrijev klorid, potom karbonati, kloridi i sulfidi kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana.

U trenutku nastanka, tj. dospijevanja na površinu kože znoj nema miris. Njegov miris, najčešće neugodan, nastaje kao posljedica djelovanja mikroorganizama na površini kože.

Za izlučivanje znoja zadužene su dvije vrste žlijezda znojnica koje su smještene u koži: ekrine, tj. male žlijezde, i apokrine ili velike znojnice. Ekrine žlijezde rasprostranjene su po koži cijelog tijela izuzev usana i manjih površina spolnih organa, ima ih 2-3 milijuna, a posebno su brojne na dlanovima i tabanima, prstima ruku i u pazusima.

Te su žlijezde izuzetno važne za sustav tjelesne termoregulacije i upravo se putem njih odvija neprestano neprimjetno znojenje. Ekrine žlijezde svoju funkciju obavljaju već od rođenja.

Apokrine žlijezde prisutne su u koži od samog rođenja, ali aktiviraju se tek u pubertetu kada se povećaju. Nisu razasute po cijelom tijelu, već su raspoređene u skupinama u pazusima, oko bradavica na grudima, u anogenitalnoj regiji, na očnim vjeđama i u slušnom kanalu. Za razliku od

Potpuno prirodno Jedini sigurni proizvodi jesu certificirani ekološki preparati koji ne sadrže sintetske sastojke. Na mnogim prodajnim mjestima možete pronaći hipoalergene dezodoranse u obliku kristala, tzv. deo-kristal ili kristalni kamen koji je mineralnog porijekla (čista kalijeva mineralna sol alaun ili stipsa) ili pak dezodoranse koji sadrže cink-ricinoleat, koji umiruju kožu i neutraliziraju neugodan miris znoja, pri čemu ne ometaju rad žlijezda znojnica.

ekrinih žlijezda, koje svoj proizvod izlučuju izravno na površinu kože putem vlastitih kanalića, apokrine žlijezde ulijevaju se u folikul dlake. Znoj apokrinih žlijezda sadrži i proteine, lipide i lipoproteine te je zbog takva sastava neproziran. Apokrini znoj nastaje uglavnom zbog emocionalnog stresa, ali i zbog jakog bola - tada se najčešće znoje pazuha, dlanovi i tabani.

Zanimljivo je da se nakon 40. godine smanjuje aktivnost apokrinih žlijezda, čime se smanjuje količina izlučenog znoja, a time se smanjuje i količina hidrolipidnog sloja na površini kože. Uzrok za to jest povećani gubitak vode, ali i povećana suhoća i osjetljivost kože.

Malo, dovoljno ili premalo Bez znoja i znojenja život bi bio nemoguć, no ima i osoba kojima upravo znojenje život čini nemogućim. To je otprilike od dva

50 Zdrave vijesti

50-51 Dezodoransi.indd 50

5/20/12 5:54:07 PM

O čemu još voditi računa...

Uz navedene sastojke deo-proizvodi često sadrže parabene, koji imaju konzervirajuće djelovanje i široku primjenu.

Neki znanstvenici smatraju ih opasnima za zdravlje jer narušavaju hormonsku ravnotežu (ponašaju se kao estrogeni) - povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke, karcinoma kože, dok drugi smatraju da su sigurni za upotrebu, no zapravo niti jedno istraživanje nije obradilo što se događa dugotrajnom upotrebom navedenih kemijskih tvari.

Kako god bilo, sve što interferira s prirodnim funkcijama tijela, bilo da je to zaustavljanje znojenja ili utjecaj na hormonsku ravnotežu, treba izbjegavati.

do tri posto ukupne populacije koja pati od problema hiperhidroze (prekomjernog znojenja), dok se njih 18 posto tuži na problem sa znojenjem.

Hiperhidroza je poremećaj znojenja, tj. znojenja do kojeg dolazi izvan uobičajenog procesa tjelesne termoregulacije, neovisno od klime, godišnjeg doba i tjelesne aktivnosti. Šezdeset posto ljudi koji pate od hiperhidroze najveći problem ima s preobilnim znojenjem dlanova i stopala, a njih četrdeset posto izjavljuje kako im najveći problem predstavlja preobilno znojenje pazuha.

O hiperhidrozi govorimo kad je količina znoja 4-5 veća nego što je uobičajeno. Taj problem još nije u potpunosti istražen, no poznato je da neka emocionalna stanja (stres, strah, uzbuđenje, tjeskoba...) i fiziološka stanja (menopauza) uzrokuju prekomjernu aktivnost simpatičkog živčanog sustava i povećano znojenje.

Mrlje od znoja na odjeći pokreću tzv. začarani krug, uzrokujući nelagodu zbog nekontrolirana znojenja, koja onda najčešće uzrokuje dodatno, pojačano znojenje.

Mirisi pod kontrolom Nastojeći nadvladati neugodne mirise, zbog kojih se može dogoditi da ljeti ne podižemo ruku, posežemo za „sigurnim“ sredstvima. No osim o njihovoj sposobnosti maskiranja mirisa, neophodno je povesti računa i o njihovu učinku na zdravlje eventualnoj štetnosti.

Mnogi od dezodoransa i antiperspiransa sadrže štetne sastojke koji dugotrajnom i čestom uporabom mogu doista nepovoljno utjecati na zdravlje. Zbog toga su u nekim državama (Kanada, SAD) antiperspiransi stavljeni u kategoriju bezreceptnih lijekova, a dozvoljena im je upotreba samo u predjelu pazuha.

Dezodoransi koče aktivnost i razvoj bakterija, čime sprečavaju stvaranje neugodnog mirisa kože, a kako sadrže mirisne komponente, znoju daju određeni miris.

Mnogo je kemijskih sastojaka koji djeluju kao dezodoransi, a najčešće se upotrebljavaju denaturirani alkohol i triklosan.

Triklosan je konzervans s jakim antimikrobnim djelovanjem. Do sada još nije dovoljno istražen, no dosadašnja istraživanja pokazala su da u većim dozama može imati kancerogeno djelovanje, izazvati oštećenja jetre, oslabiti imunosni sustav, smanjiti plodnost, narušiti hormonsku ravnotežu, a u trudnoći izazvati čak i oštećenja ploda. Osim toga triklosan je potencijalna opasnost i za okoliš jer može reagirati sa slobodnim klorom i stvoriti izrazito toksičan dioksin. Zbog svog je djelovanja triklosan u nekim državama svrstan u skupinu pesticida.

Antiperspiransi sadrže soli aluminija, cinka ili cirkonija, ili njihovu kombinaciju, a djeluju na smanjenje protoka znoja sužavajući pore znojnih žlijezda i blokirajući izvodne kanaliće znojnih žlijezda. Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće, što će na osjetljivoj i nadraženoj koži izazvati crvenilo i upalu kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća. Aluminij se također povezuje i s Alzheimerovom bolesti. Cirkonijeve soli navode se kao opasne ako se udišu, pa se zbog toga ne koriste u aerosolima u EU i SAD-u (dolaze u „sigurnijoj“ varijanti - sti■ kovima, gelovima i roll-on-ima).

Zdrave vijesti 51

50-51 Dezodoransi.indd 51

5/20/12 5:54:09 PM

sastojci kozmetike

Čemu služi KERATIN? Sadrže ga šamponi, maske, serumi za kosu, ali i proizvodi za njegu noktiju i kože. Što je keratin i kako doista djeluje?

O

vaj „vlaknasti“ protein građen je od dugih lanaca aminokiselina sumpora. Brojni živi organizmi, a posebno sisavci, prirodno sintetiziraju keratin, tako da je on sastojak stanica kože, noktiju, dlaka i kose - čak 95% ukupnog sastava kose čini upravo keratin.

Razlikujemo dvije vrste keratina, ovisno o funkciji i strukturi: ● tvrdi keratin, dobro povezane, koherentne strukture, koji sadrži veliki postotak sumpora i sastavni je dio noktiju, dlaka i kose, ● mekši keratin koji sadrži manje sumpora i koji nalazimo u koži.

Ovisno o strukturi različito su organizirana i vlakna keratina: ● u dlakama i kosi vlakna su poredana uz vertikalnu os, a međusobno ih povezuju molekule sumpora, ● u noktima su vlakna raspoređena uzdužno i paralelno, ● u rožnatom sloju kože razmještena su u različitim smjerovima, poput mreže.

Neživa, ali aktivna tvar U ljudskom organizmu keratin proizvode keratinociti, stanice smještene u dubokom sloju kože. U stalnom procesu razvoja stanice kože iz dubljih slojeva premještaju se prema površini i bivaju zamijenjene novim, mladim stanicama.

Stanice koje dospiju na površinu kože suše se, otvrdnjavaju, zadebljavaju i odumiru stvarajući tako rožnati sloj koji se prirodno ljušti i odvaja od kože. To orožnjavanje - otvrdnjavanje stanica popraćeno je povećanjem koncentracije keratina.

Bulbus vlasi, odnosno njegove stanice razvijaju se na identičan način. „Ostarjele“ stanice dospijevaju na površinu i stvaraju mjesto novim, mladim stanicama iz kojih

izrasta vlas koja je zapravo nakupina keratina - mrtvih stanica. No iako mrtve, te stanice tvore vrlo mekanu strukturu koja izgleda posve živa i koja se s vremenom mijenja.

Zanimljivo je da svaki organizam ne proizvodi keratin na isti način. Njegova proizvodnja ovisi o genetskom naslijeđu, etničkoj pripadnosti, pa tako vlakna keratina mogu biti deblja ili tanja, tvrđa ili mekanija... Azijati primjerice imaju deblju i kruću kosu u usporedbi s Europljanima.

Iako je riječ o „običnom“ vlaknastom proteinu, zapravo mrtvoj tvari, keratin ima različita svojstva, a neka su itekako zanimljiva kad je riječ o ljepoti.

Hidrofilnost. Poput žedne spužve keratin privlači i upija vodu. Može apsorbirati čak 40% od svoje ukupne težine. Dok koža ima sposobnost upijanja ograničene količine vode, i u usporedbi s kosom znatno manje količine, naša kosa ponaša se suprotno. To najbolje vidimo za vlažna vremena ili na kiši kada se kosa nakovrča. No osim kovrča vlaga kosi dodaje i volumen.

Elastičnost. Vlakna keratina međusobno su čvrsto obavijena - poput pletenice. Kosu stoga možemo povlačiti (ipak ne prejako!), ona će se rastezati, a čim prestane povlačenje, zadobit će svoju prijašnju dužinu.

Otporan, ali podatan. Čvrsta i elastična struktura keratina ipak je osjetljiva, no istovremeno i podatna.

Tako kosu možemo oblikovati na razne načine i uz pomoć topline ona određeno vrijeme zadržava oblik koji smo joj dali.

Bez njega nema sjaja.

Neoštećen keratin omogućava pravilno nalijeganje ljuskica vlasi o kojima ovisi glatkoća vlasi. Pravilno posložene, te ljuskice dobro odbijaju svjetlo, a rezultat toga je sjajna kosa. Suprotno tome, ako su čestice keratina oštećene i

40% ukupne njegove težine količina je vode koju apsorbira keratin

ljuskice ne naliježu pravilno, kosa nema sjaja i izgleda oštećeno, „isprano“.

U službi kozmetike Različita svojstva keratina koriste se u brojnim kozmetičkim proizvodima Boja: Prirodnu boju keratina (to je prirodna boja kose) moguće je mijenjati zahvaljujući njegovu svojstvu vezivanja vode.

Postupak je vrlo jednostavan - kad se uz pomoć nekog alkalnog sredstva otvore površinske ljuskice na vlasi, otvara se prolaz boji do unutarnje strukture vlasi, a potom se ljuskice ponovno zatvaraju. Boja u vlasi ostaje sve do „pristizanja“ novih stanica keratina, odnosno do izrastanja vlasi prirodne boje.

52 Zdrave vijesti

52-53 Keratin.indd 52

5/20/12 5:55:49 PM

Keratin sadrže i neke biljke, no u kozmetici se uglavnom koristi onaj životinjskog porijekla

Oblik: U oblikovanju vlasi (frizure) podatnost keratina jako je važna. Osim uobičajenog oblikovanja četkom i fenom kosa se podvrgava i zaglađivanju i kovrčanju.

Postupak se zasniva na razbijanju veza između vlakana keratina čime vlas gubi prirodan oblik. Kad se postigne željeni oblik i izgled vlasi, obnavljaju se veze keratinskih vlakana. Za te postupke koriste se različita kemijska, vrlo agresivna sredstva koja oštećuju keratin, vlasi oduzimaju sjaj i čvrstoću, posebno ako se postupci često ponavljaju.

Aktivna tvar: Na svojstva keratina koji je prirodno prisutan u ljudskom organizmu moguće je djelovati i mijenjati ih, a osim toga moguće ga je dodavati njegom „izva-

na“, posebno kad je riječ o noktima i kosi.

No postavlja se pitanje ima li taj keratin ista svojstva i istu vrijednost kao prirodni keratin.

Proizvođači kozmetike s keratinom uvelike hvale njegova svojstva, pa tako na naljepnicama proizvoda čitamo: hrani, obnavlja, hidratizira, omekšava, učvršćuje... kosu i nokte. Što je istina?

Molekule keratina izuzetno su velike molekule i stoga ne mogu prodrijeti kroz površinski sloj kože, a ni vlasi. One ostaju na površini, na vlasi, koži i noktima stvaraju sloj u obliku tankog filma. No keratin može oslobađati aminokiseline i time pomoći koži da se obnovi. Životinjsko porijeklo: Na naljepnicama kozmetičkih proizvoda često čitamo da su

„prirodnog porijekla“, a to bi u slučaju keratina značilo da je iz rogova i kopita ili iz pera životinja. Tu vrstu keratina zasigurno nećemo naći u bio kozmetici u kojoj je zabranjena uporaba sastojaka životinjskog porijekla. U tim proizvodima dopuštena je uporaba keratina iz ovčje vune, no njegova primjena tek je u začetku.

Biljno porijeklo: Riječ je o spoju proteina pšenice (glutenu), soje i kukuruza. No kako sadrži vrlo malo keratina, približno onoliko koliko ga ima u našim noktima i kosi, taj izvor keratina nije zanimljiv proizvođačima kozmetike. Osim toga biljni keratin nema istu strukturu molekule, na površini se ne pretvara u „čvrsti“ sloj kao što je to slučaj sa životinjskim keratinom.

■ Zdrave vijesti 53

52-53 Keratin.indd 53

5/20/12 5:55:50 PM

prehrana

ZA RAVAN TRBUH

Očuvajte nutrijente

Bitka s viškom centimetara oko struka dobiva se vježbanjem trbušnih mišića, ali i za stolom. Neke namirnice naime izazivaju nadimanje, a među njima su i one koje se preporučuju u dijetnoj prehrani - vlakna. Neka vlakna ne potiču probavu - preteška su za nju, a to se primjerice odnosi na vlakna iz nekih mahunarki koja mogu nadražiti želudac. Rješenje? Oljuštene mahunarke lakše se probavljaju. A što se povrća tiče, znatno je bolji odabir kuhano nego sirovo.

Kako se ne bi smanjile nutritivne vrijednosti namirnica, potrebno je: - jela pripremati kuhanjem na pari, - miksati sirovo voće, povrće i mirodije, - jela pripremati u keramičkim posudama u kojima nije potrebno u.. ću oću n noć dodavati masno

_

Crni papar

Pre rezultatima istraživanja koje objavljuje Journal Prema A of Agricultural and Food Chemistry crni papar spreč sprečava stvaranje novih adipocita - masnih stanica u potkož ja potkožnom tkivu. Učinak se pripisuje piperinu, tvari koja crno papru daje okus. Piperin naime djeluje na aktivnostt crnom g gena koji kontroliraju stvaranje adipocita, sprečavajući nakupljanjee m ni masnoće.

Osim toga piperin smanjuje razinu masnoće u krvi. Nije se dakle crni papar stoljećima bez razloga upotrebljavao u istočnjačkoj tradicionalnoj a. medicini za liječenje želučanih i crijevnih bolesti, bolova, upala i drugih tegoba.

Prava doza beta-karotena Razumna doza, to bi bilo najkraće upozorenje kad je riječ o nutrijentima, a posebno o beta-karotenu. Taj prirodni pigment daje boju mrkvi, slatkom krumpiru, ali i nekim vrstama povrća.

Prema nedavnom istraživanju provedenom na Ohio State University, prekomjerna konzumacija beta-karotena u organizmu ima suprotan učinak od željenog. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Biological

istryy, a među ostalim se navodi kako neke molekula Chemistry beta-karotena sprečavaju metabolizam vitamina. Stoga bi pretjerivanje s beta-karotenom moglo dovesti do manjka vitamina A, što za posljedicu može imati smetnje vida, kožne bolesti, ali i slabljenje imunosnog odgovora organizma. Autori studije dodaju kako treba jesti namirnice s beta-karotenom, ali ne i pretjeravati s njima.

Antioksidansi umjesto soli oli Da je prekomjerna konzumacija soli pogubna za zdravlje, dobro je znano.

Prekomjerna količina soli povećava opasnost od kardiovaskularnih bolesti i por porasta krvnog tlaka, povećava opasnost od moždanog udara, o otežava izlučivanje i pročišćavanje organizma, potiče stvaran nje celulita. Poželjno je stoga postupno smanjiti količine soli u p prehrani, pri čemu se ne misli samo na “vidljivu” sol. Sol n naime sadrže je i kocke za juhu, sojin umak, kečap, prženi čips, su suhomesnati proizvodi i sirevi. Okus jela obogatite začinskim bi b iljljem em ko biljem koje uz okus sadrže i antioksidanse: ružmarinom, majčinom du d uššiicco uš om, m, pe dušicom, peršinom, mažuranom…

54 Zdrave vijesti

54-55 prehrana.indd 54

5/20/12 6:00:29 PM

_

Riba + piletina + orasi = dobro pamćenje Protiv slabljenja kognitivnih sposobnosti svojstvenih za Alzheimerovu bolest potrebno je konzumirati namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, a sadrže ih riba, piletina i orasi. To dokazuje i nedavno završeno istraživanje koje su proveli znanstvenici Američke neurološke akademije. Prema rezultatima istraživanja omega-3 masne kiseline smanjuju razinu beta-amiloida u krvi, proteina čija se povećana koncentracija povezuje s Alzheimerovom bolešću i smetnjama pamćenja. Što više omega-3 konzumiramo razina beta-amiloida se smanjuje.

Doista ZDRAVO? Možete li zamisliti svijet bez Nutelle? Vi možda ne, ali Athene Hohenberg iz San Diega u Kaliforniji i njeni sunarodnjaci itekako mogu. Nakon što je otkrila da proizvod koji je svaki dan mazala na kruh svojoj kćeri nije ni zdrav ni hranjiv kako ga opisuju u reklamama, ta mlada Amerikanka pokrenula je kampanju protiv Nutelle. Naime, 2 žličice namaza Nutella sadrže 11 grama masnoća (od čega su 3,5 grama zasićene) te čak 21 gram šećera, tako da je dovoljan tanki premaz Nutelle na kriški tosta i dobiva se 200 kCal, od kojih 100 iz masnoća. Zbog reklama koje proizvod opisuju kao zdrav i hranjiv potrošači su tužili američku filijalu tvrtke Ferrero i dobili spor. Ferrero je pristao potrošačima platiti odštetu nešto veću od 3 milijuna dolara, odnosno 4 dolara po teglici Nutelle koje su kupili od 2009. do 2012. Zaključak? Čuvajte račune!

Zdrave vijesti 55

54-55 prehrana.indd 55

5/20/12 6:00:48 PM

Zdrava hrana mora biti ponuđena Prema novom istraživanju studenti kojima su dostupni voće i povrće češće ih konzumiraju. Isto vrijedi i za “vidljivo” voće, veća je vjerojatnost da će ga jesti, ali ne i za povrće. Stručnjaci razlog nalaze u slatkim okusima voća, odnosno oporim i gorkim okusima povrća.

Istraživanje provedeno na 96 studenta pokazalo je da mladima treba ponuditi zdravu hranu odnosno učiniti je dostupnom i vidljivom, tada je oni rado konzumiraju. Prijedlog je da studentske menze nude hranu u obliku manjih obroka te da voće i povrće bude smješteno bliže ulazu, u otvorenim posudama, na vidljivom i lako dostupnom mjestu.

Izvor: Environment and Behavior

Masnoće i karcinom debelog crijeva

Zašto jesti jaja?

Najnovija istraživanja upućuju na to da jaja pozitivno djeluju na metabolički sindrom i osjećaj sitosti. Jaja naime pozitivno djeluju na metabolizam HDL kolesterola kod žena i muškaraca s metaboličkim sindromom. Radi se o kolesterolu velike gustoće („dobrom“ kolesterolu) koji sprečava nakupljanje masti u krvnim žilama te sprečava razvoj ateroskleroze. Osim toga jedenjem cijelih jaja, u dijeti s malim udjelom ugljikohidrata, moguće je poboljšati pokazatelje (markere) upale u osoba s metaboličkim sindromom. Proteinski doručak, koji sadrži oko 35 grama proteina iz jaja ili govedine, produljuje osjećaj sitosti te smanjuje potrebu za grickalicama (osobito onih zasićenih mastima) tijekom dana. Istraživanja provedena u zadnjih 40 godina dokazuju da zdrave odrasle osobe mogu jesti jaja bez straha da će im to povećati rizik od bolesti srca. Analize pokazuju i to da jaja imaju 14% manje kolesterola (185 mg) nego što je ranije izmjereno. Razina kolesterola u krvi više će porasti nakon unosa zasićenih masti, kojih u jajima ima malo.

Izvor: Experimental Biology (EB) 2012, San Diego

Prehrana bogata masnoćama, kakva je zapadnjačka ili Atkinsonova dijeta, potiče rast i metastaziranje karcinoma debelog crijeva. Istraživanja na miševima pokazala su da prehrana u kojoj masnoće čine čak 60% ukupnoga energetskog unosa povećava razine mnogih biokemijskih čimbenika povezanih s razvojem karcinoma debelog crijeva. Tijekom takvog režima prehrane, u trajanju od 16 tjedana, došlo je do povećanja veličine tumora, kao i metastaza u plućima. Ti rezultati upućuju na to da kronična konzumacija masne hrane povećava rast stanica karcinoma, stvaranje krvnih žila samog tumora, a povećava i rizik od metastaziranja primarnog tumora crijeva.

Izvor: Carcinogenesis

Nedostatak sna povezan s debljinom U časopisu The American Journal of Human Biology objavljeno je da je nedostatak sna povezan s debljinom. Zapravo, nedovoljno sna utječe na regulaciju apetita, oštećuje metabolizam glukoze i povisuje krvni tlak. Utjecajem na apetit, odnosno na izlučivanje hormona grelina i leptina, neispavanost potiče povećano konzumiranje kalorija (energije) putem hrane. Istraživanja su dokazala povezanost manje od 6 sati spavanja s povećanjem indeksa tjelesne mase, a ta je povezanost osobito naglašena u djece i adolescenata, kao i u osoba nižeg socioekonomskog statusa.

BOCA VODE ZA BOLJU OCJENU Objavljeni su rezultati novog istraživanja prema kojem studenti postižu bolji uspjeh na ispitu ako tijekom ispita piju vodu. Iako istraživanje nije ispitivalo razlog zbog kojeg pijenje vode poboljšava ocjenu na ispitu, znanstvenici pretpostavljaju da je u pozadini nekoliko fizioloških i psiholoških razloga. Jedan od njih je direktni fiziološki učinak hidratacije na sposobnost razmišljanja, dok bi drugi bio smirujući učinak i smanjenje anksioznosti, za koju se zna da smanjuje uspjeh na ispitu. Stoga otiđite na ispit s bocom vode kako biste dobili bolju ocjenu.

Izvor: Psychological Society Annual Conference

56 Zdrave vijesti

56-57 vitamini.indd 56

5/20/12 6:02:41 PM

Ne preskačite doručak Amerikanci ik i ččakk 40% svog b budžeta dž za hranu potroše na obroke izvan doma, a obroci u krugu obitelji rezervirani su za blagdane i posebne prigode. Takve se navike, osim što utječu na kućni budžet, povezuju s lošijim prehrambenim navikama i posljedičnim ugrožavanjem zdravlja, osobito debljinom, i to posebno kod djece. Stoga treba potaknuti zaposlene roditelje da čim više, kad god je to moguće, obroke konzumiraju unutar obitelji. Analizom istraživanja provedenih radi ispitivanja povezanosti obiteljskih obroka i zdravlja djece došlo se do rezultata koji dokazuju brojne pozitivne učinke redovitosti takvih obroka za djecu, uključujući povećani unos voća, povrća, vlakana, vitamina i hrane bogate kalcijem. Pokazalo se također da članovi obitelji koji redovito imaju zajedničke obroke u svom domu imaju niži indeks tjelesne mase od članova obitelji koje nemaju naviku zajedničkih obroka.

Izvor: ASN’s Scientific Sessions, San Diego, CA.

Preskakanjem doručka povećat ćete uzimanje hrane kasnije tijekom dana. Također je dokazano da doručkovanje utječe i na metabolički i hormonski odgovor na kasnije obroke tog dana. Svjedoci smo pandemijskih razmjera debljine, a doručkovanje se preporučuje kao strategija postizanja poželjne tjelesne mase. Istraživanje provedeno na zdravim muškarcima o navikama doručkovanja dalo je zanimljive rezultate.

Ispitanici koji su redovito doručkovali, u vrijeme su ručka konzumirali manje kalorija - za oko 17%, u usporedbi s osobama koje ne doručkuju. Osobe koje preskaču doručak izjavljuju da više osjećaju glad prijepodne, prije ručka, a nakon što uzmu obrok, imaju i veće vrijednosti glukoze i inzulina u krvi. U tih osoba prisutan i određeni stupanj inzulinske rezistencije. Zaključak je da doručkovanje ima velik učinak na apetit i količinu energije koju ćemo unijeti hranom, kao i na metabolički i hormonski odgovor tijela na hranu koja se konzumira tijekom dana.

Izvor: J Nutr 141(7):1381-89.

Sojini proteini protiv masne jetre Sojini proteini ublažavaju simptome masne jetre u pretilih osoba, objavili su američki znanstvenici. Naime, sojini proteini mogu značajno smanjiti nakupljanje masti i triglicerida u jetri pretilih na način da djelomično obnavljaju funkciju ključnih putova prijenosa signala u jetri. Čak trećina Amerikanaca ima masnu jetru, a mnogi su bez simptoma. Debljina je ključni čimbenik rizika za tu bolest, koja na kraju može rezultirati i zatajenjem jetre. Mast se metabolizira u jetri, a kod debelih se osoba transport masti u masno tkivo može toliko usporiti da jetra postaje doslovno skladište prekomjerne masti.

Kad se mast nakupi u organu koji normalno ne skladišti mast, vitalne funkcije tog organa, u ovom slučaju jetre, postaju opasno ugrožene.

Izvor: American Society for Biochemistry and Molecular Biology

Kakao snižava kolesterol Konzumacija proizvoda koji sadrže kakao, uključujući tamnu čokoladu, može sniziti LDL kolesterol i ukupni kolesterol, objavili su američki znanstvenici. Kakao je bogat flavanolima, prirodnim kemijskim spojevima, za koje je dokazano da pozitivno djeluju na koncentraciju masti (lipida) u krvi: triglicerida, LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i HDL kolesterola (dobrog kolesterola).

Održavanjem normalnih vrijednosti lipida u krvi sprečavamo razvoj kardiovaskularnih bolesti. Pozitivan učinak crne čokolade i ostalih proizvoda koji sadrže kakao na vrijednosti kolesterola u krvi značajniji je kod osoba s većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Potrebna su daljnja istraživanja za utvrđivanje optimalne dnevne doze flavanola, primjenjive svaki dan.

Izvor: Brigham and Women’s Hospital and Boston Veterans Affairs Healthcare System

Čili za zdravo srce Objavljeno je da čili može zaštititi od razvoja bolesti srca koje su vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama. Istraživanje se usmjerilo na kapsaicin i srodne sastojke iz čilija koji čiliju daju ljutinu. Otkriveno je da ti spojevi pridonose zdravlju srca na dva načina. Snizuju kolesterol u krvi smanjujući njegovo pohranjivanje i ubrzavaju razgradnju i izlučivanje kolesterola putem stolice. Blokiraju također djelovanje gena odgovornih za sužavanje arterija, čime se povećava dotok krvi u srce i ostale organe. Istraživanje na zamorcima pokazalo je da kapsaicinoidi smanjuju i razine „lošeg“ LDL kolesterola te sprečavaju njegovo taloženje na stijenke krvnih žila. Postoje i indikacije da bi ti spojevi mogli smanjiti veličinu već postojećih naslaga na stijenkama krvnih žila, koje povećavaju rizik od srčanog infarkta ili moždanog udara.

Izvor: 243rd National Meeting and Exposition of the American Chemical Society Zdrave vijesti 57

56-57 vitamini.indd 57

5/20/12 6:02:46 PM

proljetna dijeta

N

a brzinu se riješiti suvišnih kilograma i centimetara? Čim prije izbrisati tragove zimske prehrane i nedovoljna kretanja? Tko to ne želi, ali ono što se nakupljalo više mjeseci, ne može nestati preko noći, potrebno je barem nekoliko tjedana i dobar plan.

Pet pravila

4kg

manje bez gladovanja Pokrenite metabolizam, počnite odmah i do sezone kupanja zajamčena vam je vitka linija

Jedete li prave namirnice u pravo vrijeme, brže ćete postići rezultate, osim toga rezultati će biti trajniji. Kontrola unosa kalorija je potrebna, ali još je važnije kontrolirati kvalitetu namirnica, pravilno kombinirati namirnice i konzumirati ih u odgovarajuće vrijeme.

1

Bjelančevine i masnoće jedite ujutro Doručak je najkorisniji dnevni obrok, a preskače ga većina zaposlenih. Prvi jutarnji sati najbolje su vrijeme za konzumiranje masnoća, tijelo će ih najbolje iskoristiti, tako da neće ostaviti posljedice na vitkost.

Stoga nastojte ustati ranije i započeti dan s obilnim i hranjivim obrokom. Što jesti? Masne kiseline i bjelančevine (sadrži ih sir), škrob (prednost dajte cjelovitim žitaricama).

Za doručak izbjegavajte - šećer (marmeladu, čokoladu, slatkiše, slatka peciva i peciva s kremom), - mlijeko i sve namirnice koje sadrže laktozu (jogurt, sirni namazi…) jer usporavaju preradu i razgradnju masnoća.

2

Ručajte u podne Dijete u kojima se preporučuje preskakanje ručka osuđene su na neuspjeh jer takvim dijetama smanjujete mišićno tkivo. Osim

58 8 Zd Zdrave Z dra ra avvee vvij vijesti ijijes esti es ti ti

58-59 dijeta.indd 58

5/20/12 6:05:26 PM

➜ Kruh: pojedite polovicu od količine sira (u našem primjeru to je 35 g). Nastojte jesti kruh od cjelovitih žitarica, ali povremeno si možete priuštiti bijeli kruh hruskave korice. ➜ Piće: kava, čaj, voda po želji, bez dodavanja mlijeka, šećera, meda ili umjetnog slaSlatkim zalogajem dila. Ako doručkujete kasno, popijte veliku protiv gladi čašu (2,5 dl) svježe cijeđenog soka agruma.

Popodnevni međuobrok pomoći će vam Ručak sastavljajte od mesa, žitarica, nada večer ne dočekate gladni. Pojedite pitka. Bez salate, bez sira, desermalo tamne čokolade (sadrži ta, vina i kruha.

Tijelo će se biljne masnoće) i voće (sadrži ➜ Meso: porcija mesa koja vam brzo razgradiv šećer). Dodate oblikovati, ali ne je potrebna odgovara vašoj visini. li još proteinsku pločicu, osim smanjivanjem Ako ste visoki 170 cm treba vam što ste organizam opskrbili pomišićne mase 170 g mesa. Dopušteno je crveno trebnim nutrijentima, zaštitili već masnog i bijelo meso, a možete dodati i ste mišićnu masu. malo umaka. Ako ne volite meso, tkiva. zamijenite ga tofuom (sojinim Večera mora biti odreskom) koji je vrlo bogat bjelančevinalako probavljiva To je jedini način da spriječite nakupljanje ma (100 g tofua sadrži 14 g bjelančevina). zaliha. Noću, dok se odmaramo, tijelu ne ➜ Žitarice: možete ih pojesti otprilike 3 treba ista količina energije kao danju. Ako žlice ako ste visoki 170 cm. Odaberite: cjese pridržavate već navedenih savjeta o lovitu rižu, tjesteninu ili krumpir i mahunarsastavljanju dnevnog jelovnika, vjerojatno ke (leću, suhi grašak…).

Ograničite se na te dvije namirnice, nenećete imati poteškoća oko sastavljanja lako probavljive i niskokalorične večere. mojte dodavati umake i ne jedite predjelo.

Najbolje je navečer jesti bjelančevine živo- Za ručak nemojte jesti kruh (osim ako krutinjskog porijekla (ribu, morske plodove ili hom zamjenjujete žitarice; pojedite najviše bijelo meso) i zeleno povrće ili mahunarke, 50 g kruha ako ste visoki 160 cm ili najviše 70 g ako ste visoki 170 cm). ali bez masnoća. ➜ Piće: vode pijte koliko želite.

Krećite se u skladu Međuobrok će vam pomoći da večer ne s građom tijela dočekate gladni. Sastavite međuobrok od Bez tjelesne aktivnosti teško ćete doći do že- tamne čokolade, svježeg voća, sušenogg ljena oblika tijela. No tijekom dijete nemojte voća, nekog napitka. pretjerivati sa sportom i tjelesnim naporima ➜ Tamna čokolada: bez obzira na svoju voju kako se ne biste prekomjerno iscrpili i do- visinu pojedite najviše 30 g. datno smanjili mišićnu masu. Prava mjera? ➜ Svježe voće: jedite sirovo ili kuhano hano u Deset minuta vježbanja dnevno, a uz to sat kompotu. ili dva sata neke sportske aktivnosti tjedno. jedite malu lu zdjelicu dj li ➜ Sušeno voće: pojedite ica… datulja, suhih marelicaa ili grožđic grožđica…

Kada i što jesti? ava. ➜ Piće: voda, čaj ili kava.

Doručak je izvor energije za cijeli dan. Sa- Večera mora biti lako probavljiva, probav avljiva, a mostavljen je od sira, maslinova ulja, kruha, žete i bez nje. napitka. e, povrća i Sastavljena je od ribe ribe, ➜ Sir: odaberite ovisno o vlastitom ukusu, pića. mekani ili tvrdi, s aromatskim biljem, jače ili ➜ Riba (ili plodovi v vi slabije arome, ali izbjegavajte sirne namaze. mora): količina ovisii o Koliko? Porciju sira izračunajte na sljedeći tjelesnoj visini, za 170 0 cm cm način: od tjelesne visine izražene u centi- visine preporučenaa porcija poorcija metrima oduzmite 100 (ako ste visoki 170 iznosi 170 g. Ribuu mož žete zamožete cm, potrebno vam je 70 g sira). m mesom mesoom (60 mijeniti bijelim Sir možete zamijeniti jajetom i/ili šunkom, g manje od visine izražene izraažene u a porciju izračunajte na isti način na koji ste centimetrima). a). izračunali porciju sira. povrća, ovrća, po ➜ Povrće:: 3 žlice po ➜ Maslinovo ulje: jednu žlicu namažite mogućnosti sti zelenog. na krišku kruha. č po želji. ➜ Piće:: voda ili biljni čaj toga kilogrami koje izgubite preskakanjem ručka vratit će se vrlo brzo. Najbrže i najtrajnije rezultate postići ćete ako svakog dana u podne pojedete obilan i raznovrstan ručak.

To ne znači jesti previše, već raznovrsno.

3

4

5

Namirnice

Da

Sir, ali samo ujutro za doručak Meso (bijelo i crveno) ili tofu Povrće, birajte zeleno Voće jabuke (brzo daju osjećaj sitosti), sušeno voće (za međuobrok), banana (prije bavljenja sportom) Maslinovo ulje u ograničenim količinama Kruh, prednost dajte kruhu od cjelovitih žitarica Riba je zdrava namirnica, lako se probavlja, stoga je jedite za večeru Voda, po mogućnosti negazirana Jaja, za doručak Čaj ili kava po želji

Namirnice

Ne

Sirni namaz Mlijeko izbjegavajte 4 tjedna, zamijenite ga tvrdim sirom kako biste tijelu osigurali potrebnu količinu kalcija Jogurt i prerađevine Marmelada, med i ostali slatki namazi Voćni sok industrijske proizvodnje zamijenite onim svježe iscijeđenim Slatki deserti Keksi, slatki i slani Žitarice za doručak, čak i one s oznakom “light” Šećer i sladila Alkohol i gazirana pića, čak i “ligh” verzija

Sastavite jelovnik Predlažemo vam jelovnike za 4 tjedna, neka vam v posluže kao primjer za sastavljanje vašeg jjelovnika. Izbora namirnica se ne morate pridržavati, pridržav ali pridržavajte se preporučenih količina. Jelovnik Jelov sastavljajte tjedno (tjedan ribe, tjedan mesa…). mesa… ➜

Zdrave vijesti 59

58-59 dijeta.indd 59

5/20/12 6:05:38 PM

proljetna dijeta 1. tjedan Doručak • 2-3 kriške šunke • 1 kriška kruha od cjelovitih žitarica • 1 žlica maslinova ulja • čaj, kava, voda Ručak • 1 porcija bijelog mesa • otprilike 3 žlice riže (sa šafranom) • 3 velike čaše vode • kava ili čaj Međuobrok • 30 g tamne čokolade s lješnjacima • ½ dl svježeg soka od kruške ili jabuke Večera • riba po izboru (oslić, losos, tuna) • otprilike 3 žlice povrća (brokula, zeleni kupus, špinat, endivija…)

• 3 velike čaše vode ili čaj

2. tjedan

Doručak • 1 porcija sira • 1 kriška raženog kruha • 1 žlica maslinova ulja • čaj, kava ili voda Ručak • 1 porcija crvenog ili bijelog mesa s prilogom od povrća • 1 porcija tjestenine (od cjelovitih žitarica) • 3 velike čaše vode • čaj ili kava Međuobrok • 1 zdjelica (otprilike 120 g) badema, lješnjaka, oraha ili pistacija • 1 šalica kompota od jabuka ili 1 šalica bresaka u sirupu • čaj, kava ili voda Večera • 1 porcija bijele ribe kuhane na pari • 1 porcija povrća (poriluka, šampinjona, šparoga…)

• 3 velike čaše vode • čaj po izboru

3. tjedan

Doručak • 2-3 kriške šunke

A nakon dijete? Želite li sačuvati postignute rezultate, pridržavajte se i dalje savjeta o sastavljanju jelovnika. Za doručak jedite masne namirnice, ručak sastavite od

• 1 kriška tosta • 1 žlica maslinova ulja • čaj, kava ili voda Ručak • iznutrice (jetrica), crveno meso ili šunka • 1 porcija salate od krumpira, pirea ili krumpira kuhanog na pari • 3 velike čaše vode • čaj, kava ili voda Međuobrok • 2 žlice crnih maslina ili 30 g tamne čokolade s ½ zdjelice sušenog voća (datulje, grožđice…)

• čaj ili kava Večera • 1 porcija bijelog mesa • 1 porcija povrća (rajčica, tikvica, patlidžana, cvjetače…)

• 3 velika čaše vode • čaj po želji

4. tjedan

Doručkujte prije 8 sati, tijekom prvog sata nakon ustajanja. Između dva obroka neka prođu 4 sata.

Pridržavajte se prep oručenih količina, a prestani te jesti onog trenutka kad osjetite da ste siti.

• 1 žlica maslinova ulja • čaj, kava ili voda Ručak • 1 porcija svinjetine s lećom ili povrćem po izboru • 1 porcija graška ili leće • 3 velike čaše vode • čaj ili kava

Doručak • 2-3 kriške šunke • 1 kriška kruha od cjelovitih žitarica

Međuobrok • 30 g tamne čokolade • ½ zdjelice jagoda, dinje, ananasa, grejpa, trešanja ili svježa salata od egzotičnog voća • čaj ili kava

bjelančevina i povrća, za popodnevni obrok jedite umjereno slatke namirnice, a večera neka bude lako probavljiva.

Dakle, jedite raznovrsnu hranu i tijelu osigurajte dovoljno tekućine.

Večera • 1 porcija plodova mora • 1 porcija povrća po izboru • 3 velike čaše vode • biljni čaj po želji

■

60 Zdrave vijesti

58-59 dijeta.indd 60

5/20/12 6:05:51 PM

dodaci prehrani

Vitamini i minerali koji i koliko nam treba?

Ponekad ni raznovrsna, zdrava prehrana ne osigurava unos vitamina i minerala u količini potrebnoj za pravilno funkcioniranje organizma. Kako doznati čega nam i koliko nedostaje?

Piše: Aleksandra Grundler, mag. pharm., voditeljica razvoja ADIVE

L

va te je potreban oprez kod unosa dodacima prehrane. Vitamin D je neophodan za metabolizam kalcija i fosfata, odnosno u izgradnji kostiju, te je uključen u rast stanice, neuromuskularne i imunološke funkcije.

Snažan antioksidacijski učinak nije jedini učinak vitamina E. U organizmu sudjeluje i u imunološkom odgovoru i enzimatskim

judski organizam ne može sintetizirati vitamine i minerale neophodne za procese izgradnje, umnažanja i rad stanica, odnosno za pravilno funkcioniranje organizma. Osim toga vitamini i minerali imaju i važan antioksidacijski učinak. Vitamini A, C i E te minerali selen, cink i bakar neutraliziraju slobodne radikale koji u organizmu nastaju kao nusproizvod metabolizma, ali i djelovanjima izvana, primjerice djelovanjima raznih štetnih kemikalija, ili pod utjecajem sunčeva zračenja. Svojim antioksidacijskim djelovanjem vitamini i minerali usporavaju procese starenja te nastanak degenerativnih i kroničnih bolesti kože, oka, srčano-žilnog i probavnog sustava te nekih oblika karcinoma.

Gdje

bakar, selen, mangan sastojci su mnogobrojnih enzima koji omogućavaju pravilan metabolizam stanica te utječu na brojne neophodne procese organizma.

Što, kada i koliko uzeti

Vitamine i minerale organizam dobiva putem hrane. Unos dovoljne količine svih potrebnih nutrijenata moguće je organizmu osigurati raznovrsnom prehranom, ali suvremenim načinom života i prehrane često nije moguće osigurati količine vitamina i minerala dostatne za pravilno funkcioniranje organizma. No ni pravilna prehrana nije uvijek dovoljna jer u nekim specifičnim stanjima organizmu trebaju veće količine tih važnih nutrijenata. To je slučaj u trudnoći i za vrijeme dojenja, u starijoj životnoj dobi, pri povećanom stresu i tjelesnim naporima, a posebno u slučaju nekih bolesti. Stoga povremeno treba raznovrsnu i uravnose nalazi vama najbliža teženu prehranu nadopuniti Adiva ljekarna?

Zašto su neophodni dodatnim unosom pojedinih Vitamine dijelimo na topive u vitamina i minerala ili komplekSaznajte na www.adiva.hr vodi: vitamini B skupine i vitamin sima vitamina i/ili minerala.

C, te na vitamine topive u mastima: Teško je prepoznati koji nam nuA, D, E i K. Vitamini B skupine neoptrijent nedostaje i u kojoj količini te hodni su za prijenos živčanih impulsa, koliko ga dugo uzimati kako bismo postvaranje energije, krvnih stanica, obnovu i stigli željeni učinak i prevladali nedostatak. zdravlje stanica kože i kose te pravilan rad procesima stanica endotela, posebno Stoga je uputno potražiti savjet ljekarnika. probavnog sustava i jetre. Poznat je učinak krvnih žila. Vitamin K je neophodan u pro- Ljekarnici uključeni u program ADIVA vitamina C na obrambene sposobnosti or- cesima zgrušavanja krvi te sintezi kostiju i Savjetom do zdravlja osposobljeni su ganizma, a neophodan je i za sintezu ko- krvnih žila. za pružanje stručnih ljekarničkih savjeta Minerali su nužni za organizam kao i vi- o tegobama i bolestima, ali i o načinima lagena te pomaže apsorpciju željeza i time formiranje crvenih krvnih stanica. Vitamin tamini. Najvažniji učinak kalcija jest u iz- očuvanja zdravlja. Diljem Hrvatske postoji A sudjeluje u kontroli rasta stanica i sasto- gradnji kostiju, ali sudjeluje i u radu krvnih 460 ljekarni uključenih u program, koje se jak je pigmenta vida. Pomaže funkcioni- žila, mišića i živaca. Magnezij također su- mogu prepoznati po oznaci istaknutoj na ranje stanica kože i sluznice i uključen je u djeluje u izgradnji kostiju, a neophodan je ulaznim vratima. Tijekom svibnja u ADIVA regulaciju imunološkog sustava. Vitamin A za pravilan rad mišića i živaca, srčani ritam ljekarnama provodi se upravo dodatno sase može odlagati u stanicama masnog tki- te je uključen u imunološki odgovor. Cink, vjetovanje o vitaminima i mineralima. ■ Zdrave vijesti 61

61 Adiva.indd 61

5/20/12 6:07:14 PM

ekologija

Zvučno onečišćenje

dom radnogg učinka uči uči čink n a i porastom nk pora po rast ra stom st om m nesreća nes esre reća re ćaa agan ag an njee buci bucci može m že mo ž pogoršati poggor o ša šati ti ti na radu. Izlaganje bol o je jenj n a - up nj upoz ozzorav orraavva Tr T nski ns ki.. postojeća oboljenja upozorava Trnski. ukuu proizvodili uk proi pr o zv oi z od odililii ljudi, ljjud di, problem pro p roobllem Dok su buku eččiš išće ćenj njaa bi bioo je puno pun p u o manje un m nj ma njee zvučnog onečišćenja kadaa jjee ona ona počela poče po čela la nastajati nas asta taja jjaati izražen, no kada lju juds dske ke aktivnosti, akt ktiv ivno nost s i, zzag st agađ ađeebez direktnee ljudske zagađeo po p veća ve ćaalo lo. nje se znatno povećalo.

Napetost, razdražljivost, smetnje spavanja, ali i bolesti srca i krvožilnog sustava neke su od posljedica buke

Što poduzimamo uzimamo

Piše: Ines Legović

Z

vukovi mogu izazvati pozitivne emocije, kao što to može lijepa pjesma koju slušamo, koncert, pjev ptica ili šum mora. Oni mogu biti i uznemirujući, kao plač djeteta, vrisak osobe u opasnosti ili snažan prasak eksplozije. No mogu li zvukovi izazvati zagađenje okoliša i utjecati na zdravlje?

- Zvuk može izazvati zagađenje. Buka je svaki zvuk koji može uzrokovati uznemirenje, nelagodu i psihičku napetost osobi koja joj je izložena, pa čak i stvarnu fiziološku ozljedu ili fizičko oštećenje na građevini - rekao je Dražen Trnski, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja “Želim miran život”.

Ovisno o sklonostima pojedinaca i njihovim psihofizičkim karakteristikama isti zvuk u različitih osoba izaziva različite reakcije. No svaki zvuk koji izloženoj osobi uzrokuje nelagodu, napetost i uznemirenost može se okarakterizirati kao buka.

Njezina jačina mjeri se u decibelima.

- Za kvalitetan san buka u prostoriji ne bi smjela prelaziti 30 dB(A), a zvučni podražaji od 45 dB(A) mogu poremetiti ili potpuno prekinuti san. Za učenje i poslove koji traže visoku koncentraciju poželjno je da razina buke ne prelazi 40 dB(A), a prilikom rada koji zahtijeva često komuniciranje govorom 50 dB(A).

Zanimljivo je spomenuti da se povećanje od 10 dB(A) subjektivno percipira kao dvostruko glasnije - ispričao je Trnski.

Kako djeluje na zdravlje Buka može biti trajna, povremena ili impulsna. Izloženost trajnoj buci je stalna, a učestalost povremene i impulsne buke može se ponavljati u pravilnim ili nepravilnim vremenskim razmacima. Impulsna buka je zvuk trajanja do jedne sekunde

koji izaziva jače uznemirenje, nelagodu i psihološku napetost više od trajne buke jednake ili čak i niže jačine. To su najčešće udarci ili eksplozije, prasak petarde, zvuk bučno zatvorenih vrata, otkucaj crkvenog zvona, pucanj iz vatrenog oružja ili eksplozija eksplozivnog sredstva. Oštrina i visoki intenzitet impulsne buke pojačavaju sva negativna svojstva buke bez obzira na to je li ta buka bila redovita i očekivana. Česta izloženost buci utječe na zdravlje.

Ljudi mogu prestati obraćati pozornost na buku, mogu je početi ignorirati i ne primje-

Problem buke u prometu može se riješiti zvučnim barijerama, smanjenjem broja kolničkih traka, smanjenjem dopuštene brzine, korištenjem boljih materijala i boljim planom izgradnje prometnica, a problem buke iz susjednih objekata kvalitetnom zvučnom izolacijom i smanjenjem emisije buke ćivati, prilagoditi se na zvukove iz okoline.

No čak i kada izostanu vidljive vanjske reakcije organizma na buku, štetno djelovanje buke na organizam i dalje ne prestaje i ono se nikako ne može spriječiti.

- Buka neosporno remeti san. Čak i ako se netko ne probudi, on će zbog buke iz faze dubokog sna prijeći u san koji ne pomaže tijelu da se potpuno opusti. To doprinosi raznim oboljenjima, osobito srca i krvožilnog sustava, te utječe na psihomotoriku očitujući se tjeskobom, depresijom, razdražljivošću, dekoncentracijom, glavoboljama i općim osjećajem premorenosti.

Poremećena koncentracija rezultira pa-

Začetnik dizanja anja an ja svi svijesti vije jest sti o št štet štetnosti tno osti bu buke ke Nobe belo love ve n agra ag rade de Rob ober ob et je dobitnik No Nobelove nagrade Robert at po sv voj ojoj oj iizjavi zjav zj avii da ććee doći ći Koch, poznat svojoj bori riti ti p pro roti tivv bu buke ke dan kada ćee se čovjek bo boriti protiv orio io p ro otivv kole lere re i kug u e. D anas an kao što se borio protiv kolere kuge.

Danas orir buke ce ccestovni, s ovni, željez st zni n čk č ii su glavni izvori željeznički prom met e tee industrijska indu dustrirjska postropos ostr t ozrakoplovni promet uka iz ugostiteljskih i vj vvjerskih e sk er s ih jenja, kao i buka o su izlo oj l žene oso s be koje živee objekata kojoj izložene osobe ovoj neposrednoj neposredno n j bl b izini. ili rade u njihovoj blizini. oj ovaa problematika probleema mati tika ka još još n nij ijee U Hrvatskoj nije zna nata i zastupljena zas astu tupl plje jena na u javnosti. jjav a no av nost stii. dovoljno poznata zan a i uzz buku buk b ukuu uk Problemi vezani nju j ššire ire javire jav-izazovu pažnju daa ssuu in inte tente nnosti tek kada intenski p pop opraaćeezivnije medijski popraćen or nf orma maci ma cije je ni, no i tada su iinf informacije siriraj ajju po okoje se plasiraju povo oljljno no o vršne i nedovoljno objektivne. a a- Mediji u ttav maa vi kvim slučajevima ajju ljljuune konzultiraju o i bi oj bd ali ob ali obje jekt k iv kt ivno no o sstr trruč u no de iz struke kkoji dali objektivno stručno se javnosti javn ja nossti oostavlja s avljljaa da n st mišljenje te se naa testrranih infor ormaaci c jaa sama sam am ma do omelju jednostranih informacija doavv, koji je često u suprotnosti s pr su p ot otno nost sti nosi svoj stav, nim mim edic ed icin inskkim m ččinjenicain nje jeni nica casa znanstvenim medicinskim ma - upozorava Trnski.

Razinu buke teško je procijeniti jer se u Hrvatskoj ne provode sustavna mjerenja, tako da nema relevantnog podatka o povećanju ili smanjenju zvučnog onečišćenja.

- Slobodna procjena bila bi da u zadnje vrijeme u globalu nema povećanja zvučnog onečišćenja. No loše planiranje

62 Zdrave vijesti

62-63 Ekologija.indd 62

5/20/12 6:08:29 PM

Udruga Želim miran život osnovana je u Zagrebu u prosincu 2011. godine. Nastala je kao posljedica inicijative za rješavanje problema buke crkvenih zvona. Glavni ciljevi su informiranje javnosti o štetnosti buke, podizanje razine svijesti o problemu zvučnog onečišćenja i rješavanje konkretnih problema zvučnog onečišćenja. Intenzivno rade na aktualizaciji problema buke u Hrvatskoj, a svi kojima treba njihova pomoć ili savjet mogu im se obratiti na broj telefona 01/2920-045 ili adresu elektroničke pošte info@zmz.hr. Dodatne informacije o Udruzi mogu se pronaći na internetskoj stranici www.zmz.hr

pozicije po ozi z ciije prometnica, pro rome m tn me tnic icca, stambenih ica, staamb mben enih en ih h nasenasseljlja, a sstambenih a, tamb ta m en mb enih ih h oobjekata, bjjek ekat ata, at a, aalilil i p opoveća ve ćanj ća njee ce nj esttovvno nogg pr prom omet om etaa et većanje cestovnog prometa dove do velili ssuu do ve o ttoga ogaa d og daa H Hrv rvvat at-doveli Hrvatsk ka relativno rela re lati tivn vno o loše loše sstoji to ojii p o ska po pi ita tanj njuu zv zvuč učno n g on oneč ečiš išće ćenj nja. a. U uusp spor ored edbi bi pitanju zvučnog onečišćenja. usporedbi s razv zvijen e im m zzem emljam a a st stan anje je u H Hrv rvat atsk skoj oj razvijenim zemljama stanje Hrvatskoj još jee d jo dob obro ro, al aalii to t jjee rezultat sla l bije gosdobro, slabije poda po dars rske ke razvijenosti, a ne veće ekološke podarske osvi os vije j št š enosti - objašnjava Trnski.

Trnski osviještenosti U Hrvatskoj postoje mnoge udruge koje se bave zaštitom okoliša, ali Udruga Želim miran život prva je i za sada jedina koja se bavi problemom zvučnog onečišćenja. Inicijative za zaštitu od zvučnog onečišćenja lokalnog su karaktera, a na-

62-63 Ekologija.indd 63

Uz bolju informiranost i veće razumijevanje problematike zvučnog onečišćenja, bolji plan gradnje prometnica i stambenih objekata šti j prava na i poštivanje kvalitetan život smanjenje zvučnog onečišćenja je moguće, čime čuvamo ljudsko zdravlje i kvalitetu života, kao i okoliš i kulturnu baštinu

staju kao reakcija j građana građa đ na koji ne mogu mog o u ostv varit i i svoj o e pr p avo naa zzdrav av d av žživot dr ivot iv o zaostvariti svoje pravo kons ko nski kim m putem pute pu tem te pokušavaju pok o uš u av avaj aju svojee prookonskim blem bl emee ririje ješi je š ti p ši put utem em m edijja. ed bleme riješiti putem medija.

- Re Rezu zult zu ltat atii ta takv kvih h iini nici cija jati tiva va ssuu ra razl zlič i it ič iti..

Rezultati takvih inicijativa različiti.

Neka Ne kada ka d inicijativa da iini nici c ja ci jati tiva va uspije usp pijijee i pronađe prron onađ a e se zzaađ aNekada d do voljljljav vo avaj av a uće aj ućće rješenje, rjrješ ešen eš en njee, a če ččesto sto st o ljudi ljljud udii jedjeddovoljavajuće nost no stav st avno av no oodu dust du stan st anuu od an o d aljn al jnje jn je b bor orbe or be jjer er nostavno odustanu daljnje borbe naiđ na iđuu naa prepreke pre repr prek pr e e koje ek ko oje im im se uuči čine n p ne re-re naiđu učine preveli ve like kee. Gr Građ ađ đan a i če čest stto od odus usstaanu i rrad ad dijijee ćee velike.

Građani često odustanu radije se oodseliti dsel ds elit el itti ne nnego go p pok okuš ok uššat ušat a i ririje ješi šiti ti p pro robl blem em pokušati riješiti problem buke bu ke. Neki ke N ki će Ne će iz neznanja nez ezna nanj njaa ili il nekog neeko n kogg drugog drrug ugog og buke. razl ra z og zl ogaa ne negira raati p robl ro blem em min nas asta tavi aviti ti žživjeti ivje iv jeti ti razloga negirati problem nastaviti u danim daani n m okolnostima. okol olno nost stim ima. a. P Pos osto toje je i o oni ni kkoj ojii su Postoje koji sv vje j sn snii problema, prob pr oble lema ma,, ali ali ne žele žžel elee ugroziti ugro ug rozi ziti ti svoj ssvo vojj svjesni komo ko modi dite tett te iizz pr prik ikra rajk jkaa če čeka kaju ju d daa pr prookomoditet prikrajka čekaju blem bl em riješi rijiješ ešii netko netk ne tkoo drugi. drug dr ugi.i.

U europskim euro eu rops pski kim m ze zeml mlja jama ma stvar sstv tvar ar je je drugadrug dr ugaazemljama čija či ja ljudi ljljud udii su s osvješteniji osv svje ješt šten enijijii i in info form rmiriran anijijii po čija, informiraniji pitanju štetnosti buke i nije rijetkost da se okupe tisuće ljudi na protestnim skupovima. Primjer je inicijativa za rješavanje problema zračne luke u Frankfurtu - ispričao je Trnski.

■

5/20/12 6:08:32 PM

točno i netočno

Istine o dijetama za mršavljenje U nastojanju da smršavimo i konačno (i trajno) svoju liniju dovedemo u red ponekad nam je potreban dobar savjet, podrška i pomoć. No u moru savjeta lako se izgubiti…

Provjerite koliko doista znate o zdravoj prehrani i mršavljenju, možda su zablude najveća prepreka vašoj vitkosti!

Pijenjem velike količine vode lakše se mršavi.

Netočno Na dijeti ili ne, uvijek je važno piti dovoljno vode (otprilike 1,5 litra dnevno) kako bi se olakšao rad bubrega i pravilno izlučivanje otpadnih i štetnih tvari iz organizma. No to ne olakšava gubitak kilograma. Čišćenjem stana trošimo jednaki broj kalorija kao i vožnjom bicikla.

Točno Ovisno o brzini kojom obavljamo čišćenje, ali i o poslovima koje obavljamo, moguće je potrošiti jednaki broj kalorija kao vožnjom bicikla: 150 - 250 kcal u sat vremena.

Ananas otapa masnoće.

Netočno To svojstvo nema nijedna namirnica. No ananas, papaja i kivi sadrže enzime koji sudjeluju u probavljanju proteina.

Fermentirani sirevi najbolji su izbor u dijetnoj prehrani.

Netočno Svi fermentirani sirevi sadrže previše kalorija (u prosjeku 400 kcal u 100 grama).

Dakle, u dijetnoj prehrani bolji su izbor svježi, mekani sirevi koji sadrže svega 25 - 30% masti i prosječno 200 - 250 kcal u 100 grama. Želimo li smršavjeti, iz prehrane treba izbaciti sol.

Netočno Izbacivanje soli ne služi mršavljenju, samo će u početku olakšati izlučivanje vode. Upravo zbog takva djelovanja imamo osjećaj da gubimo na težini, no prava je istina da je izgubljena voda, a masno tkivo ostaje nepromijenjeno. Izbacite li sol u potpunosti, teže ćete se pridržavati pravila prehrane.

Osobe koje su probale više različitih dijeta teže gube kilograme.

Točno Teže će smršavjeti oni koji

su imali faze mršavljenja i povratka na staru (ili veću) tjelesnu težinu. Tijelo tih osoba kao da stvara otpornost na dijetu, a to otežava mršavljenje. Škrob treba izbaciti iz prehrane.

Netočno Škrobne namirnice odlično smiruju glad, ne sadrže masnoće i dobro su došle u svakoj dijeti za mršavljenje. Ipak, uz jedan uvjet - da jedete kontrolirane količine.

Dakle, kad želite smršavjeti, možete nastaviti jesti rižu i kruh, tjesteninu i krumpir, ali ne sve u istom obroku i, naravno, u ograničenim količinama.

Juha pomaže mršavljenju.

Netočno Juha od povrća svakako je dobrodošla u jelovniku za mršavljenje jer ne sadrži previše kalorija (otprilike 25 - 40 kcal u 100 grama ili 50 - 80 kcal u jednoj porciji) i brzo smiruje osjećaj gladi, a ne ugrožava vitkost.

No juha ne potiče mršavljenje, kao što ni ne potiče debljanje.

Iz dijetne prehrane treba izbaciti sve masnoće.

Netočno U svakoj prehrani potrebna je

minimalna količina masnoća - otprilike 10 g biljnog ulja i 5 - 10 g mliječne masti - jer sadrže esencijalne masne kiseline i vitamine topive u ulju.

Brzo izgubljeni kilogrami jako brzo se vraćaju.

Točno To su potvrdile brojne studije. Dakle, znatno je bolje mršavjeti sporije, izgubiti najviše 3 - 4 kilograma u mjesec dana, potom 1 - 2 kg mjesečno, što znači 15 - 25 kg manje u jednoj godini.

Bjelančevine potiču mršavljenje.

Netočno Važno je organizmu osigurati dovoljno bjelančevina, najmanje 60 - 80 g dnevno, kako bi se spriječio gubitak mišićne mase, zamor i pothranjenost. No zapamtite da bjelančevine ne ubrzavaju mršavljenje.

Potrebno je najmanje četiri obroka dnevno želimo li smršavjeti.

Netočno Nije obavezno pojesti četiri obroka dnevno. Zapravo, tvrdnja da više obroka olakšava mršavljenje, koja se dugo godina smatrala točnom, pokazala se netočnom.

Ipak, uz samo jedan ili dva obroka dnevno mršavimo sporije. Dakle? Pojedite barem tri obroka dnevno.

Gledanje televizije pridonosi debljanju.

Točno Gledanje televizije ima takav učinak, ali - indirektno. Dok gledamo televiziju, često nešto grickamo i ne trošimo kalorije.

Najbolje su dijete koje potpuno zabranjuju neke skupine namirnica.

Netočno S obzirom na to da nam zabranjuju namirnice na koje smo navikli, te dijete često imaju loš učinak, a neke u pitanje dovode i zdravlje. Osim toga, kilogrami izgubljeni takvim dijetama vraćaju se vrlo brzo.

Jabuka je odličan saveznik vitkosti, brzo daje osjećaj sitosti.

Točno U 100 grama jabuke ima otprilike 49 kcal, bogata je vlaknima i doista vrlo brzo daje osjećaj sitosti. No ipak budite oprezni jedna veća jabuka teška je otprilike 200 grama, sadrži dakle 100 kcal. Uzmite to u obzir kad planirate i zbrajate ukupni dnevni unos kalorija. ■

64 Zdrave vijesti

mrsavljenje.indd 64

5/20/12 6:09:48 PM

kri탑aljka

Zdrave vijesti 65

65 krizaljka.indd 65

5/20/12 6:11:14 PM

humor

Pita sudac policajca: - Dobro, kako ste pretpostavili da je privedeni bio pijan?

- Stajao je na sredini ceste.

- I što je tu sumnjivo?

- Pokušavao je podići bijelu liniju.

Štef dođe doma pijan. Žena mu opali šamar i kaže: - Budeš još pio? Štef šuti. Žena mu pritisne još jedan šamar: - Odgovori! Budeš još pio? Štef i dalje šuti. Žena mu pritisne i treći šamar: - Reci! Budeš još pio?

A Štef će: - No, dobro! Natoči mi jednu!

Hrabrost Hr rabrost je kada dodeš kući rabr

usred noći n pošteno pijan, t čeka s metlom u ruci, žena te a ti je uupitaš: - Čistiš ili se spremaš nekam odletjeti? nekamo

Pita žena muža: - Sjećaš se kad si ono išao na pecanje prije šest mjese mjeseci?

Ka da ne, bio je odličan ulov!

- Kako E pa zvala te je riba koju si ulovio - E, o očekuje ribice!

Došao mladić u ljekarnu i pita ljekarnika imaju li kondome s ukusom maline.

- Nemamo - odgovara ljekarnik.

- A možda breskvu?

- Nemamo.

- A s okusom jabuka?

- Nemamo. Nego, misliš ti s njom spavati ili praviti kompot?

- Što je gore od žirafe koja ima upalu grla?

- Stonoga koja ima ravne tabane.

Došao Ivica kod prijatelja na ručak. Nakon što su počeli jesti, začuđeno upita: - Vi se ne pomolite prije ručka?

A prijatelj odgovori: - Ne, naša mama dobro kuha.

Dolazi mladić u apoteku.

- Pet kutija prezervativa, molim.

- Trebate li vrećicu? - upita apotekarka.

- Ne treba, djevojka mi se stvarno sviđa.

Otišao Mujo u Njemačku i šalje Fati telegram: - Iskopaj onaj mitraljez, podmaži ga i vrati ga na isto mjesto.

Vidi to poštar i odnese u policiju. Policija dođe, prekopa vrt i ne nađe ništa. Šalje Mujo Fati drugi telegram: - Ako je policija prekopala vrt, posadi krumpir.

Žena prži jaja mužu za doručak, kad odjednom on uleti u kuhinju i počne vikati: - Pazi! Pazi! Stavi još malo ulja! Oh, Bože! Pečeš ih previše istovremeno. Previše!

Okreni ih! Sad ih okreni! Treba još ulja. Joj! Gdje ćemo naći još ulja? Zalijepit će se!

Pazi! Pazi! Rekao sam ti - pazi! Nikad me ne slušaš dok kuhaš! Nikad! Okreni ih!

Požuri! Jesi li luda? Jesi li totalno poludjela? Ne zaboravi ih posoliti. Znaš, uvijek ih zaboraviš posoliti. Posoli! Posoli! Posoli! Žena ga zaprepašteno gleda i upita: - Što je tebi? Misliš da ne znam ispeći par jaja?

Muž mirno odgovori: - Ne, samo sam ti htio pokazati kako je meni dok vozim.

66 Zdrave vijesti

66 vicevi.indd 66

5/20/12 6:12:13 PM

67 PBZ c3.indd 67

5/20/12 6:15:31 PM

68 Bauerfeind.indd 68

5/20/12 6:32:55 PM