Moj planet ozujak 2017 by Moj planet HR

POŠTARINA PLAĆENA HP–U D.D. U SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2017 • OŽUJAK

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 11 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

JE ZABAVN

i k s j n i t o Živ arhitekti

POSTER

Zebre - afrički konji Arheologija Čudesne imotske vode Naše čaplje

organizira za sve pretplatnike

NAGRADNI NATJEČAJ ZA

NAJF TKU

Uzbudljiva pustolovina u prirodi!

U ovome broju Ne zaboravite poslati i svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja). Najbolju fotku pošaljite na našu e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Natječaj traje do 5. travnja 2017.

KOJA PRIKAZUJE BILJNI ILI ŽIVOTINJSKI SVIJET

Volite li fotografirati? Istra�ujete li prirodu? Volite li �ivotinje?

Uzmite fotić u ruke i sudjelujte u natječaju u kojem vas očekuju vrijedni darovi iznenađenja! Petnaest najboljih fotografija bit će nagrađeno. Fotografije moraju biti u polegnutom (landscape) formatu.

Dragi planetovci, naših proljeće se polako došuljalo do o čem vrata i vrijeme je i da se mi izvu dno iz toplih brloga te krenemo zaje nimo u nova istraživanja u prirodi. Kre ra. odmah do čudesnih imotskih jeze , Imotski je kraj vrlo bogat vodom i a veličanstveno Crveno jezero ode. Modro jezero spomenici su prir a vod Jeste li znali da se Svjetski dan jka? obilježava svake godine 22. ožu Voda je svakako bitna i za životinje ti, koje ćemo ovaj put bolje upozna le ili a to su – čaplje! Bile snježno bije ru, šarene kao da imaju svečanu odo e sve imaju kljun, vrat, tijelo i nog ih“ prilagođene za lov ”brzobježeć što se životinja. Love sve životinje, sve gaj. zalo miče i što za njih nije prevelik Love i u zraku. rskih Zajedno ćemo prošetati i do mo i, koji voda i istražiti rt Kamenjak u Istr pun u proljeće postaje šareni vrt pre orhideja! Ali, Kamenjak u svojim stijenama skriva i jednu tajnu, pa saznajte koju! i su Glavni majstori u ovom broju naš valiti poh životinjski arhitekti, koji će se i a svojim čudesnim građevinam ravo objasniti nam zašto i što to zap oni grade. ina A u istraživanju različitih građev oći i otkrivanju tajna prošlosti pom kojoj će nam arheologija, znanost o novom možete više pročitati u našem arheo(b)logu. vam Lijep i veseo početak proljeća želi vaš omiljeni časopis Moj planet!

Najbolja fotografija

bit će objavljena u rubrici

fotografija mjeseca .

SRETNO!

ožujak 2017. 4 LIJEPOM NAŠOM Čudesne imotske vode 8 PTICE Naše čaplje 12 ARHEO(B)LOG Arheologija – ključ za tajne prošlosti

15 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 16 SISAVCI Zebre – afrički konji 18 PRIRODA Rt Kamenjak u proljeće – park orhideja 20 ZOO KUTAK Životinjski arhitekti 24 SIVE STANICE 25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati pingvina na jednostavan način 28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO 34 SVEMIR Astronomska abeceda 36 ČUDA SVIJETA 38 ZAŠTO? KAKO? Što je vegetarijanska, a što veganska prehrana?

40 LJUDSKO TIJELO Pluća i disanje 42 PLANETOV STRIP Zdrava hrana 48 OVAJ MJESEC Ožujak

50 MOJ TEST Skrb o kućnom ljubimcu – deveta briga? 52 VAŠA POŠTA 54 NAGRADNI KVIZ 55 KOMARAC

Lijepom Našom

Imotski je kraj vrlo bogat vodom. Čista i bistra, pohranjena je u krškom podz emlju, a na površini se pojavljuje u najčudesnijim oblicima. Veličanstveno Crveno jezero i Mod ro jezero spomenici su prirode. Svake godine velik dio krškoga polja preplavi voda iz koje, popu t otočića, viri samo brežuljak Manastir. Rijek u Vrljiku u izvorištu napaja čak pet jezera, a ona pitko m vodom napaja ljude i natapa polja. Najmlađe jezero Bućuša nastalo je prije deset godina: zemlja se iznenada urušila, a uleknuće se ispunilo vodom.

Top s Topane

Topana je ime tvrđave sagrađene na klisuri iznad Modroga jezera. Vjerojatno je starija od tisuću godina. Osmanlije su je zauzele i držale čak dva stoljeća, dok ih nije porazila kršćanska vojska pod mletačkim zapovjedništvom. To se dogodilo na blagdan Gospe od Anđela prije točno tristo godina. Odmah potom narod i vojska sagradili su unutar zidina crkvicu i posvetili je svojoj nebeskoj zaštitnici.

srednjovjekovna utvrda Topana

Buć!

Znaš li?

Prema legendi, granica između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva određena je vrlo neobično – topovskom kuglom ispaljenom s Topane prema Imotskome polju. Pa gdje kugla padne, tu je granica! Danas je tu državna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Imotsko polje

U zaleđu Biokova, u Dalmatinskoj zagori, proteže se ravno i plodno Imotsko polje. Obrubljuje ga krško područje na kojemu se smjenjuju nizovi brda i uvala te zrcale brojna jezera. Polje natapaju rijeka Vrljika, akumulacijsko jezero Ričice, Prološko blato ... Plodna zemlja crvenica, blaga klima i obilje vode omogućili su uzgoj žitarica, voća, povrća i vinove loze. U prošlosti je najvažniji bio uzgoj duhana.

Kameni grad

Nedaleko od Imotskoga polja, na uzvisini Podi, nalazi se grad Imotski. On je stoljećima bio gospodarsko, upravno i kulturno središte cijeloga kraja. Razvio se na mjestu stare hrvatske župe Emote (Imote) ispod srednjovjekovne utvrde Topane. Staru gradsku jezgru krase strme uske uličice s lijepim kamenim kućama i stubištima.

Nogometno jezero

Modro jezero

Odmah uz grad Imotski nalazi se Modro jezero. Ime je dobilo po zadivljujućoj boji vode. Smješteno je u dubokoj ponikvi, a razina vode stalno se mijenja. U potresu prije sedamdesetak godina proširene su podzemne pukotine i od tada jezero češće presuši. A kad presuši, na njegovu se dnu tradicionalno igra nogometna utakmica između ljutih protivnika – momčadi Vilenjaka i Vukodlaka.

Znaš li?

Ove se zime Modro jezero zaledilo. Kad se to dogodilo prije dvadesetak godina, ledena je kora bila dovoljno debela da odvažni Imoćani na jezeru zaigraju mali nogomet. 5

ptice

Naše

ČAPLJE

Čaplje, bile snježno bijele ili šarene kao da imaju svečanu odoru, sve imaju kljun, vrat, tijelo i noge prilagođene za lov ”brzobježećih“ životinja. Love sve životinje, sve što se miče i što za njih nije prevelik zalogaj. Najbolje love kad plijen čekaju pripravne. Njihovi poligoni za lov vrlo su raznoliki: njive i travnjaci, nasipi uz ceste, plitka jezera, bare, rijeke i potoci, odvodni kanali, bazeni soli i mirni morski plićaci. Love i u zraku.

Mala bijela čaplja Egretta garzetta Možemo je susresti tijekom cijele godine na otvorenim plićacima, slanim i slatkim vodama stajaćicama. Za nju su karakteristični crni kljun, crne noge i žuti prsti. Manja je i vitkija od velike bijele čaplje.

Tijekom leta vrlo su prepoznatljive jer lete više ili manje zakrivljena vrata, a duge noge drže istegnute pa su duže od repa. Po tlu ili u vodi hodaju ili trče. Duge noge i dugi prsti karakteristični su za čaplje. Gnijezde se u krošnjama ili skrivene u trstiku. U koloniji su društvene i buntovne, u paru tihe i tajanstvene. Obično imaju tri do pet mladunaca. Nakon što se izlegnu, paperjasti su i bespomoćni, ali vrlo brzo rastu. Prije nego što polete, penju se po granama i stablima.

Siva čaplja Ardea cinerea najčešća je čaplja u Hrvatskoj. S obzirom na to da se hrani i u vodi i na poljima, srećemo je više od ostalih. Gnijezdi se u kolonijama visoko na drveću. Katkada je noću u gnjezdilištu vrlo glasno. Jednim se gnijezdom koristi i više od deset godina.

Čaplja danguba Ardea purpurea

Velika bijela čaplja

Siva i smeđa, ova šarena čaplja malo je manja od sive čaplje. Od kasnog proljeća do jeseni zadržava se u močvarnim područjima i trsticima. Veoma je rijetka i, osim toga, vrlo se rado skriva.

Casmerodius albus Pojedinačno ili u manjim jatima, u jesen i proljeće, ova se čaplja šeće po našim poljima i vodama. Visoku i bijelu siluetu možemo primijetiti izdaleka. Za nju se još upotrebljava i stari stručni naziv Egretta alba.

Kad se ne gnijezde, neke se vrste zbog potrage za hranom sele, a druge lutaju po bližoj i daljoj okolici. Dakle, jedne su selice, a druge stanarice ili skitalice.

arheo(b)log

rugalice, četkice – Kopanje, lopatice, st šće asocijacije koje vjerojatno su to najče oškim istraživanjem. povezujemo s arheol slojeva zemlje, Pažljivo uklanjanje i uzoraka, prikupljanje nalaza anja. to je osnova istraživ

J I G O A L ArhEO

TAJNE PROŠLOSTI A Z Č U J L K –

ćenje i zaštita Nakon toga slijedi čiš vrste nje predmeta, određiva jem ko u na predmeta i vreme analize. ite lič raz te , su se koristili t koja se Arheologija je znanos e stalno razvija i sve viš ostima an zn im surađuje s drug ti. los oš pr ni taj u otkrivanju

Krapina Kada smo već kod neandertalaca, zanimljiv je i jedan nalaz iz Hrvatske. On nije nov, pronađen je prije više od 100 godina u Krapini, na poznatom nalazištu neandertalske kulture – na Hušnjakovu brdu. Riječ je o ulomku – kamena.

oseban? Zašto je p Pa, ulomak ne prip ada vrsti stijena ka kve se mogu pronaći oko Hušnjakova brda ne go malo dalje. Osim to ga, nije ukrašen, ne ma tragova obrade, ne običnog je izgleda, pa istraživači smatra ju da je možda bio toliko neobičan nekom st anovniku špilje da ga je odlučio zadržati i odnijeti kući. I to se sve događalo prije oko 130 000 godi na! Poznato je da su ne andertalci skuplja li životinjske zube, šk oljke, ptičje perje i kosti za izradu na kita.

Prapovijesni DNK No, vratimo se našoj temi. Osim analize proteina (bjelančevina) iz organskoga materijala, za ljudske se ostatke katkada koristi analiza DNK. DNK je, ako već niste o tome učili na biologiji, osnovna molekula nasljeđivanja, i odgovorna je za prenošenje nasljednih osobina s roditelja na djecu. DNK imaju i biljke, i životinje, i naravno ljudi. Tijekom posljednjih desetljeća znanstvenici su uspjeli identificirati neke dijelove DNK koji su rašireni u pojedinim skupinama ljudi. Takve se analize provode i na arheološkim uzorcima. Arheolozi im pribjegavaju kada žele ustanoviti jesu li neke skupine ljudi srodne.

Poljodjelstvo na Baltiku Jako zanimljiva istraživanja na tom području vezana su za sličnost između lovaca skupljača koji su živjeli u Europi prije širenja poljodjelstva sa skupinama koje su se bavile njime. Tako je utvrđeno da su poljodjelstvo u jugoistočnu i srednju Europu proširili ljudi podrijetlom s Bliskog istoka. Rezultati nedavnoga istraživanja na uzorcima s Baltika pokazali su da su ondje poljodjelstvo prihvatile populacije lovaca skupljača, koji su se prilagodili novom načinu života.

di za poviješću, Pa, ako baš niste lu li baviti i est ali biste se volje ili obožavate povij , možete. se anosti, ne brinite a nekom drugom zn ajn ač zn godina mnoga atoriju. U proteklih 30-ak or lab – u se događaju arheološka otkrića ga čuditi ako arheolo Zato se nemojte za ! m po ko os zateknete za mikr

Fizika, kemija, mikrobiologija, genetika, botanika... Određivanje vremena nastanka (datacija) uzoraka pomoću različitih analiza najraširenije je korištenje fizike u arheologiji. Razvoj znanosti poput mikrobiologije i genetike pomaže arheologiji u odgovaranju na mnoga pitanja, posebice u razdobljima i regijama u kojima ne postoji uporaba pisma. Prošle su godine ove znanosti pridonijele boljem razumijevanju mnogih problema. 12

Grotte du Renne Jedno od njih je pitanje pripadnosti lokaliteta u špilji Grotte du Renne u Francuskoj. Ondje su arheolozi pronašli predmete stare oko 40 000 godina, iz vremena kada su u Europi živjeli i neandertalci i anatomski moderni ljudi. Na lokalitetu nije bilo dovoljno velikih ljudskih kostiju na temelju kojih bi se moglo odrediti koje su populacije ondje živjele. Stoga su znanstvenici u Heidelbergu u Njemačkoj analizirali bjelančevine iz sitnih ulomaka kostiju. Analiza je bila uspješna i pokazala da su Grotte du Renne prije nastavali neandertalci. 13

Konji odjeveni u pidžame pripadaju trima različitim vrstama. One se najprije dijele na podvrste, a sve ih možemo prepoznati po prugastom uzorku dlake. Zanimljivo je da svaka životinja ima posve jedinstven uzorak crta, pa ne postoje dvije jednake zebre. To je nešto kao njihov otisak prstiju.

B E Zafrički RkonjiE -

Obi tel j

vodi veću skupinu Zebre su životinje koje žive u krdima. Mužjak Da bi stvorio harem inja. život osam do šest njoj ženki; obično je u boriti s drugim i povećao broj ženki u njemu, mužjak se mora ju ženke koje su otima ome ždrjepcima u krdu. Zapravo, jedan drug akom koji ih mužj onim s život cijeli u zrele za parenje. Ženke ostaj e stroga vrijed lji obite U . njima s pario se prvi i je oteo iz očeva krda aju polož je m bolje u u pravila. Ženka koja se prva pridružila harem itd. treće od aju polož od druge po redu, druga je u boljem

Pravi biljožderi

Slične konjima

Zebre su se izvrsno prilagodile biljnoj prehrani. Zapravo, one su najbrojniji i najuspješniji veliki biljožderi – herbivori*. Jednako jedu mlade izdanke i staru, cvatuću travu. Treba im puno vode.

Ove dugonoge životinje vrlo su slične konjima. Oblik tijela razlikuje se u nekoliko pojedinosti: njihova griva, na primjer, nije tako duga i bogata kao u njihovih domaćih srodnika. Istodobno, baš poput konja, izvanredni su trkači i većinu dana provedu pasući travu.

Crn e pru ge

One su njihov zaštitni znak. Budući da su okomite, pomažu životinji da se skrije u visokoj travi. Ako baš želiš primijetiti da trava nije crna nego zelena, odmah objašnjavamo: lav, grabežljivac koji najviše ugrožava zebre – potpuno je slijep na boje! Kada zebre stoje zajedno, u većoj skupini, njihov se uzorak toliko pomiješa da lav ima dojam da ispred njega pase jedna golema, dugačka životinja, a ne krdo konja. Grabežljivac ne može u toj gužvi razlučiti jednu životinju od druge, pa se teže odlučuje za napad. Kako se zebre pomiču, crte pomute njihov obris, što moćna lovca još više zbuni.

Znaš li?

Briž ne majk e Iako se ženke kote cijele godine, najviše mladunaca ugleda svijet u mjesecu prosincu i siječnju. Nakon što okoti mladunca, ženka ga štiti od doticaja s drugim zebrama, čak s članovima obitelji. Na nekoliko dana oni se osame dok ždrijebe ne nauči prepoznavati i po mirisu, glasanju i izgledu razlikovati majku od drugih ženki. Svi su mladunci vrlo povezani sa svojim majkama, a čvrstu vezu imaju i s očevima. Mladi mužjaci između prve i četvrte godine života napuštaju obitelj i udružuju se međusobno, dok ne sazru dovoljno da zasnuju vlastiti harem.

G ra be žl jiv ci

ljiv plijen Zebre su vrlo primam manje leopardima lavovima i hijenama, padnut član na je i gepardima. Ako stanu oko vi no čla i krda, svi drug esno promatraju njega u polukrug i bij obranu napadača, spremni za a u nevolji. krd pripadnika svojega *herbivor – biljožder

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

sisavci

• Različite vrste što žive na istome području ne pare se međusobno. Zapravo su međusobno toliko različite da imaju čak i različit broj kromosoma. • Zebre se kupaju u prašnoj kupki, a češljaju se trljanjem o drveće i stijene. • Najveća vrsta divljih konja je Grevyjeva zebra. Mužjaci mogu biti dugački do tri metra i teže do 450 kilograma.

Maja Stopar 17

zoo kutak

Životinjski

arhitekti

Od Kineskoga zida i piramida u Gizi do Eiffelova tornja i današnjih divovskih nebodera, čovjek od davnina ima potrebu graditi, bilo zbog vlastite obrane i zaštite, bolje i lakše organizacije, bilo zbog pokazivanja društvenog statusa ili ugodnijega stanovanja. No, nije samo čovjek graditelj na našem planetu. Sigurno ste čuli da postoje i neke životinje graditelji! Ali zašto - i što to životinje - grade? Životinje, baš kao i mi, imaju potrebu za skloništem i osjećajem sigurnosti, ali osim skloništa životinje grade i kako bi podigle svoje mlade, kako bi lakše i bolje lovile ili spremale hranu. Zadružni kukci, poput mrava, termita ili pčela, grade velika zajednička skloništa i prebivališta, mravinjake, termitnjake i košnice. Neke će životinje jednostavno iskoristiti prirodne pojave poput špilja, jama ili srušenih stabala, a druge će pak same ili u skupinama krenuti u zadivljujuće pothvate te izgraditi čuda životinjskog svijeta. Od najjednostavnijega skupljanja i nagomilavanja materijala do složenih tehnika spajanja, vezanja, pletenja i lijepljenja, od najsitnijih kukaca do velikih inteligentnih majmuna, mnoge životinje grade na različite načine. 20

pauk ptičar

Neke će životinje graditi jer im je to zapis ano u genima, a to znači da će bez razmišljanja odnosno instinktivno početi graditi, a da pritom ne znaju što će izgraditi, te će na posljetku svoju građevinu završiti popu t robota. Baš kao što mnoge životinje instinktivno znaju plivati, čak i kada se prvi put u životu nađu u vodi, tako i mnoge znaju instinktivno graditi.

Primjeri takvih radnika najčešće su razni člankonošci poput rakova, kukaca ili pauka. S druge strane, pametnije i razvijenije životinje, poput sisavaca i ptica, tijekom života mogu učiti te tako graditi sve bolje i čvršće građevine, a pri izgradnji mogu biti vrlo domišljate te s lakoćom rješavati probleme koji im se nađu na putu. Na žalost, neke od životinjskih građevina, poput krtičnjaka, osinjaka ili dabrovih brana, smetaju ljudima pa ih oni uklanjaju. Upoznajmo neke marljive graditelje našega zoološkoga vrta.

Djetlić gradi kuću

Priču započinjemo vještim graditeljima i još vještijim lovcima – paucima ptičarima! U Zoološkome vrtu možemo susresti nekoliko vrsta, poput crnoga brazilskoga ili bjelokoljenoga pauka ptičara. Kao što im i samo ime kaže, u njihovoj mreži, odnosno na njihovu jelovniku, nađu se čak i ptice. Tajna njihova uspjeha krije se u tvorevini koju samo pauci mogu proizvesti – pogađate, to je paukova mreža!

Pomoću mreže grade si mnoga ”lovna“ pomagala. Tako neki ptičari oko svojega skloništa, također izgrađenoga od mreže, imaju cijeli alarmni i protuprovalni sustav! Oko sebe su izgradili vrlo precizan sustav mreža koji će ih vibracijama upozoriti kada im je plijen u blizini. Drugi su pauci izgradnju postavili na još višu razinu, pa tako grade različite poklopce ispod kojih se skrivaju, a kada naiđe plijen, u tren oka iskoče i svladavaju ga.

Kudikamo najzanimljiviji predstavnici ovih životinja svakako su neke vrste koje u svojemu dvorištu imaju i kućne ljubimce – male žabe! Znanstvenici su pronašli nekoliko vrsta, među kojima i tarantula, koje uza se imaju malene žabe kojima pružaju sigurnost, a zauzvrat žabe jedu kukce, koji su premalen plijen tarantuli, ali su velika prijetnja za njezina jaja. Zanimljivo, zar ne? Naši sljedeći graditelji također su vrlo zanimljivi zato što ne grade samo za sebe nego i za doslovno stotine životinja!

Mnoge kornjače grade brloge za sklonište ili rupe u koje nesu jaja, a u kopanju istih pomažu im snažne prednje noge i kandže. Njihovi brlozi mogu biti tek jednostavne rupe, ali i velike duboke i široke rupe u pijesku ili zemlji. Kornjače će napraviti ili potražiti brlog kako bi se odmarale u hladu za velikih vrućina, skrile od grabežljivaca, spavale preko noći ili mirovale tijekom zime. Jedna kornjača često napravi više brloga, ali se ne koristi svima, stoga će njezine neiskorištene brloge sigurno iskoristiti druge životinje. Tako su znanstvenici u jednome brlogu pronašli čak 302 vrste beskralježnjaka, poput rakova i kukaca, te 60 vrsta kralježnjaka, poput žaba, guštera, zmija i štakora. Dakle, životinjski graditelji mogu biti i te kako važni, jer je u ovom slučaju više od 300 životinja pronašlo sigurnost, a tako i vjerojatno spasilo živu glavu, u kornjačinim brlozima. 21

fotografija mjeseca

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

IZVOR: http://www.enciklopedija.hr

LIS) LA SICA (MUSTELA NIVA metara, ustelidae), duga oko 20 centi ga zvijer je iz porodice kuna (M elo bij o , zimi svjetlijega ili potpun a crvenkasto-smeđega krzna im jev Europi, rjeđe u sjevernim kra ja (u sjevernoj Europi). Živi u an jm i na Novi Zeland. Naša je na Azije i Afrike. Unesena je naselja. ja, šume, a zalazi i u ljudska zvijer. Nastanjuje livade, pol m jajima. (najviše glodavcima) i ptičji Hrani se malim životinjama

dr. Vetko

Dragi dr. Vetko, imam dva zamorca: mamu i kćer. Mama se zove Zagi, a kći Čupka. Moji zamorci ne vole poslastice za zamorce, ali ipak su bucmasti. Molim te odgovori mi zašto ne vole te poslastice? Jan, 10 godina

ragi Jan, hvala ti na tvojim zanimljivim pitanjima. Zamorčići u svojoj prehrani moraju imati sijeno koje je iznimno važno za održavanje kvalitetne probave, zatim mješavinu sjemenja te sirovo voće i povrće. Ako tvoji zamorčići u svojoj prehrani imaju sve te sastojke, nema potrebe davati im poslastice. Zamorčićima su poslastice svježe voće i povrće. Stoga im možeš dati malo mrkvice, jabuke i peršin umjesto poslastica. Voće nemoj davati prečesto da ne bi došlo do probavnih smetnji. U prirodi zamorčići nemaju poslastice, a i dalje su male buhtlice. Oni imaju takvu okruglastu tjelesnu građu. Najvažnije je da redovito jedu i piju, imaju stolicu i, naravno, da su živahni i razigrani. Puno pozdrava i sretno!

raga Ivana, hvala ti na toliko mnogo zanimljivih pitanja vezanih uz tvoje životinjsko carstvo. Sva tvoja pitanja spojili smo u jedan upit. Zaista uživaš u društvu svojih malih životinjskih prijatelja. Pa počnimo od prvog pitanja. U wc za hrčke stavlja se pijesak, koji se može kupiti u pet-shopu. Hrčci se relativno lako naviknu na wc, tako da nećeš imati problema s njihovim navikavanjem na wc. Tvoje mace trče za tobom zbog toga što žele što prije pojesti svoj obrok i najesti se. One su uzbuđene kada vide i nanjuše finu hranu koju im ti donosiš. Kada puštaš hrčke da se šetaju sami po stanu, savjetujem ti da im ogradiš jedan prostor koji će biti siguran za njih. Vrlo često će se hrčci skriti i teško ćeš ih pronaći, zbog toga im osiguraj siguran prostor. Također je važno da hrčci ne grizu strujne kabele, koji su jako opasni za njih. Teško ćeš moći spariti svoje hrčke. Oni ili će se pariti ili neće. Mačke i psi se vrlo često jako dobro slažu. Mace će se također naviknuti na psića, međutim važno je da sve bude postupno da ne bi došlo do neke veće svađe. Zasigurno će biti nekih malih razmirica između maca i psića, ali sigurna sam da će s vremenom tvoje mace i psić biti prijatelji. S obzirom na to da želiš nabaviti ženku zamorčića, najvjerojatnije neće doći do svađe, ali ipak ti savjetujem da postupno upoznaš svoje zamorčiće. Upoznaj ih i budi uz njih – tako ćeš biti sigurna kako će se slagati. Zamorčići postaju spolno zreli između četvrtog i šestog tjedna života. Već s osam tjedana sposobni su se razmnožavati. Zamorčići mogu imati dva do tri legla godišnje. Niki je očito živahna životinjica i zbog toga je toliko razigran kada je slobodan. Puno sreće ti želim sa svim tvojim životinjicama. Veliki pozdrav i sretno!

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko! Prvi put ti pišem i molim te da mi odgovoriš. Imam ruske hrčke po imenu Zizi i Čupka. Nedavno sam im nabavila wc. Ne znam kako ih naučiti da idu na wc i što treba staviti u njega? I zašto moji mačići Mici i Jadro trče za mnom kad im idem davati jesti? Bojim se da ih ne ozlijedim jer se znalo dogoditi da ih slučajno nagazim. Čupka je jako razigrana i voli trčati po kavezu pa se bojim pustiti ju van iz kaveza da se negdje ne zavuče ili da nešto ne pregrize. Kako da spriječim da se to dogodi? Ali Zizija mogu pustiti jer nije toliko razigran. Zanima me još kako ih mogu spariti? I uskoro ćemo nabaviti psa – malu čivavu. (To mi je najdraži pas.) Znaš li kako bi na njega mogli reagirati moju mačići Mici i Jadro? Ja imam još i zamorca. On se zove Niki. Razmišljam o nabavi ženke. Ali opet mislim da to nije dobra ideja. Znaš li ti kako bi na to reagirao Niki? Bi li došlo do tučnjave? Kada će ženka moći imati prvo leglo? I koliko puta godišnje mogu imati leglo? I zanima me još nešto. Zašto Niki trči po kući? Nadam se brzom odgovoru. Ivana, 9 godina

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko! Htjela bih kupiti malu ženku činčile. Zanima me koliko veliku kućicu ili koliko velik kavez moram kupiti (koje dimenzije) i koje stvari trebam staviti u kućicu ili kavez. Pišem ti prvi put i molim te odgovori mi na pitanje. Paula, 9 godina

vala ti na zanimljivom pitanju, draga Paula. Kavez bi trebao biti dosta visok. Minimalno 120 x 60 x 50 cm. U kavezu je potrebno staviti penjalicu i kućicu za spavanje. Također treba kupiti hranilicu, pojilicu i pijesak za pranje. Hrane se raznovrsno: sijeno je vrlo važno, zatim sjemenje za činčile te sirovo voće i povrće. U pet-shopu ćeš najbolje, uz pomoć prodavača, izabrati sve što ti je potrebno za tvog novog dražesnog ljubimca. Puno pozdrava i sretno!

Planetov strip

4. dio

JAO. NAŠA SESTRICA KRAVA.

DOBRO DA NAM JE MAMA DOPUSTILA KRENUTI U ŠKOLU.

SEOSKA ŠKOLA

SIN I KĆER SE INAČE ŠKOLUJU KOD KUĆE. SAD ĆE NAM POKAZATI KOLIKO ZNAJU.

DANAS ĆEMO OSTATI GLADNI.

SESTRICA KRAVA, MMM BAŠ SI UKUSNA.

U ŠKOLI JEDU KRAVE!

JE LI VAM BILO LIJEPO U ŠKOLI? NIKAD VIŠE NEĆU TAMO OTIĆI!

UZGOJ STOKE SNAŽNO UTJEČE NA ZAGRIJAVANJE ATMOSFERE.

I MARKO JE GLADAN! NASPITE MU KUKACA.

DOK PREŽIVAJU, KRAVE ISPUŠTAJU METAN KOJI JE JOŠ OPASNIJI OD CO2.

IMAM IDEJU! UMJESTO ZA LJUDSKU PREHRANU, GOLEMA PLODNA ZEMLJIŠTA ISKORIŠTAVAJU SE ZA STOČNU HRANU.

POZIVAM VAS NA ŠKOLSKI RUČAK.

SUŠ E KUK NI CI

PA MAKAR SAMO PAR DANA PRIJE ZIMSKIH PRAZNIKA.

JUPII!

SUMNJAM DA ĆE BITI ODUŠEVLJENI. POTROŠIT ĆEMO CIJELU MARKOVU ZIMSKU ZALIHU.

ŠE

BAŠ SAM GLADNA.

NAJLJEPŠU MARKU IZDVOJI VRIJEDNU NAGRADU OSVOJI!

11.

10.

IZBOR NAJLJEPŠEG IZDANJA HRVATSKIH POŠTANSKIH MARAKA IZ 2016. GODINE Draga djeco! Hrvatska pošta poziva vas i ove godine da nam pomognete odabrati najljepše izdanje hrvatskih poštanskih maraka. Kako bismo vam olakšali izbor, objavljujemo fotografije u boji svih izdanja maraka iz 2016. godine s pripadajućim rednim brojem. U priloženi glasački listić upišite broj marke kojoj dajete svoj glas. Glasačke listiće treba poslati na adresu:

12.

HP-HRVATSKA POŠTA d.d. „Najljepša poštanska marka“ p.p. 514 10002 Zagreb 13.

15.

14.

19.

20.

25.

26.

31.

22.

21.

27.

32.

17.

16.

23.

29.

28.

33.

35.

34.

U obzir uzimamo listiće poslane do 22.3.2017. godine. Hrvatska pošta nagradit će najsretnije glasače sljedećim nagradama:

18.

1. Zbirke poštanskih maraka od 2012. do 2016. 2. Zbirka poštanskih maraka iz 2015. 3. Zbirka poštanskih maraka iz 2014. 4. Prigodni album Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 5. Filatelistički album Leuchtturm 6. Prigodni album Dvorci Hrvatske II 7. Knjiga Poštanske marke RH 1991. – 2016. 8. Komplet od pet magneta s motivima maraka 9. Filatelistički kišobran 10. Prigodni album Sigurnost u prometu

24.

30.

Pravila nagradne igre „Najljepšu marku izdvoji - vrijednu nagradu osvoji“ potražite na www.posta.hr. Dobitnici nagrada bit će objavljeni 5.4.2017. na mrežnim stranicama www.posta.hr.

Pozdrav svima, vaš

36.

Marko Markica 37.

38.

39.

41.

40.

42.

GLASAČKI LISTIĆ

Najljepše izdanje hrvatskih poštanskih maraka iz 2016. godine tiskano je pod rednim brojem . Ime i prezime: ......................................................................................................... Adresa: ................................................................................................................... .................................................................................................................. Potpis: .......................................................................................................................................

43.

44.

45.

46.

Potpisivanjem ovoga glasačkog listića/kupona izričito pristajem da se moji osobni podatci dani na ovom glasačkom listiću/kuponu koriste u svrhu sudjelovanja u nagradnoj igri Hrvatske pošte „Najljepšu marku izdvoji – vrijednu nagradu osvoji“.

vaša pošta

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Boži Bajanu iz Zagreba. 52

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (dvanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

Ova slikovnica pruža jednostavnu, ali važnu životnu lekciju o prijateljstvu i ljubavi. - THE GUARDIAN

Dobit

nica n agrad e Wa t e r stones Childr e n ’s B o ok Prize z a najb olju dje čju slikov nicu 2 0 16 . godin e.

NOVO Jednoga dana medvjedić u šumi nailazi na nešto što do tada još nije vidio… Bio je to klavir. Dodirnuvši tipke kreće na putovanje koje ga odvodi od njegova doma, u novu i divnu zemlju u kojoj su lijepi zvukovi posvuda, a slava i bogatstvo spremno čekaju. Iako je postao slavan i stekao bogatstvo, nešto je ipak silno žalostilo njegovo srce. Nedostajali su mu obitelj i prijatelji, koje je ostavio u šumi…

• 40 stranica • tvrdi uvez • 23 x 31 cm

Ova prekrasno ilustrirana slikovnica priča o pravom prijateljstvu, ljubavi i o tome kako treba slijediti svoje srce i snove, kamo god da idemo, gdje god da jesmo…

Cijena za pretplatnike Mog planeta

59 kn Cijena: 69 kn

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU

0800 10 13