2014 • PROSINAC
4
POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB
njiga.hr
@mozaik-k
moj-planet
BAVNO
MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA
JE JE ZA ISTRAŽIVAN
Cipele
Medvednica
Čarobne svjetiljke Berberi Životinje — naši prvi susjedi
POSTER
Volite li stripo čitati ve o N ikoli i Tesli , pose ž e te li za A sterix om, Garfie ldom ili možd a Alan om Fordo m?
mu
te strip j a n a
čaj z
je e nat j u s i asp
r
m
re je ba u j l v ja se po ivotinja. j o j o ž uk jedna
U natječ aju mogu
sudjelov
ati samo m
Ne zaboravite: na stražnju stranu nalijepite svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).
Radove ćemo u uredništvu primati do 31. 12. 2014. Pošaljite ih na adresu: Mozaik knjiga (za Moj planet), Karlovačka 24 a, 10020 Zagreb
lađi od 1
Ak potv o je odg rdan o , uzm vor olov i te u ku i p ru apir bojic , mož ke e ili f pust d l ai o ite s vojo mastere da d , j i k reat očar ivno a pr st iču o govo kojo i ri st j rip!
5 godina
.
ati e pregled Radove ć očlani žiri. tr i odabrati
Rezultate natječaja objavit ćemo u šestom broju Mog planeta koji izlazi u veljači 2015. i na mrežnim stranicama časopisa www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet
Svaki od mladih autora može sudjelovati sa stripom na jednom listu papira A4 ili A3 formata (npr. list iz bloka za crtanje).
U ovome broju
4 Dragi planetovci, sigurno ste se već priviknuli na irali brojne školske obveze i organiz og odn slob o oljn dov te se tako da ima eta! plan Mog nje čita za i vremena Kao i u svakom broju, i u ovom vas očekuju mnoga zanimljiva iznenađenja – pa krenimo redom! S obzirom na to da ste u prošlom prava broju dobili 3D naočale, bila bi smo pa , stite kori ne šteta da ih 3D odlučili počastiti vas još jednom više ni je pustolovinom, i to ni man ! nego pustolovinom s dinosaurima emo kreć dno zaje i čale Stavite nao ri i u istraživanje – imaju li dinosau ko? dnič današnje životinje išta zaje Otkrijmo! Na kraju istraživanja zadržite još malo naočale jer vas očekuju i dva 3D postera! i A za naše male kreativce tu su ih pa b, golu i k hrča – ja dva origami iti! slož jte uša pok U ovom broju skrivaju se i noćne vne životinje koje danju spavaju, a akti to nas bi Tko u. noć i/ili rak sum u su iti? mogao noću iznenaditi i probud ca! kriv Pronađite tog Zajedno ćemo upoznati i jedan ski predivan kraj Lijepe Naše – Gor i žaja polo g zbo kotar, koji se nim prekrasnog zelenila naziva i zele srcem Hrvatske, a u novom Arheo(b)logu otkrit ćemo što su sve ljudi radili za ljepotu u davnim vremenima. Uživajte u čitanju novog broja Mog je planeta i šaljite nam i dalje svo ve! rado i e dlog prije
studeni 2014 4 LIJEPOM NAŠOM Medvednica 7 TKO SAM? 8 PRIRODA Životinje – naši prvi susjedi 12 SVEMIR Sonda Rosetta kod kometa 14 POKUSI 16 ARHEO(B)LOG Cipele 20 ZOO KUTAK Podzemno carstvo životinja
8
24 OVAJ MJESEC Prosinac 25 ORIGAMI Pingvin 26 FOTOGRAFIJA MJESECA
12
27 POSTERI Vjeverica, Haski 28 OBITELJSKI KUTAK Čarobne svjetiljke 30 DR. VETKO
Ha! Kladim se da ne možeš bez očiju!
32 SIVE STANICE 34 ČUDA SVIJETA
34
36 NARODI Berberi 38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 PLANETOV STRIP Djed mraz 44 LJUDSKO TIJELO Od hodanja do trčanja
Pozdrav do sljedećeg broja!
46 MOJ TEST Jesi li sklon pretjerivanju? 48 VAŠA POŠTA
Nagrade:
Autor najboljeg stripa osvojit će novi TABLET! Dobitnici druge i treće nagrade osvojit će vrijedna izdanja Mozaika knjiga!
28, 25
36
50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC 3
p i e e C l U ove hladne dane nužno je imati par toplih cipela. Ili možda nije?
Čemu cipele? Zašto su ljudi onda uopće izumili obuću? mogli bismo se zapitati. Pa, smatra se da je obuća izumljena iz najočitijeg razloga – grijanje i zaštita nogu. Ali to se događalo različitim tempom u različitim podnebljima. Na dalekom sjeveru, na primjer, obuća je bila nužna zbog velike hladnoće i snježnog pokrivača. Smatra se da su najstarije cipele bile jednostavne vreće za stopala, slične indijanskim mokasinama. U toplim krajevima u uporabu su ušle sandale, koje su štitile stopala od vrućine i ozljeda. Obuća je u tim davnim zajednicama izrađivana od svega što je bilo pogodno. Ljudi su koristili meso životinja za hranu, a kožu, krzno i tetive za šivanje odjeće i izradu obuće. Za izradu obuće koristila su se i biljna vlakna, različite vrste trava i unutrašnji sloj kore raznovrsnog drveća (lipe, hrasta, brijesta) te palmini listovi, papirus, trstika…
Najstariji n a la z i
Najstariji p oznati par obu pronađene u špilji Fort će su sandale Rock u Sje Američkim dinjenim Državama. Potječu iz tisućljeća p 7. ili 8. r. Kr. Izrađe ne su od b Međutim, z iljnih vlaka nanstvenic na. i smatraju obuću poč da su ljudi eli nositi m n og Zato što se u tom razd o ranije. Zašto? oblju deblj nožnih prs ina manjih tiju smanjil a, što je po stopalo bil kazatelj da o obavijen je o nekom v rstom obu će. Indijanci u ilea, u atoč imen na jugu Č gdje je un im izvještajima i, lj m e Z j o Vatren ma nek ltati hladno, pre potpuno bosi. Rezu jako, jako li k a li d ve avno ho kojima je još su ned dnicama u da su njihova je a z u ja n istraživa okazali su osonog, p d stopala onih koji o broj ljudi b a ali pokoju no zdravij stopala pu ako su bosonogi im nošenja (i e u ic nose obuć posjeklinu). Posljed bolna i i, v u e n ogreboti ojake: žulj je ta su svak te se kako , obuće dois evi, kurje oči. (Sjeti še u d o D .) uklj r obuće a p i v stopala, č o n ć u e ez ob e, put nosit erimenti b p s kada prvi ga k e i n ž žete neko i opse o – ne mo nisu rađen tn im ru v k s o o o p s ilo jak a hoda bo jer bi to b oliko godin k e n a d i it osud likama. im (ne)pri vremensk 16
Još i danas neke zajednice egzistiraju u potpunosti bez obuće, na primjer Bušmani u pustinji Kalahariju. Oni uspijevaju bez obuće obavljati sve svoje dnevne zadatke, među kojima se nalazi i lov! Prema nekim istraživanjima, oni su i najsretniji narod na svijetu – možda i zato što ne moraju razmišljati što će obuti svaki dan. Njihova su se stopala prilagodila tom načinu života, i koža na njima je jako zadebljala: debela je između šest i devet milimetara. A ako ljeti hodate bosi, sigurno ste osjetili da vam nakon nekoliko dana više ne smetaju neravnine i kamenčići dok hodate. Stopala se naviknu.
Najstarija kožnata cipela pronađena je 1938. u Armeniji, u špiljskom kompleksu naziva Areni-1. Potječe iz 3500 pr. Kr. i cijela je izrađena od kravlje kože. Nakon nje, po starosti, slijedi obuća Ötzija, ledenog ili snježnog čovjeka: datira oko 3300 pr. Kr. Dizajn je prilično složen: cipele imaju vanjski i unutrašnji dio. Unutrašnji dio sastoji se od “mreže“ izrađene od trave, a vanjski od jelenje kože. Između unutrašnjeg i vanjskog dijela nalazila se slama, koja je služila kao toplinska izolacija. Potplati (đonovi) izrađeni su od medvjeđe kože. Cijela je konstrukcija učvršćena kožnatim vrpcama. Rezultati istraživanja na replikama pokazali su da su te cipele bile vrlo tople i udobne, ali nisu bile pogodne za kišovito vrijeme, jer jako brzo promoče i natope se vodom. 17
ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ
arheo(b)log
Visoka niska tragedija i va rsta i tipo komedija ma eliki broj v
va su v u predsta ljani imali su glumci ama nosili Grci i Rim a d je o iv ij nimlj i u traged obuće. Za obuću. On im potplatima. U u n b e s o p n , imali poviše ane cipele e, cipele s gane, mek šenje la e su koturn n e š o a su n s). No komedijam nih papuča (soccu re ilo se do o v tv ta a s z poput ama na ij maca d e g a tr au cipele glu platformic ova doba, kada su ili su i are cipele nos eneciji. Shakespe do 40 cm! A takve V u o dern – to bilo mo bile visoke je o it b o s udi; o “obični“ lj
rimske kožne cipele
FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI
Riječ je o “Vučedolskoj čizmici“. Pronađena je kod Vinkovaca, a pripada Vučedolskoj kulturi. Vučedolska kultura dala nam je još nekoliko keramičkih modela, koji prikazuju nekoliko tipova čizama i cipela. U istraživanjima u proteklom stoljeću pronađena je i jedna kožnata cipela, ali se ona u doticaju sa zrakom ubrzo raspala. Ta je cipela izgledala poput opanka, koji je dio nošnje već tisućama godina u mnogim dijelovima svijeta.
najstarija kožna cipela iz 3500 pr. Kr. VUČEDOLSKA ČIZMICA
Slike
Zanimljivosti
OV
E
•O buća je povremeno poprimala zaista
DA SA N
neobične oblike, gdjekad jako bizarne. Osim već spomenutih platformi, groteskne oblike dobivali su i dijelovi koji prekrivaju prste. U Kini su tako završetci palčeva bili četvrtastog oblika, a što su bili dulji, značilo je da je osoba bila na važnijem položaju.
LE
•U prošlosti, ali i još nedavno, bila su raširena
TUTA
NKA
MO
N
Arheološke nalaze obuće upotpunjuju slikovni prikazi obuće i modeli obuće izrađeni u različitome materijalu (keramika, kamen). Najstariji prikazi nalaze se u špiljama iz posljednjega ledenoga doba u Španjolskoj i Francuskoj (Altamira, Lascaux). Vrijednost tih prikaza i modela za rekonstrukciju ovisi o tome koliko su detaljno izrađeni. Vrlo značajni modeli koji prikazuju obuću pronađeni su u Republici Hrvatskoj, a jedan od njih je 2007. izazvao senzaciju.
TUTANKAMON 18
Tko ima najviše p o t p la t e ?
Osim zašti te, obuća je imala još je pokazivala dnu funkciju je v : Egipatski fa ažnost osobe koja ju raon Tutan nosi. kamon ima nosača san o je službe dala. U svo nog joj je grobn s nekoliko ici imao šk pari sanda rinju la – one od je kada je o papirusa o bn buva hramovima ašao religiozne dužn osti (obred o , itd.), a on e iu od kože i u kamenjem rešene dra slu gim prigodama žile su u svjetovnim ceremonija . Među pro lnim nađenim s sandalama većeničkim nalazi se p ar drvenih sličnim nan , povišenih ulama. ,
U Mezopotamiji je obuća bila statusni simbol: vladari su prikazivani obuveni, . a smatra se da je običan puk hodao bos
Nazivi Nazivi obuće koju svakodnevno nosimo pokazuju različite utjecaje. Riječ cipela potječe iz srednjovjekovnoga latinskoga jezika: zipellus, zeppelus. Stariji nazivi su postola i crevlja (a od postole je nastala riječ postolar). Čizma ima nešto egzotičnije podrijetlo: potječe od turske riječi çizme – “ç“ je turski znak za “č“, tako da se radi o gotovo istovjetnoj riječi. Turskog je podrijetla i naziv za još jednu vrstu obuće koju rabimo svakoga dana – papuče (a u turski je jezik došla iz perzijskoga). Sandale, neizostavne ljeti, došle su nam iz starogrčkoga.
vjerovanja u magičnu moć cipela. Tako je grčki bog Hermes (i njegova rimska inačica Merkur) imao krilate sandale. Mačak u čizmama imao je čizme kojima je mogao raditi korake od sedam milja (deset kilometara), a Dorothy iz Čarobnjaka iz Oza imala je crvene cipelice koje su je mogle vratiti kući.
•S portska obuća, odnosno tenisice, zaživjele
su potkraj 18. stoljeća. Tada se počela proizvoditi obuća koja je imala gumene potplate. Isprva su ih nosili izletnici, a uskoro su je sve više prihvaćali sportaši. Popularne “starke“ (Converse All Stars) svoj su život započele kao obuća za košarku. Dvadesetih godina prošlog stoljeća dva su brata osnovala tvornicu sportske obuće, koja će se nakon Drugog svjetskog rata podijeliti na dvije suprotstavljene tvrtke: Adidas (osnovao Adi Dassler) i Pumu (osnovao Rudolf Dassler).
Rosana Škrgulja 19
zoo kutak
Većini posjetitelja Zoološkog vrta svakako su najslađi merkati (Suricata suricatta), male zvijeri iz porodice mungosa. Merkati su veoma društvene životinje. Oni žive u skupinama koje zovemo bande, u kojima bude i do 30 jedinki! Unutar bande svi su prijateljski nastrojeni jedni prema drugima, no sretnu li se dvije bande, gotovo sigurno dolazi do žestoke borbe. Život na jugu Afrike i u pustinji Kalahariju nije baš jednostavan, stoga su merkati razvili mnoštvo prilagodbi kako bi preživjeli. Zaklon od vrelog afričkog sunca, ali i hladnih pustinjskih noći, pronalaze u dupljama i tunelima koji imaju mnoštvo otvora i ulaza u slučaju opasnosti.
vukla pod neštonjigom za se i b e ij d a jr k na i nekom dobrom ane većina nas U ove zimske d s vrućim čajem u jednoj ruci uređajima koji nam toplo i mekano, domovi, srećom, opremljeni alnom i ugodnom. u drugoj. Naši suvlagu u prostoru održavaju st temperaturu i
to mogli nazvati luksuzom, i svatko Životinje nemaju taj luksuz, ako bismo i umije. Evolucija se pobrinula je primoran snaći se kako najbolje zna se nositi sa životom u divljini, da svaka životinja ima svoj način kako traženja ili stvaranja dobra a važan dio preživljavanja sastoji se od pronalaze u špiljama ili dupljama zaklona. Neke životinje sklonište i dom Pod zemljom su temperatura drveća, a neke se zavlače pod zemlju. prostore, a tuneli koji vode i vlaga stabilniji u odnosu na otvorene uski za većinu grabežljivaca. do podzemnih skloništa najčešće su pre neke od podzemnih stanovnika! Prošećimo Zoološkim vrtom i pronađimo
em Dok se cijela banda bavi traženj samo ili aca dun mla oko om hrane, brig an jed izležavanjem na suncu, barem Njegova a. žar stra merkat uvijek ima ulogu ti i gira rea te tlo i k zra je dužnost motriti liži prib se Ako sti. sno opa k zna na najmanji žar stra , orla grabežljivac, poput čaglja ili ži prema oglašava opasnost i banda bje ela i duplji. tun tav sus j svo u najbližem ulazu
Podzemno
o v t s r a c
a j n i t o v i ž
Merkati nisu sebični, pa svoje tunele i brloge najčešće dijele sa žutim mungosima i sviscima, koji također obitavaju pod zemljom. Budući da im je pod zemljom mreža tunela veoma razgranata, mogu dosta daleko lutati bez bojazni da će se naći predaleko od sigurnosti podzemlja.
pećinar
merkat
20
21
pitanje
Gdje žive prerijski psi?
Odgovori na pitanje i osvoji za ZOO Zagreb!
dvije ulaznice
NAGRAĐENI:
dišće tišinec, 40315 Mursko Sre Ana Pintarić, Marof 5, Vra reb ska cesta 90 h, 1000 Zag Brankica Markanović, Sel k knjiga (za časopis Naša adresa je: Mozai ačka cesta 24a, lov Kar ), Moj planet t@mozaik-knjiga.hr ane j-pl 10 020 Zagreb ili mo
Merkati svoja podzemna naselja ne čuvaju zauvijek. Kada potroši svu hranu na jednom području ili kada joj mjesto na kojem živi više ne odgovara, banda merkata skupi sve svoje članove i odlazi dalje u potragu za boljim mjestom. Takve napuštene podzemne “nekretnine“ pravo su blago drugim životinjama. Jedna od takvih životinja je i pećinar (Procavia capensis). Pećinari u pravilu ne kopaju sami svoje tunele i brloge, nego koriste bilo kakva udubljena i iskopine koje pronalaze po stijenama ili pod zemljom, stoga će se veoma rado useliti u napuštene podzemne komplekse merkata.
pećinar prerijski pas
o do Sjeverne inent i otputujem nt ko li o m ni ije Prom ijske pse mo crnorepe prer se o psima Amerike, srest će Doduše, ne radi . s) nu ia vic do lu ni gradovi (Cynomys prostrani podzem i čij a a cim av od gl nego o Prerijski psi veom tunele merkata! i ge lo e br ož u m uj a nj im zasje gradov otinje i u njihovim su društvene živ toliko napredni su i ov ad Gr i. nk di je a in ot st tvrti u kojima živjeti više organiziraju u če a im nj u je je in ot da se živ obitelji. U svakoj ju jedinke iz iste va ći ita ju ob ču e lju šć uk jče na ičko, čajeva sve zajedn četvrti u većini slu tore. Jedina je os pr le ta os i hrane nce; tada cijela sve tunele, zalihe du la nka ima m že da ka e m ije vr iznimka od uljeza. brani svoju četvrt no siv re ag lj ite ob
22
Prema potrebi, prerijski psi šire svoje podzemne gradove i dodaju nove brloge, rađaonice, otvore za ventilaciju i ulaze u slučaju opasnosti. Također, gotovo su svi otvori izgrađeni tako da spriječe većinu poplava tijekom kišnih razdoblja. Prilikom sljedećeg posjeta Zoološkom vrtu u Zagrebu svakako promotrite našu bandu merkata. Budu li izvan svojega podzemnoga carstva, lako ćete prepoznati stražara koji budno pazi na nebo iznad sebe i ostalih. Prerijske pse vjerojatno ćete zateći kako se goste mrkvicama ili brokulom, a pećinari će se skrivati dok god ne budete potpuno tihi i mirni, jer su veoma plahi i uvijek na oprezu. Dok ih budete promatrali, sjetite se da su tim simpatičnim malim pećinarima najbliži danas živući srodnici – slonovi! Kristijan Sašilo
Egzotična zima
u zoo
vrtu
Zima nam je stigla! Životinje se skrivaju u svojim brlozima i oslanjaju se na zalihe prikupljene tijekom ljeta. To se događa u prirodi, no u Zoološkom vrtu grada Zagreba čeka vas potpuno drugačija situacija. Tko to još spava zimi? Sove, lavovi, merkati i lemuri? Nikako! Svi su budni i ni najmanje se ne zabrinjavaju što im zima donosi. Čime se svi oni bave i kako provode zimske dane možete saznati na “Egzotičnoj zimi u Zoo vrtu“. Čekaju vas razna događanja, radionice, zabavne igre, ali i edukativni programi koji će se cijele zime održavati u Zoo vrtu. Dođite u kontakt s pravim životinjama poput guštera, zmija, ali i krznenih degua i bodljikavih ježeva. Što smo još pripremili, saznat ćete u Zoološkom vrtu grada Zagreba.
www.zoo.hr 23
FOTOGRAFIJE: OGGY, SHUTTERSTOCK
l
merkat kopa tune
ate U skupini ih može biti i do 80, ali se varju ako mislite da im je gužva. Pećinari ima lesne veoma jednostavan sustav održavanja tje aže. temperature, pa im gužva u tome pom aju čuv ra Kao i merkati, jedan ili dva pećina araju. stražu dok ostali traže hranu ili se odm ine Odmaranje je važan dio dnevne rut mena! pećinara, na koji otpada i 95 posto vre se će ri Ako su temperature niske, pećina rijali. odmarati jedni na drugima kako bi se zag o tak va, Kako se temperatura zraka poveća ne bi se i pećinari polako razilaze kako ipak pretjerali i pregrijali se.
obiteljski kutak
n b o Car e l e k T v j E j S i
Svj eti ljk e ko jim a mo že te do ča rat i bla gd an ski ug ođ aj,jed ins tve ni da r, a mo gu va m po slu žit i i ka o , ali i u ško li. lak o će te izr ad iti ko d ku ćevla sti to Bu dit e kre ati vn i i izr ad ite um jet nič ko dje lo!
: Potrebno vam je ) ez km a ili krastavaca • s taklenke (od pe boja • s alvete različitih ja • p apir različitih bo vanje ili papir za • p apir za precrta pečenje • o lovka • r avnalo • š kare • l učice
Staklenka sa zvijezdom ili pahuljom
1. 2.
Na vrhu napravite cik-cak uzorak, zatim nacrtajte oblike na sredini i izrežite ih.
3.
Na stražnju stranu trake prilijepite salvetu druge boje i ovijte traku oko staklenke.
Odrežite traku od papira kojom ćete moći potpuno omotati staklenku.
3.
4.
2. Od plave salvete izrežite jednako velik pravokutnik, na njega nacrtajte zvijezde te ih zatim izrežite.
Od papira u boji izrežite šumski krajolik i zalijepite ga na papir za precrtavanje.
Blagdanska šuma
Plavi papir nalijepite na stražnju stranu papira za precrtavanje.
1.
5.
Traku omotajte oko staklenke i zalijepite na staklo.
crtavanje Odrežite papir za pre nke. kle sta o ok ga i omotajte
Sjajni anđeli
1.
List papira preklopite na pola i to isto ponovite još dva puta.
3.
2.
Izrežite krugove iz salveta različitih boja te ih zalijepite na drugi ubrus ili papir za precrtavanje koji ćete na kraju omotati oko svjetiljke.
Raširite papir.
4. 28
Točkasta svjetiljka
Na presavijeni dio papira nacrtajte uzorak te ga izrežite.
Sklopite ga u obliku krune i kraj zalijepite zajedno.
Krunu stavite oko stakle nke – i svjetil jka je gotova !
Preuzeto iz knjige: Moj najbolji Božić Knjiga aktivnosti, Mozaik knjiga 29
narodi
Tuarezi Većina Berbera živi na rubnim dijelovima pustinje, a Tuarezi se sa svojim devama sele po Sahari. Izrazito su tamne puti, gotovo crne. Danas ćete u Maroku i Tunisu jako teško pronaći prave Tuarege. Tradicionalno nose plavu odjeću, no danas to više nije pravilo. Tuareški su muškarci, poput ostalih Berbera, zagrnuti velom. Tako se štite od sitna pustinjskoga pijeska. Tradicionalna berberska kuća.
Ovaj se prastari narod doselio u Magreb, kako nazivamo dio sjeverne Afrike, prije više od 10.000 godina. Neki od njih bili su nomadi i selili su se po pašnjacima, a većina je, kao i danas, živjela sjedilačkim načinom života. Jeste li znali da je Berber i negdašnji francuski nogometaš Zinedine Zidane?
Berberi u Matmati
Berberi Slobodni i plemeniti ljudi
Berberski šator u kojem su živjeli nomadi.
36
Berbere smo u Tunisu potražili u podzemnim prebivalištima u Matmati. Tijekom stoljeća se usmenom predajom sačuvala priča da su se pod zemljom skrivali od vojski koje su na svojim pohodima iz Egipta na istoku ubijale sve koji su im se našli na putu. Danju su se Berberi skrivali pod zemljom, a noću su neprijatelje pobili i protjerali. U podzemnim kućama, koje nazivamo trogloditske kuće, neki žive i danas. Nekoć su muškarci u proljeće odlazili trbuhom za kruhom i u maslinicima ostajali sve do kasne jeseni. Danas se bave pečenjem kruha, izradom maslinova ulja i meda, a žene tkanjem ćilima.
Udoban podzemni život Više stotina godina staru kuću izradili su tako da su u podnožju brda iskopali deset ili dvadeset metara duboku rupu i stvorili prilično veliko dvorište. Unutra se ne ulazi s vrha brda, nego kroz ulaz koji je probijen s bočne strane. Iznad ulaznih vrata najčešće je nacrtana riba, berberski simbol. Kroz hodnik se dolazi na dvorište, odakle se ulazi u različite prostorije: dnevnu sobu, spavaonicu, kuhinju, smočnicu, radni prostor u kojem žene tkaju ćilime... U takvoj je kući ljeti hladno, a zimi toplo. I nemojte misliti da nije udobno!
Berberi su iznimno gostoljubivi.
Radna soba u podzemnoj kući.
berberski dječak Berberke su majstorice u izradi ćilima čudesnih uzoraka.
Jesu li svi Berberi nomadi? Prije više od dvije tisuće godina Berberi su imali svoje kraljeve u kraljevinama Numidiji i Mauritaniji. Kasnije su ta područja zauzeli Rimljani, koji su domaćine nazvali Berberi – poput neprijateljskih ljudi u Europi. Arapi su sjeverne dijelove Afrike naselili u 11. stoljeću, i od tada su mnogi Berberi tijekom stoljeća svoj jezik zaboravili. Mnogi misle da su svi Berberi nomadi. U stvarnosti oni većinom žive u manjim mjestima na rubu Sahare – u planinskim selima i oazama. Neki se sele samo ljeti i zimi. U hladnije doba godine su kod kuće, a u ljetnim se mjesecima zapošljavaju kao pastiri ili pomoćnici u maslinicima. Neki se pak sele cijelu godinu, kao na primjer Tuarezi.
Znaš li?
• Berberski jezik u većini država ni danas nije službeni jezik. U Alžiru i Maroku to je postao tek prije nekoliko godina. • Podzemne nastambe u Matmati ostale su skrivene sve do 1967. godine. Tada su nakon dugotrajnih padalina poplavljene, a kad su vlasti došle u pomoć, ostale su iznenađene da ondje zapravo žive ljudi.
Matej Zalar
FOTOGRAFIJE: Shutterstock, Matej Zalar
U sjevernu Afriku došli su s istoka, a danas žive na području od rijeke Nila do Atlantskoga oceana, a na jugu do rijeke Nigera. Najviše ih ima u Maroku i Alžiru, a žive i južnije u Mauritaniji i Maliju te na istoku sjeverne Afrike, u Tunisu, Libiji i Egiptu. U sjevernoj se Africi nekoć govorio isključivo berberskim jezikom, a danas se njime služi još oko 30 milijuna ljudi. Potomaka tog plemenitog naroda puno je više. Na svojem se jeziku nazivaju Amazigh, što znači “slobodni i plemeniti ljudi“. Postoji više od dvadeset različitih skupina tog naroda koje govore različitim narječjima.
Mladi Tuareg sa sokolom.
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.
1 15 minuta čitanja dnevno dovoljno je da dijete: • vježba moždane stanice. • poboljšava komunikacijske vještine. • uči o svijetu oko nas. • uči nove riječi. • razvija maštu i kreativnost. • postaje bolje u školi. • zabavlja se, opušta i nasmije. • izgradi bolje međuljudske odnose.
Najbolji dar koji možete pokloniti svojem djetetu je ljubav prema čitanju.
cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
2
69 kn
3 cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
cijena: 79 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
8
49 kn
4
69 kn
cijena: 149 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.
• 268 stranica, meki uvez
• 162 stranice, meki uvez
Zvonimir Balog
Zvonimir Balog
Zvonimir Balog
BONTON — KNjIgA PrvA
BONTON — KNjIgA DrUgA
BONTON — KNjIgA TrEćA
cijena: 79 kn
9
49 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
11
99 kn
• 250 stranica, meki uvez
cijena: 79 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
10 cijena: 79 kn
49 kn
49 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
• 110 stranica, meki uvez
• 266 stranica, meki uvez
• 106 stranica, meki uvez
Sanja Pilić
Ela Peroci
Miro gavran
BAŠ SAM HEPI!
DjEcO, lAKU NOć!
SrETNI DANI
cijena: 69 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
49 kn
12 cijena: 89 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
13 cijena: 69 kn
59 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
49 kn
DA, naručujem sljedeće knjige: 1. Ilustrirani eng. rj. za O. Š. 2. Never give up
5
6
cijena za pretplatnike
Mog planeta
7
cijena: 49 kn
cijena: 169 kn
119 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
3. Kako narctati sve što poželite 4. Naučite svirati gitaru
29 kn
cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
69 kn
kom kom kom kom
5. 6. 7. 8. 9.
Zabavni dječji atlas životinja Vesela matematika 8-10 Blokflauta za početnike Bonton — knjiga prva Bonton — knjiga druga
kom kom kom kom kom
10. Bonton — knjiga treća 11. Baš sam hepi! 12. Djeco, laku noć! 13. Sretni dani 14. Bljakburger
Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama. Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:
Datum rođenja djeteta:
NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO! Poštarina iznosi 25,00 kn.
Potpis roditelja:
kom kom kom kom kom
NARUDŽBENICA III. /4530 revije – prodaja knjiga
NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.
vaša pošta
Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr
Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Loreni Kovačić iz Zagreba.
MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deveta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija
, o n š e j i Sm ! o n š e j i m s o n s e b e urn “Upoznajte zoe. ta curica ima milijUn razloga za jad…
• njezina je maćeha toliko lijena da traži od zoe da joj kopa nos. • a dežUrna školska nasilnica obožava joj hračkati na glavU. • što je najgore od svega, gnjUsoba po imenU bUrt kUje grozne planove s njezinim kUćnim ljUbimcem, štakorom. njegove vam namjere ne smijem odati, ali već i po naslovU knjige možete naslUtiti o čemU je riječ…”
NOVO Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Mog planeta
69 kn