POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB
2016 • PROSINAC
4
JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 11 • cijena za pretplatnike u školi 30 kn, za individualne naručitelje 30 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 40 kuna • TISKANICA
njiga.hr
@mozaik–k
moj–planet
O
JE ZABAVN
Bajkoviti ogulinski kraj
Sivi vuk
Slastice za ljubimce
Jelovnici prošlosti
POSTER
Potraga za izvanzemaljcima
U ovome broju a
aj za n
natječ
prosinac 2016.
temi jstrip o
j i va l d u b Uz i na v o l o t pus i ru ! m e v s u
uje raspis
4 LIJEPOM NAŠOM Bajkoviti ogulinski kraj
Dragi planetovci,
U natječaju možete sudjelovati u dvjema kategorijama:
POJEDINAČNO − s amostalno izradite strip
i sudjelujte kao POJEDINAC.
SKUPNO – zajednički s ostalim učenicima
Radove ćemo u uredništvu primati do 30. 12. 2016.
u razredu izrađujte stripove i sudjelujte kao RAZRED. U natječaju mogu sudjelovati samo pretplatnici.
POJEDINAČNA NAGRADA – NAJBOLJI POJEDINAČNI STRIP
Pošaljite ih na adresu: Mozaik knji ga (za Moj planet),Karlovačka 24 a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr
– NAJBOLJEGA autora stripa nagrađujemo vrijednim izdanjima MOZAIKA KNJIGA!
RAZREDNA NAGRADA – NAJBOLJI STRIPOVI JEDNOGA RAZREDA – SVE učenike najboljega razreda nagradit ćemo vrijednim izdanjima MOZAIKA KNJIGA! Rezultate natječaja objavit ćemo u šestom broju Mog planeta koji izlazi u veljači 2016. i na mrežnim stranicama časopisa www.mozaik–knjiga.hr/moj–planet
Prijavni list za razredni strip “Uzbudljiva pustolovina u svemiru!“
Prijavni list za pojedinačni strip “Uzbudljiva pustolovina u svemiru!“
RAZREDNI ODJEL:
IME I PREZIME:
NAZIV RADA:
NAZIV RADA:
MENTOR/ICA / : NASTAVNIK/CA
ADRESA: GRAD:
NAZIV ŠKOLE: ADRESA ŠKOLE: GRAD: TELEFON: E-MAIL:
stigao nam je i posljednji mjesec u godini, mjesec u kojem počinje zima, mjesec druženja, slavlja i a darivanja, mjesec kojem se djec štvo mno ći kuju oče ele ves najviše darova i slatkiša. Blagdansko je ti u vrijeme uvijek najljepše proves nih kuć i ali , telja prija i krugu obitelji u et plan Moj vam zato i ca, ljubima u ovom broju donosi malu zabavn radionicu u kojoj možete izraditi slastice za ljubimce. ite Okupite obitelj i prijatelje i kren im razn ete u akciju, a usput mož diti veselim detaljima zajednički ure j ona iti dob tako će koji dom j i svo lja. slav posebni ugođaj topline i U časopisu ćemo dalje nastaviti u blagdanskom tonu pa ćemo m usput naučiti nešto i o hrvatski a običajima i tradicijama vezanim inu. uz Božić i Novu god No, kako ne biste čitali samo o blagdanima, tu su i druge oga zanimljive teme poput bajkovit su koji a vnik jelo a, kraj a ogulinskog rage pot ni, ular pop bili ti šlos u pro za izvanzemaljcima, a čekaju nas bol i mnoge životinje – sivi vuk, sim e bičn neo te , jine divl slobode i životinje kao što su ogrličasti pekariji, četkastorepi penjači, ovi kapucini, giboni, bjeloglavi sup . avci i orlovi štek Ušuškajte se u tople vestice i dekice i uživajte u čitanju prvoga zimskoga broja!
Vesele i ugodne blagdane i sretnu novu 2017. želi vam vaš omiljeni časopis Moj planet!
8
životinje hrvatske Sivi vuk
12 ARHEO(B)LOG Jelovnici prošlosti
4
12
15 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 16 SVEMIR Potraga za izvanzemaljcima 18 RADIONICA Slastice za ljubimce 20 ZOO KUTAK Gledam, slušam, njušim 24 SIVE STANICE 25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati žirafu 28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO 34 OBIČAJI Božić i Nova godina
18
38 ČUDA SVIJETA 40 LJUDSKO TIJELO Spavanje 42 PLANETOV STRIP Oaza obitelji Dolepagore 46 OVAJ MJESEC Prosinac
20
50 MOJ TEST Znaš li se zauzeti za sebe? 52 VAŠA POŠTA 54 NAGRADNI KVIZ 55 KOMARAC
TELEFON: E-MAIL:
34
Lijepom Našom
Klek – okamenjeni div
Grad Ogulin smjestio se u udolini podno Velike i Male Kapele. Nad njim se uzdiže zagonetna planina Klek, a pod njim u ponoru tajanstveno nestaje rijeka Dobra. O tome su čudesnom krajoliku ispričane mnoge priče i legende. Ondje se rodila i književnica Ivana Brlić-Mažuranić te pronalazila nadahnuće za svoje bajkovite Priče iz davnine. A i festival bajke održava se ondje – ta gdje bi drugdje!
Neosvojivi grad Ogulin se “rodio“ prije malo više od 500 godina. Tada je najmoćniji velikaš u Hrvatskoj – Bernardin Frankapan, ili Frankopan – sagradio moćnu utvrdu da se zaštiti od Osmanlija. Kameni kaštel podignut je na nepristupačnu mjestu: iznad duboka ponora u kojemu nestaje rijeka Dobra. Do ulaza se dolazilo mostom preko te provalije. Uz utvrdu je niknulo nekoliko drvenih kućica pa je uskoro i to naselje opasano zidinama spojenima s utvrdom. Neosvojivi frankapanski kaštel održao se do današnjih dana. U njemu je sada Zavičajni muzej.
Klek je planina neobična oblika: izgleda poput diva koji se ispružio i spava. Vršna stijena mu je glava, a stijene Klečice su mu noge. Zbog takva zagonetna izgleda u narodu se vjerovalo da ondje borave vještice, vile i vilenjaci. Legenda o klečkim vješticama govori da • I Ivanina ž-pl svih anin a u kojo okuplja Kleku j bratjuacvještice na noći Jaglenasa se za olujnihKite c i sest rica Rut dožiivlja iti probud vaju vaju niz pokuša vriskom pustolo svojom vina zap svijeta strana vica ravo je – Klek . uspavanoga diva. Buka se čuje sve do Ogulina.
Znaš li?
i t v i k Baj o i k s n i l u og kraj
Vrelo Cesarov ac u gradskom e parku spomenik je prvom ogulin skom vodovodu: vo da je drvenim cijevima stizala s izvo ra u podnožj u Kleka. Kako je narod vjerovao da je Klek čarobna plani na na kojoj b orave vile, vjerovalo se d a je i ta voda vilin A vilinska vod a ima čudesnu ska. moć: žena koja je p opije postaje lijepa i dobra te osta je vječno mla da.
• Oni koji ne vjeruju da je Ogulin
nazvan po djevojci Đuli pretpostavljaju da mu ime dolazi iz latinskoga: od riječi ob (pred) i gula (ždrijelo).
vrelo Cesarovac
Popije li vodu muškarac, dobit će Ogulinku za ženu.
Ivana Brlić-Mažuranić U Ogulinu je rođena književnica Ivana Brlić-Mažuranić. Ona je, uz ostalo, napisala prvi dječji hrvatski roman Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića. U svijetu su je proslavile fantastične Priče iz davnine. Prozvana je i “hrvatskim Andersenom“ te predlagana za Nobelovu nagradu.
Rijeka Dobra usred grada Ogulina ponire u dubok ponor pa nakon više kilometara ponovo izbija na površinu. Tako se ispod ogulinskih ulica i zgrada proteže dugački špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica.
4
Vilinska voda
Znaš li?
Đulin ponor
Prema legendi, ponor je nazvan po djevojci Đuli (ili Zulejki) koja se u njega strmoglavila zbog nesretne ljubavi, kad je saznala da joj je voljeni poginuo u bitci. Stari grad nad ponorom nazvan je Đulin-grad ili Zulumgrad. I samu rijeku Dobru u Ogulinu zovu Đula.
Klek
Đulin ponor
Ivanine kuće više nema – na njezinu je mjestu sagrađena nova kuća. No u kaštelu je otvorena Ivanina kuća bajke, multimedijalni i interaktivni centar u kojem u se slave bajke i bajkovito stvaralaštvo. 5
životinje Hrvatske Vuk je vjerojatno najbolji simbol za sukob čovjeka i prirode. Od pamtivijeka je bio prezren i uvijek proganjan. Na mnogim mjestima je istrijebljen ili protjeran u najzabačenije krajeve. U isto vrijeme, vjerojatno ne postoji bolji simbol divljine. Zavijanje vuka u mraku usred divljine još uvijek je pojam romantične prirode.
K Sivi VU
Vuk nije izbirljiv, a najviše voli guste šume, travnjake s grmljem i goli krš. Predak je psa, a u odnosu na mnoge pripadnike našega najboljega prijatelja zadržao je svoj izvorni, prirodni izgled. Najčešće je sive boje, od vrha njuške do kraja repa dugačak je 170 centimetara i prosječno teži 31 kilogram.
Canis lupus
Društvena životinja
Vuku je potreban veliki životni prostor jer je plijen u okolišu koji nastanjuje relativno rijedak i raspršen. Društvena je životinja i živi u čoporu. Čopor vodi par koji se razmnožava. Preostali odrasli vukovi njihovi su potomci. U Hrvatskoj je u čoporu najčešće od pet do osam vukova, među kojima se odnosi dobro znaju i omogućuju da čopor djeluje kao cjelina. U lovu sudjeluje cijeli čopor, osim mladunaca.
Iako je vuk u Europi pretežno nestao, u Hrvatskoj nije u potpunosti istrijebljen premda je veoma ugrožen. Prema posljednjim procjenama, u Hrvatskoj se populacija vuka kreće od najmanje 126 do najviše 186 jedinkâ (u prosjeku to iznosi 156 jedinkâ raspoređenih u 49 čopora).
Što lovi? sklonište – vuk Ono što mu najviše treba - hrana i mirno granice sa od rida, Dina je u Hrvatskoj pronašao duž učju devet podr na sno odno , Gore Slovenijom do Crne Ličko-senjske, županija: Sisačko-moslavačke, Karlovačke, nsko-kninske, Šibe , rske Primorsko-goranske, Istarske, Zada e. ansk eretv ko-n ovač Splitsko-dalmatinske i Dubr 8
Njihov plijen najčešće su jeleni, srne i divlje svinje, rjeđe manji sisavci i zečevi. U područjima gdje nema divljega plijena, velik dio njihove hrane čini stoka. Tijekom potrage za hranom vuk pretražuje svoj teritorij. Pri tome mu najviše pomaže njuh. Nakon što nanjuši plijen, slijedi ga dok ga ne pronađe. Veći plijen ne trči uvijek, ali se postavlja u obrambeni položaj. Vuk ga tada pokuša natjerati na bijeg, a ako u tome ne uspije, oklijeva s napadom. Ako plijen počne bježati, vuk ga slijedi nadajući se da će se iscrpjeti. Ako potjera traje predugo, vuk odustaje. Veliki plijen nikad ne napada sprijeda, nego ga svojim snažnim čeljustima i oštrim zubima grize straga dok ne napravi ranu zbog koje će životinja iskrvariti. Manji plijen zgrabi za vrat i pri tome mu prekida živce i arterije tako da životinja vrlo brzo ugine. 9
arheo(b)log
Svaki kraj ima svoja specifična jela, a neke se zemlje diče svojom posebnom kuhinjom, poput Francuske ili Italije. Okusi na koje smo navikli u djetinjstvu prate nas cijeli život, i kao odrasli često pomislimo da nešto nije tako dobro kao kad je to spremala naša mama, baka, djed, stric ili tko je već bio majstor pojedinoga jela.
ti jela prihvati o k š te a vno im je ljudim ja – jednosta im k e N ra remenom rugog k di obično s v i d g o k e n lju o a. Ipak, ene, pa se tak ice, j nisu fin jč m a o R r p inja. aju prihvać obogaćuje kuh oliko stotina i ek mijenja am tek prije n sada su n e u ik i s r , koje s iz Ame . Jednako je e l š o d e j godina e kuhin vrstama dio naš uzom, nekim r važan teško u ojih je om, kuk krumpir undeva, bez k t. i b ni živo graha akodnev v s i it l zamis
i c i n v o Jel
Ti običaji vuku podrijetlo iz davnih vremena. I u prapovijesti i antici po stojala su jela i pića za posebne prilike. Ob ično se radilo o vjerskim obredima ili obred ima vezanima za različite stupnjeve života – poput vjenčanja, ili stupanja u svijet odras lih. (Ako ste bili u svatovima, možda ste primijetili da uglavnom po stoji nepisano pravilo što se kada jede i koliko sljedova hrane se poslužuje). Takođ er, posebna se pažnja poklanjala hrani koj a se prilagala u grobove, kao jelo za premin ule. Na našem području u grobovima kel tske kulture obično se pronalaze svinjs ke kosti, a u rimskim grobovima prevla dava perad.
Još jedan izvor su arheološki nalazi životinjskih kostiju i biljnih ostataka. Životinjske kosti govore nam koje su životinje ljudi koristili kao hranu, koliko su bile velike kada su se jele, kako se meso odvajalo od kostiju te kakve su bile pojedine vrste životinja u to doba. Na primjer, pasmine svinja i još nekih životinja u antici i prapovijesti bile su manje i drugačije od današnjih. Kako bi se kosti očuvale, potrebno je tlo određenih svojstava jer se inače raspadnu, i moguće ih je naći samo prosijavanjem iskopane zemlje. S biljkama je problem još veći jer se one puno brže raspadnu i samo se u iznimnim slučajevima uspije sačuvati koja sjemenka ili zrno. Naravno, pri takvim istraživanjima važni su i nalazi posuda i spremnika za hranu. Osim što nam govore o tome iz kakvih su posuda ljudi jeli, u kakvim su posudama i spremnicima čuvali i prevozili hranu, gdjekad u njima nađemo i tragove namirnica.
Hrana za bogove i ljude Postojala su neka jela koja su bila spravljana samo za božanstva ili su se koristila prilikom žrtvovanja životinja u vjerskim obredima. Takvo je jelo bila npr. mola salsa, koje su spravljale Vestalke u Rimu od prvih zrna žita svake žetve.
U svakodnevnom životu ljudi su se hranili slično nama – dobar dio namirnica koje koristimo uveden je na naše područje u antici. To su masline i grožđe, bez kojih ne možemo zamisliti Dalmaciju, a za koje se pretpostavlja da su na našem prostoru došli s grčkom kolonizacijom. U kontinentalni dio Hrvatske vinovu lozu donijeli su Rimljani.
To se ne jede! Prilikom planiranja i pripreme jela ne razmišljamo samo o tome kako ćemo utažiti glad. U svim krajevima svijeta postoje tabui vezani za hranu, hrana koja je zabranjena ili kombinacije namirnica koje su zabranjene, obično vezano za religijske običaje i vjerovanja.
Kako znamo što su ljudi jeli u davna vremena? Tako se u kršćanstvu na posebne dane ne jede meso, ili uopće ništa; islamska i židovska vjera brane svinjetinu; hindusima je krava sveta životinja i ne jedu govedinu… Jednako tako, na posebne dane pripremaju se posebna jela, ovisno o podneblju – npr. za Božić purica s mlincima u Zagorju, za Uskrs jaja, pa posebne slastice, i tako dalje (sigurno se i vi možete sjetiti nekog primjera). 12
Imamo nekoliko vrsta izvora. Neke su civilizacije i kulture ostavile slikovne prikaze svojega svakodnevnog života, poput Egipćana i stanovnika drevne Mezopotamije. Narodi koji su poznavali pismo također su nam ostavili opise svojih obroka, omiljene hrane i namirnica. U našim krajevima to se osobito odnosi na Rimljane. 13
zoo kutak
ovaj članak, Znate li da upravo sada, dok čitate skih osjetila – vid. koristite jedno od najvažnijih ljud
, m a d e l G slušam,
Upravo će pomoću os jetljiva njuha u svijetu raznih mirisa s veće udaljenosti moći nanju šiti strvinu, te je zbog lošijega vida samo pomoću njuškanja i pronaći. Lo kalni stanovnici u Južnoj Americi naziv aju ih šumskim svinjama, a dobro su im poznati zbog jakoga smrada, uprav o zbog mnogo izmeta unutar teritorija . Njihov je njuh puno jači od našega, pa si samo možemo zamisliti kako to tek njima miriše.
njušim ogrličasti pekariji
Ljudi su vizualna bića, što znači da većinu svijeta oko sebe doživljavamo vidom. Iako je nama danas to teško zamisliti, naši su se predci potpuno oslanjali na svoja osjetila, baš kao i sve druge životinje, kako bi preživjeli. Dok mi danas mirišemo parfeme ili slatke kolače iz pećnice, naši su predci osjetilo njuha koristili kako bi provjerili sirovo meso i ostalu hranu tj. kako bi doznali je li pokvarena. Dok mi danas šetajući se šumom uživamo u pogledu i ptičjem pjevu, naši su predci morali biti na stalnom oprezu kako bi čuli ili ugledali plijen ili grabežljivce. Životinje uspijevaju preživljavati upravo zahvaljujući svojim osjetilima. Ona im pomažu da pronađu hranu, izbjegnu grabežljivca ili pronađu partnera za razmnožavanje. Neke se životinje, baš kao i mi, većinom oslanjaju na svoj vid, a neke je pak priroda natjerala da se oslone na druga osjetila: sluh, njuh, opip ili okus. Saznajmo zajedno kako neki od predstavnika našega Zoološkoga vrta doživljavaju svijet oko sebe te uspijevaju li u tome bolje od nas samih.
20
Priču ćemo započeti “šnjofanjem “. Ogrličaste pekarije često možete vidjeti kako u sku pini uživaju u ukusnom obroku ili se jednostavno odmara ju. Ove društvene životinje, slične divljim svinjam a, ne mogu se pohvaliti dobrim sluhom ili vidom, ali mo gu vrlo oštrim njuhom. Kod pekarija je taj osjet dobro razv ijen i vrlo važan radi obilježavanja teritorija ili međ usobnoga kontakta i raspoznavanja u krdu. Za označiv anje teritorija skupina će često upotrijebiti vlastiti izm et. Ako u skupinu zaluta neki drugi pekari, drugi će ga po mirisu vrlo brzo raspoznati i potjerati. Pekariji su svežderi, što znači da će osim trave, gomolja i voća pov remeno pojesti i strvinu odnosno uginulu životinju.
Za razliku od ogrličastoga pekarija, kojemu će malo koji miris promaknuti, naš em sljedećem predstavniku neće promaknuti ni najtiši zvuk. Četkastorepi penja š većinom je aktivan noću, a u mrklome mraku ne isplati mu se oslanjati na vid, iako mu je i to osjetilo vrlo dob ro razvijeno, nego na sluh. U noćnom koncertu šuškanja, dozivanja i ostalih životinjsk ih glasanja u dalekoj Australiji, četkastorepi pen jaš svojim će zavidnim osjetom sluha prepoznati ostale penjaše, poglavito mužjake koji ispuštaju raz ličite pozive i zvukove kak o bi označili svoj teritorij. Iako je uglavnom biljožder, rad o će se počastiti i kukcima ili ptičjim jajima, a upravo mu sluh pomaže u pronalasku hrane. Međutim, bez obzira na osjetljiv sluh, penjašima ne smeta velika buka poput automobilskih truba i prome tne buke, štoviše, to su vrlo prilagodljive životinje, stoga ih se često može susresti i u gradovima i okolici.
četkastorepasti penjač 21
M. B. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK
fotografija mjeseca
Sobovi Na sjeveru Norveške veoma je hladno i zemlju prekriva debeli snježni pokriv ač. Pripadnici naroda Saami hrane sobove (sjeverne jelene) jer sami teško dolaze do hra ne.
28
29
Planetov strip
KROZ ITALIJU DO ŠPANJOLSKE, PREKO GIBRALTARA U MAROKO I ZATIM RAVNO DOLJE PREMA ISTOKU AFRIKE.
IDEŠ S NAMA, TATa?
TREBAT ĆE NAM DEVET MJESECI ZA TAJ PUT.
NETKO MORA OSTATI KOD KUĆE.
TATa S I NEK BIJELI NOSOROG IZUMIRE.
MA MICA
ZAR TA STVAR JOŠ UVIJEK RADI?
K’O SAT!
KĆI
TATa, MORAMO SPASITI BIJELOGA NOSOROGA!
NADAJMO SE DA ĆE NAS NOSOROG PRIČEKATI.
SRETAN PUT!
VIDIMO SE ZA NEKOLIKO MJESECI!
PRIPREMI MJESTO ZA NOSOROGA.
SLAT ĆEMO TI E-PORUKE!
TO SU SIGURNO SLAMNATI KROVOVI FARME NA DRUGOM BRDU. KAD BI OVAKO PADALO U SAHARI…
POSLJEDNJI PRIMJERAK ŽIVI U KENIJI. POTRAŽITE MAMICU, SIGURNO IMA VIŠE VREMENA.
ZAR NE VIDITE DA RADIM?
MAMICE, BIJELI NOSOROG IZUMIRE!
SAMO DA JOŠ OVU BAKTERIJU RAZMNOŽIM PA ĆE UMJESTO NAS PRATI PRLJAVO POSUĐE. 42
SAHARA NA VIDIKU! 43
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle. Novo
1 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
• 236 stranica, meki uvez
• 206 stranica, meki uvez
Sanja Polak
Sanja Polak
SKIJAŠKI DNEVNIK PAULINE P.
DNEVNIK DOBRIH ANĐELA
69 kn
2 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
• 124 stranice, meki uvez
Novo
• 122 stranice, meki uvez Miro Gavran
LJETO ZA PAMĆENJE
3 Cijena: 59 kn
69 kn
49 kn
Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
• 148 stranica, meki uvez
• 132 stranice, meki uvez
7
8 Sanja Pilić
Sanja Pilić
Vjekoslava Huljić
MAŠA I SPORT
I ŠTO SAD?
MOJI MISLE DA JA LAŽEM
• 46 stranica, tvrdi uvez
• 122 stranice, meki uvez
• 184 stranice, meki uvez
Cijena: 59 kn
Prvog izbora
4
Mato Lovrak
Ivana Brlić-Mažuranić
VLAK U SNIJEGU
DRUŽBA PERE KVRŽICE
ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
59 kn
5 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
6 Cijena: 69 kn
59 kn
Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
59 kn
1. Skijaški dnevnik Pauline P. (69 kn)
............
kom
7. Maša i sport (50 kn)
............
kom
2. Dnevnik dobrih anđela (69 kn)
............
kom
8. I što sad? (49 kn)
............
kom
3. Ljeto za pamćenje (49 kn)
............
kom
9. Moji misle daja lažem (65 kn)
............
kom
4. Vlak u snijegu (59 kn)
............
kom
10. Pošalji mi poruku! (50 kn)
............
kom
5. Družba Pere Kvržice (59 kn)
............
kom
11. Dječak u haljini (79 kn)
............
kom
6. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn) ............
kom
Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama. Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:
Datum rođenja djeteta:
NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!
Potpis roditelja:
Poštarina iznosi 25,00 kn.
DA, naručujem sljedeće knjige:
NARUDŽBENICA IV. /4530 revije – prodaja knjiga
NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.
Cijena: 59 kn
50 kn
Cijena za pretplatnike
Mato Lovrak
9
Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
Novo
10
49 kn
Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
65 kn
Novo
11
Sanja Pilić
POŠALJI MI PORUKU! • 128 stranica, meki uvez Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
50 kn
David Walliams
DJEČAK U HALJINI • 240 stranica, meki uvez Cijena: 89 kn Cijena za pretplatnike
Prvog izbora
79 kn
vaša pošta
Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr
Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Vidu Peteku iz Lučelnice.
52
MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija
NOVI ROMAN NIVES MADUNIĆ BARIŠIĆ
Cijena: 69 kn
Cijena: 79 kn Cijena: 79 kn
Cijena: 59 kn
Cijena: 65 kn Cijena: 65 kn
Nakon knjiga Tajna čokoladnih bombona i Lunapark, Mrak ili strah je treći nastavak romana o avanturama psa istražitelja Melkiora. Mrak ili strah: • 156 stranica • meki uvez
Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Mog planeta
65 kn
BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13