Moj planet ožujak 2016 by Moj planet HR

POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2016 • OŽUJAK

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 10 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

JE ZABAVN

ASTROLOŠKI ZNAKOVI

arheo(b)log

Šarene žabe Rijeka Drava

Bumerang

Zvjezdano rodilište

POSTER

U ovome broju Dragi planetovci,

organizira za sve pretplatnike Natječaj traje do 5. travnja 2016.

Nagradni natječaj za

najf tku

Ne zaboravite poslati i svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja). Najbolju fotku pošaljite na našu e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Uzbudljiva pustolovina u prirodi! KOJA PRIKAZUJE BILJNI ILI ŽIVOTINJSKI SVIJET

Uzmite fotić u ruke i sudjelujte u natječaju u kojem vas očekuju vrijedni darovi iznenađenja! Fotografije moraju biti u polegnutom (landscape) formatu.

fotografija mjeseca

4 LIJEPOM NAŠOM Rijeka Drava

8 VODOZEMCI Šarene žabe 10 ARHEO(B)LOG Vremenoslovlje u antici 14 zanimljivosti Bumerang

16 SIVE STANICE

17 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 18 svemir Zvjezdano rodilište

20 ZOO KUTAK Proljeće nam stiže 25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati psa 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 28 DR. VETKO

30 SISAVCI Domaća svinja 34 ČUDA SVIJETA 38 LJUDSKO TIJELO Zarazne bolesti 40 PLANETOV STRIP Zvijezda padalica 44 OVAJ MJESEC Ožujak 46 MOJ TEST Znamo li što želimo? 48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Petnaest najboljih fotografija bit će nagrađeno.

Najbolja fotografija bit će objavljena u rubrici

uskoro će nam proljeće svojom toplinom i razigranim sunčevim oda zrakama pokucati na vrata. Prir sve taju pos i dan i, se polako bud duži, a time su i mnoge životinje sve aktivnije. Šarene i razigrane naše boje zaštitni su znak proljeća i a. njim u aju uživ ce drage životinji om ljetn pro u ate uživ rno sigu No i vi šarenilu, pa će zato ovaj mjesec i vaš omiljeni časopis biti šaren i razigran! Priču ćemo započeti s malim, otrovnim ali preslatkim šarenim žabama! Njihova koža prepuna je kemijskih spojeva koji tih odvraćaju grabežljivce. Neke od a s, oku an god neu daju o tvari sam U neke su iznimno snažan otrov. om lijepim bojama i raznolikom biljn o ćem at uživ tu svije i životinjskom , i na putovanju rijekom Dravom koja je druga po duljini rijeka u Hrvatskoj, a u njezinim je vodama se i čak 70 vrsta riba. Vratile su nam e aric stan e nek a ce, seli e ptic mnoge sve a – postale su puno aktivnije ek to možete pročitati u našem uvij je ljeće Pro u. kutk aktualnom ZOO or ili odm o iram plan o čest a kad doba e naš te izlet u prirodu. Naravno, na i me vrije če utje planove ponajprije ku zato pozorno pratimo vremens lo u eda izgl to je o kak No zu. progno logu antici? U novom arheo(b) saznajte kako su stari Grci ri predviđali vrijeme i jesu li bili dob lozi. eoro met o osn odn ci slov eno vrem Uživajte u čitanju proljetnoga broja Mog planeta i šaljite nam i dalje svoje šarene prijedloge i radove! Pozdrav do sljedećeg broja!

ožujak 2016

Sretno!

Lijepom Našom

oj: od nje je dulja Drava je druga po duljini rijeka u Hrvatsk a i teče kroz Sloveniju, jedino Sava. Izvire u talijanskim planinam toka nalazi se u našoj Austriju i Mađarsku. Najveći dio njezina Aljmaša. domovini i utječe u Dunav nedaleko od

e se i rabe je električne energije. Pijesak i šljunak vad Drava je plovna i iskorištava se za dobivan od zlata No a. pijeska ljudi od davnine ispirali zlatna zrnc kao građevni materijal. Iz dravskoga su se najočuvanijih nizinskih rijeka u Europi. Tu od a jedn je va Dra : oda prir a van oču je vrjednija njezinim je dom imaju jeleni, srne i divlje svinje. A u gnijezde mnoge ptice. U naplavnim šumama vodama čak 70 vrsta riba!

Rijeka

Dra v a

Osijek – grad i luka

Drava je plovna: od ušća do grada Osijeka ona je kojim međunarodni plovni put i. ljač teg i vi do bro u tuj prome te. niš sta Osijek je glavno pri

pješački most u Osijeku

Riječna je obala u gradu Osijeku vrlo lijepo uređena. U blizini kupališta “Copacabana” rijeku premošćuje viseći pješački most. Lučni dio, dugačak 200 metara, vezan je čeličnom užadi za stupove na obali. Taj je lijepi most jedan od najpoznatijih simbola grada Osijeka. Na njemu zaljubljeni ostavljaju lokote kojima “zaključavaju” svoju ljubav.

Osijek

Zlatonosna rijeka

U pradavnoj je prošlosti Drava iz svojih alpskih izvora nosila stijene u kojima se nalazilo zlato u obliku zrnaca, ljuskica ili žica. Stijenje se valjalo, trošilo i usitnjivalo u šljunak i pijesak, koji se taložio po cijeloj riječnoj dolini. Zrnca zlata ostala su u pijesku i naplavinama. Nekoć se ispir anjem zlata bavilo mnogo ljudi, a ima ih koji to rade i u dana šnje vrijeme.

Vijugava nizinska rijeka

Nesputana branama i betoniranim obalama, Drava slobodno teče i mije nja tok. Tako nastaju rukavci i kasnije mrtv ice, potpuno odvojene od glavnoga toka . Duž korita stvara dugačke prudove na kojima izrastaju vrbe i topole te s vremenom nastaju poplavne šum e.

Golemi brkonja

Dravska park-šuma u Varaždinu

a i najočuvanijih baroknih gradov Varaždin je jedan od najljepših oj adn zap ero sjev u ve Dra e li rijek u Hrvatskoj. Leži na desnoj oba om dijelu prostire Dravska ern sjev se ovu njeg Na oj. atsk Hrv biološke raznolikosti. U njoj park-šuma, područje izvanredne tinjskih vrsta i gotovo dvjesto je zabilježeno više od stotinu živo lih topola (latinski: Populus biljnih. Tu se nalazi i skupina bije ode. prir ik alba) zaštićenih kao spomen

Drava

Drava je naša rijeka s najviše vrsta riba. Među njima je i som (latinski: Silurus glanis), jedna od najvećih slatkovodnih riba na svijetu: može biti dugačak pet metara i težak 400 kilograma! I u našim vodama bili su ulovljeni veliki primjerci – dulji od dva metra i teški oko 100 kilograma. Som je grabežljiva riba i usta su mu puna zuba. Tijelo mu je golo, bez ljusaka. Glava je široka i plosnata s neobičnim dugim “brkovima”. 5

vodozemci

U tropima Južne Amerike, ali i Madagaskara, život uvijek visi na koncu. Zato se životinje dobro skrivaju, brzo trče, lete ili plivaju, aktivne su noću, pogotovo vodozemci, koji su fini obrok mnogim gladnim ustima.

Većinu tih otrova žabe ne stvaraju same. Nakupljaju otrovne tvari (alkaloide) iz hrane koju jedu (najviše mrave i stonoge).

Šarene žabe Unatoč tomu što se ne skrivaju i ne vide iz aviona – one su prilično sigurne. Naime, imaju kemijsku zaštitu. Njihova koža prepuna je kemijskih spojeva, kao što su batrahotoksini i alkaloidi, koji odvraćaju grabežljivce. Neke od tih tvari samo daju neugodan okus, a neke su iznimno snažan otrov. Štoviše, jedna od njih može biti smrtonosna. Nije teško zamisliti kako njihova kričava obojenost upozorava potencijalnoga grabežljivca:

FOTOGRAFIJE: GORAN ŠAFAREK, SHUTTERSTOCK

om No, neke od žaba toliko su uočljive da “strše“ u zelen e, zelen o tirkizn e, šumskom krajoliku. Mogu biti plave, crven s često to I la. stvori a žute… u svakoj boji koju je prirod e, mrlje… različitim mrljama i kombinacijama – pruge, točkic ih Kratk ruke. palac na bi stale − žabe male o To su običn druge neke su i nježnih nogu, pa nisu veliki atlete kao crno. rođakinje. Oko im je zato veliko, najčešće potpuno

Te spojeve zatim ugrađuju u svoja tijela, najviše na leđima. Indijanci pak od otrova takvih žabica rade snažan otrov kurare, kojim namaču vrhove strjelica kojima se potom koriste u lovu.

Hej, otrovna sam i nemoj me dirati! terribilis, Najotrovnija od svih je vrsta Phyllobates glama džun u živi koja žaba a zlatn asto sićušna žućk ubiti e u Kolumbiji. Ekstrakt njezina otrova mož je i čak tisuću miševa ili nekoliko ljudi. Poznata puno no , zone Ama iz žaba plavocrvena otrovna vrste je manje opasna. Sve su one južnoameričke žive karu agas Mad Na . tidae roba Dend ine iz skup često su One ae. slične vrste iz skupina Mantellid narančasta. zelenkasto-žute, ali ima i jedna predivna

ih životinja Kao i većina drug su krčenjem ne že u šumi, ugro i i zbog šuma, lovom, al problema ih ug dr h gi mno ći da su du današnjice. Bu često ih a, ed gl iz atraktivna ri za terarije. love kolekciona daje im i Mnogo brige za a, koja prijeti ic parazitska gljiv pulacije, čak da uništi cijele po i vrste. Goran Šafarek 9

arheo(b)log

ijeme? Kakvo će sutra biti vr Hoće li biti snijega iduću zimu? Ili za tjedan dana?

e j l v o l s o n e Vrem Ako nas zanima, vrlo brzo sve to možemo saznati. Vremenske prognoze danas su posvuda: na televiziji i radiju, u novinama, na internetu. Imamo kratkoročne, one za idućih nekoliko dana, i dugoročne, koje predviđaju kakvo će biti vrijeme u sljedećih nekoliko mjeseci. (Ako vas zanima taj posao, trebate studirati fiziku na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu.) Sve u svemu, podatci o tome kakvo nas vrijeme očekuje vrlo su nam dostupni, i to zaslugom vremenoslovlja tj. meteorologije. Meteorologija je znanost koja proučava promjene vremena oko nas. Prvi su tu riječ koristili stari Grci. Riječ meteoron u starogrčkom označava sve pojave na nebu, a logos znači znanost. (Od tuda i nazivi meteor i meteorit.)

Njome su se bavili filozofi i autori tehničkih spisa. Predviđanje vremenskih prilika nije bio dio meteorologije nego zasebne tradicije u kojoj je predviđanje vremena temeljeno na promatranju pojava na Zemlji, na primjer ponašanja životinja, i na promatranju zvijezda.

u anti

Munje i vjetrovi

U starogrčkim epovima i pjesmam a imamo neke podatke o tome što su ljudi mislili o podrijetlu i uzrocim a nekih vremenskih pojava. Glavni upravljači vremenom bili su bog ovi. Vrhovni bog Zeus tako je ovlastio Eola da upravlja vjetrovima, a Eol ih je čuvao u jednoj kožnoj vreć ii prema potrebi puštao. Sam Zeu s bacao je munje i imao je nadima k Gromovnik. Božica mudrosti Ate na slala je maglu kako bi prerušila smrtnike, a Posejdon, bog oceana , stvarao je oluje i tresao zemlju.

Meteorologija

li na shvaćanja o Stari su Grci najviše utjeca početaka suvremene je meteorologiji u Europi pri ad tijekom vremena znanosti. Kako riječi gdjek tako se ni antička mijenjaju svoje značenje, ila onime što danas meteorologija nije baš bav terminom. Starim tim d podrazumijevamo po odnosila na Grcima meteorologija se osferi, ali i proučavanje pojava u atm omena, poput fen h nekih astronomski da repatica. jez zvi i kometa

Ritam poljoprivredne godine

Hesiod

Zašto je prognoziranje vremena bilo toliko bitno? Pa zato što su u ta teška vremena ljudi željeli znati hoće li im te godine dobro roditi ljetina, hoće li stoka biti plodna, hoće li biti kakvih vremenskih neprilika. A bilo je potrebno znati i kada se bliži kraj zime ili početak ljeta. Treba imati na umu da su to bila vremena kada nije postojao jedinstveni kalendar, koji bi ljudi jednostavno pogledali i znali koji je danas datum i za koliko dana moraju posijati ječam ili posaditi povrće. Morali su naučiti prepoznavati znakove koji su im govorili da će sutra početi proljeće ili da će za tri dana biti oluja, pa je bolje što prije požeti žito. Tu mitološka objašnjenja nisu bila od pomoći.

Poljodjelcima su bili potrebni podatci koji će im pomoći u ocjenjivanju kada je vrijeme za pojedine radove u poljodjelstvu: kada je vrijeme za sjetvu, kada za žetvu, kako prepoznati opasnosti i dobre znakove. U Hesiodovu djelu “Djela i dani“ možemo naći podatke o tome. Hesiod je živio u 7. st. pr. Kr. i u tom djelu prikazuje težak život poljodjelaca u antičkoj Grčkoj. U opisu nekih načina za predviđanje vremenskih prilika povezuje astronomske pojave s različitim poljodjelskim poslovima. Tako navodi da žito treba vijati kada se na nebu pojavi zviježđe Orion, a kada Orion i Plejade (Vlašići) nestanu s neba, vrijeme je za sjetvu, i još mnogo drugih savjeta.

zanimljivosti

Australiju su europski pomorci otkrili dosta kasno, čak 100 godina nakon otkrića Amerike. Tomu se zapravo i ne trebamo čuditi s obzirom na to da se Australija nalazi na potpuno drugoj strani našega planeta. U početku su je zvali Terra Australis, što na latinskom znači Južna zemlja.

Zanimljiva palica

lezima odmah upala Jedna od zanimljivosti koja je Eng rivljena palica od zak u oči zasigurno je jednostavna spretno bacati tako li zna drveta koju su domorodci ila svoj cilj. maš pro bi ako e ruk u da bi im se vraćala visjeli su iše koji Tom su palicom lovili velike šišm sni. uku jako bili s grana drveća − i navodno su

EK ON JOŠ UVIJ U? C LI PA BACA

DA, STALNO SE VRAĆA NAZAD!

Prvi su u Australiju doplovili ine, nizozemski pomorci 1606. god se nisu a potom i mnogi drugi, no nt. naselili na taj kontine Tek je 1770. engleski kapetan James Cook taj novi kontinent sa svojim mornarima potanje istražio.

Ilustracija: Jaka Vukotič

ivali wo-mur-rang ili Domorodci su takvu palicu naz je skrivalo iza tog naziva, nekako slično. Kakvo se značen nazvali boomerang, avu spr nije sigurno, no Englezi su ena kao bumerang. a u hrvatski je jezik ta riječ prenes

palica koja To je plosnata zakrivljena drvena bismo je Kad va. oplo podsjeća na krilo zrak sjek nalik na pre ili fil pro o bism ili prerezali, dob a na kita koji sjeć krilo zrakoplova. Profil palice pod r rub, potom ošta ima pliva po vodi. Prednja strana ko spušta do pola ona se m zati dolazi velika grba, a a profila leti kroz stražnjega ruba. Kada ploča takv ju podiže prema zrak, na njoj se stvara sila koja je zaslužna da ona i n, gore. Tu silu nazivamo izgo krila zrakoplova Ali . om zrak ti zrakoplovi mogu letje desnom, samo što su su simetrična: lijevo je jednako poput lijeve i desne okrenuta u suprotnom smjeru, isti učinak kao ima ruke. Upravo zato lijevo krilo zrakoplova trup e drž dno desno, a zaje i putnike u njemu u zraku.

Fotografije: Shutterstock

Bumerang

Kod bumeranga je drugačije. ima Jedan krak je izbrušen tako da da gi dru a ni, grbu na prednjoj stra . rag nat ma pre o blag se grba nalazi nisu nga era bum ne stra e Zato dvij jednake. Jedna strana tijekom leta stvara više uzgona od druge. Iz ga tog se razloga bumerang, ako , vrti leta om tijek , imo bac o praviln a g, podigne i napravi veliki kru zatim se vrati odakle je bačen.

Aboridžini

udljive Pronašao je brojne čudesne i uzb biljke ate ozn nep sne ovr stvari i otkrio razn su koji ode nar je divl i je reo Sus . i životinje ima iz dov bro ina tamo pristigli prije tisuće god tralije, Aus ici ovn stan rni izvo Azije. Budući da su to e lesk eng od zi dola Ime ini. nazvani su Aboridž što r, izvo ili riječi origine što znači podrijetlo ini ridž Abo su da čilo zna du evo prij bi u ski tral aus Ti ondje od pamtivijeka. šli domorodci vrlo su se dobro sna u i u vod i nać pro su li Zna u divljini. čak i , jelo za ešto pon iti ulov tinji pus a. tamo gdje bijelci nisu vidjeli ništ li su ravi nap etu svij Za život u divljem kojih su oću pom đaje ure i la aga razna pom lišta biva lovili, gradili jednostavna pre ili se borili s drugim plemenima.

Sve se vraća...

jedno značenje. Riječ bumerang danas ima još vraća. Ako to neš se Njome izražavamo da raviti nešto nap mo želi ili mo ravi nekome nap nga vratiti loše, to će nam se poput bumera ili emo ogn kad-tad. Ako nekome pom vratiti. se nam će to i ro, učinimo nešto dob kad jer o točn reći šću rno sigu sa Ne može se ena. vrem o mal bumerang za svoj let ipak treba i! vrat Ali gotovo se uvijek u pravilu Sašo Avsec

zoo kutak

Bjeloglavi supovi (Gyps fulvus) zapravo su strvinari, stoga nikada neće napadati živu životinju, nego se hrane isključivo uginulim životinjama.

i Proljeće je svojom toplinom sunčevim zrakama pokucalo na t vrata, a njegovi vjesnici, popu visibaba i jaglaca, već dugo krase tlo. Priroda se polako budi, dani postaju sve duži, a time su i mnoge životinje sve aktivnije. Mnogi kukci zimu su proveli u jajašcima ili stadiju ličinke, mirujući pod zemljom ili korom stabala. Sada će, kao i svako proljeće, izaći i prvi put ugledati danje svjetlo, im ali time postati i hrana mnog životinjama, napose pticama.

naša Za razliku od malene vjetruše, njezin a ica, bljiv gra nije sljedeća ptica ra! Upravo met dva eći prij že mo krila raspon Pogađate oj! atsk je i ona najveća ptica u Hrv islili na pom ste Ako i? li o kojoj se ptici rad ste! i odil pog a, sup bjeloglavoga

vrane, svrake, kosovi, Ptice stanarice − golubovi, e − teško su preživljavale sjenice, vrapci i mnoge drug mnogi od vas, i one su zimu i oskudicu hrane. Kao i izobilju hrane i zelenila jedva dočekale proljeće. U Kako su se neke ptice uskoro će svi moći uživati. donosi proljeće? provele ove zime te što im Vjetruša (Falco tinnunculus) jedna je od najmanjih ptica grabljivica. Ljeti se može pronaći sve do dalekoga sjevera, Skandinavije i sjeverne Rusije, a zimu će prezimiti južno od naših krajeva, u sjevernoj Africi. Stoga je vjetruša na našim područjima stanarica, a u hladnijim sjevernijim predjelima selica. Hrani se malim sisavcima, i rijetko se koji sretnik uspije skriti njezinu odličnom vidu. Često će, kada jednom pronađe rupu u kojoj se skriva ili živi mali glodavac, poput voluharice ili miša, pred njom čekati koliko god treba da plijen izađe.

vjetruša

e ć e j l o Pr n

a m stiže!

bjeloglavi sup

Kada jednom pronađu svoga para, mužjak i ženka cijeli će život ostati zajedno. Odrasle ptice su stanarice, što znači da će zimu provesti u Hrvatskoj, na kvarnerskim otocima. Najpoznatije kolonije nalazimo na Cresu i Krku, gdje ih gdjekad možemo vidjeti kako visoko kruže nebom u potrazi za hranom. Kada nauče letjeti i postanu samostalni, njihovi će mladi krenuti na veliko putovanje − u potragu za životnim parom. Ljeta će provoditi u Hrvatskoj ili okolnim zemljama, a u kasnu će jesen otputovati preko cijelog Balkana − do Turske, Izraela ili tople Afrike. Ljeti su tim pticama veliki problem turisti koji se svojim brodovima približavaju strmim liticama na kojima se supovi gnijezde. Tada se mladi i u letu neiskusni supovi uplaše i često završe u vodi, iz koje ne mogu izaći. 21

fotografija mjeseca

M. B. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Leopard jedna je od velikih mačaka . Izvrstan je penjač, lovi sve: od kukaca do veliki h biljoždera, koje odvuče na drvo kako bi jeo u miru. Crna pantera je leopard koji je zbog melan izma (u koži i dlaci ima puno tamnog pigmenta ) crne boje.

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko, pišem vam prvi put i želim da objavite moje pismo. Imam kujicu kavkaskoga ovčara koji ima sedam mjeseci. Problem je u tome što stalno bježi iz svoga boksa, a kada je pustimo, bježi na cestu. U zadnje je vrijeme počela i jako gristi. Mislili smo da je to zbog ogrlice koja joj je bila napeta, pa smo je skinuli, no ona i dalje grize. Ima još jedan problem. Stalno se češe, ali je cijepimo protiv buha i ne znamo što joj onda zapravo smeta. Molim vas odgovorite mi na pismo. Josip Jurin, 10 godina

vala ti puno na zanimljivom pitanju, draga Aretha. Psi i mačke gotovo se uvijek mogu sprijateljiti odnosno uvažavati jedan drugoga, što znači da daju jedno drugom svoj životni prostor. No katkada se to ne može potpuno ostvariti. Ako se tvoj pas i mačka međusobno ne grizu, grebu, ako ju pas ne natjerava po tvom domu, onda je to relativno dobra situacija. To je za njih dovoljno druženja, no katkada pas i mačka ipak nisu najbolji prijatelji. Teško ćeš taj problem riješiti na pravi način. Tvoj pas je lovački pas, koji ima vrlo jake nagone za trčanjem za drugim životinjama, te zbog toga možda ne prihvaća tvoju mačku. Ako je maca još mače, to jest malena, dajte im vremena da se naviknu jedno na drugo. Nadam se da će se sve ipak na kraju dobro završiti. Puno pozdrava i sretno.

P Dragi dr. Vetko! Dragi dr.Vetko, imam pticu koja se zove Kiki. Ima devet mjeseci. Kada je bio mlađi, volio je izlaziti iz kaveza. Sad kad ga hoću uzeti, počne se gristi. Zašto je takav? Prvi ti put pišem. Pozdrav!

Ja imam lovačkog psa mužjaka koji se zove Ringo i ima tri godine. Imam i malu žensku mačkicu. Oni se nikako ne žele sprijateljiti. Mi smo ih pokušali nekako sprijateljiti, ali ništa nam nije uspjelo. Imate li prijedlog kako da ih sprijateljimo. Unaprijed hvala.

Mihael, 10godina.

Aretha, 8 godina

ragi Mihaele, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Savjetujem ti da budeš strpljiv sa svojom ptičicom: nemoj ju vaditi iz kaveza, samo otvori vratašca od kaveza i pusti pticu da sama izađe ako želi. Da bi potaknuo Kikija da izađe iz kaveza, možeš mu premjestiti hranilicu izvan kaveza tako da će izaći da bi došao do hrane. Tvoja je ptica vrlo mlada i trebat će joj vremena da se navikne na tebe, tvoju obitelj i na prostor u kojem boravi. Najvažnije je da papigicu ne izlažeš stresu jer će se tada početi bojati. Postupno će sve doći na svoje. Puno pozdrava i sretno.

uno ti hvala na zanimljivim pitanjima dragi Josipe. Kavkavski je ovčar pastirski pas. Ova pasmina psa zahtijeva puno kretanja i puno prostora. Savjetujem ti da ovom problemu pristupite vrlo ozbiljno. Kavkavski ovčar izrazito je krupan i velik pas, koji može biti vrlo opasan ako se pravilno ne postupa s njim. Ako postoji mogućnost da će te tvoja kujica ugristi, nemoj ići k njoj bez pratnje roditelja. Budi oprezan. Psi su danas vrlo često alergični na puno toga iz njihove okoline, ali i na razne sastojke hrane, pa se zbog toga vrlo često češu. Ako pas nema buhe a češe se, tada se najvjerojatnije radi o nekoj alergiji. Bilo bi najbolje da ipak psa odvedete na pregled veterinaru, koji vam onda može dati savjete vezane uz svrbež. Nadam se da će se sve na kraju ipak riješiti. Puno pozdrava i sretno.

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Dragi dr. Vetko, pišem ti prvi put pa te molim da moje pismo objaviš u Mojem planetu. Moji roditelji i ja želimo udomiti ili kupiti psa, ali nismo sigurni koje bi pasmine bile pogodne za život u stanu. Možeš li mi reći koje su to pasmine? Molim te da mi odgovoriš (ovo je jako hitno!). Tvoja najveća obožavateljica Annå (10 godina)

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

dr. Vetko

raga Anna, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Puno ti hvala što čitaš moju kolumnu! Savjetujem ti svakako da udomiš psa. Toliko divnih pasa treba dom i obitelj. Za boravak u stanu bilo bi dobro nabaviti ipak psa manje veličine. Jedini je problem s udomljenim psima taj što često ne možemo točno znati koliki će biti kad odraste. Postoje mnoge udruge za udomljavanje pasa s kojima se možeš savjetovati prilikom odabira tvog novog četveronožnog prijatelja. Također postoje i udruge za udomljavanje čistokrvnih pasa. Od čistokrvnih pasmina pasa savjetujem ti opet manje pasmine npr. maltezer, shi-tzu... Najbolje bi bilo da si nabaviš križanca u tipu ovih pasmina. Sigurna sam da ćeš takvoga psića lako naći. Te pasmine ipak ne gube puno dlake, a to je jako važno. Psi koji se intenzivno linjaju cijele godine pričinjavaju veliki problem svojim vlasnicima. Puno pozdrava i sretno!

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle. NOVO

NOVO

Dragi prijatelji, predstavljam vam novu seriju vrlo zanimljivih dječjih maraka tiskanih ove godine. To je izdanje „Dječji svijet – kućni ljubimci“, a posvećeno je akvarijskim ribicama. Iz cijelog mnoštva tih predivnih šarenih stvorenja, na novim poštanskim markama prikazali smo njih četiri. To su dugina ribica ili gupi, riba borac, skalar i zlatna ribica ili zlatni karas. Marke smo otisnuli u zajedničkom arčiću od 8 maraka. Potražite nove marke u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte (www.epostshop.hr) i upotpunite svoju zbirku maraka. I ne zaboravite zatražiti prospekt iz kojeg možete štošta naučiti o ovim uistinu zanimljivim bićima. Tko zna, pritom vam možda i zlatna ribica s naše marke ispuni tri želje.

NOVO

www.posta.hr

7 Sanja Polak

Sanja Pilić

SKIJAŠKI DNEVNIK PAULINE P. MAŠA I PUTOVANJE • 236 str., meki uvez • 38 str., tvrdi uvez Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

69 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

50 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

Miro Gavran

Nives Madunić Barišić

I ŠTO SAD? • 122 str., meki uvez

LUNAPARK • 146 str., meki uvez

49 kn

Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

69 kn

Vjekoslava Huljić

Julijana Matanović

LJETO ZA PAMĆENJE

MOJA SESTRA JE MRAK

REČENO – UČINJENO

• 174 stranice, meki uvez

• 154 stranice, meki uvez

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

Cijena: 89 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

Besplatan broj za narudžbu 0800 10 13 36

Marko Markica

NOVO

• 122 stranice, meki uvez Cijena: 59 kn

Pozdrav svima, vaš

Kupuj u našim knjižarama i iznenadi partnera avionskim kartama za Rim, Pariz ili Veneciju. Nagradna igra traje od 1.2. do 31.3.2016. Izvlačenje dobitnika je 4.4.2016. Više o igri saznajte na www.apm.hr i na prodajnom mjestu.

Planetov strip Otkad je Marijeta otišla...

6. dio

zvijezda padalica ...ništa više nije kao prije.

Pomoć i će.

Oh, hvala ti, Tesla. Meni se više ne da ni čitati.

Što? Izradi sam svoju raketu?

Teslaaaa, gdje si?

Hm, istina je. Marijete nema – ništa od ovoga više ne trebam.

Izgleda prilično... Tesla, dođ i. Idemo na Mjesec.

vaša pošta

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb. 48

Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Marku Gošnjiću u Strmec Samoborski. MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

DOLAZI KAPETAN GAĆEŠA!

ZGODE I NEZGODE KAPETANA GAĆEŠE

KAPETAN GAĆEŠA I NAPAD ZAHODA -LAPRDALA

• 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA I KAKANA UROTA PROFESORA KAKOGAĆA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA I NAJEZDA NEVJEROJATNO ZLOČESTIH TETA KUHA IZ SVEMIRA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn