Moj planet svibanj 2019

MJESEČNIK • GODINA 13 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 21 kunu

2019 • SVIBANJ

9

moj–planet @mozaik–k

JE ISTRAŽIVAN

ARHEO(B)LOG

Kakadu Egzoplaneti Vincent van Gogh Vransko jezero

u j i t s o k e Tajn njiga.hr

JE ZABAVN O

POSTER

U ovome broju Svi smo puno puta čuli da je očuvanje okoliša u kojemu živimo iznimno značajno za život svih nas te da i male stvari mogu promijeniti svijet nabolje. Što možemo napraviti za očuvanje našega planeta? Svatko od nas može napraviti malo, no to je u konačnici zapravo puno.

Možemo reciklirati, zamijeniti plastične vrećice platnenima, isključiti električne uređaje kad ih ne upotrebljavamo, zatvoriti vodu dok peremo zube, razvrstavati otpad i odložiti ga u previđene kontejnere, i još mnogo toga.

raspisuje natječaj za najstrip o temi

ČUVAM SVOJ

Zadatak je ovoga natječaja da budete pravi mali ekolozi i nacrtate strip u kojem će biti bar jedan primjer kako možemo pridonijeti očuvanju okoliša.

Uzmite u ruke olovku i papir, možda i bojice i flomastere, i pustite svojoj kreativnosti da dočara jednu lijepu ekološku poruku u obliku stripa!

AU TOR E NA J BO LJ I H ST R I PO VA OČ EK UJ U VR IJ EDN I DA RO V I I Z NE NA ĐE NJ A!

U natječaju mogu sudjelovati samo mlađi od 15 godina. Svaki autor može sudjelovati sa stripom na jednom listu papira A3 ili A4 formata (npr. list iz Bloka za crtanje). Radove će pregledati i odabrati tročlani žiri.

Ne zaboravite: na stražnju stranu napisati svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).

NAJ BOLJ E ST R I POVE O B J AV I T Ć EMO P OVO D O M S VJ E T S KO G A DANA ZAŠT I T E O KO L I Š A , K OJ I S L AV I M O 5. LIPNJA .

Radove ćemo u uredništvu primati do 13. 5. 2019.

Pošaljite ih na adresu: Mozaik knjiga (za Moj planet), Karlovačka 24 a, 10 020 Zagreb ili na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Dragi planetovci, i, kao proljetni dani, pa i oni malo kišn adnih dos onih od laze da puno brže pro je tu a li, enu okr ni se zimskih. Nismo a! net pla g Mo j već svibanjski bro ovori U njemu se ovaj mjesec kriju odg a bičn neo i ali iva na razna zanimlj pitanja. Primjerice, znate li kako životinje pomažu biljkama pri u Lijepoj razmnožavanju? Koje je jezero li se e Jest raj? ji ptič i Našoj pravi mal ? Što zeji mu tali nas su o ikad zapitali kak ? etu svij na iši najv je mislite, koji slap e tajn Koje “? čulo to Tko to ima “šes o jedan čuvaju kosti? Kakav je život ima – etu svij na ara slik od najpoznatijih neti? opla egz su Što h?

Vincent van Gog Koja ? trag una kati ska Mogu li klokani niste je zmija najbrža na svijetu? Ako se nam ite ruž prid re, sigurni u odgovo ijmo otkr i – nja zna na putovanju do a. zajedno more zanimljivih činjenic ja zna spo a nov a nek Možda će vas baš odi, prir u anje aživ potaknuti na istr i druženje sa životinjama, pobudit ili njem ova put im nek u vama želju za te čita pro da ti jera nat vas jednostavno ali eli, želj k vije odu knjigu koju ste dosad niste imali volje. Što god odaberete, uživajte u tome kao i u svibanjskom broju vašega omiljenoga časopisa!

Sretno i pozdrav do sljedećega broja!

4

2019.

4 LIJEPOM NAŠOM Vransko jezero 8 PRIRODA Kako životinje pomažu biljkama pri razmnožavanju?

12 ARHEO(B)LOG Muzeji kroz povijest

16

15 ZANIMLJIVOSTI Med u brojkama 16 PTICE Kakadu 18 SVIJET Prirodne ljepote svijeta 20 ZABLUDE Tko ima “šesto čulo“?

22 ZOO KUTAK Tajne kostiju

38

25 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO

40

34 SIVE STANICE 35 ZNANSTVENI KUTAK Pecanje magnetom 36 VELIKI SLIKARI Vincent van Gogh

42

40 SVEMIR Što su egzoplaneti?

42 ŽIVOTINJE Iz svijeta životinja 46 PLANETOV STRIP Prva dama 50 OVAJ MJESEC Svibanj 52 VAŠA POŠTA

Rezultate natječaja objavit ćemo u desetom broju Mog planeta, koji izlazi u lipnju 2019. i na Facebook stranicama časopisa https://www.facebook.com/CasopisMojPlanet/.

54 NAGRADNI KVIZ 55 MALI ZELENI

Lijepom Našom

Rezervirano za ptice!

Vransko je zero najveć e je prirodn jezero u Hrv o atskoj. Zbo g bogata biljnoga i ž ivotinjskog a svijeta jezero i oko lica zaštiće no je kao p prirode. Je ark dan mu je d io proglaše posebnim n ornitološkim rezervatom i ubraja se u najznača jnija europ područja z ska a ptice.

eja močvarica

o r e z je

U jednom dijelu Parka prirode Vransko jezero nalazi se močvarno područje u kojemu kraljuju ptice. Proglašeno je posebnim ornitološkim rezervatom. Stotinu vrsta ptica u visokoj trski skriva svoja gnijezda i ptiće. Zbog blage klime i obilja hrane mnogo ptica ovdje i prezimljuje: za sunčanih zimskih dana može se vidjeti i do stotinu tisuća ptica! Tijekom jesenske selidbe u toplije krajeve (i proljetnoga povratka) tu se zaustavlja više od 140 vrsta ptica selica – da se odmore i nahrane. Sve u svemu, ovdje boravi čak 250 vrsta ptica – gnjezdarica, zimovalica i preletnica.

Znaš li?

• S pravom se kaže da je Ornitolo ški rezervat Vransko jezero “jedan od najvećih europskih tranzitnih aerodroma” za ptice izm eđu sjeverne Europe i Afrike.

– pravi ptičji (k)raj

Sretan vam Dan ptica selica!

velike bijele čaplje

Čaplja danguba

Čaplja danguba (latinski: Ardea purpurea) ugrožena je vrsta u Europi i Hrvatskoj. Živi u jatima. U naše krajeve obično stiže potkraj ožujka. Na Vranskom se jezeru gnijezdi. Nakon “svadbe“ par u tršćaku svije gnijezdo od vlati trske i šaša. U gnijezdo ženka položi nekoliko plavozelenih jaja. Iz njih se za mjesec dana izlegu ptići. Roditelji ih brižno hrane i štite od prejaka sunca i neprijatelja dok ne ojačaju. Pred jesen lete dalje u toplije krajeve.

Znaš li?

Svake godine drugoga vikenda u mjesecu svibnju obilježava se Svjetski dan ptica selica.

Podsjeća nas i upozorava na to koliko je važno zaštititi ptice selice i njihova staništa. Ptice selice na svome se dugom putovanju suočavaju s mnogim poteškoćama i opasnostima. Iscrpe se i ogladne leteći s kontinenta na kontinent.

Srećom, postoje dragocjena odmarališta koja pticama pružaju prijeko potreban odmor i bogat su izvor hrane prije nego što nastave svoje putovanje kući. Među njima je i naše Vransko jezero. Zato ga čuvajmo za njih!

• Čaplje sporo lete. Pri letu im je vrat uvučen u obliku slova “S“ te izgleda zmijoliko. Za razliku od njih, rode lete ispružena vrata.

• Čaplja danguba ime je dobila po tome što nepomično stoji u plitkoj vodi i vreba plijen. Izgleda kao da samo ljenčari i gubi vrije me – dangubi.

čaplja danguba

Vransko jezero

ero u Hrvatskoj: jveće je prirodno jez ometra.

Vransko jezero na a, a široko oko 2 kil ar et om kil 14 o ok dugo je Ravnih kotara. dranskoga mora i Ja ale ob u eđ izm Leži ačkim grebenom. no širokim vapnen Od mora je odijelje ka Skorobića. koliko izvora i poto Voda pritječe iz ne koji ga spaja umjetnim kanalom Otječe ponorima i u slankasta – er jez m. Voda je u vo lje a za im čk va ro s Pi oga i životinjskog ta i raznolika biljn o ka je no iće bočata. Zbog boga št za era i bliže okolice svijeta područje jez čno 20 godina! to ije pr – o er jez o sk an Vr de iro Park pr

4

Ptičje mlijeko

ptičje mlijeko (Ornithogalum umbe lla

tum)

Latinsko ime biljnoga roda ptičje mlijeko (latinski: Ornithogalum) potječe od grčkih riječi ornis (ptica) i gala (mlijeko) zbog bijelih cvjetova. Hrvatsko ime potječe od latinskoga prijevoda. U Hrvatskoj raste petnaestak vrsta ptičjega mlijeka: štitasto, kitnjasto, piramidalno i dr. Ta je biljka otrovna. No štitasto ptičje mlijeko (latinski: Ornithogalum umbellatum) ima neotrovne lukovice pa su se one u prošlosti, tijekom rata, nestašice i gladi, koristile za jelo, bilo kuhane bilo usitnjene i osušene.

5

priroda

k a m b lj i a u i m p v e a t j n i o Kako ž o ž pri razmnožavanju S obzirom na to da kopnene biljke nemaju noge i vjetar raznosi sjemenke samo nekima od njih, biljke su morale smisliti posebne načine kako za taj posao iskoristiti životinje. Evolucija biljaka i životinja isprepleće se još od vremena kad su prve biljke osvojile kopno, prije otprilike 450 milijuna godina. Tijekom razdoblja krede istodobno se razvio velik broj cvjetnjača i kukaca koji su ih oprašivali, a za širenje sjemenki biljaka pobrinuli su se, prije svega, sisavci i ptice.

Slatka nagrada Proljeće je. Pčele i drugi oprašivači već veselo lete s cvijeta na cvijet. No to nisu jedine životinje koje biljkama pomažu pri razmnožavanju. Mnoge životinje nesvjesno prenose brojne sjemenke i tako omogućuju biljkama da se šire po Zemljinoj površini.

8

Jedan je od najboljih načina kako proširiti sjemenke skriti ih u slatke plodove biljke koje će životinje rado pojesti. Upravo zato biljke proizvode slatko voće kojemu životinje ne mogu odoljeti. Dok jedu tu slatku nagradu, gutaju i sjemenke biljke. Voće je lako probavljivo, a sjemenke imaju zaštitne ovojnice pa putuju kroz probavni sustav životinje a da ih se pritom probavom ne ošteti. Nakon što ih životinja probavi i izbaci, sjemenke ostaju u hrpici hrane koja će im pomoći da imaju prednost pred biljkama u okolici. U borbi za opstanak među brojnim biljkama koje rastu na ograničenom prostoru, svaka je prednost dobrodošla. Zbog hrane i vlage u izmetu u kojem se nalazi, mlada će biljka brže rasti od svojih suparnika. Neće ju zakloniti sjena njihova lišća zbog koje fotosintezom ne bi mogle proizvesti dovoljno hrane za daljnji rast.

9

arheo(b)log

Kad sam bila dijete, skupljali smo svašta: značke, poštanske marke, razglednice, neobične kamenčiće, salvete (ubruse), špekule (pikule), sličice, školjkice, stripove i još mnogo toga. A tek mala djeca – ona skupljaju sve: kestene, žirove, cvjetiće, listove, razne ljuske, grane raznih veličina, puževe kućice, češere. A ni odrasli nisu manji skupljači. Uglavnom, čini se da je skupljanje neobičnih, zanimljivih ili lijepih stvari neka duboka ljudska potreba, kojoj su podlegnuli i carevi.

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ

MUZ E JI

kroz povijest

Hram mira Rimski car Vespazijan, koji je osvojio Jeruzalem i u Rim dovukao mnogo blaga, dao je za izlaganje tih predmeta sagraditi poseban trg i građevinu, koja se naziva Hram mira. U njemu su svi posjetitelji mogli saznati pojedinosti iz ratova u kojima je na kraju razoren Jeruzalem, ali i o Vespazijanu i njegovoj obitelji. Pitate se je li taj hram bio zapravo muzej? Pa, i bio je i nije bio. Danas muzeje definiramo kao mjesta u kojima se skuplja, čuva, proučava i izlaže građa. Oni su u takvu obliku relativno nov izum.

Od kabineta čuda do

muzeja

Naravno, kao što ste vidjeli, još od vrem ena kralja Nabonida i nje gove kćerke posto jali su ljudi koji su posje dovali zbirke pred meta.

To se nastavilo i u srednjovjekovnoj Eu ropi.

Skupljači su, poga đate, bili plemići, ko ji su imali svoje zbirke.

A te su zbirke gdjek ad sadržavale svašta: ljudske i životinjsk e kosture, nojeva jaj a, magično kamen je, umjetnine, bezoar e i slično. Zbog toga što je pravilo bilo skuplja ti što čudnije stvar i, zvali su ih “kabine ti čuda“. I niste ih m ogli doći pogledati – nisu bil e otvorene za javnost.

Skupljači i ratnici U dalekoj prošlosti ljudi nisu skupljali samo neke trice poput češera i kamenčića. Ne, skupljali su svašta što bi im se svidjelo, primjerice kamene kipove, vaze, predmete koje su ostavile civilizacije koje su prethodile njihovoj, predmete koje bi oteli u ratu. U antičko su doba takvi predmeti bili izloženi u hramovima, na trgovima, u palačama. A mnogi su “obični“ ljudi imali svoje zbirke, zatvorene za javnost.

Svi u muzej!

jeća, To se mijenja tijekom 17. i 18. stol se ijim ran Naj . zeji mu i prv kada nastaju u. ord Oxf u zej mu lean mo Ash smatra

U Hrvatskoj prvi muze ji nastaju potaknuti domoljubnom djelatno šću u vrijeme ilirskoga preporoda u 19. stoljeću, najprije u Splitu, a onda u Za grebu.

Princeza kustosica

ela skupljati stvari Tko je bila prva osoba koja je poč bičnosti, ne znamo. neo ili ote ljep samo zbog njihove predmeta potječe iz Najstariji arheološki nalaz takvih ceze Ennigaldi-Nanne Mezopotamije, točnije iz kuće prin tisuće godina ta je pol i e dvij e u Uru (danas u Iraku). Prij kojoj su stajali predmeti princeza u kući imala policu na o stotina godina. Svaki koji su već onda bili stari nekolik i cilindar s trojezičnim je predmet uz sebe imao pečatn atili da su ti cilindri shv u kraj natpisom. Arheolozi su na kao u suvremenim u stvari oznake predmeta, baš prema starinama muzejima! A princeza je ljubav a, posljednjega kralja onid naslijedila od svojega oca Nab antikvar (skupljač bio je On Novobabilonskoga carstva. starina), ali i restaurator.

12

Carevi i generali Nabonid nije bio jedini vladar koji je skupljao stare predmete. Mnogi su carevi, kraljevi i vojni zapovjednici uzimali, odnosno pljačkali, umjetnine novoosvojenih zemalja. Tako su Rimljani nakon osvajanja grčkih pokrajina nosili kući umjetnine, od kojih neke svrstavamo među najslavnija djela antičke umjetnosti, poput Bacača diska, Miloske Venere, Apolona iz Belvederea i drugih – ali o tome ćete više učiti na likovnom.

Prikupljali su arheološke nalaze, predmete sa sela, prirodoslovne zbirke.

Iz njih su se poslije razvili specijalizirani muzeji – arheološki, prirodoslovni, etnografski i drugi.

13

ptice

Udružuju se u jata

I U D A K KA

Australija – raj za papige

Ono što su za nas vrapci, to su za Australce papige. Mi smo naviknuti gledati te ptice u krletkama, a u svojoj domovini one slobodno lete pod modrim nebom. Ako pogledaš u zelene krošnje fikusa, primijetit ćeš kakadue koji poput čudesnih cvjetova blješte u svojim nježnim bojama.

p r ip a d n ik n a jm a n ji je a f im N a z iva ju a ka d u a . N k e ic d o r po n ov im a . ć n im k la u u k lim a ih m av lja t i u č it i p o n a n e ć o k R ijet m a js to r i p r av i s u lo d ija . r ije č i, a li va te m e o k u v z im ita c ije

Svake večeri, uz neopisivo kričanje, okupljaju se u gustim krošnjama drveća, gdje prespavaju noć, a danju se vrzmaju naokolo i traže hranu. Iako nisu poznati kao osobito dobri letači, vrlo su ustrajni. Kad traže hranu, mogu preletjeti iznimno velike udaljenosti.

Prehranjuju se različitim korijenjem, sjemenkama i mladim izdancima te raznim ličinkama kukaca. Često poljoprivrednicima uzrokuju veliku štetu na usjevima i voćkama.

Društvene ptice

pamćenje, Kakadui imaju odlično i, ponekad i ljn že beskrajno su znati i penjači, uporni br do su lo prepametni. Vr drugih vrsta papiga, letači i, za razliku od su usamljeni, jako dobro i trče. Ako ka, posvećuju vje čo mogu se vezati uz naravno ako ju v, ba lju ju mu pažnju i da tpuno se drukčije i čovjek pokazuje. Po imaju loša iskustva. ponašaju kad iza sebe boravljaju. Tada Njih godinama ne za teljski, čak osvetnički postaju ljutiti i neprija o je da se dva raspoloženi. Zanimljiv našaju jednako. kakadua nikad ne po

Gniježđenje

Znaš li?

Tipična kukma na glavi Ove srednje velike i velike papige, koje su dugačke od 30 do 60 centimetara, od ostalih se papiga razlikuju prije svega građom lubanje. Njihova je najznačajnija vanjska posebnost kukma na glavi.

Podižu je poput perjanice u trenutku uznemirenosti ili slijetanja. U Europi ih ljudi imaju u svojim domovima, najčešće žutokukmastoga kakadua, a vrlo se rijetko mogu vidjeti i crni, koji dosežu astronomske cijene.

16

• Ime kakadu dolazi od malajske riječi kakaktua, koja doslovno znači starija sestra (kakak – sestra, tua – star).

• Kakadui u zatočeništvu mogu doživjeti vrlo duboku starost – do 80 godina.

• Kakadui su najnježnije papige među svim vrstama.

Kakadui koji žive u prirodi imaju potomke jednom godišnje, a neke vrste dva puta. Gnijezde se u dupljama stabala i stijena, gdjekad jedan pokraj drugoga.

Najzadovoljniji su kad u blizini postoji napajalište. Ženka snese dva do tri jaja, a neke vrste čak pet. Kod bijelih kakadua obično jaja čuvaju oba roditelja. Mužjak sjedi na jajima danju, a ženka noću. Kad je o crnim kakaduima riječ, na jajima sjedi samo ženka.

Kakadui su izrazito čiste životinje i perje svaki dan čiste kljunom.

Biba Jamnik Vidic

17

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Te prelijepe ptice, koje pretežno imaju jednobojno perje u bijelim, ružičastim, sivim i crnim tonovima, s tipičnom kukmom na glavi, imaju u sebi nešto umirujuće i uglađeno. U njihovu obitelj spada pet rodova, 18 vrsta i 20 podvrsta. Inače, kakadui ne žive samo u Australiji nego i na Novoj Gvineji i drugim otocima u jugoistočnoj Aziji. Njihova staništa mogu biti različita, od šuma do mangrovih šuma, ali su sve vrste prilagođene pojedinim područjima.

zoo kutak No, znate li što kralježnica čuva? Je li ona samo kost pomoću koje možemo uspravno stajati? Kralježnica je svakako temelj kralježnjaka, bez nje kretanje i micanje rukama ne bi bilo moguće. Razlog tomu nije samo njezina čvrstoća i potpora cijelome tijelu nego i osjetljivi živci koji njome prolaze, a nazivaju se leđna moždina.

Leđnu moždinu možemo zamisliti kao produžni kabel pomoću kojega mozak upravlja ostatkom tijela – od pomicanja prstiju i trčanja, do rada srca, bubrega ili kontrole mokraćnoga mjehura. Sada, kada smo se upoznali s kosturnim osnovama, vrijeme je i da upoznamo nekoliko kralježnjaka Zagrebačkoga zoološkoga vrta i saznamo što se to iz njihovih kostiju može naučiti!

otinje o posljednje što živ Često su ti temelji on č rije je, ko Ta . ća n uginu ostave iza sebe nako su Je ? sti ko e inj ot živ li sve je o kostima! Imaju kosti? kućica puža također ili ke olj šk ra li ljuštu od o en ađ mora biti gr Da bi nešto bilo kost, ili ja lci ka t nica, popu određenih tvari i sta tne takve, kosti su prisu o Ka a. nic sta o koštanih Ka a. amo kralježnjacim ka u životinja koje naziv nič jed za ma , svima je nji što i sam naziv kaže o am av rst upinu sv i kralježnica. U tu sk , azove, ptice i sisavce gm e, mc ze ribe, vodo ževa pu e ćic Budući da su ku ri, uključujući čovjeka. tva nih đe re ađene od od i ljušture školjaka gr sto če se o Iak . nisu kosti ali ne i stanica, one im , gradivne tvari sasv sti ko m ino sip naziva i im av pr o č ni ovdje nije rije su različite, tako da u. nic ež alj er nema ni kr kostima. Sipa takođ

22

kostiju

kostur zmije

kostur majmuna

Od kosti i n jihovih fosiln ih ostataka naučiti mno mo go toga, mo žemo identi žemo životinju ili ficirati saznati čim e se zaštite tiče, rebra štite u ona hrani. Što se nu srca i pluća , a lubanja ču tarnje organe poput va mozak.

lubanja glodavca

Glodavci su raznolika i brojna skupina sisavaca i sigurno smo da ih možete prepoznati prema njihovim zubima. Svim glodavcima zajednički su veliki i razvijeni parovi prednjih zuba – sjekutića ili glodnjaka. Dobro, i što je tu onda problem?

Problem je što glodnjaci rastu za cijeloga života, a time i tjeraju svoje vlasnike da… što drugo nego da glođu. Kako većina glodavaca ionako mora pojesti veliku količinu hrane da bi preživjela, česta potreba za glodanjem i hranjenjem sigurno im ne pada teško. Zubi mogu biti problem ako nema dovoljno hrane, ako je životinja starija i manje se hrani i kreće ili kada dođe do ozljede ili poremećaja.

Preveliki glodnjaci otežavaju hranjenje, ali vlasnike mogu i ozlijediti. Šetnjom kroz ZOO vrt možete upoznati barske nutrije, mare, različite vrste miševa i štakora, ali i najvećega glodavca na svijetu – kapibaru.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

e n j a t

rast djece se! Najbolji su dokazi Kosti rastu i obnavljaju loma. No, ije pr ruke ili noge nakon životinja ili zacjeljivanje prsta, ini up sk j no od drugih. Jed že br tu ras sti ko ke ne oblem. to može doista biti pr

FOTOGRAFIJE: OGGY

se broju pozabaviti Bok svima! U ovom ćemo injskih vrsta. Dobro, temeljima mnogih život a većina životinja ne baš mnogih, jer velik omogućuju hodanje tih temelja i nema! Oni akanje i još mnogo i trčanje, skakanje i žv boraviti još jednu toga, ali ne smijemo za čuvanje važnih iznimno važnu ulogu – je temeljima riječ? organa. Znate li o kojim

aka.

Kralježnica svih kralježnjaka sastavljena je od ‒ pazite sad! – kraljež 37, njih repu, jujući zahval pas, ka, kralješ 34 do 33 imati Čovjek može imati ali svakako su najveći rekorderi ‒ zmije. Neke vrste zmija mogu imati mogu pitoni nski burma i i do 400 kralježaka! Zelene anakonde zmiji od 200 do 300 kralježaka. Kralježnica zmije vrlo je savitljiva, što rijetko su Iako . klupko u se i smotat i plijen daviti puzati, omogućuje aktivne, zmijama kralježnica svakako dobro dođe.

23

srebrni gorila FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

KAMARŠKI KONJI ljeni ji žive na slobodi snim Ovi čudesni konji ko oj sk cu noga mora u fran su na obali Sredozem sta je Camargueu blizu m pokrajini Provansi, u tpuno pasmina konja živi po Arlesa. Ova iznimna su le mni i izdržljivi. Bije slobodno. Vrlo su skro . ih konja vrlo su rijetke boje, a ostale boje ov

M. B., FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

dikobraz FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

h g o g n a vincent v buran zivot osebujna slikara

]

Život u Parizu

Godine 1886. Vince nt se na bratov poziv preselio u Pa riz, gdje se počeo družiti s pariškim im presionistima.

Upoznao je slikare Toulouse-Lautreca, Pissarra, Degasa i M oneta i sprijateljio se s Gauguinom. Tij ekom boravka u Parizu usvojio je no vi stil, pa se koristio svijetlim bojama i ka tkada poentilizmom (slikanjem točkama).

U tom je razdoblju, zbog nedostatka no vca za plaćanje profesionalnih mode la, Vincent naslikao mnogo autoportret a (pravi majstor selfija!).

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

veliki slikari

Arles i incident s uhom autoportet soba u Arlesu Vincent van Gogh (1853. - 1890.) jedan je od najpoznatijih slikara na svijetu. Suncokreti, Zvjezdana noć, autoportreti… samo su neka od najslavnijih djela toga postimpresionističkoga slikara. Za života nije bio priznat, ali njegove slike živih boja danas dostižu bajoslovne cijene. Živio je kratko i burno, patio od tjeskobe i smatrao da je neuspješan, no stvorio je zadivljujući broj slika. Uz njega se veže šokantna priča o odrezanom uhu. O njegovu se životu zna mnogo zahvaljujući pismima koje je izmjenjivao s bratom Theom.

Rodna Nizozemska Vincent, najstariji od šestero djece protestantskoga pastora, rođen je 30. ožujka 1853. u malome selu na jugu Nizozemske. Kao dijete bio je povučen i emotivan i slobodno je vrijeme provodio lutajući okolicom i promatrajući prirodu. Uživao je crtati, ali je postao slikar tek u svojoj 27. godini. Prije toga radio je za svojega strica trgovca umjetninama, kao učitelj, u knjižari, u umjetničkoj galeriji i kao misionar. Osobito je bio blizak sa svojim mlađim bratom Theom, koji je poslije radio u umjetničkoj galeriji u Parizu i podupirao Vincentovu umjetničku karijeru, slao mu novac i ohrabrivao ga.

36

gh Theo van Go

Vincent je u Arles pozvao prijatelja Gauguina , koji je pristao doći na nagovor Vincentova brata. Iako su bili dobri prijatelji, njih su se dvojica često sukobljavali. U noći 23. prosinca 1888. žestoko su se posvađali. Vincent, naor užan britvom, odsjekao je dio svojega lijevog uha, zamo tao ga u novine, a zatim ga dao prostitutki koju je poznavao . Neki su povjesničari iznijeli teoriju da je Gauguin, iskusan mače valac, tijekom svađe mačem odrezao dio Vincentova uha.

Vincent, koji nije želio izgubiti prijatelja, prikrio je istinu kako Gauguin ne bi morao u zatvor. Kako bilo, Vincent je ovjek ovječio svoju ranu u zrcalnom autoportretu s povijenim uhom .

Početak slikanja Potaknut željom da služi čovječanstvu, Vincent je odlučio postati misionar i boraviti među siromašnim stanovništvom Borinagea, rudarske regije u jugozapadnoj Belgiji. Živeći među rudarima koji su jedva imali hrane za preživljavanje, u trenutku strasti razdijelio je sve svoje stvari i bio prisiljen spavati na podu. Nedugo zatim crkvene su ga vlasti smijenile zbog toga što je previše doslovno tumačio kršćanski nauk. U Borinageu je počeo crtati mračne i tužne slike ispaćenih seljaka i rudara. Vincent je uskoro odlučio da mu je pravi poziv umjetnost, pa je u potrazi za vodstvom iskusna umjetnika počeo raditi sa slikarom A. Mauveom. U toj je fazi proširio svoje tehničko znanje i eksperimentirao s uljanim bojama. Godine 1885. naslikao je svoje prvo važno djelo – Seljaci uz zdjelu krumpira, tamnu sliku seljačke obitelji koja jede krumpire za večeru.

umoran od Nakon dvije godine Vincent je bio tom preselio bra s ru ovo gradskoga života. U dog koj, gdje se se u Arles u jugoistočnoj Francus ružiti i pomoći nadao da će mu se prijatelji prid koje je stvorio u e osnovati školu umjetnosti. Slik , pogled na grad aka voć je tan Arlesu prikazuju cvje njegove kuće, i okolicu, interijere i eksterijere vljaju značajno suncokrete i portrete te predsta je intenzivno i ao Slik razdoblje Vincentova rada. ama postale slik ovim njeg instinktivno, a boje na nanosio no plat na kad gdje je su žarke. Boju gustoće trebali ine njez g zbo bi pa e, tub iz izravno tjedni da se slike osuše.

auguina autoportet G 37

Što su EGZ OPLANETI?

Ilustracija: NASA/JPL-Caltech

svemir

Svemirski teleskop Kepler može otkriti egzoplanet kad se nalazi ispred zvijezde.

Teleskop Kepler

Većina do danas otkrivenih egzoplaneta potpuno je drukčija od Zemlje.

Neki egzoplaneti kruže toliko blizu zvijezda da su vrlo vrući.

U svemiru nema zraka

pa zbog toga svemirski teleskop Kepler može mjeriti puno točnije od teleskopa kojima se astronomi koriste na Zemlji. Kepler neprestano promatra sto tisuća zvijezda i prati potencijalne pomrčine koje uzrokuju planeti. Pri tome je veoma uspješan: do danas je otkrio čak 35 egzoplaneta.

Važno je da je prvi put otkrio i planete koji nalikuju na Zemlju.

Astronomi se nadaju da bi na njima mogli otkriti i znakove života.

Detalje o svemirskom teleskopu Kepleru i njegova otkrića možete uživo pratiti na mrežnoj adresi kepler.nasa.gov.

Liza i Andrej Guštin

Teško ih je otkriti Pronalaženje planeta izvan Sunčeva sustava iznimno je težak i dugotrajan posao. Zvijezde su jako udaljene, a planeti koji kruže oko njih razmjerno su mala tijela koja ne emitiraju vlastitu svjetlost. Upravo ih je zato teško uočiti u snažnom sjaju zvijezde oko koje kruže. To je kao da usred noći pokušavate vidjeti jednoga noćnog leptira koji leti oko više tisuća kilometara udaljene ulične svjetiljke.

40

Astronomi su dugo pokušavali otkriti neki egzoplanet, ali im je to prvi put slučajno uspjelo tek 1992. godine. Egzoplanete ne možemo vidjeti niti fotografirati teleskopom. Njihovo je postojanje moguće otkriti samo posredno. Jedan od načina je da astronomi prate gibanje zvijezda. Težina planeta djeluje na matičnu zvijezdu i ona se giba.

Pomaci zvijezde veoma su maleni i zato su teško mjerljivi. To možemo usporediti s mjerenjem kovanice od jedne kune na udaljenosti od 4000 kilometara!

Usporedba pet najmanjih do sada otkrivenih egzoplaneta s Marsom i Zemljom.

Ilustracija: NASA/Ames/JPL-Caltech

Egzoplaneti – neobična riječ, zar ne? Tako astronomi nazivaju planete koji ne kruže oko Sunca nego oko drugih zvijezda. Do danas je potvrđeno postojanje oko 3760 egzoplaneta.

Među njima su divovski i jako vrući plinoviti planeti, ali i oni slični našoj Zemlji..

Ilustracija: ESA/C.Carreau

Ilustracija: NASA/JPL/Hardy

Upravo se tom metodom otkrivanja egzoplaneta koristi svemirski teleskop Kepler, koji je američka svemirska agencija NASA lansirala u svemir 6. ožujka 2009. Kepler je bio nova prekretnica u otkrivanju egzoplaneta. Većina egzoplaneta koje astronomi otkrivaju sa Zemlje plinoviti su divovi slični našemu Jupiteru.

Neki su čak i puno veći od Jupitera, a drugi puno topliji jer kruže sasvim blizu svojih zvijezda. Zovemo ih vrući jupiteri jer njihova temperatura može preći i 1000 stupnjeva Celzijevih.

Druga je mogućnost gibanje egzoplaneta oko zvijezda. Zamislimo da egzoplanet kruži oko zvijezde, a povremeno se pojavi točno između nas i te zvijezde. Pri tome nastane manja “pomrčina“ jer planet djelomično skrije zvijezdu. U trenutku pomrčine čini se da zvijezda nekako slabije svijetli. Ta je promjena u sjaju zvijezde neznatna, ali ju astronomi s posebno osjetljivim kamerama lako mogu raspoznati.

41

6.

7.

8.

9.

KAPETAN GAĆEŠA I BESPOŠTEDNA BIJESNA BITKA BIONIČKOG BALONJE dio prvi

KAPETAN GAĆEŠA I BESPOŠTEDNA BIJESNA BITKA BIONIČKOG BALONJE dio drugi

KAPETAN GAĆEŠA I PRETJERANI PROHTJEVI PROTUHA PURPURNE PRDARE

KAPETAN GAĆEŠA I ZVEKNUTO ZEZANJE ZVEČKA ZVONGAČIĆA

• 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

• 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

• 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

• 302 stranicE • meki uvez 49,90 kn

5.

10.

11.

KAPETAN GAĆEŠA I BEZUMNI BIJES BUBNUTE BABETINE

KAPETAN GAĆEŠA I razorni revanš radioaktivnih robo-gaća

KAPETAN GAĆEŠA I ODURNA OSVETA TURBO-ZAHODA 2000

• 224 stranice • meki uvez 39,90 kn

• 224 stranicE • meki uvez 39,90 kn

• 176 stranica • meki uvez 39,90 kn

1.

ZGODE I NEZGODE KAPETANA GAĆEŠE • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

2.

KAPETAN GAĆEŠA I NAPAD ZAHODA -LAPRDALA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

3.

KAPETAN GAĆEŠA I KAKANA UROTA PROFESORA KAKOGAĆA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

4.

KAPETAN GAĆEŠA I NAJEZDA NEVJEROJATNO ZLOČESTIH TETA KUHA IZ SVEMIRA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

CIJENA KOMPLETA

449 kn

CIJENA za pretplatnike MOG PLANETA

290 kn

www.mozaik-knjiga.hr

Planetov strip

TATA, PODNESI GUBITAK MUŠKI.

NAŠA MAMA JE SAD SAMO JOŠ JEDNA ZVJEZDICA.

NE GOVORI TAKO. BUHUHUU!

PRVA DAMA

IONAKO ĆE SE VRATITI. PUBERTETLIJE BI TREBALI BITI PUNO PRISTOJNIJI PREMA RODITELJIMA.

DA TI I MAMA NISTE TOLIKO NAPORNI, NE BISMO SE NI MI TOLIKO SVAĐALI.

KAD SE NE BI TOLIKO SVAĐALI.

PA DA, SAD ĆEŠ REĆI DA SMO MI KRIVI.

TOČNO TAKO, BRATE. ČAK SI SE I TI, TATA, SVAĐAO S MAMOM. HURRY BACK*, MAMA. DOLAZI KIŠA METEORA.

A ŠTO AKO SMO JE ZAUVIJEK IZGUBILI? BUHUHUU!

NE PLAČI, TATA. NISAM TAKO MISLILA. VRATIT ĆE SE.

SIGURNO NEĆE MOĆI DUGO IZDRŽATI BEZ NAS.

*BRZO SE VRATI.

HOUSTON, SVE TEČE GLATKO.

KAKVO JE VRIJEME GORE, APENDDAUNFOR*? *GOREPADOLE 4

46

HOUSTON, SVEMIR JE MIRAN, NAŠ POTATO* JE VRAŠKI VELIK.

*KRUMPIR

STVARNO IMAM KRUMPIR! OVAJ LETI KROZ SVEMIR VIŠE OD ZEMLJE.

SJAJNO. POKUPITE POTATO* I VRATITE SE SIGURNO DOLE.

AHHH, HOUSTON, DOŠAO JE KRAJ. POZDRAVITE MOJE NAJMILIJE

47

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga odlazi Petri Duić u Zagreb.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e-adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

52

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 21 kuna. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (četrnaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (trinaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Antonija Sarjanović • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

Priče koje će oduševiti mlade ljubitelje nogometa

128 str., meki uvez

Uzbudljiva nova zbirka priča omiljene hrvatske dječje spisateljice o zgodama i nezgodama petorice dječaka Marka, Šime, Darka, Luke i Petra – prijatelja koji jako vole igrati nogomet. Priče su kratke i duhovite, a svaku priču prate simpatične ilustracije koje će mališane još više zainteresirati i prikovati ih uz ovo zanimljivo štivo za malene početnike u čitanju.

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike Mog planeta

49 kn

www.mozaik-knjiga.hr

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13