Moj planet lipanj 2019.

MJESEČNIK • GODINA 13 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 21 kunu

2019 • LIPANJ

10

moj–planet @mozaik–k

JE ISTRAŽIVAN

Kako a m a j n i t o v i ž pomažemo ljeti? njiga.hr

JE ZABAVN O

POSTER

Zeleni otok Rab Ribe Planine Što su kometi? Jules Verne

ZABLUDE

U ovome broju Dragi planetovci,

Dunja Landeka Lea Ostarčević

Ema Kokić

Paula Dropulić

Dora Dobovičnik

Karla Čunčić Petra Mandić

Dragi planetovci, na našu adresu pristiglo je mnoštvo vaših stripova, što nas je jako razveselilo. Odabrati najbolje bilo je zbilja teško budući da ste svi pravi mali ekolozi i poslali ste nam mnogo lijepih ekoloških poruka!

Paula Jurković

Deset odabranih stripova (čiji su autori potpisani ispod) bit će nagrađeni vrijednim darovima iznenađenja!

Sve odabrane stripove i kompletan popis nagrađenih možete pronaći i na Facebook stranici časopisa Moj planet.

lske još malo i tu je kraj još jedne ško nu, poč ne što o sam i znic Pra godine! k vašega jera prim nji zad i je a vam d pre a lskoj omiljenoga časopisa u ovoj ško smo dno zaje ine god godini. Tijekom sta, mje ivih imlj zan j bro bez istražili zavirivali upoznali raznovrsne životinje, kanima veli o ta u prošlost, saznali štoš zajedno, ali ntir ime per eks našega doba, i uživali ima puć bes kim mirs sve divili se kraj sam Za u prirodi i svijetu oko sebe. e ljetn ele ves i ne ostale su nam bezbriž ti pša ulje no igur zas teme koje će vam ljetne praznike. , najzeleniji Najprije ćemo posjetiti otok Rab najljepšim s ta) Mlje lije otok na Jadranu (pos o ćem m poto a , ama pješčanim plaž znati upo i e ršin pov ene vod d ispo zaroniti ga čko reba morske i slatkovodne ribe Zag a ljetn ih važn je a zoološkoga vrta! Jedn mo ljeti. tema i kako životinjama pomaže tinjama živo i t svije ši ljep o ram stva Zajedno , malo volje re – treba nam samo malo dob na jte čita pro pa a, znanja i jako malo trud ćiti usre ljeti avo upr ete mož koje sve načine gih mno bez ljeto bilo bi ne ljeto A . životinje , vožnje ljetnih aktivnosti: plivanja, veslanja vnosti akti te Sve sl. i bicikla, planinarenja i žeđ, gas olje najb što a or, iziskuju neki nap o, avn osvježava, jača i vraća snagu? Nar ate sazn da je odgovor je – voće! Vrijeme mine zašto je voće zdravo i koje sve vita rži. i minerale sad nas Zakoračit ćemo i u planine, gdje bične očekuju bajkovita priroda i neo tolovinu životinje. Našu malu ljetnu pus im esn čud o om prič završit ćemo noga putovanjima Julesa Vernea, slav začetnika od francuskoga pisca i jednoga ke. znanstvene fantasti Uživajte u čitanju, a Moj planet želi vam uspješan završetak školske godine te duge, vesele, tople i zanimljive ljetne praznike!

8

2019.

4 LIJEPOM NAŠOM Zeleni otok Rab 8 KUKCI Četveronožna orhideja 12 ARHEO(B)LOG Umjetnost ledenog doba

12

16 ŽIVOTINJE Kako životinjama pomažemo ljeti?

18 STANIŠTE Planine 20 ZABLUDE Pletu li pauci mrežu?

22 ZOO KUTAK Ribe

16

25 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO 34 SIVE STANICE 35 ZNANSTVENI KUTAK Gdje je kost?

4

36 VELIKI KNJIŽEVNICI Čudesna putovanja Julesa Vernea 40 SVEMIR Što su kometi?

42 DIVLJE ŽIVOTINJE Mladunac crnoga labuda 44 ZDRAVLJE Voće 46 PLANETOV STRIP Amazonka 50 OVAJ MJESEC Lipanj 52 VAŠA POŠTA

Roko Đerek

https://www.facebook.com/CasopisMojPlanet/

Mia Čadavec

36

54 NAGRADNI KVIZ 55 MALI ZELENI

Lijepom Našom

zvonik crkve Sv. Marije Velike

Rab je kvarnerski otok, od kopna odijeljen Velebitskim kanalom.

Najzeleniji je otok na Jadranu (poslije Mljeta) s najljepšim pješčanim plažama. Obiluje šumama, plodnim poljima i izvorima vode.

i n e l e Z

Najslavniji Rabljanin Lopar

OTOK Četiri zvonika

i 13. stoljeću u rimsko doba. U 12. još o, vn da je n va no Grad Rab os menim zvonicima Sa svojim četirima ka opasan je zidinama. jak s četirima ren jed ad podsjeća na gr u niz u a im an red po aljen desetak metara ve Sv. Marije Velike, ud jarbolima. Zvonik crk na Jadranu. đu najljepše zvonike od crkve, ubraja se me

Klesar Marin iz Lopara na Rabu za poslom je otišao u talijanski grad Rimini. Optužili su ga da širi kršćanstvo pa je pobjegao na brdo Titano. Sagradio je ondje sklonište i crkvicu, a pristigli su i drugi progonjeni.

Marin je zbog svojih mnogih dobrih djela proglašen svetcem, a grad koji je utemeljio dobio je ime po njemu: San Marino. Tijekom vremena grad je priznat kao neovisna republika. San Marino danas je jedna od najmanjih država na svijetu (iza Vatikana i Monaka): ima stanovnika otprilike kao grad Koprivnica! Sa svih je strana okružen talijanskim teritorijem. Ta je državica ipak jedna od najbogatijih europskih zemalja – zacijelo sveti Marin i dalje bdije nad njom.

San Marino

Rajska plaža

Poluotok Lopar nalikuje na dlan s raširenim prstima. Među “prstima“ su brojne uvale i pješčani žali. Na Loparu ima najviše pješčanih plaža na Jadranu – čak 22! Najljepša je Rajska plaža. Sitni pijesak i plitko more pravi je raj za djecu. Na Rajskoj će se plaži od 10. do 14. lipnja odvijati Festival skulpture u pijesku – zaigrani umjetnici iz cijeloga svijeta opet će u pijesku oblikovati zadivljujuće kipove.

jek Izlet u srednji vida ednevne m stoljeća uveli viš

ije se na Rabljani su još pr lobodio od Mleča kralju koji ih je os st . ča u iku – itn ti št os za an sveč skomu a. oru, svojemu nebe i svetomu Kristof obraniti od osvajač se su i el pj us ca et sv na ga to ad Uz zagovor tkraj srpnja gr . novljene, pa se po Svečanosti su ob jekovnu pozornicu ov nj slikovitu sred u ra va et ci, pr ov na tri da rtnici, trg une kostimirani ob Trgove i ulice isp ečanosti viteške sv su c na hu ači... Vr . Rabska fjera umjetnici, zabavlj nju samostrelom đa ga u e nj ca tje igre i na likim vatrometom na u ponoć – ve da ga će tre va ša zavr dašnjost. i povratkom u sa

plaža na Rabu

Napuhana mješina

Mijeh ili mješina životinjska je koža priređena u obliku vreće u kojoj se može čuvati i prenositi tekućina i razne namirnice: voda, vino, grožđe, sir ... Mijeh se rabi i kao puhalo, npr. za raspirivanje vatre u kovačnici.

No najglasovitiji je kao glazbalo: od davnine služi kao naprava kojom se upuhuje zrak u neka puhačka glazbala kao što su gajde, dude i mješnice. Na otoku Rabu svira se glazbalo koje se naziva mih: ima mješinu od janjeće kože, cjevčicu kroz koju se puše i sviralu koja proizvodi zvuk.

Znaš li?

4

• Samostrel je oružje za borbu, lov i šport.

Njime se mogu izbacivati strijele ili kugle (kamene ili željezne). Strijelac pri gađanju oslanja samostrel o svoje rame ili naslon.

Znaš li?

a se Škola miha

održav mjestu Loparu • U

ečake.

za djevojčice i dj

5

kukci

a j e d i h r o a n ž o n o r e v t e Č

Žive boje odavno su preplavile mnoga polja i livade. Biljke k sebi prizivaju oprašivače kako bi osigurale nastavak svojega roda. Pri tome se mnoge ne srame i ukrašavaju se predivnim cvijećem koje oprašivači lakše opažaju.

Je li svaki cvijet zbilja cvijet?

Kukcima prijeti opasnost na svakom koraku. No kad se nađu u blizini cvijeća i slatkoga nektara, to ih neodoljivo privuče i više nisu toliko oprezni. Ipak, većina cvijeća nije stvarno opasna. Ali, kad živiš u tropskim šumama jugoistočne Azije, moraš se bojati i orhideja. Može ti se dogoditi da umjesto slasna ručka naletiš na gladnu bogomoljku orhideju.

8

9

arheo(b)log

Ako ste u mjesecu travnju čitali novine, možda ste zapazili članke o nevjerojatnom otkriću u Istri. U Romualdovoj špilji (Špilji sv. Romualda) u Limskome kanalu pronađeni su crteži koje su napravili umjetnici prije čak trideset tisuća godina! A možda ste primijetili da je u nekim tekstovima spomenuto da je ta špilja hrvatska Altamira. Danas ćemo saznati nešto više o objema i o očaravajućem svijetu umjetnosti s kraja starijega kamenoga doba.

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ

OSDOBAT UM J E TNLEDENOGA

Pretpostavljate da je zbog hladnoće i biljni i životinjski svijet bio dosta drukčiji nego danas. Prostirale su se stepe, polustepe i tundre, s visokim travama i rijetkim šumama. A divljinom su lutala bića koja više ne možete susresti – ili su izumrla ili su se preselila u hladnije krajeve: sobovi, vunasti mamuti, stepski bizoni, gigantski jeleni, polarne lisice…

Lovci i umjetnici Sad, pomislili biste da su u takvim uvjetima ljudi samo htjeli uloviti nešto za jelo i grijati se u kakvoj špilji. Ali ne!

Ljudi su kreativno provodili vrijeme: izrađivali su privjeske i figurice od kosti, kamena, jantara i gline.

Ukrašavali su drške različitim motivima te se bavili slikarstvom.

Najstariji umjetnički predmet, komad obrađena okera s urezanim okomitim i paralelnim crtama, star je oko 77 000 godina, a pronađen je u špilji Blombosu u Južnoj Africi.

Također, jako su poznati nalazi figurica izrađenih od bjelokosti, poput Willendorfske Venere, Dame iz Brassempouya i Čovjeka-lava iz Ulma. Najslavniji nalazi iz toga razdoblja ipak su slikarije na stijenkama špilja i polušpilja.

Romualdova špilja

Jedna takva špilja po stoji i u Republici Hrvatskoj. Zove se Ro mualdova špilja.

Nalazi se u Istri u Lim skom kanalu.

Nažalost, slikarije u njo j nisu sačuvane tako dobro kao u Altam iri, ali jednako su važne. Prikazuju raz ne geometrijske motive i shematiziran e ljude te životinje koje više ne žive na na šem području: kozoroge i bizone.

Od oruđa do slike

Starije kameno doba trajalo je jako, jako dugo, nekoliko milij una godina, i jedno je doista zadivljujuć e razdoblje. Upravo je u tom dobu prvi predstavnik našega roda – Homo habil is (lat. homo – čovje k), otkrio kako se od ka mena mogu raditi alatke. Zemljom su se smjenjivale razn e vrste hominida, ko je su bile sve sličnije nama. Prije oko 10 0 000 godina pojav io se anatomski mod eran čovjek − Hom o sapiens sapiens. Čo vjek i njegovi predci u paleolitiku su razvili jezik, ovladali vatro m, proširili se iz Afrike cijelim svijetom (ča k do Australije) te ra zvili ponašanja koja smatramo tipično lju dskima: izrada i nošenje odjeće i ob uće, lov i ribolov posebnim alatkam a i spravama. Tada se počinju formirati i os nove znanstvenog mišljenja – promat ranje prirode, izvođ enje zaključaka, eksperim entiranje s novim materijalima i sirov inama – i umjetnost.

12

Altamira, Lascaux, Chauvet i stotine drugih

Ledeno doba

da je paleolitik započeo i završio Možda će vas šokirati podatak posljednjega ledenoga doba! u ne baš dobroj klimi – u vrijeme prije 10 tisuća godina, i tada Trajao je od prije 2,5 milijuna do bio barem djelomično prekriven je velik dio svijeta, osim Afrike, skandinavskih zemalja, led ledenom kapom. U Europi, osim lo britansko otočje, veliki je prekrivao Škotsku, gotovo cije te Švicarsku, dijelove Austrije, dio Njemačke, Poljske i Rusije, tolike goleme količine leda, Italije i Francuske. Kako bi nastale oko 180 metara! Zbog toga za se svjetska razina mora spustila dio kopna, a među njima i naši su mnogi današnji otoci tada bili sjevernojadranski otoci.

Špilje s tragovima ledenodobne umjetnosti datiraju u sam kraj paleolitika, prije oko 40 000 godina. Najprije su otkrivene u Španjolskoj i Francuskoj − vjerojatno ste čuli za slavne špilje Altamiru, Chauvet i Lascaux. U Španjolskoj i Francuskoj otkriveno je toliko ostataka špiljske stijenske umjetnosti da se smatralo da je ona ondje i nastala te da je posebnost tih prostora.

U posljednjih nekoliko desetljeća otkriveni su slični lokaliteti diljem svijeta te znamo da europska umjetnost nije najstarija. Svakim danom otkrivaju se nove špilje, a trenutačno se najstarijom smatra jedna u Indoneziji (Leang Lompoa). Ljudi su se odavno bavili slikarstvom i u Aziji i Australiji.

Meandri, bizon

i, čud

na bića Slični se mot ivi pojavljuju i na drugim nalazištima.

Osim geomet rijskih motiva spirala i mea ndara, slikan e su životinje onoga doba, ali i različita izmaštana (imaginarna) bića, koja im aju odlike različitih živo tinja i ljudi, p oput pticolik čovjeka ili sp oga omenutoga čo vjeka-lava. Zb čega su nasta og li ti prikazi, vj erojatno nikad nećemo sa si a gurnošću zn ati. Mnogo je teorija o tom e. Možda su najraširenije koje daju ovak one vo objašnjen je: umjetnos imala neku m t je agijsku funkc iju lova ili se kori stila u šaman osiguravanja skim obredim a.

13

? ti e lj o m e ž a m o p a m ja n ti o iv Kako ž

Uz vašu pomoć, dragi čitatelji, zajedno stvaramo ljepši svijet i životinjama. Treba nam samo malo dobre volje, malo znanja i jako malo truda.

Pesticidi za voćke i otrovi za štetočine

Pesticidi ubijaju mnoge životinje. Truju okoliš. Bolje je potražiti prirodnu zaštitu. Pčelama možemo zasaditi medonosne biljke.

Možemo urediti i hotel za kukce i pčele samice.

Svježa voda

Sve životinje trebaju svježu pitku vodu. Domaćim životinjama vodu mijenjamo svaki dan. Pticama priredimo pojilice. To može biti i tanjurić ili podmetač za manju posudicu za cvijeće.

Postavimo ga na visinu. Kišnica – voda koja se prikuplja i stoji u bačvama, primjerena je za zalijevanje. Treba ju upotrijebiti jer se u njoj brzo stvaraju ličinke komaraca. Ježevima, osim svježe vode, možemo pripremiti i mačje brikete ili neko jaje.

Kosidba

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

životinje

Prije nego što počnemo kositi travu, potražimo skrivene životinje. U hladnoj travi gnijezde se mnoge ptice, skrivaju se ježevi, srne, mačke i druge životinje. Smrt pod kosilicom jako je ružna: životinje mogu dugo trpjeti prije nego što uginu.

Mačke najradije ostaju kod kuće,

kao i kunići, zečevi i zamorci.

Neke su mačke jako privržene svojim vlasnicima, a neke druge i nisu toliko. Za naše odsutnosti potražimo prijateljsku osobu koja će svaki dan posjetiti životinju, nahraniti ju i počistiti joj zahod.

Problem s usamljenošću i dosadom možemo riješiti tako što ćemo udomiti dvije mačke. Mačke i psi moraju dobiti ampulu protiv buha, krpelja, glista i sličnih nametnika. Možemo ju kupiti u veterinarskoj ljekarni.

Mladunci trebaju posebnu njegu i mora ih pregledati veterinar.

Ne uznemirujmo životinje

Rekreacija, buka i divljanje u prirodi uznemiruju životinje.

Budimo obzirni, ne smetajmo im. Biciklima, motociklima i automobilima nije mjesto na travnjacima i u šumama.

Životinje u moru Povedimo pse sa sobom na praznike

Psi su društvena bića. Željni su društva svojega vlasnika. Sa psima možemo putovati rano ujutro, kasno navečer ili noću. Tijekom vožnje moramo napraviti kratke prekide za šetnju. Za psa je najbolje da ne gleda kroz otvoreni prozor da ne bi dobio upalu ušiju. Klimu ne uključujemo. Na plaži pas mora imati hlad. Ronjenje se ne preporučuje, također zbog upale ušiju. Igrati se može plutajućim lopticama ili frizbijem. Zaštitimo ga od srčanog udara koji je smrtonosan.

Pas se hladi puno teže od čovjeka. Ne hladi se preko kože nego samo preko jezika i malih jastučića na šapama. Znaci pregrijavanja su ubrzano disanje, omamljenost, apatičnost, ležanje ili izniman nemir.

Sluzokoža mu je blijeda. Ako prst pritisnete u njegove desni, i one se ne vrate natrag u tri sekunde, vaš je pas dehidriran i vjerojatno ima sunčanicu. Pregrijanoga psa nikad ne smijemo polijevati hladnom vodom. To je smrtno opasno. Treba brzo potražiti pomoć veterinara.

16

Na obali i u moru osobito vrijedi da “životinja nije igračka“.

Morske zvijezde, rakove, ježeve, puževe, školjke i ribe možemo promatrati pod vodom. Ne nosimo ih na obalu.

Lovljenje rakova, a nažalost i samo lomljenje kliješta, sušenje zvijezda i školjki mučenje je životinja. Životinje ugibaju polako. Na obali ne smijemo ostavljati otpatke, opuške, nikakvu ambalažu, limenke i plastične boce, mreže u koje se životinje mogu zaplesti, ugušiti ili pojesti taj predmet i uginuti.

a Upozorite roditelje ako vidite da nek iji ekc insp i i životinja trpi. Možete prijavit koja će provjeriti stanje životinje.

Želimo vam čudesne praznike u zagrljaju prirode i kućnih ljubimaca!

Mojca Furlan 17

jeti Ovoga puta nećemo let ati nebeskim visinama, trč o lijane. ti ša vje se i livadama nit ojnijim Družit ćemo se s najbr likim ro kralježnjacima – sa ša a čije i raznolikim životinjam skama. je tijelo prekriveno lju ili ma ija Ne, nije riječ o zm nite ah ud gušterima. Duboko jemo jer zaranjamo i upozna ribe morske i slatkovodne oga vrta! šk olo Zagrebačkoga zo

i e rB

Postoji puno jednostavnije rješenje: oboriti ga s nogu, doslovno. Kako je njihovo stanište tropsko, bilja i raslinja ne nedostaje, i nerijetko je ono bujno oko vode i iznad nje. Na svim tim silnim stabljikama i listovima neizbježno će se naći pokoji kukac. Svojim, za ribe iznimno oštrim vidom riba strijelac odmah će ga zapaziti. Tada uzima točno određenu količinu vode u svoja usta, cilja i pali! Njezino ciljanje i gađanje toliko je dobro da pogađa kukca iz prve gotovo svaki put.

Onaj nesretnik koji se ne uspije zadržati na biljci, pada u vodu, a što se dalje događa, i sami znate.

o vješta i ne biste rekli da je tak Sigurno za jednu ribu riba koje ih ug dr ih og liku od mn uspješna u lovu. Za raz stvar u svoje ribe strijelci uzimaju čekaju priliku za jelo, peraje i aktivno love!

ka, bena do blatnih i mutnih rije Od šarolikoga koraljnoga gre vodena staništa, i pritom su ribe su zauzele sva svjetska žu sti i prilagodbe koje im poma razvile raznovrsne sposobno lovu, u svakodnevnom životu – u skrivanju i obrani. Krenimo!

Lov je nešto o čemu se naš sljedeći predstavnik ne treba pretjerano brinuti, zahvaljujući moćnomu oružju kojim je opremljen. Baš poput ribe strijelca, i ovaj predstavnik nastanjuje tropska područja, ali na drugom kraju svijeta.

Rijeke u amazonskoj prašumi dom su električne jegulje.

Ova zmijolika riba žrtvovala je svoje mišiće kako bi mogla proizvoditi struju. Da, struju proizvodi pomoću posebnih mišićnih stanica. Znate li čemu joj ta struja služi? Mutne rijeke u amazonskoj prašumi pune su plijena, ali i predatora.

Struju stoga upotrebljava za sve spomenuto: kako bi se lakše snalazila u mutnoj vodi, kako bi ošamutila plijen i kako bi se obranila od većih i opasnijih predatora. Koliko je njezina struja jaka? Susreti u kojima jegulja mora osloboditi puno struje vrlo su rijetki, ali, prema potrebi, njezin udar može biti i koban.

Može proizvesti dovoljno struje da ošamuti čovjeka, koji bi se ubrzo zatim utopio. Ako i to nije dovoljno, može proizvesti nekoliko dodatnih udara koji bi zaustavili srčani rad, čak prije utapanja. Dakle istina je, električna jegulja može nas ubiti bez ikakva problema. No, uzmemo li u obzir da smo u prašumi Amazoni, postoje i mnogo veće opasnosti od nje, od krokodila do zmija i velikih mačaka. Za razliku od nas, električna se jegulja ničega ne treba bojati. Udaljimo se malo od struje i mutnih voda u malo bistrija afrička jezera.

riba strijelac ti e zadrža k ćemo s ijelaca. ta e č o p a tr e, z ih s Bez brig u najbolj u društv kopski znak nego , u k a ć li up os riba, ali i o na hor Ne mislim strijelce u svijetu u tropskih lje is na najbo trijelci stanovnic e. s zij e A ib e R n . šire istoč era jugo z je i a k e rij

Na prvi pogled doimaju se kao najobičnije ribe s nekoliko crnih šara, no svojim se načinom hvatanja plijena razlikuju od ostalih riba. Ribe strijelci hrane se kukcima, malima i velikima, no veliki je problem što se kukci, jasno, drže podalje od vode. Kako nagovoriti kukca da dođe u vodu? Jako teško!

električna jegulja 22

23

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

zoo kutak

VODENKONJI ( HIPPOPOTAMID AE) porodica su sisava ca iz reda parnop koji su prilagođe rstaša (Artioda ctyla) ni na život u vodi . Smatra se da su kitova. Mogu plut srodnici ati i plivati te po d vo minuta. Tijelo im je dugo i teško, gl dom ostati pet ava golema, a če otvaraju pod ku tom do 150°. Im aju duge kljovast ljusti i sjekutiće. Međ e očnjake u prstima imaju plivaće kožice, a i uške zatvaraju no pod vodom. Hra ne se travom, pa snice vodom, a mladu re se pod nci se kote na ko pnu. Rašireni su područjima sred u uskim nje Afrike.

Ž.C., FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

dr. Vetko

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

D

Pozdrav, imam psa po imenu Zen. On je pasmine shih tzu i ima dvije godine. Htjela sam Vas upitati zašto su manji psi jako živčani i jako proždrljivi?

Osim toga, htjela sam pitati zašto moj drugi pas Živko brani objema mačkama da jedu iz svojih zdjelica?

Sara

D

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

raga Sara, hvala ti na zanimljivim pitanjima.

Mali psi često imaju ipak malo jače reakcije u ponašanju, najčešće zbog toga što su u strahu te zbog toga znaju biti pomalo razdražljivi.

Proždrljivost je karakteristična za velike i male pasmine pasa. To zaista nema veze s veličinom pasa. Živko zapravo želi sam pojesti hranu za mačke, i to je razlog zašto njima ne dopušta da ju pojedu. Savjetujem ti da hranu za mačke staviš na neko povišeno mjesto gdje ju pas ne može dohvatiti. Puno pozdrava i sretno.

raga Lara, puno ti hvala na pitanju.

Mačke su životinje koje doista puno jedu.

Zapravo, jako često jedu. Bez obzira na to, poželjno je davati im tablete protiv glista.

Ako maca živi u dvorištu, potrebno je redovito joj davati tablete protiv glista − čak svaka tri mjeseca. Puno pozdrava i sretno.

Draga dr. Vetko, imam pitanje vezano za pse i grmljavinu.

Moj pas Dona boji se grmljavine i kiše, pa dolazi po noći u moj krevet i plače.

Zanima me kako joj mogu pomoći da se prestane bojati. Hvala i lijepi pozdrav, Tina Miličević (10 god)

D

raga Tina, hvala ti na zanimljivim pitanju.

Mnogo se pasa nažalost boji grmljavine i kiše. Savjetujem ti da budeš uz svojega psića kada se boji. Uzmi ga k sebi u svoju sigurnost, sigurno će mu biti lakše podnijeti strah. Danas na tržištu postoje razni prirodni proizvodi koji pomažu životinjama da se ipak njihov strah malo ublaži. Zamoli svog veterinara da ti pomogne. Sigurna sam da će tvoj psić lakše podnositi strah od grmljavine. Puno pozdrava i sretno.

32

Dragi dr. Vetko!

Imam mačku Mimi staru osam mjeseci. Već neko vrijeme jako puno jede. Sumnjam da ima gliste.

Mislim joj kupiti lijek protiv glista. Što Vi mislite? Nadam se brzom odgovoru. Unaprijed hvala!

Lara

Dragi dr.Vetko! Pišem ti drugi put.

Dobio sam ženku američke akite imena Zara. Ima osam mjeseci i počela se tjerati. Promijenila je svoje ponašanje i ima otečene stidne usne. Postoji li neka krema za to? Koliko će se dugo tjerati?

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu ZA MOJ PLANET (Mozaik knjiga), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

P

uno hvala na tvom pitanju. Tvoja je kujica počela svoje prvo tjeranje, koje je za kujicu često dosta zbunjujuće razdoblje. Nije potrebno mazati kremom vulvu. Kujica će se sama lizati i čistiti. Tjeranje počinje, kao što si i sam naveo u pitanju, s otečenim stidnim usnama i pojavom krvavog iscjetka iz vulve. U toj fazi ciklusa kuja nije plodna i tjera mužjake od sebe. Traje prosječno oko devet dana. Nakon što nestane iscjedak, tada dolazi vrijeme kada je kuja plodna.

Nakon 10 do 12 dana od početka tjeranja kuja je plodna i tada treba biti jako oprezan da se kuja ne bi parila. Puno pozdrava i sretno.

33

Jules Verne (1828. − 1905.) slavni je francuski pisac kojega se smatra jednim od začetnika znanstvene fantastike. Neki od njegovih poznatih romana su Put u središte Zemlje, 20 000 milja pod morem, Od Zemlje do mjeseca, Put oko svijeta u 80 dana. U svojim je djelima predvidio mnoge tehničke izume koji su danas dio naše svakidašnjice. U gotovo polovici njegovih romana pustolovine se odigravaju na moru. Otkrijmo zašto!

Prvi roman obilježio je početak popular ne serije romana Čude sna putovanja (fr. Voyages Extraor dinaires), teme kojih su znanost, putova nja i pustolovine. Ve rne je uskoro potpisao ugovor prema kojem u je svake godine tre bao objaviti novu priču. Priče, u kojim a je došla do izražaja Verneova ljubav pr ema znanosti, pože le su golem uspjeh te su donijele Verneu slavu i novčanu sig urnost.

ja

an v o t u p udesna

C

a e n r e V a s Jule

Odvjetnik ili književnik?

veljače 1828. u Jules Gabriel Verne rođen je 8. ji sin odvjetnika tari najs Nantesu u Francuskoj kao neova je Ver hie.

Sop e rug sup Pierra i njegove om umjetnom obitelj živjela na Ile Feydeauu, mal u lučkom ći otoku u pritoku rijeke Loire. Žive rao brodove mat pro tvu gradu, Verne je u djetinjs njima plovi u o kak o išlja zam i u koji plove niz rijek od devet godina nepoznate pustolovine. U dobi t, gdje je počeo rna Jules je s bratom poslan u inte bila nadahnuta je koja , ziju pisati kratke priče i poe akinji. Nakon rođ ma pre ma ćaji romantičnim osje iz na studij prava, internata, Verne je otišao u Par ipak bio više je stopama svojega oca. Verne alište nego za kaz i t nos zainteresiran za književ pariške književne ne slav ​​ je vao jeći studij prava. Pos m umjetnika i salone i sprijateljio se sa skupino as (autor Triju Dum re pisaca u kojoj su bili Alexand edije, libreta kom je o Pisa mušketira) i njegov sin. priče za ke krat i ) rete ope ili re (tekstove za ope irao pravo, om dipl popularan časopis. Nakon što je unatoč ti, pisa o tavi Verne je ostao u Parizu i nas jeru. kari vnu pra tavi nas pritisku svojega oca da očevu io odb ne Ver je a kad ala inir Napetost je kulm se te tesu Nan ponudu da postane odvjetnik u iqueu.

-Lyr âtre Thé u ik tajn kao o osli zap 36

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

veliki književnici

Brod Nadahnut ljuba vlju prema pu tovanjima i pustolovinam a, Verne je kupi o brod i sa suprugom prov eo prilično vrem morem. Te su plovidbe ostavl ena u plovidbi jale snažan dojam na Vern ea i kratke priče i ro nadahnjivale ga za njegove mane. Jedriliča rske pustolovin potaknule su Ve e rnea da napiše u 80 dana i 20 Put oko svijeta 000 milja pod morem.

Čudesna putova nja Tijekom posjeta Amiensu Verne je upoznao i zaljubio se u Ho norine de Viane, mladu udovicu s dvjem a kćerima, kojom se uskoro oženio i dobio sin a Michela. Kako bi uzdržavao svoju obitelj, zapo slio se na pariško j burzi, ali nije prestajao pisati. Ustajao je u pet sati ujutro kako bi proveo nekolik o sati u istraživanju i pisa nju prije odlaska na burzu.

o je omijenio nakon št Verneov se život pr Verneu je el tz He Hetzela. upoznao nakladnika dana u prvi roman Pet tje pomogao objaviti su ga i izdavači odbili jer balonu, koji su drug znanstvenim“. smatrali “previše

37

zdravlje Iz udaljenih krajeva e mango: lijepo, sočno i zdravo voć

Najbolje je uživati u ljetnom voću koje dozrijeva u blizini i na tržnicu dolazi svježe. No, možeš se osvježiti i komadićima manga koji dolazi iz udaljene Azije. Mango je prepun vitamina i minerala. Pun je vlakana koja pomažu probavi.

Voće i suha koža

Voće i boje

` V OCE

Banane, jabuke i kruške nazivamo bijelim voćem. Crveno voće ugodno je oku. Prvi vjesnici ljeta su trešnje, a za njima dozrijevaju lubenice, maline, jagode. U žuto-narančasto voće svrstavamo naranču, limun, grejp, mandarinu i ostale citruse. U istu skupinu boja pripadaju i breskve, nektarine i marelice. U zelenom voću, poput kivija i bijeloga grožđa, skriva se puno magnezija, supertvari za mišiće i koncentraciju. Plavo-ljubičasto voće su šljive, kupine i borovnice.

Znaš li?

U voću možeš pronaći vitamine A, B, C, E. U grožđu se osim vitamina i minerala nalazi puno korisnih voćnih kiselina i grožđanoga šećera.

Kalij, kalcij, magnezij, fosfor i natrij skriveni su minerali u voću koje je potrebno tijelu.

Trgovca voćem pitaj odakle dolazi voće koje prodaje.

Voće koje kupujemo uglavnom je prskano pa ga treba temeljito oprati pod tekućom vodom prije jela.

Pažljivo konzumiraj voćne sokove i voće kako te ne bi ubola neka osa, jer i one obožavaju voće.

Giganti među ljetnim voćem svakako su lubenice i dinje. Pune su vode i zbog toga prilično teške. Iako zvuče šuplje, kad lupneš po njihovoj kori, one nisu prazne. U njima se nalaze vitamini A i C, kao i voda koja utažuje žeđ. Zahvaljujući njima, iz tijela izbacujemo višak vode. Dinja je odlično voće za mršavljenje. Lubenica zbog obilja šećera nije dobar izbor za držanje dijete, ali je odlična pomoć kod zatvora jer sadrži puno vlakana.

Najbolje i najzdravije voće raste u našim vrtovima, koji su njegovani s ljubavlju.

Krištof Dovjak 44

45

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Plivati, veslati, voziti bicikl, planinariti, igrati odbojku na pijesku… itekako je naporno. Voće gasi žeđ, osvježava, jača, vraća snagu. Puno je vode, vitamina i minerala potrebnih za zdravlje i dobar osjećaj. Odlično utječe na rad srca, žila i mišića te regulira probavu i čuva mozak.

Na ljetnom suncu moramo dobro zaštititi oči kvalitetnim sunčanim naočalama. Isto tako moramo zaštititi i kožu izloženu sunčevim zrakama. Kreme i ulja za sunce s visokim zaštitnim faktorom mogu isušiti kožu. Suhu kožu lica možemo nahraniti breskvom. Kriške breskve na licu vraćaju mu svježinu, hrane kožu i vraćaju sjaj. Maska za lice od bresaka također može riješiti i koji prištić.

AMAZONKA

Planetov strip

ČEKA NAS JOŠ NEOTKRIVEN SVIJET.

TATA, TI SI HRABAR, BUDI PRVI.

SESTRICE, NE RAZUMIJEM ŠTO ĆE TI TA IGRAČKA.

JER SE BOJIM. TO JE AMULET KOJI ME ŠTITI…

UPOMOĆ !

KAKVA NOĆ !

IMALA SI NOĆNE MORE?

NISAM MOGLA SPAVATI. NEŠTO ME GUŠILO.

NARAVNO DA TE GUŠILO KAD JE 70 % ZRAKA DUŠIK.

BRAVO, SINE, BISTAR SI.

IZBJEGAVAMO ZMIJE. TRAŽITE RADIJE KUKCE, HRUŠTEVE, CRVE.

MOŽDA PRONAĐ EMO IZVOR PROTEINA ZA PREHRANU NOVOGA TISUĆLJEĆA.

NARAVNO, AKO PRIJE NE NESTANE PRAŠUMA I NE IZUMRU ŽIVOTINJE.

TO JE SVE ŠTO NAM JE POTREBNO.

MOŽDA JE OVO ZADNJA ŠANSA DA NAĐ EMO… … NEKU NOVU VRSTU PRIJE NEGO ŠTO IZUMRE.

MAMA, NEMOJ BITI TAKO PESIMISTIČNA. SAMO DA PROVJERIM SMJER, DA SE NE IZGUBIMO..

IDEMO TAMO. NEŠTO SVJETLUCA…

ŠTO?

A DA? S TIM IDEMO U BORBU PROTIV POŠASTI AMAZONSKE PRAŠUME? TO NIJE PRAVA ANAKONDA, PLIŠANA JE.

46

47

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga odlazi Antoniji Justinić u Vrbnik.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e-adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

52

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 21 kuna. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (četrnaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (trinaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Antonija Sarjanović • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

nagradni kviz

1. Koliko je pješčanih plaža na poluotoku Loparu?

5. Zviždari žive u

J 21

M planinama srednje Azije

L 28

N alpskim krajevima

O 22

D američkom gorju

2. Stara riječ “arb“ značila je:

6. Vodeni pauci rasprostranjeni su po

R

taman ili pošumljen

Š Africi i Australiji

D

svijetao ili pjeskovit

E

Europi i Aziji

C modar ili čist

V

Aziji i Sjevernoj Americi

orhideja kukce privlači svojim neobično 3. Bogomoljka oblikovanim tijelom, koje nalikuje na

tisuća milja pod morem opisuje 7. Dvadeset putovanja podmornice

S cvijet ruže

J Nautilus

H cvijet orhideje

Z Beagle

P cvijet krizanteme

T Nemo

se zove špilja u Istri u kojoj su pronađeni 4. Kako crteži nastali prije trideset tisuća godina?

8. Breskva potječe iz

I

E Koreje

Romualdova špilja

G Altamira

H Japana

F Lascaux

A Kine

Rješenje nagradnoga pitanja iz 9. broja, svibanj 2019:

PERUNIKA NAGRAĐENI: Airi Talajić, G. R. Carli 7, 52 210 Rovinj Fran Dukić, Dragutina Domjanića 1, 10 410 Velika Gorica Damjan Grgeljac, Donje Pokupje 22 G, 47 000 Karlovac

Rješenje nagradnoga kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 31. srpnja 2019.

Tri sretna dobitnika osvojit će vrijedno izdanje Mozaika knjiga.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Priče koje će oduševiti mlade ljubitelje nogometa

128 str., meki uvez

Uzbudljiva nova zbirka priča omiljene hrvatske dječje spisateljice o zgodama i nezgodama petorice dječaka Marka, Šime, Darka, Luke i Petra – prijatelja koji jako vole igrati nogomet. Priče su kratke i duhovite, a svaku priču prate simpatične ilustracije koje će mališane još više zainteresirati i prikovati ih uz ovo zanimljivo štivo za malene početnike u čitanju.

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike Mog planeta

49 kn

www.mozaik-knjiga.hr

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13