Moj planet lipanj 2016 by Moj planet HR

POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2016 • LIPANJ

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 10 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

JE ZABAVN

Podvodna praonica Nogomet

POSTER

Daleki otok Vis Idemo u planine

U ovome broju

Lipanj 2016 4 LIJEPOM NAŠOM Daleki otok Vis

Dragi planetovci, inu priveli smo još jednu školsku god nu, poč ne što o sam nici praz u, kraj ga a tu je i posljednji primjerak vaše j lsko ško j ovo u pisa omiljenoga časo dno zaje ine god om godini. Tijek smo istražili bezbroj zanimljivih mjesta, upoznali raznovrsne životinje, zavirivali u prošlost u , potrazi za mnogim odgovorima se li divi , dno zaje ali ntir ime per eks u svemirskim bespućima i uživali e. seb oko prirodi i svijetu ne Za sam kraj ostale su nam bezbriž vam će koje e, tem e ljetn le vese i . zasigurno uljepšati ljetne praznike i jetit pos o ćem Prvo Krenimo redom. lači priv koji otok Vis, daleki otok pažnju prekrasnim plažama i čudesnim špiljama, čistim morem te bogatim i očuvanim biljnim i ćemo životinjskim svijetom, a potom i e zaroniti ispod vodene površin u za brin ribe vidjeti kako se pojedine u, mor u još smo Dok . svoju higijenu u oran nab mo ima o zašt i o otkrit ćem . kožu dok se kupamo ili plivamo jnog A ima li išta slađe nakon dugotra – se ti radi nag o neg u kupanja u mor tao nas je o kak li te Zna om! sladoled sve sladoled? Vrijeme je da pročitate tici! slas noj o toj svjetski popular Zakoračit ćemo i u planine, gdje na nas očekuje čudesna priroda – u šarenim planinskim livadama pas a nam stije leptiri, po strmovitim d skakuću divokoze, a visoko izna e ptic e kruž va vrho ih planinsk grabljivice… šit Našu malu ljetnu pustolovinu zavr ih star a dob u avi zab o ćemo pričom Rimljana. Budući da tada nije bilo čuda razonode kakvu nama pružaju lite mis što moderne tehnologije, kako su se oni zabavljali? želi Uživajte u čitanju, a Moj planet lske ško k šeta vam uspješan zavr godine te duge, vesele, tople i zanimljive ljetne praznike!

8 podvodni svijet Praonica 12 ARHEO(B)LOG Zabava u starom Rimu

16 SIVE STANICE 17 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 18 SPORT Noooogooomeeettt!!!

8 12

20 ZANIMLJIVOSTI Sladoled kroz povijest 22 zoo kutak Dvije stanice na hrvatskom putu svile 25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati tupika 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 28 DR. VETKO 30 PRIRODA Idemo u planine 34 ČUDA SVIJETA 36 LJUDSKO TIJELO Zašto imamo naboranu kožu na prstima dok se kupamo ili plivamo?

40 PLANETOV STRIP Nikolin svemirski brod 44 OVAJ MJESEC Lipanj 46 MOJ TEST O kakvim praznicima sanjaš? 48 VAŠA POŠTA

50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom

i k e l Da oto k

Otok Vis pripada skupini srednjodalmatinskih otoka, a veličinom je deseti među našim otocima. Zbog svojega položaja i prirodnih vrijednosti ima vrlo dugu i burnu povijest. Oko njega i zbog njega vodile su se mnoge bitke. Ondje je utemeljen i prvi grad na području današnje Hrvatske. Svijetom su njegovu slavu pronijeli ribari iz Komiže, a za to su najzaslužnije ribica srdela i barka falkuša. Danas privlači prekrasnim plažama i čudesnim špiljama, čistim morem te bogatim i očuvanim biljnim i životinjskim svijetom.

Vis

Sretan 2413. rođendan!

Na mjestu današnjega grada Visa prije gotovo dva i pol tisućljeća Grci su osnovali svoju koloniju Issu. U izvrsnoj prirodnoj luci brodovi su im bili dobro zaštićeni, a s brda Huma njihove su straže mogle nadgledati pučinu. U sredini otoka bila su plodna polja, a u okolnomu moru obilje ribe. Issa se brzo razvijala i ubrzo posve osamostalila. Postala je grad-država, imala vlastito brodovlje, osnivala kolonije, razvila unosnu trgovinu te kovala vlastiti novac. Višani su 23. travnja ove godine na blagdan Sv. Jurja proslavili 2413. rođendan svojega grada.

Teutin zvončić U viškom su području prisutne mnoge endemske, rijetke i ugrožene biljke i životinje. Prije nekoliko godina znanstvenici su na Visu otkrili novu biljnu vrstu koja pripada rodu zvončića. Budući da je pronađena u blizini Teutine špilje, dobila je ime Teutin zvončić (latinski: Campanula teutana). Ta je višegodišnja biljka visoka desetak centimetara, a završava cvatovima s četirima plavoljubičastim cvjetovima. Raste u pukotinama na okomitim vapnenačkim stijenama uz more. Endemska je vrsta: uokolo mjesta gdje je zvončić otkriven pronađeno je još samo 250 biljčica.

Lijepa grčka božica Vis Komiža

Biševo

Teutin zvončić

U arheološkoj zbirci viškoga muzeja, koji se nalazi u austrijskoj utvrdi Batarija, izložena je brončana glava grčke božice Artemide. To je jedan od najvrjednijih nalaza antičke umjetnosti u Hrvatskoj i zaslužuje mjesto uz lošinjskoga Apoksiomena. No u muzeju je izložena samo replika, a izvornik se čuva u banci u trezoru. Pravila su vrlo stroga: trezor se smije otvoriti samo uz nazočnost gradonačelnika, direktora banke, dvaju ključara i zaštitara. U viškom je muzeju izložena i jedinstvena zbirka amfora izvađenih iz mora u neposrednoj blizini grada.

Znaš li?

• Artemida je grčka božica Mjeseca

, lova i šuma.

Znaš li?

• Kad su se Hrvati počeli doseljavati te govorili da idu “v Is”. Tako je

grad Vis 4

, Issu su nazivali Is nastalo ime Vis.

Samostan u kazalištu

Modra špilja

U viškoj luci na poluotočiću Prirovu franjevci su u 16. stoljeću sagradili crkvu i samostan posvećen dalmatinskom zaštitniku svetom Jeronimu. Samostan je sagrađen na svodovima i vanjskom zidu gledališta rimskoga kazališta (koje je bilo podignuto uz rub antičkoga grada Isse). Tako je samostan dobio neobičan oblik – svinut i djelomično polukružan. Osim toga, i crkva je neobično udaljena od samostana sa zvonikom.

Poznata je po karakterističnoj modroj svjetlosti. Nalazi se na jugoistočnoj strani otoka Biševa. Duga je 24 metra, široka 10 – 12 metara, visoka do 15 metara i duboka do 16 metara. Prirodni ulaz u špilju nalazio se ispod morske razine, no 1884. miniranjem je proširen te je danas visok 1,5 metara i širok oko 2,5 metara. Unutar špilje nalazi se potopljena geomorfološka forma u obliku mosta. Špilju je istražio barun Eugen Ransonnet, koji je dao proširiti ulaz. Godine 1951. zaštićena je kao spomenik prirode.

Z a niml j ivosti manji otoci,

ko otoka Visa nalaze se brojniac, Brusnik, •O

otočići i školji (Biševo, Budikov Prirodne Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi). ti svakako leda pog di vrije ta ljepote koje dois Biševu, u otok m žnje obli na ja špil su Modra špilja a ljičin Zelena špilja na Ravniku i Kra ti treba itos men zna ih na Visu, a od povijesn spomenik eni ovlj obn ju, špil vu spomenuti i Tito Visa... poginulim mornarima u bitci kod – vojni z to, otok Vis nudi i novu atrakciju •U Jugoslaviji koj stič ijali soc u je turizam. Otok Vis bio žaja polo oga tešk stra zbog svojega ska stranaca zatvoren za strance (zabrana dola en u tvor pre je v ukinuta je tek 1989.) i čita a 90 sveg od i ršin pov Na du. veliku vojnu utvr , kata obje ih vojn 30 od više se km² nalazilo le tune i icu uključujući podzemnu vojnu boln li tune i arsk met Kilo a. za zaklon ratnih brodov i cijev vske topo e ljen orav u utrobi otoka i zab turistička uperene prema pučini sada su atrakcija dostupna svima.

ulaz u Modru špilju

podvodni svijet

brinu za svoju Jeste li se ikada zapitali kako se različite životinje ćemo svijet ispod higijenu? Kako si, na primjer, peru zube? Posjetit grebenske ribe. vodene površine i pogledati kako to rade različite

O a r P N i ca

iji otkrio sam razlog za tako koralja na otoku Baliju u Indonez Na jednom od brojnih čudesnih nje tih sitnih i živahnih giba rao enje. Dok sam promat čišć za ica koz šnih siću pine sku velike ja. Neke od kozica iznenada ližavala velika riba – crvena kirn bića, koraljnom se grebenu prib su se zadržale. Nakon što se su bile uporne i spretne na njoj su navalile na kirnju, a one koje la. Velika kirnja otvorila je skupini, marljivo su se primile pos ostatak kozica pridružio svojoj a i po ostalim dijelovima zub inih je prolaziti između njez ela poč ica koz od a jedn a , usta svoja odraditi samo jedna kozica, s tke hrane. Ako posao ne može usne šupljine i temeljito čistiti osta pokoja iz njezine vrste. veseljem će joj se pridružiti još

fotograf i Andrej Voje podvodni je jet ispod snimatelj, koji istražuje svi e. Zbog din go površine vode već 23 zbog iti, ron čeo po je fotografiranja svijetu, po ati tov pu čeo po je ronjenja eg naš e čak u najudaljenije krajev iti bliž pri ja žel planeta. Njegova je de usu ne se i koj ma vodeni svijet svi u iti on zar st ćno gu mo ili nemaju i promatrati plavetnilo tropskih mora ma. oči im stit podvodni svijet vla

Kozice koje čiste

Skupine kozica Roneći između koraljnih grebena, između sitnih grančica mekih koralja i ticala morskih vlasulja, često sam primjećivao sitne kozice. Puno se rjeđe događalo da na istomu mjestu zateknem veći broj kozica. Kao podvodnom fotografu učinilo mi se iznimno zanimljivo kroz objektiv promatrati kozice na hrpi koje bi se zajednički gibale naprijed-natrag. Nisam znao zašto se nalaze tako okupljene u velikom broju na određenomu mjestu. Što sam više upoznavao podvodni svijet, sve sam više bio iznenađen otkrićima o tajnama podmorja. 8

brinu se i za ostale dijelove tijela – procijepe od škrga i ljuskavo tijelo, gdje se većim ribama gdjekad nasele različiti paraziti. S obzirom na to da se ribe ne mogu koristiti zubnim četkicama, u pomoć im priskaču kozice za koje je čišćenje ostataka hrane prava gozba. To je razlog zašto se sićušne kozice toliko vesele posjetu svake veće ribe. Korist je uzajamna: veće ribe otplivaju temeljito očišćene, a kozice se nahrane ostatcima hrane. Ali što ako velika kirnja pojede kozice dok joj čiste usnu šupljinu? Ribe su dovoljno pametne da to ne učine. Tko bi se onda brinuo za njihovu higijenu? Ovakav oblik suradnje nazivamo simbioza, jer obje životinjske vrste imaju korist od takva suživota. Takvi oblici savezništva među različitim životinjskim vrstama opstali su tijekom dugoga razvoja života na našemu planetu i zato su tako čvrsta i trajna. Jednako kao što su čvrsta naša prijateljstva s onima s kojima se već dugo družimo. 9

arheo(b)log Napokon završava još jedna školska godina i dine slijedi najljepše doba go ste - ljetni praznici. Sigurno ne planirali svakakve zabav nas aktivnosti za ljeto, a da olici ćemo naučiti nešto o dok . i zabavi starih Rimljana

a bav a Z rom a t s u Rimu

Vizualna uzbuđenja

koju nama pružaju Kako tada nije bilo razonode ut televizora, tableta, pop je, čuda moderne tehnologi i sličnoga, želju za igraćih konzola (PlayStation) umirivali odlazeći na uzbuđenjima ljudi su često Gladijatorske su igre bile gladijatorske igre i trkališta. a jako surove. U njima kad vrlo popularne, premda kat ljudi ili protiv životinja. su se ljudi borili protiv drugih

Ovisno o broju boraca, u nedosta tku amfiteatara, odigravale su se na trgovima i drugim pogodnim prostorima. Za razliku od filmova , nasilje u njima bilo je pravo. Veliki mamac za pub liku, tada i danas, bile su utrke kolima. Usp ješni natjecatelji, kao i uspješni gladijatori, bili su popularni poput današnjih sportskih zvijezda. A tko je želio provesti vrijeme gledajući nešto zabavn o, bez krvoprolića, mogao je otići na kazališnu pre dstavu.

Praznici

, monotoniju svakoj civilizaciji u i o ka (feriae) u, tv rs ičite svečanosti U Rimskom Ca prekidale bi razl ta im vo vn ži da a u og e vn al svakodne drijetlo im . riae su svoje po ne Fe vi . ni ko et da i sv čn e ni i praz ne kao vjersk lje iš m za su le vremenima, a bi čke svečanosti postale prave pu S vremenom su uste, se ljudi malo op i bile su prilika da brige. e vn rave svakodne provesele i zabo

Aktivan odmor

ljani bavili fizičkom Mnogi su se Rim bili zdraviji. aktivnosti kako bi ogli noga odmora m Zagovornici aktiv u ov ol me u lovu i rib su provoditi vrije m ki ts rsnim spor i baviti se raznov t ge od njih, popu no M a. aktivnostim su le bi , ja an ev mač bacanja koplja i se e i mladiće koji su ak eč dj za e važn i. er rij jničkoj ka željeli posvetiti vo

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ

U čast bogova i ljudi

Možda ste već čuli za saturnalije, svetkovinu koja se u Rimu održav ala potkraj mjeseca prosinca? Saturnalije su bile jedne od najstarijih i najpopularnijih rimskih svetkovina. Trajale su punih tjedan dana (17. - 23. 12. ), a za to su se vrijeme održavale različite svečanosti u čast boga Saturna. Bilo je to vrijeme veselja i zabave, a djeca su bila oslobođena od pohađanja nastave.

Pretjerivanje

U takvim je prigodama bilo lako pretjerati s hranom i pićem. Antički autori opisuju kako je ljudima bilo vruće, unatoč tomu što je u vrijeme saturnalija zima, vjerojatno zbog toga što se puno vesele i puno piju. To što su mnogi pretjerivali s pićem osobito se nije sviđalo nekim suvremenicima, pa su već tada upozoravali na potrebu da se bude umjeren u svemu. Neki su filozofi i učenjaci radije te dane provodili u miru svoje radne sobe, u učenju i pisanju.

Društvene igre

Vrijeme se je kratilo i igranjem društvenih igara, koje su vrlo slič ne današnjem mlinu ili dami. Takvih je igara u antici bilo jako mnogo i bile su vrlo popularne. Obično je za njih bila potrebna samo ploča i žetoni i kockice . Žetoni i kockice prilično su čest nalaz na arheološkim nalazištima iz rimsko ga razdoblja. Žetoni su izrađivani od različi toga materijala: stakla, kosti, keramike , kamena, a gdjekad su jednostavno izrezan i iz stare, razbijene keramičke posude. Dje ca su se često igrala žetonima izrađenima od životinjskih kosti.

Kao i danas, trčanje i plivanje bili su čest izbor ljudi željnih kretanja. Popularni sportovi bili su i hrvanje i šakanje.

zoo kutak

Dvije stanice na hrvatskom

e l i v s putu Različite tkanine već tisućljećima griju i štite čovječanstvo. Nećemo pretjerati ako kažemo da razvoj do današnje civilizacije dugujemo biljkama pamuku, lanu i konoplji te životinjama poput ovce i sićušne gusjenice Bombyx - dudova svilca ((Bom morii).). Upravo ta malena i neugledna gusjenica proizvodi najčvršće i najcjenjenije prirodno vlakno - svilu.

Svilogojstvo i svilarst vo danas su vrlo cijenje ni zanati, a korijene vuku iz Kine, gdje su otkriveni prije četiri i pol tisuća godina. Tajne toga za nata bile su pomno ču vane sve do šestog stoljeća, do do laska prvih Europljan a, kada se “putem svile“ ova dragocjena tkanina, u zamjenu za zlato, uvukla u europsku kulturu. Da nas je svila, u raznolik osti prirodnih i sintetičkih vlakana, uk ljučujući i umjetnu sv ilu, slabije prisutna i prepoznatljiva, ali sv ojom kakvoćom i dalje drži mjesto na tronu. u, Japan ili možda i odmah pomisle na Kin lost. Svilogojstvo Na spomen svile mnog u ivena i u hrvatsk proš uš ko bo du je ila sv ljeća značajan Tursku, no bile su tijekom 19. sto sti no ije. lat dje o ka vo rst i svila stro-Ugarske Monarh Hrvatske u sastavu Au nt me . ele ote ki živ ars ke od ds sp go tkao i lju osim svoje kukuljice, ka, Tako je dudov svilac, mad odjeće naših ba ko ni ile sv ri sta ki ne a im će li ku d aš ko on s Većina na urno bismo pr obiteljskoga stabla sig a daljnjim praćenjem vodili svilu za tadašnje oiz pr ma ljskim radinosti ite ob u su ji ko e og mn ga, osim o svjetskoj, stokrate. Svila nas sto careve, monarhe ili ari j prošlosti. može naučiti i o našo 22

pitanje

O kojoj vrsti stabla ovisi

dudov svilac?

Odgovori na pitanje i osvoji dvije ulaznice za ZOO Zagreb! Ivana Vranović, ZAVNOH-A 28, 40 000 Čakovec

Tajne svile u Zagrebu!

Noel Smailbašić, Fažanska 101, 52 216 Galižana Naša adresa je: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Danas se ta marljiva gusjenica dudova svilca ne krije samo u radionicama svile nego je svoj dom pronašla i u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Put do Zoološkoga vrta pronašla je uz pomoć djelatnika Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a doputovala je iz dalekih Konavla, iz topla doma akademske slikarice Antonije Rusković-Radonić, čuvarice obiteljske tradicije proizvodnje i prerade domaće svile i izrade konavoskoga veza. Gusjenice dudovih svilaca zaslužne su za ostvarenu suradnju između Zoološkoga vrta i Etnografskoga muzeja, iz koje je proizašla želja za zajedničkim projektom u cilju upoznavanja novih naraštaja s tradicijom svilarstva i svilogojstva. Ivana Kovarik, Antonio Svorenji

Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba i Etnografski muzej projektom “Dvije stanice na hrvatskom putu svile“ pozivaju sve zainteresirane na zajedničko putovanje kilometrima svilene tradicije. Projekt će se odvijati od svibnja do prosinca 2016. godine, a uključuje kreativne i edukativne radionice te predavanja o svilarstvu i svilogojstvu. Učitelji i profesori aktivnim će sudjelovanjem obogatiti svoj kurikul, a djeca i učenici stjecat će nova iskustva i spoznaje o prirodi i životinjama, ali i o vrijednosti kulturne baštine koju nasljeđujemo. Program je prilagođen različitim dobnim skupinama, od vrtićke do srednjoškolske. Program započinje u ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba, ujedno i pokretaču projekta. Sudjelovanjem u edukativnom programu te vođenjem kroz postavljenu izložbu djeca i učenici doći će u dodir sa živim dudovim svilcima i svilenim koncem, upoznati biologiju i ekologiju vrste te zakoračiti u prošlost uz priče iz “Svilene davnine“. Osim edukativnoga, program je i ekološkoga karaktera jer će se koristiti do sada zapušteni prirodni resursi, izvori energije i biljni proizvodi. Etnografski će muzej nastaviti put svile prilagođenim obilascima, dopunjenim prigodnim predavanjima, prezentacijama i radionicama (konavoska proizvodnja svilene niti i konavoski vez). Dojmove doživljenoga korisnici projekta iskazali bi na prigodnim likovnim radionicama uz konkretni rad sa svilom. Odmotajmo svilenu čahuru i otkrijmo tajne svile. Nakon sudjelovanja u projektu sljedeći komad svile koji nam se nađe pod rukama podsjetit će nas na složeni postupak kojim je ova plemenita tkanina dobivena, ali i da svoju udobnost i eleganciju dugujemo malenom i marljivom kukcu koji ovisi o jednoj jedinoj vrsti stabla. Svi su pozvani da iz prve ruke kroče zagrebačkim putem svile. Veselimo se vašemu dolasku!

www.zoo.hr

M.B.

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

Morski konjic

Vrsta je ribe, iako im uopće nije sličan niti je dobar pliv ač. Pliva uspravno, a ponekad se repom uhvati za nešto čvrsto zbog odmora. Najzanimljiv ije je njegovo razmnožavan je. Ženke odlažu jajašca u trb ušnu vrećicu mužjaka - i tu njihov udjel u razmnožavanju pre staje. Za leglo se skrbe mu žjaci. I tko je sada tu mama, a tko tata?

dr. Vetko Pozdrav dr. Vetko! Imam jedno pitanje. Za Uskrs sam dobio dva zeca, muško i žensko, ali su brat i sestra. Prodavač je rekao da se ne smiju pariti jer kad bi se ženka okotila, onda bi svi mladunci umrli. Je li to istina? Pozdrav Mom planetu i unaprijed hvala na odgovoru! Dorian, 10 godina

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko! Zovem se Lucija i imam deset godina. Moja kuća nema ograđeno dvorište, a ja bih jako željela imati psa. Zanima me smijem li imati psa bez ograđenog dvorišta? A ako smijem, možete li mi nabrojiti bar neke pasmine srednje veličine? Unaprijed hvala! Lucija, 10 godina

raga Lucija, puno ti hvala na zanimljivim pitanjima. Odgovori na tvoja pitanja zanimat će mnogu djecu i njihove roditelje. Možeš imati psa ako imaš neograđeno dvorište, međutim iznimno je važno da se i ti i tvoja obitelj pridržavate nekoliko važnih pravila. Pas ne smije biti sam u dvorištu jer bi mogao otići na ulicu i nastradati od automobila. Stoga bih ti savjetovala manje ili srednje velike pasmine pasa. Na žalost, skloništa za napuštene pse prepuna su divnih pasa koji čekaju novi dom, stoga savjetujem tebi i tvojim roditeljima da posjetite skloništa za napuštene životinje i ondje nađete svog novog ljubimca. U skloništu za napuštene pse možeš naći, sigurna sam, i štence i odrasle pse. Jedini je problem ako udomite štenca taj da na žalost ne znate koliki će zapravo biti pas kada odraste, to jest kada dosegne svoju konačnu veličinu. Stoga ti savjetujem da udomite psa od pola godine do godine dana. 28

ragi Dorijane, hvala ti na pitanju. Tvoji kunići su brat i sestra i ne smiju se pariti, to je istina. To nikako ne bi bilo dobro. Međutim, problem je u tome da je to vrlo teško spriječiti ako borave u istom kavezu. Ženka kunića vrlo će brzo biti spolno zrela i počet će se tjerati, a to znači da će moći imati male kuniće. Ako su zajedno, vrlo je velika vjerojatnost da će se pariti. Zbog toga ti savjetujem da ili odvojiš kuniće svakog u svoj kavez ili kastriraš kod veterinara mužjaka ili ženku. Na taj način ćeš biti siguran da se neće pariti. Što se tiče potencijalnog potomstva, tu također može doći do problema: mladunčad može biti bolesna i može uginuti. Nikako se ne preporučuje da se pare kunići u srodstvu. Općenito se ne preporučuje da se pari bilo koja životinjska vrsta u srodstvu jer može doći do raznih bolesti. Ako želiš potomstvo od svojih kunića, nabavi ili mužjaka ili ženku, ali iz nekog drugog uzgoja. Puno pozdrava!

Pas te dobi brzo će se prilagoditi na novu obitelj i bit će sretan, sigurna sam. Ako tvoji roditelji odluče da pas živi u dvorištu, tada je potrebno izgraditi prostor u kojem će pas boraviti kada nije s vama. Oni se najčešće izrađuju od čvrste žice. Nikako nemojte držati psa na lancu – to je iznimno loše za psa. Unutar ograđenog prostora potrebno je psu osigurati kućicu u kojoj će spavati i sakriti se od lošeg vremena. Boravak iza ograde potrebno je svesti na minimum i što više vremena provoditi u šetnji sa psom u prirodi i na svježem zraku. Ako je moguće, bilo bi puno bolje da je pas s vama u kući pod nadzorom. Psa je potrebno izvoditi u šetnju nekoliko puta dnevno i tada također mora biti pod nadzorom – i tvojim i tvoje obitelji. Ljubimac je velika briga, međutim pruža puno ljubavi i radosti. Stoga se svi u obitelji moraju truditi i brinuti se za novog člana obitelji. Sigurna sam da će novi pas biti sretan u vašoj obitelji. Puno pozdrava!

Veliki pozdrav najboljem doktoru i najboljem časopisu na svijetu! Javljam ti se, doktore Vetko, jer imam jedan problem sa svojim psom.Već danima ne jede ništa osim – nećeš vjerovati – trave! Pa nije on kozica ili kravica ... Sad ima pet godina i cijeli život jede meso, brikete, a ne pase travu. Nakon što pojede travu, jadnik povraća. To je tako već nekoliko dana i jako sam zabrinuta. Nudim mu ono što inače jede, ali on neće pa neće. Je li riječ o nekoj opasnoj bolesti? Što da radimo? Nina, 10 godina

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

raga Nina, hvala ti na pitanju. Moram ti odmah reći da što prije svoga psa odvedeš veterinaru. Ako pas ne jede već danima, to zasigurno znači da je bolestan. Psi jedu travu kad imaju problema s probavnim sustavom, posebno sa želucem. Kada pas pojede neku pokvarenu hranu ili ga boli želudac, tada jede travu da bi izazvao povraćanje i izbacio iz sebe tu pokvarenu hranu. S obzirom na to da pas često povraća, može doći do gubitka tekućine u organizmu, a to se stanje naziva dehidracija. Kada pas dehidrira, tada mora dobiti infuziju kod veterinara. Tvoj pas možda ima upalu želuca i crijeva, možda je pojeo pokvarenu hranu. Budući da uzroka takvog povraćanja ima još jako mnogo, obvezno odvedi svoga psa veterinaru, koji će mu dati sve potrebne lijekove protiv povraćanja i ostale lijekove koji će psu biti potrebni. Nadam se da će tvoj pas brzo ozdraviti. Puno pozdrava! 29

cˇuda svijeta

Optimiran lov na miša

Taj Čudni

svij e t

Crvene lisice love miševe vrlo neobično. Naciljaju ih osluškujući šuškanje i zatim se elegantnim skokom vodoravno ispružena tijela odozgo bacaju na plijen, a da ga prije nisu ni vidjele. Čovjek bi pomislio da to jednako dobro funkcionira iz svakoga smjera. No, začudo, kao što pokazuju istraživanja, skokovi u smjeru sjever-sjeverozapad rezultiraju ulovom plijena oko pet puta češće nego skokovi u drugim smjerovima. Lisice se očito orijentiraju prema Zemljinu magnetskom polju – te se njime vrlo uspješno služe na nama još nepoznat način. Vjetar i vremenske prilike te Sunčev položaj ne utječu na ishod lova. Vjerojatno i osjet za magnet pomaže lisici da utvrdi ne samo smjer nego i točnu udaljenost od plijena. Moguće je da njezin mozak u cjelovitu sliku povezuje signale osjeta za magnet izravno s informacijama koje prima od drugih osjetila. Zahvaljujući tomu cjelovitomu pregledu, lisica može precizno usmjeriti skok prema mišu.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Tajanstvena uvala na jugu Dugoga otoka

Izdajnički otkucaji srca Morska voda zbog sadržaja soli provodi električne impulse. Tu pojavu iskorištavaju neke vrste riba koje imaju senzore za najslabije električne struje. Električni osjet osobito je izbrušen kod mlata. Ove do šest metara dugačke životinje razlikuju se od drugih morskih pasa neobičnim oblikom glave.

Veliki mlat (Sphyrna mokarran) vreba pretežno vrlo pokretljive raže – mora ih znati slijediti. No široka glava ponajprije poboljšava mlatov električni osjet. Električni organi osjeta te ribe, takozvane Lorenzinijeve ampule, sastoje se od finih tamnih kožnih pora ispunjenih želatinom, u koje se slijevaju živčane stanice. Te su pore kod mlata uglavnom na donjoj strani glave. Omogućuju mu da široko pretražuje morsko dno i uđe u trag plijenu kao što su iverci ili raže ukopani u dno. Čak i životinje koje potpuno nepomično leže u pijesku odaju se otkucajima srca.

Telašćica je jedan od najvećih i najljepših zaljeva Jadranskoga mora: dug je 10 kilometara, a širok od 0,2 do 1,8 kilometara. Zbog geoloških i geomorfoloških obilježja te biljnoga i životinjskoga svijeta, od 1980. ima status zaštićenoga područja, a od 1988. park je prirode. U unutrašnjem dijelu zaljev je dubok do 12 metara, a u vanjskomu do 60 metara. Na istočnoj su obali uvale Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadnoj Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zaljevu ima i nekoliko otočića i hridi (Gornji i Donji školj, Gozdenjak, Galiota, Korotan, Farfarikulac). Obale su zaljeva gole (kamenjar); na zapadnoj obali bočato je jezero (Jezero; 0,23 km²; dubina 5,6 m). U uvali Mir pronađeni su nalazi iz paleolitika te liburnski i rimski ostatci, a iz X. i XI. st. potječu ostatci starohrvatskih predromaničkih crkvica (Sv. Viktor, Sv. Ivan, Sv. Luka, Sv. Ante) i srednjovjekovnoga naselja. Na zapadnoj obali (Stivanjsko polje) u X. st. nalazilo se naselje Telagus, po kojem je uvala dobila ime.

ljudsko tijelo

Zašto imamo naboranu kožu na prstima dok se kupamo ili plivamo? Ako duže vrijeme plivamo u moru ili bazenu, pa i kad se predugo kupamo u kadi, možemo primijetiti nešto neobično. Prsti na rukama i nogama nam nabubre, a koža se na njima nabora. Ljudi za tu pojavu znaju već tisućljećima, ali dugo za to nisu imali objašnjenje.

Koža

Iako o tome vjerojatno nikad ne razmišljamo, koža je naš najveći i najteži organ. Pokriva cijelo tijelo, čak oči, nokte i manje dijelove tijela. Štiti nas od hladnoće i vrućine, prljavštine i onečišćenja iz okoliša. Možemo reći i da služi kao neka vrsta vreće u kojoj su pohranjeni svi unutarnji organi, na primjer kosti, mišići, srce, crijeva i sve ostalo od čega je sazdano naše tijelo. Koža se također sastoji od nekoliko dijelova – ima tri sloja od kojih svaki ima neku drugu ulogu. I ti su slojevi isto tako sazdani od sitnijih dijelova.

Stanice (ćelije)

Engleski znanstvenik Robert Hooke davne je 1665. godine primijetio da su naša tkiva (pa i koža) sazdana od sitnih okruglih dijelova. Podsjećali su ga na sobice u kojima su živjeli redovnici u samostanima, a koje se prema latinskoj riječi nazivaju ćelije. Tako je nazvao i sitne dijelove u tkivu od kojega je sazdano ljudsko tijelo. 36

TAKO ĆU LAKŠE ULOVITI RIBU U MORU.

AKO SE SMOČIŠ, MOŽDA ULOVIŠ NEKU RIBU!

Što su o tome mislili nekoć?

Otkad znaju za stanicu, znanstvenici su pretpostavljali da ona upija puno vode i zbog toga nabrekne. Ako vodu upije vanjski sloj kože, on se širi baš kao i namočeni papir nekoga časopisa. Unutarnji sloj kože ne može upiti vodu, pa se zato ne širi. Vanjski sloj kože puno je veći od unutarnjega, pa se zato nabora. Ti su nabori još veći ako je stanica popila više vode. Tako se stoljećima objašnjavala naboranost kože na prstima. Ali zašto nam se bora samo koža na prstima? Zašto se ne nabora koža oko pupka, na nosu ili na stražnjici? Čak ni naša koljena u vodi ne doživljavaju takve promijene. Kako to objasniti?

Zašto tijelo šalje takve signale?

Time su se bavili znanstvenici koji se nazivaju antropolozima. Oni proučavaju ljudski razvoj od prastarih vremena do danas. Otkrivaju kako se čovjek razvijao i zašto. Do danas su napravili brojne pokuse. Promatrali su je li lakše staklenu pikulu uhvatiti suhim ili mokrim prstima na kojima je koža naborana. Pokazalo se da takve stvari bolje hvatamo naboranim prstima. Zbog toga su antropolozi zaključili da se koža u vodi nabora zato da lakše možemo hvatati. U pradavna vremena to je bilo važno: kad bi čovjek pao u vodu, morao se hvatati za mokre i skliske stijene da bi se iz nje izvukao. U rijeci bi lakše uhvatio klizavu ribu naboranim prstima nego da su glatki; u brzoj rijeci lakše se uhvatio za plutajuće drvo koje ga je održalo na površini i spasilo mu život.

Stanice ili ćelije ne možemo vidjeti golim okom. Vidimo ih pod mikroskopom, koji je izumljen u 17. stoljeću. Mikroskopom su proučavali građu i veličinu stanica i njihovo djelovanje. Promatrali su što se događa sa stanicama kad ih npr. potope u vodu, ocat, vapno i razne druge tvari.

Kakva je stanica

Stanica podsjeća na vodeni balončić u kojem pliva nekoliko različitih stvari. Glavna je stanična jezgra, u kojoj su pohranjeni podatci o tome kako se ta stanica razmnožava. Oko jezgre nalazi se nekoliko stvari koje ju štite i hrane. Vanjska stjenka naziva se stanična membrana. Ona je zanimljiva zato što u stanicu propušta neke tvari, a neke druge ne propušta. Tako omogućuje da stanica iz okoline dobiva rastopljenu hranu. Pojavu da tvari prolaze kroz staničnu membranu nazivamo osmoza.

Kako se na to gleda danas?

U posljednje vrijeme znanstvenici su došli do različitih zaključaka. Uvidjeli su da se kod ljudi kojima su kirurzi ponovo prišili prste što su ih nesretnim slučajem izgubili, koža u vodi ne nabora. Zaključili su da to ovisi o živčanom sustavu. Živčana vlakna kirurzi ne mogu ponovo zašiti točno onako kakva su bila prije ozljede.

DA SI PRIJE SMOČIO RUKE, LAKŠE BI SE PRIMIO! I TO MI TEK SAD KAŽETE!

Na temelju toga zaključili su da glavnu ulogu u boranju kože igra živčani sustav. Kad padnemo u vodu, tijelo to prepoznaje. Iz leđne moždine šalje signale od kojih se žilice u prstima zgrče. Tako se smanjuje dotok krvi u prste. Pritom se prsti hlade, postaju bljeđi i nekako se stanje jer je u njima manje krvi. Koža ostaje približno jednako velika, pa za te stanjene prste zapravo postaje prevelika. Zato se nabora. 37

Planetov strip

9. dio

Nikolin svemirski brod Što radiš? Svemirski brod zbog potopa i ostalih klimatskih promjena.

Bolje Noa nego ONA.

Poludio si! Zvat ću liječnika! Ti si nepopravljiv slučaj! Kamo ćeš nas odvesti?

Ajooooj! Moj Nikola potpuno je izgubio Traž im put zdrav nik razum. Nikol e za i n br Misli da o d Da . je Noa. kand na toga i tog idat a biram e mušk spola oga – ljud i žen e i živ sko tako otinje. B ga đ er. iljke Spasimo civiliza ciju prije uništen ja svijeta naseljava njem Mjeseca.

Ma daj. Pomoći će i ljudima i životinjama. Sve ću nas odvesti.

Za početak na Mjesec.

za Prijave od br n i l o k Ni

Hej, ja sam prvi!

Ovo je za mene i moju magaricu.

Mene nećeš!

Ali magarica treba magarca , a ne tebe.

Hoću! Ako treba silom! Uzmite me sa sobom! Ja sam pravi čovjek za Mjesec!

Halo, policija, upomoć! Svi žele na Mjesec! 40

On je magarac, ha-haha...

vaša pošta

Pisati nam možete i na adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Mihaelu Sudiću iz Starog Topolja. 48

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb.

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

nagradni kviz

su 23. travnja ove godine 1. Višani na blagdan Sv. Jurja proslavili

Europsko nogometno prvenstvo 5. Prvo održano je

2431. rođendan svojega grada

Š 1860.

3421. rođendan svojega grada

O 1960.

2413. rođendan svojega grada

1690.

brodica komiških ribara 2. Tradicionalna zove se

kornet za sladoled 6. Prvi izradio je 1896.

M Francesco Procopio dei Coltelli

falkuša

D bracera

S Frank Eppson

C liburna

higijenu morskih pasa brinu 3. Zase crno-bijele ribe

7. Divokoze su rođaci

čistači

piloti

O magarca i konja

gušteri

Italo Marchiony

koza i ovaca

goveda

stari su Rimljani imali pomagala za 4. Iplivanje koja su bila izrađena od

8. Marelica potječe iz

D pluta

E Afrike

Z bambusa

H Europe

F gume

D Azije

Rješenje nagradnoga kviza iz 9. broja, svibanj 2016.:

KROKODIL NAGRAĐENI:

Ema Pavlaković, Božidara Antonića 4, Odra 10 020 Novi Zageb Dali Lešnjak (Botica), Đorđićeva 4, 21 000 Split David Dejanović, Habdelici 7/1, Novaki, 10 431 Sveta Nedelja

Rješenje nagradnoga kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 31. kolovoza 2016. Tri sretna dobitnika osvojit će vrijedno izdanje Mozaika knjiga.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

novE KNJIGE!

KAPETAN GAĆEŠA I BEZUMNI BIJES BUBNUTE BABETINE

KAPETAN GAĆEŠA I BESPOŠTEDNA BIJESNA BITKA BIONIČKOG BALONJE dio prvi

• 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA I BESPOŠTEDNA BIJESNA BITKA BIONIČKOG BALONJE dio DRUGI • 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA KAPETAN GAĆEŠA

I NAJEZDA

KAPETAN GAĆEŠA

I KAKANA UROTA

NEVJEROJATNO

ZGODE I NEZGODE

I NAPAD ZAHODA

PROFESORA

ZLOČESTIH TETA

KAPETANA GAĆEŠE

-LAPRDALA

KAKOGAĆA

KUHA IZ SVEMIRA

• 154 stranice

• meki uvez

39,90 kn