Moj planet rujan listopad 2015 by Moj planet HR

MJESEČNIK • GOdINA GODINA 10 • cijena za pretplatnike u školi 30 kn, za individualne naručitelje 30 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 40 kuna • TISKANICA

2015 • RUJAN/LISTOPAD

1/2

POŠTARINA PLAĆENA HP–u HP-u d.d. d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

knjiga.hr ik–-k zaik mooza @m et@ lannet j–j-ppla oo m m

NO JE JE ZABAV N A IV Ž A R T IS

Moj TEST

GGeeppaarrdd

Prerijski Prerijski paspas Vjetruša Vjetruša Zonasumraka sumraka Zona

POSTER

Lijepom Našom Ostaci rimskih termi u Varaždinskim toplicama. Hrvatsko zagorje smjestilo se u sjeverozapadnom kutku naše domovine, u porječjima Krapine, Sutle i Bednje. Pruža se “za gorom“ – iza zagrebačke gore Medvednice – pa je po tome dobilo ime. Padine gora obrasle su šumom, a pitome brežuljke prekrivaju vinogradi i voćnjaci. Mnogobrojni stari gradovi (burgovi) i dvorci svjedoci su burne prošlosti toga kraja. Tu se dogodila velika Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca i ispjevana je hrvatska himna. U svijetu su Zagorje proslavili hrašćinski meteorit i krapinski pračovjek, ali i – zagorski purani!

Hrvatsko Z a g o r j e

U Meksiku su purani, nekoć divlje ptice, bili pripitomljeni davno prije otkrića Amerike. Poznato ih je nekoliko vrsta. Zagorski purani imaju crno perje, a glava i vrat ukrašeni su im žarkocrvenim resicama. Obično teže od šest do osam kilograma. Ženke – pure – manje su i neuglednije. Nekoć su zagorski purani bili vrlo cijenjeni u Engleskoj. Prikupljali su se po selima i iz Zlatara vlakom otpremali u London. Vozili su se u vagonima s ledom jer je putovanje trajalo 4-5 dana. U puransko zlatno doba (1935. godine) u Zagorju je bilo 28 000 pura i purana!

fotografije, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Zagorski purani

Ljekovita voda i toplice Zbog vulkanskoga djelovanja Zagorje je bogato izvorima tople vode. Vjeruje se da su blagotvornu moć zagorskih termalnih voda cijenili i drevni Rimljani. Grof Franjo Keglević bio je prvi koji je dao izraditi “bazen” – jamu u zemlji ograđenu hrastovim trupcima. Bio je to početak Krapinskih toplica. Uskoro su onamo počeli dolaziti gosti iz Zagreba i Beča. Danas je tu cijenjeno lječilište. Omiljene su još i Tuheljske i Varaždinske toplice.

Vinogradi na brežuljcima Na osunčanim zagorskim brežuljcima vrlo dobra uspijeva vinova loza. Odgovaraju joj i klima i tlo. Sade se sorte od kojih se proizvodi izvrsno vino, a ne više “kiseliš”. Tradicionalno se grožđe bralo oko Miholja, svetkovine Sv. Mihaela, koje se slavi 29. rujna. No berba može biti i prije i poslije Miholja. Najslađe je grožđe iz “ledene berbe” – ono koje ostaje na trsu dok se prvi put ne smrzne. Od njega se dobivaju vrlo cijenjena slatka vina.

Najveća planina

Obilje jesenskih plodova U Zagorju se osim vinove loze najviše uzgajaju voće i povrće te žitarice. Berba i obilje plodova popraćeni su veseljem, raznim priredbama i svečanostima. Već se niz godina održava “Branje grojzdja u Pregradi” uz zanimljive narodne običaje i priredba “Plodovi jeseni” u Klanjcu. Događanja u dvorcu Golubovec vezana su uz berba jabuka.

vinogradi na Kalniku

Ivančica

Ivanščica (ili Ivančica) najveća je planina ne samo u Zagorju nego i u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Visoka je 1061 metar, a dugačka 30 kilometara. Na njezinim su obroncima otkrivena bogata nalazišta ruda i minerala. Pronađen je i golem primjerak poludragoga kamena ahata mase 17,5 kilograma – najveći u Hrvatskoj! Rude i minerali, kao i izvori tople vode, nastali su vulkanskim djelovanjem. 5

Hrašćinski meteorit

Licitarsko srce

U polje kraj mjesta Hrašćine 1751. godine pao je golem željezni meteorit. Zapanjeni su svjedoci na nebu ugledali jureću vatrenu kuglu za kojom je ostajao užareni trag. Kugla se uz silnu tutnjavu raspuknula na dva dijela, koja su potom tresnula na zemlju. Veći je imao masu oko 40 kilograma, a manji oko devet kilograma. Bio je to prvi meteorit u svijetu čiji je pad detaljno službeno opisan. Veći se od tada čuva u Prirodoslovnomu muzeju u Beču kao prvi i najveći meteorit u muzejskoj zbirci. Zabilježeno je i to da su Hrašćani dio meteorita raskomadali i od njega napravili čavle.

Marija Bistrica poznata je po izradi medenjaka i licitara – ljupko ukrašenih kolača od medenoga tijesta. Tijesto se kalupima oblikuje u srce, ali i u trešnje, lutke, ptičice, gljive, potkove ili vjenčiće. Zatim se suši i boji. Licitari su se darivali u posebnim prigodama, a mladi su si licitarskim srcima iskazivali ljubav i naklonost. Tradicija izradbe licitara započela je još u srednjem vijeku, kad su se u brojnim europskim samostanima pekli kolači u bogato ukrašenim kalupima.

izložak iz Prirodoslovnog muzeja u Beču

Krapinski pračovjek

Znaš li?

• Medičari su osim licitara pripremali i gvirc – mirisni napitak od meda. Nekoć su ga zbog ljekovitih svojstava proglašavali pićem koje daje besmrtnost.

Sačuvajte zlatovrane!

Krapinski pračovjek U špilji na Hušnjakovu brdu pokraj grada Krapine otkriveno je najveće nalazište ostataka neandertalskoga čovjeka u Europi. Nađeni su i brojni fosilni ostatci špiljskoga medvjeda, vuka, losa, golemoga jelena, nosoroga, divljega goveda i mnogih drugih životinja te raznovrsno oruđe. Nalazi su znanstvenicima pomogli utvrditi kako su živjeli ljudi prije približno 130 000 godina. Krapinski pračovjek bavio se lovom i skupljanjem šumskih plodova. Živio je u špilji, a na ognjištu se neprestano održavala vatra kojom se grijao, plašio životinje i pripremao hranu.

dvorac Trakošćan

Petrica Kerempuh U Gornjoj Stubici podignut je veliki spomenik Seljačkoj buni. Djelo je kipara Augusta Augustinčića. U podnožju je kip Petrice Kerempuha, zagorskoga lukavca i prepredenjaka, koji se pojavljuje u više književnih djela, npr. u Krležinim “Baladama Petrice Kerempuha”.

Zlatovrana (lat. Coracias garrulus) ptica je selica koja se gnijezdila u mnogim našim krajevima. No zbog poljodjelstva, lova i krivolova već je toliko ugrožena da je ukupno preostalo još samo pet ptičjih parova! Oni se gnijezde u Zagorju i Ravnim kotarima. Zlatovrana je lijepa ptica plave glave i trbuha te tamnih krila. Ima velike oči i snažan kljun. Noge su joj sitne i tanke s malim kandžama. Glasa se poput vrane. Jede kukce, ali i manje gliste, žabe, guštere i sitne sisavce. Hranu si lovi tako da sjedne na pogodno mjesto, obično granu ili stup i – čeka. Kad spazi plijen, strmoglavi se na njega i hvata ga na tlu. Nikad ne lovi u letu. Plijenom često udara o zemlju prije nego što ga pojede. Katkada ga baca i u zrak.

Dvorac Trakošćan Srednjovjekovni dvorac ponad sela Trakošćana tijekom stoljeća mnogo je puta proširivan i dograđivan. U 19. stoljeću obnovljen je i u njegovoj je blizini načinjeno umjetno jezero. Oko dvorca je zaštićena park-šuma. Posjetitelji se mogu šetati dvorcem i razgledavati zbirku viteških oklopa i oružja, portrete članova obitelji Drašković i barokno pokućstvo. 6

Petrica Kerempuh simbol je otpora vjekovnom tlačenju naroda.

Nika Borovac

Prerijski psi

Podzemni dom Ove životinje grade svoje nastambe u mekom tlu po kojem kopaju snažnim prednjim šapama. Ulaz u njihov dom obično je strm, četiri metra dugačak tunel koji vodi okomito prema dolje. Pod zemljom je njihovo prebivalište razgranato na bočne tunele. Ondje izrađuju gnijezda od sijena za spavanje, a u njima ženke kote mladunce. To se događa nekoliko puta godišnje, a svaki put na svijet dođe približno osam mladunaca.

Oko ulaza grade zid od zemlje koji ih štiti od poplava. Na njemu se uvijek može primijetiti barem jedna životinja koja sjedi na stražnjim nogama i čuva stražu. Ako primijeti neprijatelja, glasno će zalajati i sve će se životinje odmah posakrivati po rupama. Čak je i prozračivanje takvih nastambi veoma posebno. Svaka jazbina ima dva ulaza: jedan je okružen okruglim zidom, a drugi je ravan. Kad kroz okrugli zid zapuše vjetar (svejedno iz kojeg smjera), nastaje usis zraka koji iz jazbine isiše ustajali zrak dok na drugom ulazu u jazbinu prodire svježi zrak. Takvim načinom prozračivanja gnijezda od sijena u njihovim jazbinama ostaju suha, udobna i ne stvara se plijesan.

Znaš li?

Laje poput psa i kopa poput krtice

Život u gužvi

Malene životinje moraju se zaštititi od grabežljivaca svih vrsta. No što učiniti u sjevernoameričkoj preriji u kojoj nema ni drveća ni grmlja ni bilo kakvih drugih skrovišta? Prerijski psi s crnim repom (Cynomys ludovicianus) smislili su posebno rješenje za taj problem i počeli graditi prave podzemne gradove. Ove životinje koje nalikuju na zečeve dobile su ime po glasnom lavežu, kojim se glasaju kad su ugrožene.

Prerijski psi društvene su životinje i žive u zajednicama koje čini jedan mužjak, nekoliko ženki i mnogo mladunaca. Najčešće žive u velikim kolonijama koje čine nekoliko međusobno povezanih zajednica. Na području velikom poput Slovenije može živjeti i tri milijuna prerijskih pasa.

• Prerijski je pas glodavac koji pripada istoj obitelji kao i svisci. • Uglavnom živi u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država i nekim područjima Kanade i Meksika. • Najradije živi na travnatim ravnicama, kao i u pustinjskim, brdskim i planinskim područjima sa suhom klimom. • Njihovi tuneli mogu biti duboki do pet metara i dugi do tisuću metara.

Izvor: Životinje i biljke, Reader’s Digest, 2014. Fotografije: Shutterstock Ilustracija: Jaka Vukotič Priredila: Senja Požar

životinje

Ovaj mjesec

s m 0 O th i e

Promatram i istražujem

RUJAN

Planetov recept

za d o b ar d an i ugodan san

listopad

Sijemo i sadimo zimsko povrće U ranu jesen po vrtovima raste puno raznovrsnoga povrća, no bliži se hladniji dio godine i prehranu treba planirati. Vrtlari i proizvođači povrća u rujnu sade cvjetaču, brokulu, korabu, blitvu i salatu endiviju, a siju matovilac, špinat, zimsku salatu, zimsku ranu mrkvu… To će biti dovoljno za berbu u kasnu jesen, pa i za proljetne mjesece.

Smoothie je posljednjih godina postao iznimno popularan napitak. Sadržava mnoge vitamine, minerale, antioksidanse, prirodne šećere i proteine. Lako je probavljiv i brzo povećava tjelesnu energiju. Vlakna koja sadržava produžavaju osjećaj sitosti, poboljšavaju probavu i izlučivanje. Smoothie možeš napraviti vrlo brzo i jednostavno prema vlastitom ukusu. Ako nemaš sjekač (blender), možeš uporabiti i štapni mikser. U početku se smoothie izrađivao od svježega voća i/ili povrća te je bio dodan zdrobljeni led, mlijeko ili jogurt. Mi smo odabrali dva najpopularnija koja će ti osigurati cjelodnevnu energiju i slatke snove.

Potkraj ljeta rode iz Europe lete na jug. Na svom putu izbjegavaju Sredozemno more i lete preko Gibraltara ili Bliskog istoka. Za približno mjesec dana približit će se tropskim afričkim predjelima. Zanimljivo je da u našoj zemlji, zbog blagih zima u posljednjih nekoliko godina, rode gdjekad možemo susresti i tijekom zime. JOJ, KAKO SU LIJEPI!

Beremo jabuke Postoji više od 10 000 različitih vrsta jabuka. Njihovi plodovi razlikuju se veličinom i bojom, količinom šećera, kiselošću, vremenom dozrijevanja, otpornošću na bolesti itd… U našim je krajevima obična jabuka jedna od najraširenijih vrsta voćaka. U proljeće se divimo njenim cvjetovima, a sada napokon možemo uživati u zrelim plodovima.

LIJEPI SU, ALI TO JE JEDNA INVAZIVNA VRSTA...

BOMBA OD NARANČE ZA DOBRO JUTRO

SLADAK SMOOTHIE ZA UGODAN SAN

Potrebni sastojci:

• 1-2 naranče bez koštica • 1 mrkva • komad dinje

Oguli naranču, mrkvu i dinju i odstrani sve koštice. U blender stavi oko 1 dl vode, ovisno o tome koliko želiš gust napitak.

Jesenski zvjezdan cvate Priroda se polako odijeva u jesenske boje i priprema za zimski odmor, a sjevernoamerički zvjezdani (aster) tek su počeli cvjetati. Njihovi bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti i plavi cvjetovi krasit će mnoge vrtove još u kasnu jesen.

Tinka Bačič

• 1 banana • rebro tamne čokolade

• 1 dl kravljega ili rižina mlijeka

Ovom osnovnom receptu možeš dodati i malo cimeta, bademe i sladoled od čokolade ili vanilije. Uživa j!

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Rode lete u toplije krajeve

S. P. 15

Vjetruša je naš najmanji sokol, ali ne i najmanje zanimljiv. Stanovnik je otvorenih krajeva, ali sve više osvaja gradove i postaje naš susjed. Prepoznat ćemo ju po karakterističnom lebdenju dok brzo maše krilima.

a š u r t Vje Vjetruša je izvrsna letačica, brza i okretna, baš kao i većina sokolova. Tome je pridonijela i njezina tjelesna građa. Duga ali uska i snažna krila te isto tako dugačak i uzak rep omogućuju joj akrobacije u zraku. Brzo maše krilima i postiže zavidne brzine. Vjetruša međutim može i “zastati“ u zraku, pa leprša na jednomu mjestu kao helikopter prije nego što se obruši. U letu često raširi rep u lepezu. Mužjak se razlikuje od ženke jer je sive glave i crvenosmeđih leđa s malo tamnih mrlja na trbuhu; ženka ima tamnija leđa.

Većina sokolova izvrsni su i aktivni letači i lovci koji presreću druge ptice u letu. Vjetruša međutim lovi na tlu, a najviše traži miševe, voluharice i ostale glodavce. Lovi leteći iznad područja, pogleda uperena prema tlu. Kada primijeti plijen, brzo mašući krilima lebdi na mjestu i čeka neopreznoga glodavca da izviri iz svoje rupe u tlu i onda se naglo obrušava. Zna se doduše zaletjeti i na neopreznoga vrapca ili drugu pticu te veličine, a neće odbiti ni glistu ili većega kukca, napose zimi.

U rano proljeće počinje kliktanje vjetruša – vrijeme je za parenje. Mužjak tada donosi plijen ženki i potom slijedi parenje. Poslije toga zajedno traže gnijezdo. Ne grade ga sami, nego se naseljavaju u pukotine litica, zgrada ili stara gnijezda drugih ptica, uključujući gačaca i vrana na drveću. Često se “svađaju“ s golubovima za gnijezdo na atraktivnoj lokaciji. Nakon što ga nađu, ženka u gnijezdo potom polaže 3 –6 jaja na kojima leži skoro mjesec dana. Mužjak joj cijelo to vrijeme nosi hranu, a tako nastavlja i kad se ptići izlegnu. S vremenom mu se u lovu pridružuje i ženka.

Vjetruše žive na otvorenim prostorima koji nisu previše zarasli i gdje može lako naći plijen. To su često polja, livade, uz vlažna staništa… Vjetruše su vrlo prilagodljive pa su osvojile naša naselja, osobito gdje su više zgrade, crkveni tornjevi ili silosi. U pukotinama građevina prepoznaju svoja prvobitna staništa. Gradski trgovi i ostali otvoreni urbani prostori za njih su izvanredna mjesta za lov, pogotovo što nema toliko drugih lovaca kao u prirodi. Također, njima odgovara niska, košena trava, koju ćemo često naći u dobro upravljanim gradovima.

fotografije: Goran Šafarek

ptice

Goran Šafarek 18

Drhtulja šarulja (Torpedo marmorata) riba je iz obitelji drhtuljki (Torpedinidae) koja se sastoji od 23 vrste, od kojih tri žive u Jadranskomu moru. Pored drhtulje šarulje, koja je najbrojnija, u Jadranu možemo naći i drhtulju mrkulju (Torpedo nobiliana) te drhtulju kolobarku (Torpedo torpedo).

Stanište i rasprostranjenost Rasprostranjena je na Sredozemlju i u Atlantskom oceanu; u Jadranu se malo gušće naseljava u njegov sjeverni dio. Staništa su joj pjeskovita i muljevita dna na dubinama od 5 do 100 metara, najčešće među livadama posidonije (Posidonia oceanica). Gdjekad je možemo naći u rupama ispod stijena, ali i u sasvim plitkoj vodi.

a j l u t h r D orata)

marm (Torpedo

Poput ostalih ri ba, na našoj obal i i otocima i drhtulja šarulja ima više naziva, a neki od njih su trn, trnjevača, ži mramorna drhtu gulja, pjegava d lja, rhtulja, renjok...

Izgled i tjelesna građa

Ima plosnato tijelo okrugloga oblika, slično gitari. Rep joj je kratak, mesnat i bez bodlji, a koža glatka i gola. Na repu su smještene dvije leđne i repna peraja. Usta sa sitnim zubima nalaze se s donje strane tijela, a oči su smještene na gornjoj strani. Iza očiju nalaze se otvori zvjezdastoga oblika – štrcala (spiraculum) koja omogućuju prolazak vode prema škrgama. Drhtulja šarulja može narasti do 70 centimetara i težiti do deset kilograma.

os obna iska znica Carstvo: Koljeno: Razred:

životinje (Anim alia) kralježnjaci (Cho rdata) hrskavičnjače (C hondrichthyes) Podrazred: prečnouste (Elas mobranchii) Nadred: poligače (Batoid ea) Red: drhtulje (Torped iniformes) Porodica: drhtuljke (Torped inidae) Veličina: do 70 cm Stanište: pjeskovito i mu ljevito dno Dubina obitavanja : 5 – 100 m Životni vijek: ženke 20, mužja ci 13 godina

Razmnožavanje

Na početku zime ženka na svijet donosi živo potomstvo. Izlegne od 5 do 32 mlade drhtulje, duljine od 10 do 14 centimetara, koje su odmah sposobne za samostalan život, a njihovi su električni organi funkcionalni i prije rođenja. Mužjaci spolno sazrijevaju u dobi od pet godina, kada dostignu duljinu od 21 do 29 centimetara, a ženke s 12 godina i duljinom od 31 do 39 centimetara. Životni je vijek mužjaka 13 godina, a ženki 20 godina. 23

svijet

Dublin - grad pubova, pisaca i pjevača

Irska je otok koji se smjestio u sjevernom dijelu Atlantskoga oceana i veličinom je treći u Europi. Podijeljen je na dvije Irske: na manju Sjevernu Irsku i na veću Republiku Irsku. Republika se uglavnom zove po otoku - Irska, i njen je glavni grad Dublin, u čijem je okrugu 2011. živjelo 1 273 000 stanovnika. Belfast je glavni grad Sjeverne Irske koji sa svojom okolicom ima oko 600 000 stanovnika.

Najveći i glavni grad Dublin smješten je na istočnoj obali Irske i oko rijeke Liffey, koja presijeca grad na dva dijela: na sjeverni i južni Dublin. Dublin je dugo bio lučki grad, pa u njemu ima malo modernih zgrada kao u drugim velikim svjetskim gradovima. Dublinom dominiraju male kuće od crvenih ili smeđih ciglica. Gotovo da nema ulice koja nema barem jednu takvu kuću. Zbog toga na prvi pogled može izgledati malo mračan, ali Irci svojim vedrim duhom i druželjubivošću daju tom gradu poseban šarm.

Dublin

-Smaragdni

otok

Irska

Iako smještena sjevernije od hladnih kanadskih pokrajina zbog Golfske struje, Irska nije pretjerano hladna zemlja. Golfska struja održava umjerenu klimu tijekom cijele godine, pa se zimi temperatura rijetko spušta ispod od ništice, a ljetne su temperature oko 20 °C. Osim umjerene klime, Golfska struja s Atlantskoga oceana donosi i topao, vlažan zrak, koji se u dodiru s hladnim irskim kopnom brzo hladi, kondenzira i uzrokuje kišu. Kiša pada toliko često da ste zasigurno čuli kako u Irskoj kiša pada svaki dan. To nije baš tako, ali u usporedbi s Hrvatskom ipak puno češće.

Na istočnoj obali u prosjeku kiši više od 150 dana u godini, a na zapadnoj se broj kišnih dana penje i do 225 u godini. Ipak, ukupna količina padalina kreće se otprilike kao i u Hrvatskoj, stoga možemo reći da u Irskoj kiša pada češće ali slabije. Takvo vrijeme pogoduje vegetaciji pa je krajobraz cijele godine uglavnom zelene boje - i zbog toga mnogi Irsku zovu Smaragdnim otokom.

Koliko su Irci društveni govori i podatak da je u gradu registrirano više od tisu ću pubova. Pub je skraćeni naziv za “kuća otvoren a za javno druženje” (a house open to the public), u kojem Irci tradicionalno provode vrijeme družeći se s prijateljima i rodbinom. U pub se odlazi nakon posla, na večeru, na rođendans ke proslave, krštenja i vjenčanja. Ulaz u pub dopušten je obiteljima i djeci do 21 sat. Poz nati su i kao mjesta konzumacije piva, a Irsk a je jedan od najpoznatijih proizvođača toga pića na svijetu.

The Temple Bar, pub u Dublinu Dublin je poznat i po piscima i pjevačima. Čak su četiri dublinska pisca dobila Nobelovu nagradu za književnost: William Buttler Yeats, George Bernard Shaw, Samuel Beckett i Seamus Heaney. Osim tih nagrađivanih pisaca, iz Dublina su i Bram Stoker, koji je napisao Draculu, te Jonathan Swift, autor Guliverovih putovanja. Pročelja kuća u okolici gdje je živio ukrašena su njemu u čast reljefima iz Guliverovih putovanja.

Dublin je dom mnogih poznatih pjevača, od kojih je najpoznatiji Bono Vox iz glazbenoga sastava U2, ali iz Dublina su još i Ronan Keating, Bob Geldof, John i Edward Grimes (Jedward), Samantha Mumba i Sinéad O’Connor. Ni ostatak Irske ne zaostaje za glavnim gradom, pa je tako Irska zemlja s najviše osvojenih pobjeda na Eurosongu - čak sedam!

The Edge, gitarist grupe U2 28

zoo kutak

svog životinjskog i biljnog Koji je najvažniji pokretač gotovo veliku moć da može utjecati svijeta na Zemlji? Što ima toliko jega kita jednako kao na život najveće sekvoje ili najdul lednom oceanskom i na oku nevidljivi plankton u nepreg prostranstvu?

Nisu to ni kiše ni vjetrovi, a nisu ni godišnja doba, nego nama najbliža zvijezda – Sunce!

k a u r s ma Zona

i službena kategorija Bez toga žutoga patuljka, što je bi bilo, barem ne ne naše zvijezde, života na Zemlji i gledamo oko mo ovakvoga kakvoga ga poznaje divne topline koju pre sebe na svakom koraku. Osim besplatnoj) količini, (i j primamo sa Sunca u neizmjerno avo tom svjetlosti Upr Sunce nas obasipa i svjetlošću. ira dnevni, tjedni trol naše Sunce, ništa ne sluteći, kon Zemlji. na i sezonski ritam gotovo svih bića

u životinjskom i biljnom Mnogo je nesigurnosti urno, najsigurnije, jest svijetu, no ono što je sig večer zaći i ujutro se činjenica da će Sunce na rda u idućih nekoliko milija ponovo pojaviti. Barem i zadubljeni u mračne godina. Jedino organizm t a, gdje Sunčeva svjetlos tajne oceanskih bezdan o izmjeni dana i noći. nikad ne dopire, ne ovise i životinje – Svi ostali – mi ljudi, biljke om ritmu pokoravamo se praviln . izmjene svjetla i mraka

Mnogi ljudi pokušavaju nadmudriti Sunce i vlastitu biologiju te se bore protiv tihoga zova udobnoga kreveta kasno navečer. Rijetkima uspije prevariti noć na dulje staze i kad– tad se vrate u strogi Sunčev ritam. I dok mnoge životinje, uključujući i nas ljude, sa Sunčevim zalaskom odlaze na počinak, jedan posve drugi svijet tek se počinje buditi – svijet noćnih (nokturnih) životinja! Zašto neke životinje spavaju dok je Sunce visoko na nebu i bude se tek u smiraj dana? Razloga je mnogo, a neke od njih zajednički ćemo otkriti putujući svijetom u potrazi za zanimljivim predstavnicima noćnih životinja.

skočizec

Za početak odlazimo do Afrike u potrazi za jednom životinjom veoma neobična izgleda – skočizecom! Taj oveći glodavac, koji može narasti i do 30 centimetara u visinu, živi uglavnom južno od Kenije i Demokratske Republike Kongo u suhim i pjeskovitim područjima, često uz stoku koja pase ili uz polja žita, zobi ili ječma.

Kako bi se zaštitili od grabežljivaca, ali i visokih afričkih temperatura, skočizečevi kopaju duboke podzemne tunele u kojima žive i u kojima se hlade. Aktivni su uglavnom noću, kada se ne moraju brinuti oko toplinskog udara ili mnoštva nasrtljivih grabežljivaca.

Ipak, ne smiju se posve ni opustiti jer pod okriljem noći vrebaju životinje poput velikih sova ili divljih mačaka kojima mrak nije nikakva prepreka što se lova tiče. Posebna tjelesna građa, odnosno izrazito dugačke stražnje noge i uzak gornji dio tijela, omogućuje skočizečevima da odskoče i do tri metra u dalj te vješto i brzo umaknu svakoj prijetnji.

Skočizečevi najčešće žive sami i većinu vremena provode ili skriveni u svojim tunelima ili tražeći hranu. Iako su biljožderi i uglavnom se hrane zobi, ječmom ili pšenicom, katkada vole gricnuti i pokojega kukca. U društvu drugih pripadnika svoje vrste pronalazimo ih za sezone parenja, kada par skočizečeva može proširiti svoj teritorij na više stotina metara. Tada si izgrađuju i “vikendice” odnosno rezervne tunele i jame, najčešće sveukupno tri, koje povezuju kružnim tunelima kako bi u svakom trenutku mogli podzemnim putem dospjeti do svakoga kutka svojih nekretnina. Pariti se mogu tijekom cijele godine, i ženka najčešće ima samo jednog mladunca koji napušta sigurnost majčina tunela već u dobi od sedam tjedana. Majka neće dugo biti sama jer već za nekoliko mjeseci na svijet dolazi novi mladunac!

fotografija mjeseca

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Jazavac (Meles meles ) lako se prepozna po glavi s crnim i bijelim pru gama. U prosjeku teži deset kilograma (a može dosegnuti i 25 kilograma) i dug je 70 centimetara. Živi u nizinskim i brdskim šumama, najčešće uz pa šnjake, livade, čak i naselja. Tu radi komplek se podzemnih prostorija i prolaza. Jazavac je aktiv an u sumrak i noću, a danju se odmara u jazbin i. Iako je zvijer, baš kao i medvjed nije previše izb irljiv i svežder je. Najviše voli gliste, ali jede i kukc e, gmazove i vodozemce, male sisavce i ptice. Ne lovi aktivno, već jede što nađe. Voli i korijenje, voć e, orašaste plodove te druge jestive dijelove bil jaka.

nagradno pitanje

Započnite bazom zmaja!

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Tko sam? . od može biti opasan Vrsta je stonoge čiji ub ga koja naraste i Naša je najveća stono avo jedna od manjih pr za 10 – 15 cm. To je neke tropske vrste vrsta iz ovoga roda – . . Tijelo joj je spljošteno narastu čak do 30 cm inu tijela i otvore za Budući da kroz površ ličine vode, aktivne ko e disanje gube znatn rivaju. Česta je ispod su noću, a danju se sk za je veća vlaga. To je br panjeva ili lišća, gdje i će st pa Na ta. vrs a i agresivna, grabežljiv životinju koja nije veća pojesti gotovo svaku otrovom da svlada od nje same. Koristi se eobraženim prvim plijen. Plijen hvata pr u im nožicama) u oblik parom nogu (čeljusn om dlj bo je završavaju kliješta ili pincete, ko Potom grizu i jedu . ov otr i kroz koju izlaz i a vrsta može ugristi s tri para čeljusti. Ov u, ur rat pe tem u ok vis čovjeka te uzrokovati mjestu ugriza. povraćanje i jaki bol na

IZVOR: Životinje Hrvatske, Mozaik knjiga

Rješenje nagradnog pitanja iz 10. broja,, lipanj 2015.:

Z LATO V R A N A

Origami 44

maiasaura

NAGRAĐENI: Ana Gašparović, Nova Krasa 66, 51 250 Novi Vinodolski Duje Škulić, Škulići 34, 23 248 Ražanac Mateo Kotarski, Stjepana Radica 55, 44 321 Banova Jaruga

Rješenje nagradnog pitanja ispiši na dopisnicu i pošalji do 25. rujna 2015. Tri sretna dobitnika osvojit će knjigu ZABAVNI DJEČJI Atlas životinja!

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

dr. Vetko Dragi dr. Vetko, zovem se Amalija. Imam dva pitanja za tebe. Molim te da mi odgovoriš na njih jer mi je važno. 1. Možda na kraju školske godine dobijem afričkoga patuljastoga ježa pa me zanima što sve trebam nabaviti za njega, koju mu hranu kupiti i koje dimenzije kaveza trebaju biti. Kod kuće imam četiri divlja ježa: dva odrasla i dva malena. Žive u prostranom voćnjaku te imaju malu kućicu u kojoj spavaju i jedu. Zanima me koliko ih puta na mjesec trebam čistiti od nametnika sredstvom Bio Inseckt Shocker. 2. Kod kuće imam macu Lunu koja je stara tri godine i mješanka je britanske kratkodlake mačke. Boluje od ušnih šugaraca. Ja i mama joj oba uha tretiramo lijekom Oridemyl. To joj pomaže. Ali, kada joj čistimo i stavljamo mast u uho, tada jednostavno podivlja i jedva ju (za)držimo. Možeš li nam možda dati savjet kako da ju nekako “ukrotimo” i postoji li možda koji bolji lijek za to jer smo joj uha prije tretirali Tobrex kapima, ali joj nisu pomogle. Hvala unaprijed na odgovoru. Amalija, 12 godina

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

raga Amalija, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Afrički patuljasti jež jako je dražesna životinjica. Kavez za ježa neka bude što veći da se jež može kretati, igrati, spavati i imati sve što mu je potrebno za ugodan život. U pet–shopu će ti reći najbolje dimenzije kaveza za tvog malog ljubimca. Ježevi su svežderi i u prirodi jedu crve, skakavce, gliste. Kao ljubimca ježa se hrani niskokaloričnom hranom za mačke, i može se dodavati svježi posni sir te kuhano jaje. U prehrani se dodaje i voće i povrće. Treba znati da su ježevi skloni debljanju, stoga treba paziti na njihovu prehranu. Sredstvo koje si navela nije štetno za životinje, ali ipak nemoj svoje ježiće previše prskati. Svakih 4–6 tjedana mogu se poprskati površine na kojima se zadržavaju ježevi. Tvoja maca ima ušne šugarce. Vrlo je važno redovito kapati uši. Savjetujem ti da vrlo smireno maci nakapate uši. Prvo ju pomazite da i ne zna da ćete joj nakapati uši. Lagano joj masirajte uši i onda joj nakapajte. Sigurna sam da će se maca smiriti. Puno pozdrava i sretno s macom i ježevima. 46

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Dragi Dr. Vetko, imam psa Tota koji ima 3,5 mjeseci i katkada čak 8 puta na dan obavlja veliku nuždu (kaka). Zašto toliko puta obavlja nuždu? Unaprijed hvala! Erika, 9 godina

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

vala ti na zanimljivom pitanju draga Erika vezanom uz tvog malog psića Tota. Tvoj je psić još štene tj. vrlo mladi pas i probava mu je ubrzana, pa zbog toga toliko često ima stolicu. Također je važno da sa svojim roditeljima provjeriš koju hranu jede tvoj psić. Važno je da jede hranu za štence zato što su u toj hrani uravnotežene sve potrebne tvari za rast, razvoj i dobru probavu mladoga psa. Postoji također mogućnost da tvomu psu hrana koju jede ne odgovara tj. da nije dobra za njega i da zbog toga ima toliko često stolicu. Stolica u zdravoga psa mora biti formirana i čvrsta – ako je takva stolica kod tvoga psa, tada nema razloga za brigu. Puno pozdrava i sretno.

Dragi dr.Vetko, ja imam dva psa koji sve jedu i grizu. Što da radim? Nadam da ćeš brzo odgovoriti. Hvala. Lea

Dragi dr. Vetko, imam malu hrčkicu koja se zove Nia i ima oko 90 dana. Kod mene je već više od dva tjedna, ali koliko god je mazim i pričam s njom, još mi se boji ući u ruku. Ne znam je li joj to od stresa ili me se stvarno boji. Budući da ti pišem prvi put, lijepo bih te zamolio da mi odgovoriš u idućem broju jer bih zaista cijenio tvoj savjet! Unaprijed hvala! Roko

ragi Roko, hvala ti na pitanjima. Budući da se tvoja mala Nila još uvijek boji tvog dodira, savjetujem ti da budeš strpljiv i da ju ne diraš, nego da budeš za početak u njezinoj blizini – da se ona navikne na tebe. Hrčak je vrlo plašljiva malena životinja i treba vremena da se prilagodi novom okolišu. Ako ju prenaglo uzmeš u ruku, moglo bi se dogoditi da te ugrize, stoga budi oprezan. Postupno će sve doći na svoje, u to sam sigurna. Puno pozdrava i sretno.

raga Lea, hvala ti na zanimljivom pitanju. Problem koji imaš sa svojim psima zapravo je čest problem vlasnika mladih pasa. Mladi su psi vrlo zaigrani i vole žvakati i gristi sve što im se nađe na putu. Da bi se riješio taj problem, potrebno im je posvetiti puno svoga slobodnog vremena. Savjetujem ti da zajedno sa svojim roditeljima ideš u duge šetnje sa svojim psima. Psima je potrebno puno kretanja i druženja s drugim psima. Kada se psi dobro istrče i umore, više neće uništavati svari po kući. Također je važno psima dati do znanja da je griženje svari nepoželjno ponašanje. Odgoj pasa dugotrajan je put koji prolaze svi vlasnici pasa. Nadam se da ćete ti i tvoja obitelj imati strpljenja i upornosti u odgoju vaših pasa. Puno pozdrava i sretno! 47

NOVO

• 102 stranice, meki uvez

NOVO

• 146 stranica, meki uvez

Grigor Vitez

Nives Madunić Barišić

KAD BI DRVEĆE HODALO

LUNAPARK

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

59 kn

Cijena: 79 kn

Mog planeta

NOVO • 174 stranice, meki uvez

• 314 stranica, meki uvez

Vjekoslava Huljić

Julijana Matanović

DEVETORICA HRABRIH

MOJA SESTRA JE MRAK

REČENO – UČINJENO

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Cijena: 89 kn

89 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

6 Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

DA, naručujem sljedeće knjige: kom kom kom kom kom

6. Poštarska bajka (39 kn) 7. Dnevnik Pauline P. (49 kn) 8. Djeco, laku noć! (59 kn) 9. Vlak u snijegu (59 kn) 10. Družba Pere Kvržice (59 kn) 11. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn)

kom kom kom kom kom kom

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama. Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

3. 4. 5.

Kad bi drveće hodalo (59 kn) Lunapark (69 kn) Devetorica hrabrih (89 kn) Moja sestra je mrak (79 kn) Rečeno – učinjeno (49 kn)

NARUDŽBENICA I.-II. /4530 revije – prodaja knjiga

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopisMoj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

1. 2.

15 minuta čitanja dnevno dovoljno je da dijete: • vježba moždane stanice. • poboljšava komunikacijske vještine. • uči o svijetu oko nas. • uči nove riječi. • razvija maštu i kreativnost. • postaje bolje u školi. • zabavlja se, opušta i nasmije. • izgradi bolje međuljudske odnose.

Najbolji dar koji možete pokloniti svojem djetetu je ljubav prema čitanju.

• 154 stranice, meki uvez

Mato Lovrak

Cijena: 99 kn

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

69 kn

Cijena za pretplatnike

NOVO

Super popusti za početak nove školske godine!

NOVO

9 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 36 stranica, tvrdi uvez

• 194 str., meki uvez

• 266 stranica, meki uvez

Karel Čapek

Sanja Polak

Ela Peroci

POšTARSKA BAJKA

DNEVNIK PAULINE P.

DJECO, LAKU NOĆ!

39 kn

7 Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

8 Cijena: 89 kn

49 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

• 124 stranice, meki uvez

• 136 stranica, meki uvez

• 132 stranice, meki uvez

Mato Lovrak

Ivana Brlić-Mažuranić

VLAK U SNIJEGU

DRUŽBA PERE KVRŽICE

59 kn

10 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

11 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

ČUDNOVATE ZGODE šEGRTA HLAPIĆA

59 kn 57

Planiranje invazije

Nakon što su snage nacističke Njemačke tijekom mjeseca svibnja 1940. okupirale Francusku, gotovo se cijela kontinentalna Europa našla u Hitlerovim rukama.

Nijemci uopće nisu skrivali pripreme za invaziju računajući da će tako britanski narod staviti pod veliki psihološki pritisak. No, planiranje i pripreme za invaziju prvi su put pokazale velike slabosti njemačkih snaga. Naime, iako je njemačka kopnena vojska do toga trenutka bila nadmoćna na terenu, napose zbog taktike “munjevitoga rata“ (Blitzkrieg), njemačka ratna mornarica bila je znatno lošije organizirana i opremljena. Nedostajalo joj je mornaričkih i amfibijskih resursa nužnih za tako složenu i ambicioznu operaciju kao što je masovno iskrcavanje na Britansko Otočje. Stoga su ratni stratezi osmislili plan nazvan “Operacija morski lav“: uništiti britansku obranu na kopnu i moru prije nego što započne sama invazija. Posebice se strahovalo od britanske Kraljevske mornarice čije su snage prijetile uništenjem njemačke invazijske flotile, odnosno konvoja koje su poslije trebali snabdijevati uspostavljene mostobrane.

bitkaza

a n č a r Z

Uvjeren u snagu njemačkoga ratnoga zrakoplovstva (Luftwaffe) koje se dokazalo u ratnim pohodima na Poljsku, Norvešku i Francusku, njegov zapovjednik Hermann Göring uvjerio je Hitlera kako su njegove snage više nego sposobne zračnim udarima slomiti jedinu ozbiljnu prepreku u tom zadatku - britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo (RAF).

e n i d o g 0 19 4 .

Hermann Göring njemačka bomba rakete V1 Britanski Spitfire

Dotad su već njemačke snage bile ušle u Češku, pregazile Poljsku, Norvešku, Belgiju, Dansku i Nizozemsku, pa je na početku ljeta 1940. svjetskoj javnosti izgledalo kako nitko ne može zaustaviti Hitlerovo napredovanje, što je dodatno potkrijepljeno teškim porazom britanskih snaga kod Dunkirka. Znajući za takvo stajalište svjetske javnosti, Adolf Hitler “velikodušno“ je ponudio Britancima mir uz uvjet da mu predaju velike dijelove svoga carstva.

Predvođeni premijerom Churchillom, Britanci su odbili takve ponude te je njemačka invazija na Britansko Otočje postala pitanje dana.

U tom trenutku njemačko ratno zrakoplovstvo imalo je na raspolaganju znatno veći broj zrakoplova: oko 1000 lovačkih zrakoplova i otprilike isto toliko bombardera te oko 300 bombardera za obrušavanje. Britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo imalo je tek oko 700 do 800 lovačkih zrakoplova.

ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKIPEDIJA

velike bitke

Napad orlova Göring je na početku mjeseca kolovoza 1940. zapovjedio masovne napade na britanske ratne zračne luke. Glavni njemački napad započeo je 12. kolovoza (operacija “Napad orlova“). U tim sukobima nekoliko je okolnosti išlo na ruke Britancima: Britanska vlada je uspješno reorganizirala svoju ratnu industriju koja je bila u stanju proizvoditi sve više moderne lovačke avione tipa Supermarine Spitfire i Hawker Hurricane koji su bili dorasli njemačkim Messerschmittima. Također, Britanci su uspješno implementirali upotrebu radara za rano otkrivanje njemačkih aviona u zraku. Koristeći radare instalirane uz južne obale Britanskog Otočja britansko ratno zrakoplovstvo je saznalo broj i kretanje njemačkih aviona dok su oni još bili daleko od britanskih obala.

Štoviše, odustajanje od napada na britanske zračne luke, omogućilo je dobrodošao predah britanskomu ratnomu zrakoplovstvu koje je početkom rujna bilo na izmaku snaga. I na kraju, u napadima na britanske gradove ključnim se pokazao kratak domet njemačkih lovaca Messerschmitt Bf 109 i Messerschmitt Bf 110 koji nisu mogli pratiti svoje bombardere do cilja jer bi ostali bez goriva.

Tako nezaštićeni njemački bombarderi postajali su lak plijen britanskim Spitfireima i Hurricaneima.

britanski Hawker Hurricane

Uz to, kako su se zračne bitke vodile uglavnom iznad kanala La Manche ili iznad britanskoga kopna, svaki britanski pilot koji je uspio iskočiti iz svojega pogođenoga zrakoplova i ostao neozlijeđen već je istoga dana bio vraćen u svoju jedinicu, gdje je dobio novi zrakoplov te se mogao ponovo vratiti u borbu. Njemački piloti, pak, ako su i uspjeli iskočiti iz svojih zrakoplova, pali bi u britansko zarobljeništvo.

a Bombardiranje britanskih gradov Kako do kraja mjeseca kolovoza 1940. Nijemci nisu uspjeli slomiti otpor britanskoga ratnoga zrakoplovstva, Hitler se odlučio na promjenu taktike. Dana 7. rujna zapovjedio je masovno bombardiranje britanskih gradova s ciljem uništenja britanske ratne industrije, a nadao se i da će velika razaranja slomiti moral britanskoga naroda. Tako su tijekom mjeseca rujna višestruko iz zraka napadani veliki gradovi poput Londona, Liverpoola, Manchestera i Leedsa. No Hitler se opet preračunao. Ne samo da bombardiranjem gradova nije slomljen britanski moral nego je podignut na višu razinu.

njemački Messerschmitt

o na koji je postavljen ka Do 15. rujna 1940., da lo je više nego jasno da početak invazije, posta or lovstvo nije slomilo otp njemačko ratno zrakop njem va iža akoplovstva. Pribl britanskoga ratnoga zr nche Ma menom iznad kanala La jeseni i sve lošijim vre , pa je e iluzije o iskrcavanju nestale su sve Hitlerov Nijemci su veliki njemački poraz ono otkazano. Taj prvi dirati mb vljajući žestoko bo ar nastojali prikriti nasta kraja do , ustrijske resurse. No britanske gradova i ind ja an su masovna bombardir mjeseca rujna prestala drugu za io luč od , ler se, naime Hit a. ov ad gr kih ns ita br lirati itanije. Odlučio ju je izo strategiju slamanja Br e veze rsk idajući njezine pomo od ostatka svijeta prek oružjem strašujućim njemačkim i koristeći se novim za smiljena t). Bio je to početak ne – podmornicom (U-Boo bao tre , ije az i je, umjesto inv podmorničkoga rata koj na. baciti Britaniju na kolje

njemačka i engleska zastava

Važnost i dramatičnost zračne bitke za Britaniju možda je ponajbolje opisao tadašnji britanski premijer Winston Churchill riječima: “Nikada u ljudskom ratovanju nije se toliko puno dugovalo toliko malenomu broju“ - misleći pritom na hrabre britanske pilote lovačkih zrakoplova.

bombardiranje Londona

Hrvoje Kekez

moj test

Razumiješ

aju da nam se katkada čini Psi nam vrlo jasno mogu pokazati što žele i kako se osjeć zuju i odlično razumiju da govore ljudskim jezikom. Budući da tako dobro sve poka ju poznavati ljudski jezik. što mi želimo od njih i kako se osjećamo, zapravo i ne treba k'o dan. No koliko dobro Pasji jezik isplažen do tla znači da mu je vruće, to je jasno poznaješ onaj drugi pasji jezik?

li pse?

Floki u šetnji susreće drugoga većega psa. Koliko se ugodno pri tome osjeća?

* ** ***

Jako ga je strah. Suzdržano čeka da ga pas ponjuši od njuške do repa. Susret mu nije ništa posebno, prilično je opušten. Odvažno se postavlja u napadački stav – sad će mu on pokazati!

Anja i prijatelji uživaju u ukusnom obroku. Koliko jako Floki želi dobiti dio tog obroka?

** * ***

Ustrajno čeka ispod stola da nešto slučajno padne pod stol.

Trudi se na sve moguće načine, samo mu nedostaju vilica i ubrus oko vrata. Poput svakoga dobro odgojenoga psa sjedi u kutu i pušta ih na miru.

Anja ide kod prijateljice na igranje. Floki ne može s njom. Koliko mu je zbog toga krivo?

2. ***

* *** **

Nada se da će ga povesti sa sobom i pokunjeno hoda za njom. Svakako želi ići s njom. Da može, i obuo bi se sam. Navikao je. Ravnodušno legne negdje u kut.

Na kakvu dobrodošlicu naiđe Anja nakon povratka iz škole?

Barbara Jarc

Floki bezbrižno spava.

* **

Floki je suzdržano pozdravlja.

3. ***

Tijekom šetnje Anja Flokiju baca lopticu. Koliko mu je draga ta igračka?

** *

Samo zato što je fino odgojen, otići će po nju. Nakon nekog vremena loptica mu više neće biti zanimljiva. Sav je na iglama i kao lud će podivljati zbog loptice.

Od 5 do 8 zvjezdica

Od 9 do 12 zvjezdica

Od 13 do 15 zvjezdica

Dr. Znam Sa Psom

Još malo vježbe

Popravni ispit

Čestitamo! Odlično razumiješ pasji jezik. Dobro zn aš kad je pas veseo, a kad ža lostan, kad je gladan i kad ga ne što tišti. Možda kod kuće im aš psa i pasji jezik razumiješ zbog iskustva. Ako neuspješno na govaraš roditelje da ti poklo ne psa, pokaži im rezultat ovoga testa – ako se ni tada ne smekšaju, barem će znati da ti psi nisu potpuna nepoznanic a.

Na dobru si putu da svladaš pasji jezik. Ako pse zbilja želiš razumjeti, posveti im malo više pažnje i pokušaj steći više iskustva. Ako sam nemaš psa, možda ga ima tvoj susjed. Uskoro će ti biti jasno: ako pas gura njušku u tvoj sendvič, rado bi i on svoj dio “kolača“. Ako pokunjeno leži u kutu, to ne znači da ugodno drijema.

Pasji jezik uopće ne razumiješ. U stvarnosti psi svoje osjećaje pokazuju baš poput ljudi. Mi se služimo riječima, a svoje osjećaje izražavamo i govorom tijela. Iako ne možemo doslovno podviti rep – jer ga nemamo, taj ti izraz može dobro pokazati kako se osjećaju psi kad se boje. Još jednom pogledaj sličice, možda će ti ovaj put bolje ići rješavanje testa.

ILUSTRACIJE: DAMIJAN STEPANČIČ

Flokiju će pozliti od veselja.

vaša pošta

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Barbari Vukelić iz Slatine.

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

nagradni kviz

1. Najveća planina u Zagorju zove se:

5. Drhtulja može proizvesti električni udar

Strahinjčica

M od 20 do 25 V

Papuk

G od 50 do 100 V

Ivanščica

R od 45 do 200 V

2. Prerijski je pas

Mohera nalaze se na irskoj zapadnoj 6. Klifovi obali, nedaleko od

glodavac

L grada Dublina

zvijeri

U grada Galwaya

C dvojezubac

let balonom s posadom (ovca, 3. Prvi patka i pijetao) izveden je

s najstarijim puhačkim 7. Narod instrumentom na svijetu zove se

Č 1783. u Londonu

Aboridžini

1783. u Parizu

Inuiti

P 1783. u New Yorku

Masai

4. Baobab može dosegnuti starost

8. Starogrčki ples zvao se

E hornos

od tisuću godina do dvije tisuće godina

grada Corka

S od sto do tristo godina

H hermes

F od 20 do 30 godina

A hormos

Rješenje nagradnog kviza iz 10. broja, lipanj 2015.: F E R O M O N I NAGRAĐENI: Lara Cekuš, Ivice Sudnika ,10 430 Samobor Dario Jurič, Turopoljska 21, 10 410 Velika Gorica Damian Meskeric, Put Murata 18c, 23 000 Zadar

Rješenje nagradnog kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 25. rujna 2015. Tri sretna dobitnika osvojit će vrijedno izdanje Mozaika knjiga.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr