Moj planet - travanj 2019.

MJESEČNIK • GODINA 13 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 21 kunu

2019 • TRAVANJ

8

moj–planet @mozaik–k

JE ISTRAŽIVAN

! e b a ž u s To njiga.hr

JE ZABAVN O

POSTER

ZABLUDE

Junački Senj Glasovi iz daljina Yellowstone Ugrožene životinje

U ovome broju Svi smo puno puta čuli da je očuvanje okoliša u kojemu živimo iznimno značajno za život svih nas te da i male stvari mogu promijeniti svijet nabolje. Što možemo napraviti za očuvanje našega planeta? Svatko od nas može napraviti malo, no to je u konačnici zapravo puno.

Možemo reciklirati, zamijeniti plastične vrećice platnenima, isključiti električne uređaje kad ih ne upotrebljavamo, zatvoriti vodu dok peremo zube, razvrstavati otpad i odložiti ga u previđene kontejnere, i još mnogo toga.

raspisuje natječaj za najstrip o temi

ČUVAM SVOJ

Zadatak je ovoga natječaja da budete pravi mali ekolozi i nacrtate strip u kojem će biti bar jedan primjer kako možemo pridonijeti očuvanju okoliša.

Uzmite u ruke olovku i papir, možda i bojice i flomastere, i pustite svojoj kreativnosti da dočara jednu lijepu ekološku poruku u obliku stripa!

AU TOR E NA J BO LJ I H ST R I PO VA OČ EK UJ U VR IJ EDN I DA RO V I I Z NE NA ĐE NJ A!

U natječaju mogu sudjelovati samo mlađi od 15 godina. Svaki autor može sudjelovati sa stripom na jednom listu papira A3 ili A4 formata (npr. list iz Bloka za crtanje). Radove će pregledati i odabrati tročlani žiri.

Ne zaboravite: na stražnju stranu napisati svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).

NAJ BOLJ E ST R I POVE O B J AV I T Ć EMO P OVO D O M S VJ E T S KO G A DANA ZAŠT I T E O KO L I Š A , K O JI S L AV I M O 5. LIPNJA .

Dragi planetovci, o proljeće je vrijeme kada poželim lini top cu, sun odi, izaći, uživati u prir e oblj razd o divn i mirisima. To je i pre za sta mje a ršen za istraživanje, a sav ko: istraživanje ne morate tražiti dale nice stra riti dovoljno je samo otvo ovom vašega omiljenoga časopisa! U , enja nađ izne o broju čeka vas pun ! ave zab re dob t grš veselih tema i pre Senj d gra čki juna i jetit Zajedno ćemo pos lnim iona nac jim tari te se prošetati najs eom. parkom na svijetu – Yellowston koje ina dalj iz ove Slušat ćemo i glas sve iti otkr vi, kito proizvode grbavi ma, o žabama, ugroženim životinja , vratiti teži sili ču, ska sisavcima koji ne to bile su ve kak i nat se u prošlost i saz te ici ant u vila pra i neobične zabave u tjela pole je koja u upoznati prvu žen vu! ško Tere svemir - Valentinu Zar to ne zvuči sjajno? čajan Uskoro nam se bliži i jedan zna nja! trav 22. lje zem dan - Dan planeta n jeda vas kuje oče a Povodom toga dan ojiti osv žete mo mu pravi ekokviz u koje i vrijednu nagradu. uugo Pripremite se za duuuugo, duu amo: sjeć pod vas a čitanje, a prije tog ajte čuv ad, otp te Reciklirajte, odvajaj ajte čuv će, sme prirodu, ne bacajte Zemlju i budite pravi ekolozi i planetovci!

4

2019.

4 LIJEPOM NAŠOM Junački Senj 8 VODOZEMCI To su žabe!

12 ARHEO(B)LOG Neobična pravila i zabrane 16 VELIKANI NAŠEGA DOBA Valentina Tereškova 20 PRIRODNE ZNAMENITOSTI Yellowstone 22 ZOO KUTAK Ugrožene životinje

20

25 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO

38

34 SIVE STANICE 35 ZNANSTVENI KUTAK Pokretna zmija od papira 36 VODA Voda − dar prirode

42

38 REKORDERI Glasovi iz daljina 40 PLANETOV KVIZ Moj planet Zemlja 42 FIZIKA Sila teža

Uživajte u čitanju i pozdrav do sljedećega broja!

44 ZABLUDE Sisavci koji ne skaču 46 PLANETOV STRIP Houston, imamo problem!

Radove ćemo u uredništvu primati do 13. 5. 2019.

50 OVAJ MJESEC

Pošaljite ih na adresu: Mozaik knjiga (za Moj planet), Karlovačka 24 a, 10 020 Zagreb ili na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

52 VAŠA POŠTA 54 NAGRADNI KVIZ 55 MALI ZELENI

Rezultate natječaja objavit ćemo u desetom broju Mog planeta, koji izlazi u lipnju 2019. i na Facebook stranicama časopisa https://www.facebook.com/CasopisMojPlanet/.

12

44

Lijepom Našom

Velika vrata Senj je gra d i luka na obali Velebitsko ga kanala, ispod najnižega v elebitskog a prijevoja Vratnika. P roslavili su ga uskoci, bura i Joze fina.

J N E S

Na istočnom dijelu senjskih zidina nalaze se Velika vrata. Ona označavaju završetak Jozefinske ceste koja je vodila od Karlovca preko velebitskoga prijevoja Vratnika do Senja. Senjska je luka tada postala jedna od najznačajnijih luka na Jadranu: preko nje se ponajviše izvozilo žito i drvo te uvozila sol. Na vratima je daljinomjer – oznaka udaljenosti od Senja do Karlovca, Zagreba i Beča. Na vrhu je carska kruna s uklesanim natpisom: Josephinae finis (što znači: Jozefinin kraj). Cesta je nazvana po caru Josipu Drugomu.

Znaš li?

• Utvrda Nehaj bila je sigurna i neosvojiva. Ime joj vjerojatno potječe od izraza “Ne haj!“, što otprilike znači “Ne brini se!“

u Nema straha u Nehaj Bila je e se tvrđava Nehaj.

uzdiž i Mlečana Na brdu ponad Senja Osmanlija s kopna od te šti za di ra ta podignu ka porušenih od kamenih ostata je a en ađ gr Sa a. or sm . Na njezinim izvan gradskih zidina crkava i samostana setak velikih tinu puškarnica i de zidovima ima oko sto je moglo boraviti stotinu njoj topovskih otvora. U s je tu muzej obrane grad. Dana da o ljn vo do – ka jni vo njskih uskoka. om grada Senja i se s povijesnom zbirk

Kako su uskoci uskakali

Uskoci su bili ljudi koji su u 16. i 17. stoljeću iz područja pod osmanskom vlašću “uskakali“ u susjedne hrvatske krajeve i nastavili se kao vojnici boriti protiv Osmanlija.

Bili su izvrsno organizirani i u pograničnim krajevima provaljivali su na osmanski i mletački teritorij, pljačkali naselja, otimali stoku i robu te odvodili zarobljenike.

Na moru su napadali mletačke galije i brodove drugih zemalja. Uskočke brodice brzoplovke mogle su prolaziti najužim kanalima i pličinama, uvući se i u najmanje uvalice... U vrijeme kad je cijela naša obala, osim Dubrovnika, bila pod vlašću Venecije, u Senju su vladali uskoci. U narodu su zapamćeni kao junaci, a Mlečani ih opisuju kao zastrašujuće i okrutne ratnike.

Senj

Znaš li?

Vratnik

Prijevoj je uleknuće između dvaju planinskih vrhova.

Prijevojima (ili tunelima ispod njih) često prolaze ceste ili željezničke pruge, a gdjekad i naftovodi. Senj se smjestio podno Vratnika, najnižega velebitskoga prijevoja. To je oduvijek bio najkraći i najlakši put kojim se moglo proći od mora do unutrašnjosti Like. U 18. stoljeću njime je prošla Jozefinska cesta. S Vratnika se pruža pogled na Velebitski kanal i otoke Prvić, Krk, Rab...

4

Znaš li?

• Jozefinska je cesta dovršena 1779. godine – prije točno 240 godina.

Jozefinska cesta

• Uskoci su bili opjevani u mnogim narodnim pjesmama. Uskočku borbu opisao je i književnik August Šenoa u romanu Čuvaj se senjske ruke.

5

To su ž abe!

Žabe su već na prvi pogled neobične. Ali tek kad ih bolje upoznamo, otkrit ćemo koliko su posebne. S obzirom na to da posljednjih godina postaju sve popularniji kućni ljubimci, pogledajmo ih od glave do pete. Ali ne zaboravimo da su to divlje životinje i da pripadaju prirodi.

Jezik

Neke zasluge moraju se priznati i jeziku, premda se žabe njime koriste više za lov nego za uživanje u hrani. Žablji je jezik iznimno snažan i razmjerno velik da može stvoriti silu dva puta veću od njihove težine. To je, na primjer, kao da ljudi jezikom love − jelene! Odmah moramo dodati da postoje vrste žaba koje uopće nemaju jezik. One plijen love prstima.

ća, Nemam plu ali dišem!

Ne piju

Možda ste se već upitali kako žabe piju. Uopće ne piju! Cijeli svoj život potrebnu vlagu dobivaju kroz kožu. Kožom i dišu. Naravno, za disanje koriste i pluća. U Indoneziji živi vrsta žabe bez pluća − Barbourulakalimantanensis.

marci, Gdje ste ko dođite!

Sigurne od komaraca

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

vodozemci

Osim disanja, koža ih štiti i od uboda. Žabe su jedini kralježnjaci koje komarci ne bodu. Za to je zaslužna posebna tvar koju izlučuje žablja koža. Ljudi su je već otkrili, ali previše zaudara da bismo se mazali njome.

Oči

Na glavi žabe najprije opažamo velike oči. Imaju odličan vid. Zbog njihova smještaja na glavi i gibljivosti istodobno mogu gledati na sve strane. Čak i iza sebe! No, njihovo korištenje očiju ne zaustavlja se na vidu. Žaba ne može gutati niti žvakati pa zato hranu koju uzme u usta, potisne u želudac tako da oči pomakne duboko u usnu šupljinu. Sigurno ste već čuli izreku da hranu (također) jedemo očima. Kod žaba je to istina.

Farmaceutima još nije uspjelo…

Neke su otrovne

Za otrovne žabice iz Latinske Amerike sigurno ste već čuli. Njihov otrov izlučuje koža. U Peruu živi žabica (Phyllomedusasauvagii) koja kroz kožu otpušta iznimno snažno sredstvo protiv bolesti koje ne uspavljuje. Medicina već traži načine kako tu tvar uvesti u ljudsku uporabu.

8

9

arheo(b)log

Danas ćemo nešto naučiti o neobičnim pravilima i zabranama. Ne mislim pritom na neke zdravorazumske stvari, koje nas štite od nezgode ili od toga da ozlijedimo nekog. Mislim na propise koji su već u vrijeme kada su zapisani bili jako neobični i nije se baš znalo čemu služe. A odnosili su se na svašta: prijevozna sredstva, hranu, odjeću, zanimanje… Pa, ako mislite da vašim životom upravljaju neka glupa pravila, uskoro ćete se uvjeriti da ste mogli proći puno gore.

Neobična pravila i

ZABRA NE Robovi, slobodnjaci i oslobođenici

U suvremenom svijetu zakoni se uglavnom odnose na sve stanovnike neke države, a u prošlosti su pravila često bila određena, ovisno o tome u kakvoj je obitelji osoba rođena. Tako su u antici mnoga društva bila robovlasnička, pa su robovi imali samo manji broj prava, ili nikakva prava uopće. Ako ste u starom Rimu bili rođeni u obitelji slobodnih roditelja, imali ste puno više prava. A mogli ste biti i oslobođenik, bivši rob kojega je gospodar oslobodio. Zvuči komplicirano?

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ

je situacija bila još kompliciranija.

Ako ste bili ženskoga roda, onda u Republici Hrvatskoj i mnogim U stvari, do sredine 19. stoljeća, tojali su plemići, građani i drugim europskim zemljama pos nikakva prava, primjerice vo kmetovi. Kmetovi nisu imali goto li odseliti niti vjenčati nisu posjedovali zemlju, nisu se mog su zato morali plaćati bez gospodarova dopuštenja, ali li sve, a nisu morali porez. Plemići su pak mogli i ima ci, također bila još anti plaćati porez. Situacija je, kao u učiti, i ćete e tom o kompliciranija za žene. Ali i. ijest pov li ste već učili, na

Tko će biti svećenik?

U starom su Rimu štovali mnoga božanstva, a svećenici su birani međ u značajnijim stanovnicima, na prim jer kao da danas gradonačelnika ili gradskoga vijećnika izaberu za sve ćenika. Nama je to prilično čudno, ali Rimljanima je bilo normalno. I ima li su mnoštvo božanstava i još više svećenika.

Vrhovni svećenik, pontifex maximu s, u carsko je doba bio sam car. U pravilu je to bila velika čast i povlastica koju se nije smjelo odbiti. Ali bilo je i izni maka.

12

Flamen Dialis

Jupitera. en Dialis, vrhovni svećenik boga Nitko se baš nije trgao da bude Flam etak, u poč Za bi se život okrenuo naglavačke!

Nakon što bi bio izabran, njegov nije on , god o kam karci jahali u lov ili u rat, ili ui vrijeme kada su svi imućniji muš tijel u jem svo na r čvo n nije smio imati ni jeda e smio sjesti na konja! Osim toga, duž kreveta smio provesti noć izvan svojega odjeći. Nije smio prisegnuti. Nije ale treb eta išnjega). Noge njegova krev od tri uzastopna dana (ništa od god ebne e. Izvan kuće nije smio biti bez pos glin su biti premazane tankim slojem su a kad me vrije u već e rane bile neobičn kape… i još mnogo toga. Te su zab ti. tova poš ale svejedno mor zapisane, u 1. st. pr. Kr., ali su se

Vestalke

Usporedbe radi, i da nas osobe povezane s vjerom moraju po štovati posebna, nama možda čudna pravila, od odjeće do hrane. Jadni Flamen Dialis možda je imao najneobičnije zabran e, ali nije bio jedini.

Strogih i posebnih pr avila morale su se dr žati vestalke, svećenice Veste, rimske bogin je ognjišta. One bi bile odabrane u djetinjst vu, obično u dobi izmeđ u šest i deset godin a!

Morale su biti kćeri slobodnjaka, a odab irao ih je vrhovni svećen ik. Nisu se smjele ud avati niti imati djecu do kra ja službe, koja je tra jala 30 godina. Kazna za kršenje zabrana mo gla je biti grozna: ako bi se zaljubile i imale dje cu prije isteka roka, bil e bi žive zakopane (je r bilo je zabranjeno ub iti vestalku).

Opasna hrana I neka hrana bila je zabranjena.

Flamen Dialis nije smio jesti brašno pomiješano s kvascem – dakle veliku većinu pekarskih proizvoda. U jednom razdoblju Republike, u Rimu je bilo zabranjeno jesti perad, osim piletine.

Posebna pravila vezana za hranu postoje kod svih društava i zajednica. (Sjetite se koja hrana u nas nije prihvatljiva. Ako ne možete, pokušajte se prisjetiti kada ste posljednji put jeli skakavca ili glistu.)

Muslimani i Židovi tako ne jedu svinjetinu, a postoje i posebna pravila vezana uz pripremu hrane. U judaizmu se npr. ne smiju miješati mesni i mliječni proizvodi.

13

Bok svima! U ovom ćemo se broju baviti vrlo važnom temom – ugroženim životinjama, točnije statusom ugroženosti. Što životinju čini ugroženom, a što izumrlom; koja je razlika između osjetljive, ugrožene i najmanje zabrinjavajuće vrste te što to uopće znači samo su neka od pitanja na koja ćemo dati odgovore.

E N E Ž O R UG ŽIVOTINJE

Danas na Zemlji živi više od sedam milijarda šesto milijuna ljudi, ili izraženo brojkom− više od 7 600 000 000. Zamislite koliko je prostora, hrane, odjeće, materijala i mnogih drugih stvari potrebno tolikom broju ljudi. Zamislite tek koliko smeća svi mi proizvodimo, koliko šuma siječemo, okoliša zagađujemo, životinja ubijamo… Naš rastrošan i prema prirodi često neodgovoran i okrutan način života, među ostalim, doveo je i do nestanka mnogih životinjskih vrsta. Već i ptice na grani znaju da su mnoge životinje ubili lovci i krivolovci, da su mnoge izgubile dom tijekom sječe šuma ili širenja radova te da su mnoge iz prirode nestale zbog drugih unesenih životinja ili jednostavno kako bi bile nečiji kućni ljubimci.

golub selac

22

sabljorogi oriks

Koji god razlog bio, mnoge su životinje danas ugrožene, što znači da mogu izumrijeti. Dakle, ugrožene su životinje one čiji se broj vrlo brzo smanjuje te se one približavaju izumiranju. Znamo što izumiranje znači, ali važno je napomenuti kako ono nije samo potpuni nestanak neke životinjske vrste nego i njezin nestanak iz prirode, gdje je bila važna karika – nečiji grabežljivac ili plijen, oprašivač ili razlagač. Kako je u prirodi sve povezano, pa tako i mi ljudi, izumiranje i samo jedne vrste predstavlja i predstavljat će velik problem i za nas. Upoznajmo se stoga s nekim važnijim terminima u svijetu ugroženih životinja, ali i s njihovim predstavnicima koji trenutačnu sigurnost pronalaze u zoološkim vrtovima, pa tako i u Zoološkom vrtu grada Zagreba.

IUCN (skraćeno od engleskoga International Union for Conservation of Nature and Natural Resources) označava Međunarodnu udrugu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstva. Znanstvenici u toj udruzi dugogodišnjim istraživanjima neke vrste utvrđuju stupan j njezine ugroženosti, i to prema engleskim kraticama. Ta udruga dakako nije istražila sve životinj ske vrste, ali one istražene svrstane su od takoreći najpovoljnijega statusa LC (engl. Least concer n – najmanje zabrinjavajuća vrsta) do onoga kobnoga EX (eng. Extinxt)− statusa izumrle vrste.

Između tih statusa smjestili su se još statusi NT (Near Threatened – gotovo ugrožena vrsta), VU (Vunerable – osjetljiva vrsta), EN (Endangered – ugrožena vrsta), CR (Critically Endangered – kritično ugrožena vrsta) i EW (Extinct in the wild – vrsta izumrla u prirodi). Što svaki od tih statusa znači, najbolje govori samo ime. Važno je napomenuti kako se ti statusi ne dodjeljuju samo prema broju životinj a, nego ovise i o mnogočemu drugome, poput veličine staništa i rasprostranjenosti.

tasmanijski tigar

Neke od najpoznatijih izumrlih vrsta svakako su tasmanijski tigrovi i golubi selci. Međutim, neke su životinje prije izumiranja u prirodi imale tu sreću da su se našle u zoološkim vrtovima ili prirodnim rezervatima. Takve životinje, poput sabljorogoga oriksa i sokorske gugutke, ujedno i stanovnika našega Zoološkoga vrta, nose status životinje izumrle u prirodi (EW). To je vrlo ozbiljan status ugroženosti i budućnost takvih vrsta i dalje je neizvjesna.

Sokorska gugutka, ptica slična golubu , nekoć je nastanjivala mali otok Socorro. No, dolaskom prvih istraživača, koji su sa sobom doveli ps e, mačke, štakore, svinje, ko ze i ovce, njezino izumiranje bilo je neizbježno. Do k su neki jeli odra sle ptice, drugi su uništavali jaja i pa sli na njihovu stan ištu. Sokorska se gugutka danas uzgaja u zoološkim vrtovima kako bi se u budu ćnosti mogla vrat iti na Socorro.

No, prije toga potre bno je još mnogo rada, jer su sve spomenute živ otinje, zajedno s čo vjekom, na otoku napravile go tovo nepovratnu štetu. Njezin je povratak odgođe n dok se stanje na otoku ne popravi.

23

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

zoo kutak

čupavouhi lemur FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

M. B. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

MUT ALJA SKI MALA ti s, koji može teži doista je velik pa pu Ima prelije i 40 kilograma. no potječe iz iznim gustu dlaku jer om na Aljaski. Sreć hladnih krajeva a izražen pasji za vlasnike, nem čistim psom. miris i smatra se uta ljudi često Aljaskoga malam , birskim haskijem zamjenjuju sa si a pasmina. koji je puno češć

ZANI MLJ I VO! ZNAŠ L I DA S E U NEK I M DIJ ELOV I MA SV IJ E TA PI T KA VODA PREVOZ I PO NEKOL I KO K I LOME TARA?

U Hrvatskoj najčešće vodu doživljavamo kao potpuno normalnu stvar. No u nekim predjelima svijeta voda je, osobito kad mislimo na pitku vodu, veoma rijetka roba. Mi je još uvijek možemo natočiti iz obične pipe i popiti bez bojazni hoćemo li se zaraziti ili otrovati, čak ako popijemo i dvije ili tri čaše.

TO NIJ E NIŠTA! OVA J E PROPU TOVALA V IŠE T ISUĆA!

Voda

PRIRODNA VODA U Hrvatskoj je u većini plastičnih boca mineralna ili izvorska voda. Tu su prirodne vode koje se crpe iz dubine zemlje i na mjestu punjenja ne bi smjele biti prerađene. Pune ih na kraju crpljenja. U plastične boce toči se i pitka i stolna voda. To su vode iz vodovoda koje je dozvoljeno prethodno preraditi (klorirati i prevoziti u cisternama).

E D O R I R P R – DA

KAD JE VODA ČISTA?

niran Pravilnikom Pojam čiste vode kod nas je defi e za piće. U njemu o zdravstvenoj ispravnosti vod može biti u vodi da je propisano koliko “dodataka“ e i pitkom. U njoj je možemo smatrati čistom, a tim ostataka pijeska i , ne smije biti otrovnih zagađivača rganizama koji roo zemlje. U vodi ne smije biti ni mik ne smetnje. Isto bav mogu biti opasni i uzrokovati pro ikalije, primjerice kem tako ne smije sadržavati otrovne tvari. sne pesticide ili druge za zdravlje opa

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

voda

slapovi u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje

DUBOKO IZNAD SVIH Nisu sve vode stvorene jednake. Smješten ispod pitomih svetojanskih brežuljaka okruženih zelenilom Žumberačkog gorja nalazi se izvor dubok 800 metara. Prirodna hrvatska mineralna voda – Jana, zahvaljujući jedinstvenoj dubini njenog izvora te mineralnom sastavu slojeva zemlje kroz koje prolazi ima posebnu čistoću, besprijekoran mineralni sastav i prepoznatljiv, svilenkast okus.

NOVO IZDANJE JANE POTIČE DJEVOJČICE DA SLIJEDE SVOJE SNOVE I BUDU ONO ŠTO JESU. UZ POTICAJNE PORUKE NA BOČICAMA, JANIN PREPOZNATLJIV I LAGAN OKUS ODLIKUJE VRHUNSKA I BESPRIJEKORNA ČISTOĆA.

.

Ariel ~ Pjevaj iz srca Zlatokosa~ Živi sv

oj san. ti.

nemoj odusta Pepeljuga ~ Nikada Jasmine ~ Vidi dobro u dru gima.

Snjeguljica ~ Budi dobar prema svima.

Bella ~ Ljepota do

lazi iznutra.

JANA – JEDINSTVEN MINERALNI SASTAV

KLORIRANJE VODE Prva voda prod avala se u stak lenkama već u 16. stolje ću. To su bile lje kovite vode poput Ja mnice. U 19. st ol je ću započela je m asovna prodaj a vo de se ljudi bojali jer su kolere i tifusa, smrtonosnih zaraznih bole sti koje su mog li dobiti pijući vodu iz javnih vodovo da . Nakon što se započe lo klorirati vodu , ljudi su ponovo počeli piti vodu iz vo dovoda.

36

Prirodna mineralna voda, kao što je Jana, po svojim karakteristikama različita je od većine ostalih voda za piće. Ona je prirodno čista na svom izvoru, ne prolazi dezinfekcijske tretmane poput kloriranja, te ima stabilan mineralni sastav. Stabilan mineralni sastav Jane redovito se nadzire tijekom godine, a njezina pH vrijednost je 7,1. Neke od ključnih karakteristika Jane su: stabilan mineralni sastav, niska ukupna mineralizacija, idealan omjer kalcija i magnezija od 2:1 i sadrži solicij mineral koji sudjeluje u izgradnji strukture vezivnog tkiva. Poznat je sastojak u preparatima za njegu kože.

37

Ribe plivaju, ptice lete, a sisavci hodaju. No, ima i ptica koje hodaju, kao što ima i sisavaca koji plivaju. A što je sa skakanjem?

Ptice mogu skočiti. Ribe gdjekad iskoče iz vode. A sisavci?

Mogu li oni skočiti?

Prelijeni za skakanje No, vratimo se na skakanje. Dakle, slonovi, nosorozi i vodenkonji ne mogu skočiti zbog svoje tjelesne građe. Ipak to nisu jedini sisavci koji ne skaču. Postoje sisavci koji ne skaču zato što za time nemaju volje.

Naravno, riječ je o ljenjivcima. Oni žive tako usporeno i polako da im ne pada na pamet skakati. Zašto i bi? Hrane se lišćem, a to je hrana za kojom ne treba trčati niti na nju skakati iz zasjede.

S I S AV CI KOJ I N E

SKAČU

Skok

Grčke zablude

obje odnosno kada životinja ima Skokom se smatra ubrajamo i aku. Sisavci, u koje sve četiri noge u zr otinje, mogu živ edvjede i druge m e, av kr , ke ač m pse, ti pa i skakati. hodati, trčati, pliva se mačke ko ka i Svi smo vidjel penju na a im ov ok sk spretnim neki sisavci ipak visoke ograde. No, skakanjem. sa imaju problema misliti nosoroga za li e et Recimo, mož ? anu nekoga stabla da skoči s tla na gr

Jako teške životinje Nosorog je, baš kao i vodenkonj, vrlo glomazna i teška životinja kratkih nogu. Za skakanje je potrebno imati jake nožne mišiće, jaku Ahilovu tetivu i jake skočne zglobove. Ni nosorog ni vodenkonj to nemaju. Njihova tjelesna građa onemogućuje im skakati. Ipak, i nosorog i vodenkonj mogu vrlo brzo i žustro trčati.

Prilikom trčanja u nekim trenutcima imaju sve četiri noge u zraku. No, znanstvenici smatraju da se to ne može nazvati skokom, pa su nosorog i vodenkonj proglašeni sisavcima koji ne skaču.

44

FOTOGRAFIJE; ILUSTRACIJEE: SHUTTERSTOCK

zablude

No, to nisu jedine za blude koje su antič ki Grci imali prema slonovima. Čini se kako su slono vi zaslužni za nastanak mita o kiklopu. Kiklop je ve liko i strašno biće iz priča koje izg leda kao čovjek, ali ima samo jedno oko. Predak današnjega slona živio je prije jako puno vremena i na područ ju Grčke. I kada su an tički Grci nalazili lubanje toga staroga slona , pomislili su da su našli lubanje kiklopa. Baš kao i kod današnjih slonova, te lubanje imale su veliku rupu u sredini.

Zablude o slonovima I nisu jedini. Ni slon ne može skočiti.

Razlozi su gotovo isti kao i kod nosoroga i vodenkonja. Čak su i stari Grci u antičko doba primijetili da slonovi ne skaču. Grci su, doduše, mislili da slonovi nemaju koljena pa zato ne mogu skočiti. Također, mislili su i da se slonovi boje miševa. Te su se dvije zablude starih Grka održale do danas. U hrpetini crtića vidjet ćete da se slonovi užasno boje miševa. Zašto bi se slonovi bojali miševa? Nemaju nikakav razlog za taj strah. Niti ih miševi napadaju niti bi se životinja slonove veličine trebala bojati nečega tako majušnoga kao što je miš.

lubanja kiklopa Rupu koja je izgled ala kao da je naprav ljena za veliko oko. No, po srijedi je rupa iz ko je je zapravo izlazila surla . Ako pogledate lub anju suvremenoga slona , lako ćete moći sh vatiti zašto su se stari Gr ci zabunili i mislili da je riječ o divovskome biću s jednim okom .

lubanja slona Ivan Prlić 45

HOUSTON, IMAMO PROBLEM!

Planetov strip

ŠTO OVDJE RADI KROKODIL? ZAR SMO NA NILU?

OVO NIJE RIJEKA. OVO JE VELETOK.

VAU, KAKAV LJEPOTAN.

A JA, SESTRICE?

SAD ZNAM ZAŠTO JE EVOLUCIJA ČOVJEKU REP PROMIJENILA U TRTICU. ZAŠTO?

ZZZ...

JER S REPOM NE BISMO MOGLI VOZITI AUTO.

A TI NISI MUDAR NEGO VELEMUDAR.

VAS DVOJE! ODMAH PRESTANITE.

NE, BRATE, TI SI RUGOBA.

ZADNJE ČEGA SE SJEĆAM JE DA SAM VAS VOZILA PO MISSISSIPPIJU.

AHA, PRAVI FRAJER SE OGLASIO.

AHA. PIŠE DA SE NA FLORIDI IZGUBILO NEKOLIKO NILSKIH KROKODILA. SAD SU SE RAŠIRILI. DOŠLI SU PRILIČNO DALEKO.

MOŽDA BISMO IH MORALI BACITI KROKODILU...

ŠTETA DA NIJE POJEO SESTRU.

TEBE NE BI NI POMIRISAO...

BLJAK.

PAZI NA JEZIK, KĆERI.

VAS DVOJE! PRESTANITE SE SVAĐ ATI!

NARAVNO, NIL JE NAJVEĆA AMERIČKA RIJEKA.

GDJE MISSISSIPPI DODIRUJE MORE, VOLJENI NAJLJEPŠI KRAJ JE TO...

ZANIMA ME KOJE SE PTICE OVDJE GNIJEZDE.

ZNAO SAM DA JA MORAM VOZITI.

BRANIT Ć EŠ NAS VILICOM?

A TI MREŽICOM ZA KOSU?

HOĆETE LI PRESTATI?

UPOMOĆ!

KAD SI SE ZADNJI PUT OTUŠIRAO?

ŠTO SE DOGAĐ A S VAMA?

SVE BI KROKODILE TREBALO POBITI.

PA I ŠKORPIONE I CURE U PUBERTETU. VAS DVOJE! NE SVAĐ AJTE SE!

VIDI, BRATE, SAMO TRI STOTINE METARA DO HOUSTONA. ZBILJA SI KOKOŠ, SESTRO. TO SU MILJE. SAMO SAM TE TESTIRALA, BEDAK. ŽELITE LI VAS DVOJE IĆ I PJEŠICE?

46

47

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga odlazi Leticiji Biškup u Šćepanje.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na e-adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr 52

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 21 kuna. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (četrnaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (trinaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Antonija Sarjanović • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

NOVO

Ivana Brlić-Mažuranić, Patricio Alejandro Aguero Mariño

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

• 152 stranice • tvrdi uvez • 21 x 28 cm Cijena za pretplatnike Mog planeta

79 kn

Šegrt Hlapić radio je kao postolarski šegrt kod strogog majstora Mrkonje sve dok nije odlučio otići na putovanje kako bi razgazio čizmice zbog kojih je nepravedno kažnjen.

Ne svome putu susreće razne ljude i čini mnoga dobra djela, a upoznaje i djevojčicu Gitu... Novo izdanje najboljeg hrvatskog dječjeg romana, uvrštenog u lektiru za 3. razred osnovne škole.

Cijena: 99 kn

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13