POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB
2015 • SIJEČANJ
5
JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA
njiga.hr
@mozaik–k
moj–planet
O
JE ZABAVN
Snježni leopard
Zašto se životinje igraju? Seljačka buna Maje
Moj TEST
POSTER
Lika
U ovome broju
4 SVIJET ŽIVOTINJA Zašto se životinje igraju?
Dragi planetovci, stigao nam je siječanj, naš omiljeni zimski mjesec! A evo i nas – zajedno smo na pragu 2015. godine i s nestrpljenjem očekujemo pustolovine koje nam nova godina donosi. Hoće li nam siječanj napokon biti onaj pravi ati zimski mjesec u kojem ćemo uživ a, stim vno akti u brojnim snježnim , saznat ćemo uskoro. A do tada i nov osi don sve vam što ite vjer pro eta! siječanjski broj Mog plan t Putovanje u novoj godini započe o ćem t zna upo i oj Naš oj ćemo u Lijep om adn zap jugo u e ručj pod Liku dijelu Hrvatske, uokvireno ke planinskim lancima Velebita, Veli e. šivic Plje e Ličk te ele i Male Kap U novom Arheo(b)logu ponovo o putujemo u prošlost kako bism i naš ili nos ću odje saznali kakvu su i ti zna upo o ćem dno predci. Zaje koji starosjedilački indijanski narod om ern sjev u i živi u južnom Meksiku Već e. Maj – rike dijelu Srednje Ame sad zvuči zanimljivo, zar ne? No, nas nismo još ni blizu kraja – čekaju da ujem još i brojne životinje! Vjer ju se svi obožavate igrati, no ne igra pa , tinje živo i o neg a djec se samo i– pročitajmo što kažu znanstvenic ju? igra zašto se zapravo životinje nje A s obzirom na to da je zima, pita nije a cam tinji živo im naš tim je i kako one hladno dok se igraju. Znamo da vice ruka i ne nose kapute, šalove to poput nas. Pa proučimo kakvu o ćem kraj Za i. zim e nos "odjeću" a duh nog mlje usa og jedn i ti zna upo ! arda leop g – prekrasnog snježno i Uživajte u čitanju Mog planeta e dlog prije je svo e dalj i šaljite nam i radove!
Pozdrav do sljedećeg broja!
44
siječanj 2015 8 LIJEPOM NAŠOM Lika
4
12 ARHEO(B)LOG Tekstil 16 POKUSI Zanimljivo stvojstvo vode
18
8
17 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 18 NARODI Maje 20 LJUDSKO TIJELO Održavanje tjelesne temperature 22 ZOO KUTAK Životinjsko ruho
25
25 ORIGAMI 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Pingvini, Snježni leopard 28 DR. VETKO 30 VELIKE BITKE Seljačka buna
30
34 ČUDA SVIJETA 36 UGROŽENE ŽIVOTINJE Usamljeni duh – snježni leopard 39 SIVE STANICE
?
?
?
36
40 PLANETOV STRIP Zrakoplovna (ne)sreća 44 OVAJ MJESEC Siječanj 45 ZANIMLJIVOSTI Najveće gradilište na Zemlji 46 MOJ TEST Opsjednuti uspjehom
12
48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC
3
svijet životinja
Zašto se životinje igraju? Imam te!
Ne igraju se samo djeca nego i životinjski mladunci. Zapravo, to je jedino što i rade, osim najosnovnijega – spavanja i hranjenja. No, je li to zaista samo zabava? Zašto se onda gdjekad igraju i odrasle životinje? Znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi zašto se životinje igraju, i još uvijek nisu sasvim sigurni. Pogledat ćemo pobliže neke od njihovih zaključaka.
Igra može biti i opasna
Kad pomislimo na psiće i mace tijekom igre, čini nam se da je igra u životinjskom svijetu ljupka i vrlo zanimljiva. U stvarnom svijetu divljih životinja igra je sve samo ne to. Već znamo da se tijekom igre životinje mogu i ozlijediti, iskorištavaju svoju energiju i troše teško prikupljenu hranu, a tijekom igre su i puno lakši plijen za grabežljivce jer nisu toliko oprezne i ne primjećuju događaje oko sebe. Ustvari, možemo pronaći više razloga protiv igre nego za igru. No igra ipak postoji, čak i među divljim i ugroženim životinjama, iako evolucija sva "nepotrebna" ponašanja vrlo brzo kažnjava. Upravo zato igra je vjerojatno potrebna.
Jači sam
!
Veliki broj životinja se igra. Ta je značajka vjerojatno zajednička svim sisavcima. Vjeverice, mladunci medvjeda, klokana i nekih majmuna, da ne spominjemo naše pseće i mačje dlakavce, pravi su klaunovi. Čak su i kornjače veoma zabavne u svojoj sporoj igri. Vrlo su zaigrani i morski sisavci – tko još nije vidio delfine kako se vrte dok iskaču iz vode ili kako lupetaju repnom perajom i prskaju članove svoje vrste?
4
5
G
Igra je škola za život
Ako promatramo životinje, možemo primijetiti da se igraju poput djece. Kao što se djevojčice igraju s lutkicama, ili su frizerke, ili kuhaju, dječaci voze traktore, igraju se policajaca i lopova, ili kose travu s plastičnim kosilicama i tako stječu vještine za život, jednako tako i životinjski mladunci igrajući se stječu vještine potrebne za život. U igri možemo prepoznati oblike ponašanja odraslih životinja, samo ih mladunci svladavaju na djetinjast i razigran način. Možemo vidjeti i napadačko ponašanje (kad pomislimo na pseće mladunce koji reže jedan na drugog i pokazuju svoje "opasne" i strašne zube), lov, pa i spolno ponašanje, skrivanje, traženje i slično. Tako životinje uvježbavaju svoje sposobnosti preživljavanja.
Igra je način za oslobađanje napetosti
6
Sa psima, macama i drugim kućnim ljubimcima najčešće nemamo problema – psi veselo trče za svojim lopticama, a mace bezbrižno love svoje plišane miševe. Katkada je njihovo veselje toliko očito da bez razmišljanja možemo reći da naši ljubimci u igri jednostavno uživaju. Znanstvenici imaju malo više problema s igrom divljih životinja. U prirodnom je okolišu gotovo sva energija usmjerena na preživljavanje – traženje hrane, skrivanje, zaštitu obitelji, potragu za skloništem, skrbi za potomke, spavanje... U svemu tome životinje rade još neke druge stvari. Zanimljiva aktivnost koja se ne može uvrstiti u spomenuta ponašanja svakako je igra. Zamislite vrane koje žive na Aljasci. Spuštaju se po krovovima prekrivenima snijegom, ponekad s nekom grančicom u kljunu. Nakon što dođu do dna, lete natrag na vrh i ponavljaju to mnogo puta. Baš kao djeca koja se spuštaju niz tobogan. Znanstvenici još uvijek nisu pronašli neki pametni razlog zašto bi takvo ponašanje bilo nužno za njihovo preživljavanje; očigledno je da to rade samo radi zabave i veselja. Zato smatraju da je to način njihove igre. Neki galebovi, na primjer, jedu rakove i školjke koje su skrivene u tvrdim oklopima. Da bi došli do slasnoga mesa, s visine ih bacaju na tlo. Gdjekad se poigravaju s njima – visoko u zraku ih ispuste, zalete se za padajućim zalogajčićem i još ga u zraku presreću. I tako se iznova i iznova igraju.
Većina je životinja stalno oprezna i napeta, u nekakvom obliku stresa: ili su nekome plijen ili vrebaju neki plijen ili ih ugrožavaju drugi čimbenici iz okoliša. Možemo pretpostaviti kako bi bilo da životinje moraju cijeli dan provoditi u takvom napetom stanju. Zato je tih nekoliko kratkih minuta koje provode u igri, bezbrižno se zabavljajući i opuštajući, stvarno korisno. Također, igra u nekoj skupini, stadu, krdu ili čoporu neki je oblik druženja. Sve to vrijedi i za našeg četveronožnog ljubimca. Sjetite se kako cijeli dan čeka da se vratimo iz škole ili s posla, a zatim se zajedno opuštamo kad odemo u šetnju ili se igramo. Isto vrijedi i za pseću školu. Pas koji ide u školu punih 60 minuta treba biti pažljiv, poslušan i pristojno se ponašati, što od njega zahtijeva prilično mentalne snage i koncentracije. Zato nakon takvoga školskoga sata slijedi opuštena igra ne bi li napetost popustila, a za psa je to i nagrada za trud.
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Je li igra nužna za preživljavanje?
Čak i kod naših udomaćenih prijatelja vrlo su živa sjećanja na prijašnji neudomaćeni život, i instinktivno znanje preživljavanja vidimo upravo tijekom njihove igre. Primjerice, mačka se penje po drveću ili nosi u zubima plišanu životinju, baš kao da nosi pravi ulov; štene ovčara natjerava članove svoje obitelji. Kod svih oblika igre postoje i granice – štene se zna igrati sa svojim vlasnikom a da ga pritom ne grize kao da lovi pravi plijen. Čak i kod zamoraca i hrčaka te drugih udomaćenih životinja možemo vidjeti igru koja oponaša njihovo instinktivno uvježbavanje bijega i skrivanja. Primjerice, skrivanje u plastu sijena, skakanje preko prepreka u kavezu ili izgradnja skloništa od bilo kojeg materijala koji mu je na raspolaganju.
!
ne
e le m
Igra je, dakle, uobičajena u životinjskome svijetu. I upravo ju je divno gledati, a još je bolje i sudjelovati u njoj, otići sa svojim psom u šetnju ili se smijati vragolijama domaće mačke. Najbolje u svemu je da se igrom, osim veselja, postiže i dobra fizička kondicija životinja, ali i njihovih vlasnika. Maja Stopar 7
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, NIKA BOROVAC ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK
Lijepom Našom
Gacka – sad je vidiš, sad je ne vidiš
ke, uokvireno planinskim ats Hrv elu dij nom pad oza jug u je ruč pod Lika je e. To je brdovit kraj vic eši Plj ke Lič te e pel Ka le Ma i like Ve , lancima Velebita avni i mnogo polja u kršu zar i ali ci, nja paš i e šum u vaj da vla pre u u kojem ačko). U Lici su i naše najveće rijeke (Ličko, Gacko, Krbavsko, Koreničko, Lap i padne puno snijega, koji se ondje Zim a. čk tvi Pli – era jez pša jlje na i ice ponorn dugo zadržava.
Lik a
Rijeka Gacka izvire na jednom kraju Gackoga polja, a ponire na suprotnome. Po duljini je treća ponornica u Europi (rijeka Lika je druga!). Ponornice su rijeke koje jednim dijelom ili cijelom svojom duljinom teku ispod zemlje kroz krški sustav. Izvorišni dio Gacke sastoji se od mnogo malih izvora u obliku jezeraca – "vrila". Vrelo rijeke Gacke proglašeno je spomenikom prirode. Tu su nekoć bile brojne mlinice, od kojih su neke obnovljene i uređene, pa se i sada može vidjeti kako se melje brašno. Osim njih mogu se vidjeti i pile za drva, stupe i koševi za pranje sukna.
Sinac – mlinice na izvoru Gacke
brdo Zir
Plitvička jezera Na sjeveru Like pružaju se veličanstvena Plitvička jezera u duljini od osam kilometara. To je skupina od 16 većih i mnogo manjih međusobno povezanih jezera: voda se prelijeva iz viših u niža preko sedrenih barijera. Veliki slap najviši je u Hrvatskoj: visok je 78 metara. On nastaje obrušavanjem potoka Plitvice niz strmu liticu; ostali slapovi tvore jezera.
pova, Zbog prirodnih ljepota sla ička jezera itv Pl kaskada, špilja i šume nacionalnim s okolicom proglašena su popisu parkom, a nalaze se i na dne baštine. Uneskove svjetske priro 8
Otočac na otočiću Otočac je sve do 18. stoljeća bio naselje na prirodnom otočiću usred rijeke Gacke, a oko njega se prostirala močvara. Bio je utvrđen zidinama i kulama i nikad ga nitko nije uspio osvojiti. Prići mu se moglo samo čamcem. Na brežuljku iznad njega bila je izgrađena još i utvrda Fortica da se spriječi turski prodor prema Primorju i Senju.
Plitvička jezera
Otočac, grafika J. W. Valvasora, 1689 .
9
Tko to tamo zuri?
Kruščica – selo na dnu jezera Akumulacijsko jezero Kruščica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Lici da bi se voda iskoristila za dobivanje električne energije u Hidrocentrali Senj. Na tom je mjestu bilo selo Kruščica, koje je potopljeno, a stanovništvo je iseljeno. Za ljetnih mjeseci u vrijeme niskog vodostaja i suše vide se temelji i ruševine crkve, kuća, imanja i cesta potopljenog sela.
Kosinjski most na rijeci Lici
Vozeći se iz Zagreba u Split, točno na pola puta opazit ćete usamljeno brdo kako izranja iz Ličkoga polja. Gole stijene iznad šumovita podnožja izgledaju poput kamenih glava. Ime mu je Zir, što vjerojatno dolazi od riječi "zuriti". Brdo je zacijelo služilo kao promatračnica u ratnim vremenima, posebno tijekom turskih osvajanja. S njega se pružao dobar pogled na cijelo Ličko polje i važnu prometnicu koja je njime prolazila. Danas u Zir "zure" putnici zadivljeni njegovom ljepotom. Ličani su mu ispjevali i pjesmu:
a, "Da je mlika kolika je Lik r." Zi bio bi sir koliki je (To znači otprilike ovo: kad bi bilo mlijeka koliko ima vode u rijeci Lici ... Kužiš?)
Najslavniji Ličanin
Kosinjski most
aja Gornji o rijeke Like, koji sp Kameni most prek činom se ljepotom, ali i na Dva i Donji Kosinj, ističe ). a" en "uklinjenja kam ost gradnje (tehnikom m uju eć er st lukovima ra okrugla otvora na ih poplava aj i u vrijeme velik kad je visok vodost voda lakše i. Tako pomažu da u Kosinjskoj dolin most. protječe i ne sruši
reljef na crkvi Uzviše
nja sv. Križa
Najstarija hrvatska knjiga Vjeruje se da je upravo u Lici otisnuta prva knjiga na hrvatskom jeziku – Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. godine. Ubrzo pošto je Gutenberg izumio tiskarski stroj (1455.), knezovi Frankopani navodno su u Kosinju osnovali tiskaru. U njoj su se tiskale crkvene knjige, i to na narodnom jeziku i glagoljici, a ne na latinskom jeziku i latinici.
U ovom ćeš znaku pobijediti
10
Misal po zakonu rimskoga dvora
Na brdu pokraj Perušića nalazi se crkva Uzvišenja sv. Križa, jedna od najljepših i najvrednijih u Lici. Pozlaćeni križ na tornju prenesen je onamo sa stare zagrebačke katedrale, koja je izgorjela u požaru. Turci su tu crkvu za svoje vladavine pretvorili u džamiju. Poslije oslobođenja od Turaka u kamen iznad vrata uklesan je latinski natpis: IN HOC SIGNO VINCES, što znači: U ovom ćeš znaku pobijediti. To simbolizira pobjedu križa (kršćanstva) nad polumjesecom (islamom).
U malom ličkom selu Smiljanu rođen je Nikola Tesla, znameniti znanstvenik i izumitelj, koji je svojim izumima promijenio svijet. Nekoć su djeca u školi učila ovu pjesmicu o njemu:
Medvjed Mrki medvjed najveća je zvijer koja živi u našim šumama. To je velika i snažna životinja obrasla gustim krznom. Dug je oko 2,5 metara i težak 400 kilograma. Spretan je i dobro trči, a kretati se može i uspravljen na stražnje noge. Hrani se biljem, bobicama i plodovima, ali jede i puževe, kukce i, naravno, med. U nuždi napada i veće životinje – konje i goveda.
“Nikola Tesla po moru vesla: došao u Ameriku, otkrio elektriku.”
Memorijalni centar "Nikola Tesla"
Utočište za medvjede
Za 150. obljetnicu Teslina rođenja u Smiljanu je otvoren Memorijalni centar "Nikola Tesla". Ondje se može doznati sve o Teslinu životu i radu, razgledati njegovu rodnu kuću i vidjeti modele njegovih najvažnijih izuma i pokusa, npr. elektromotor, Teslin transformator, Teslinu turbinu i "Kolumbovo jaje". Djeci je svakako najzabavnije igralište s osam elemenata koji služe za igru, ali i za učenje: pomažu razumjeti kako rade Teslini strojevi.
Medvjedići dolaze na svijet usred zime – na početku mjeseca siječnja. Ženka okoti dvoje do četvero mladunčadi, koji su 4–5 tjedana slijepi. Medvjedići ostaju uz majku do druge godine, a još se neko vrijeme zadržavaju u njezinoj blizini. Ostane li prerano bez majke, medvjedić će teško preživjeti. Za takve siročiće brine se udruga neobična imena VUK – Velebitska udruga Kuterevo. U njihovu utočištu mogu se vidjeti veseli i dobro uhranjeni medvjedići. No mladunčad koju othrane ljudi ne uspije razviti vještine koje su im potrebne za preživljavanje u prirodi, pa trajno ostaju u utočištu.
Kolumbovo jaje
Lički krumpir Lički je krumpir vrhunski – uzgaja se na velikoj visini, ali je i visoke kakvoće. Savršeno mu odgovaraju ličko tlo i klima, pa ondje skupi više korisne suhe tvari nego igdje drugdje u Hrvatskoj. Ima i poseban brašnast okus i punoću. Zato navalite na ličke pole ako vam se pruži prilika. U slast! Nika Borovac
11
arheo(b)log crpljujući amoran i is dogodilo da z je a d a m jeće katk obući". rem jedno Odabir od vam se ba o nemate "ništa za o rn u ig S kak bljima, zadatak. i zaključite jeli u toplim podne o il r a rm o otvorite ada su živ život im je bio pun remena, k U davna v isu trebali odjeću. I ti o onoj haljini koju in toje mišlja naši predc je im ne s trebali raz u is N i. ij lačama ko a, ali dobili n h v o ta i s il o ti n ti d š je viđ riu e mogu p imalo ne s si nikako n uloveru koji im se n iti... Samo bi ubrali p os dobro. Ili o ndan i moraju ga n blem riješen. e ro đ p i ro – a z a a g su g učvrstili t, s li i plemena ć a ju žive nek odgovara k e ij v u š ko jo U stvari, ta Afrike i Azije. a im v u dijelo
Odjeća
? ? ?
o tkanine Od vlakna d šli od prekrivanja životinizjsrakodm e
l s e k t i T Smokvin list
Modni problemi čovječanstva započeli su kada su ljudi počeli nastanjivati predjele s hladnijom klimom. Tada je topla odjeća postala pitanje života i smrti. Prvi odjevni predmeti bili su životinjske kože prebačene preko tijela. Već u kamenom dobu ljudi su ih počeli spajati – pronađene su šivaće igle i šila iz tog razdoblja koja dokazuju da su se barem neki dijelovi šivali. Kao konac služilo je svašta: od prirodnih biljnih vlakana do tetiva divljači. Tetive su bile iznimno važne jer su čvrste i dobivale su se od životinja koje su ljudi koristili za prehranu. Kako je dalje išao razvoj tekstila, teško je pretpostaviti. Znamo da su ljudi rabili sve što im se činilo pogodno za pravljenje odjeće. U tu su se svrhu koristile i neke vrste kopriva, kora drveća, lišće. Danas prevladavaju tkanine od vune, pamuka, lana i svile, i njihove mješavine. 12
di do postupka Kako su lju titi o složenog d m o n o je zapam rz k znati. Važn kožom i o ga o m e jn ć il e b i n il ga ada tekstila, nik k kojim od životinjsko n pa , dugotraja da je postu e tkanina vrlo složen a, prvo n ta jska ili biljn a n ti o vlakna nas iv ž , a n n. Vlak remiti z i mukotrpa piti, pa tretirati i prip ku je tkanje. je trebalo s on predenja slijedilo vi k a svi ti poslo predenje. N i izvođeni su ručno! I ekim pc o žene u n Svi ti postu su nedavn za š o jo – tn i la k p s n me tkale bili su že a s a jim č podru hrvatskim ljinu... nike, poste č ru , je nošn
Vuna i lan
U antičkoj su se Europi uglavnom koristila vunena i lanena platna. Klima je bila pogodna za ovčarstvo i uzgoj lana. Iako nam se može činiti čudnim, vunene su se tkanine koristile i za ljetnu odjeću. U rimskom razdoblju lan se uglavnom koristio za izradu ručnika i sličnih predmeta, te jedara za brodove. To znamo na osnovu arheoloških nalaza. Čitavi predmeti rijetko su očuvani. Stoga, da bi odredili kako su izgledale nošnje ili pojedini odjevni predmeti, znanstvenici se koriste svime što im može pomoći: otiscima tkanine na keramici, prikazima odjeće na nadgrobnim spomenicima, oslikanim vazama, kipovima, opisima u izvorima... Sve to omogućuje nam da barem djelomično zavirimo u ormare naših davnih predaka. A i neki odjevni predmeti vuku svoje ime iz antike. Tako se tunika, osnovni odjevni predmet starih Rimljana, nosi još i danas.
13
narodi
Maje su starosjedilački indijanski narod koji živi u južnom Meksiku i u sjevernom dijelu Srednje Amerike. Današnji Maje potomci su jedne od najvećih srednjoameričkih civilizacija koja se razvijala na području današnjih država Gvatemale, El Salvadora, Hondurasa i Meksika prije otkrića Amerike u 16. stoljeću. Poznati su po složenoj religiji, tajanstvenoj izgradnji piramida i astronomskom kalendaru koji nagovješćuje kraj svijeta.
Potomak majanskoga ratnika na tradicionalnom festivalu Ples sova u Meksiku.
Razorne suše
Otkriće Crvenoga kamena Na vrhuncu majanske civilizacije, između 4. i 10. stoljeća, Maje su gradili velike kamene gradove, u kojima je živjelo do 50 000 stanovnika. Arheolozi su usred nedostupne džungle otkrili brojne ostatke negdašnjih majanskih gradova. Grad koji do sada nije bio ucrtan na zemljovidu nazvali su Chactún ili Crveni kamen.
majanski kalendar
Proročanstvo se nije obistinilo Majanski narod obožavao je mnoge bogove, koje su prikazivali u životinjskom obličju. Među najvažnijim bogovima bili su bog kiše u obliku krokodila i bog poljodjelstva Kecalkoatl u obliku pernate zmije.
Majstori za kamen
Maje su bili majstori u graditeljstvu i klesarstvu. Od žbuke i vapnenca gradili su velike piramide, hramove, svetišta i druge javne zgrade. Graditelji su ih podizali bez uporabe željeznog oruđa ili kotača. Najpoznatije su stupnjevite piramide s hramovima na vrhu. Te su piramide nevjerojatno slične egipatskima, pa su zato neki pogrešno zaključili da su Maje potomci Egipćana.
18
Drevna majanska piramida u mjestu Chichen–Itza u Meksiku.
o Majansko vrhovn o tv božans prikazano je kao pernata zmija.
Maje su vjerovali u cikličnost vremena i bili su odlični astronomi i matematičari. S nevjerojatnom su točnošću izračunali kruženje Sunca, Mjeseca, Venere i Marsa te sastavili tablicu pomrčina Sunca koje su znali predvidjeti. Njihov se izračun lunarnoga mjeseca razlikuje od našega (kojeg mjere atomski satovi) u samo 24 sekunde! Osim toga, izračunali su točnu dužinu godine, iako nisu uveli prijestupnu godinu. Maje su svoje izvrsno poznavanje astronomije oblikovali u astronomski kalendar. U svojem kalendaru prikazivali su vjerske obrede, između ostalog i ljudsko žrtvovanje, i nagoviještali budućnost. Majanski kalendar predvidio je i kraj svijeta. Datum je bio točno određen – 21.12.2012. No ipak smo još uvijek ovdje!
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Ostatci negdašnjega majanskoga grada Palenque.
Maje nisu imali udomaćenih životinja, ali su bili iskusni poljodjelci. Obradiva polja dobivali su sječom i spaljivanjem prašume. Uzgajali su avokado, kakao, papriku, grah, pamuk, konoplju i slatki krumpir, a glavna im je hrana bio kukuruz. Od njega su radili jelo slično palačinkama koje danas nazivamo tortilje, a od kukuruza su znali napraviti i pivo. Maje su bili spretni obrtnici, kipari i slikari. Izumili su i veoma zamršeno pismo, sastavljeno od slikovnih hijeroglifa. Tisućljetna civilizacija Maja cvjetala je sve do susreta sa Španjolcima 1502. godine, iako je počela nestajati već i prije. Stručnjaci za majansku kulturu nedavno su potvrdili da su Maje uništile klimatske promjene. Zbog teških suša koje nisu tipične za tropsko podneblje, nisu uspijevali usjevi, što je dovelo do teške gladi, nemira, ratova i, na kraju, propasti.
Vlasta Mlakar
19
zoo kutak
Srce je zime. Većini je hladnoća vjerojatno odavno dosadila i opet se prisjećamo ljeta kada smo srčano tvrdili da te vrućine nisu normalne i da jedva čekamo siječanj i snijeg. Sada kada je hladnoća tu, većina nas vjerojatno čezne za ljetom i suncem. Nažalost, još neko vrijeme kaputi, šalovi i rukavice bit će neizostavni dodatci prilikom svakog izlaska iz kuće. Moramo se toplo obući zato što naša koža i naše dlake nisu ni približno dovoljni da nas zaštite od niske temperature. Za razliku od nas, ostale životinje svoje kapute, bili oni dlakavi, pernati ili tvrdi poput oklopa, nose cijeli svoj život. Proučimo zajedno "odjeću" nekih stanovnika našega Zoološkoga vrta!
Krzno nije jedina vrsta pokrova koji štiti od nepovoljnih vremenskih prilika. Pticama perje služi, između ostalog, upravo i toj svrsi. Sjetite se pingvina koji žive daleko na Antarktici, gdje je temperatura duboko ispod nule. Mi bismo se vjerojatno smrznuli u roku od nekoliko minuta, no pingvini ne samo da preživljavaju nego su i savršeno prilagođeni životu na ledu i plivanju u ledenome moru. No pingvini su nam ipak predaleko, stoga pogledajmo jednog stanovnika Zoološkoga vrta koji također živi uz vodu i na njoj – ružičastoleđeg pelikana (Pelecanus rufescens)! Ako zastanete na Lavljem mostu i pogledate prema kanalu, odmah ćete ih uočiti zbog njihove veličine i dugačkog, žutog kljuna ispod kojeg je velika vrećasta guša po kojoj su pelikani i poznati. Ta velika ptica veoma je uspješan ribič i puno vremena provodi na površini vode. No ne može svaka ptica samo tako veselo plivati površinom vode. Za takav pothvat potrebno je imati i specijalno, vodootporno perje! Pelikani ga imaju, zato mogu bezbrižno plivati i tražiti ručak, bez bojazni da će se njihovo perje natopiti vodom i povući ih ispod površine, gdje bi se utopili.
crveni panda
kraljevski škorpion
o k Životinjs
Pitajmo kraljevskoga škorpiona (Pandinus imperator)! Taj veličanstveni beskralježnjak pripada paučnjacima, a ne kukcima, i ima izrazito tvrdu kutikulu na površini svoga tijela. Kutikula je jaka i otporna jer ne samo da štiti našeg škorpiona od nepovoljnih uvjeta ili grabežljivaca nego je istovremeno i njegov kostur. Kukci i paučnjaci imaju egzoskelet odnosno vanjski kostur koji im daje čvrstoću i oslonac, jednako kao što nama daju naše kosti koje se nalaze unutar našeg tijela.
o h u R
Crveni panda (Ailurus fulgens) stanovnik je hladnih i umjereno hladnih azijskih planinskih šuma. Iako ga najčešće možemo pronaći u podnožju Himalaje, neki crveni pande žive i na gotovo 5.000 metara nadmorske visine! Kako bi uspješno preživjeli hladnoće, pogotovo noću kada su najaktivniji a temperature najniže, crveni pande imaju gusto, dugo i mekano krzno. Takvo ih krzno uspješno štiti ne samo od hladnoće nego i od kiše koja u takvim šumama gdjekad zna baš dugo i neumorno padati. Njihovo je krzno crvenkastosmeđe boje, prošarano bijelim šarama kako bi bili teže uočljivi na drveću obraslom mahovinom i lišajevima sličnih boja. 22
pelikan
Osim na tije raste i na slu, krzno im bi lakše hodtopalima kako ili se hvata ali po snijegu li grane. Naža za mokre to predivnolost, upravo i gusto krzn krivolovcimao meta je mnogim pande i kor koji love crvene izradu šešir iste njihovo krzno za predmeta. a i drugih odjevnih ukorijenjeni Također, crveni pande tradicije lo su u brojne običaje i intenzivno kalnog stanovništva i rituale, pa se love za raznovrsne ljubimcima. i za trgovinu kućnim
Imati dlake ili perje na koži korisno je i praktično, ali kako je to kada cijeli kostur nosiš s vanjske strane tijela kao pokrov?
Što veća životinja, to snažniji i jači egzoskelet mora biti. No postoje i ograničenja. Što je on veći i jači , to je i teži i sve jače pritišće tijelo životinje. Stoga kukci i paučnjaci ne mogu rasti u beskonačnost jer bi ih u jednom trenutku doslovno zgnječila težina vlastitog egzoskeleta. Iz tog razloga, srećom, nemamo škorpione veličine konja! Iako golem i zastrašujućeg izgleda, naš je škorpion veoma mirna životinja čiji otrov ljudima nije prijetnja. Stanuje u Insektariju našega Zoološkoga vrta te ga slobodno možete posjetiti. 23
dr. Vetko
Imaš pitanje?
Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.
Dragi dr. Vetko, pišem Vam prvi put i molim Vas da objavite moje pismo. Moj pas Petko počne zavijati svaki dan kad se smrači. Ima svoj boks i zasebno dvorište gdje je slobodan (rijetko kad je zatvoren u boksu). Redovito ga hranimo, povremeno ga šećemo i igramo se s njime. Ponekad zavija cijele noći i bojimo se da se susjedi ne naljute. Imao sam ribice koje su uginule jer su iskočile van iz vode. Zašto to rade? Unaprijed hvala! Šimun Petek 3.a
Hej, imam tri mačke i psa. Moja maca ima tri mačića stara oko dva tjedna. Ovo joj je drugo leglo. Koliko mačke mogu imati legla u životu? Moj mačić je star četiri mjeseca i steriliziran je, ali mačak koji je star tri godine nije steriliziran i njega nema svaki mjesec po tri tjedna. Zašto? Moja kujica ima skoro godinu dana i nije sterilizirana. Kada će ona moći imati štence? Ona je čistokrvna, a moja teta ima mužjaka iste vrste, ali njezin ne sluša naredbe. Zašto? Hvala na odgovorima! Patri
D VAU VAU
FOTOGRAFIJA, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK
D
raga Patri, hvala ti na mnoštvu zanimljivih pitanja. Mačke se mogu kotiti cijeli svoj život. Mačak koji nije kastriran osjeća miris mačaka koje su spremne za parenje i tada odlazi u "potragu" za njima. Savjetujem ti da svog mačka odvedeš na kastraciju zbog njegova zdravlja. Mačak više neće bježati, smirit će se. Kujica ima godinu dana i teško mi je reći je li spremna za parenje jer ne znam koje je pasmine. Važno je da je kujica odrasla. Ženkama velikih pasmina potrebno je duže vrijeme da potpuno sazriju i budu spremne za parenje. Savjetujem ti da odvedeš svoju kujicu na pregled kod veterinara. Veterinar će ti reći je li kujica spremna ili je potrebno još pričekati. Odgoj pasa je iznimno važan i na njemu treba raditi cijeli život psa. Ako vlasnici pasa nisu uporni, često su psi neposlušni to jest ne slušaju naredbe, ali to se sve može promijeniti ako se radi sa psom. Puno sreće i veliki pozdrav.
Na pitanja odgovara d. Ivona Jagar, dr. vet. me
28
Dragi Vetko, imam jako, jako dragog psa kojeg smo udomili prije godinu dana, i tada je već bio star oko 1 godine. Zove se Django (đango) i mješanac je dalmatinca i rotvajlera te je vesele naravi i jako, jako zaigran. Najveće veselje mu je kamen. Pokušali smo s raznim drugim stvarima i igračkama, ali on se uvijek vrati na svoj najdraži kamen. Kako da ga odučimo od kamenja jer su mu već sad jako istrošeni prednji zubi pa se bojimo da bi mogao postati krezub. Unaprijed zahvaljujem. Erika, 9 godina
raga Erika, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Želim pohvaliti tebe i tvoju obitelj što ste udomili psa. Jako puno pasa nema dom niti brigu i njegu kakvu zaslužuju, a vi ste jednog psa spasili i dali mu topli dom. Čestitam! A sad se vratimo na tvoje pitanje. Tvoj pas Django voli kamenje što, kao što si i sama rekla, nije dobro za njega. Savjetujem ti da mu više ne daješ kamenje jer može imati ozbiljnih problema sa zubima. Pokušaj mu dati konop odnosno igračku u obliku konopa koji možeš kupiti u trgovini za kućne ljubimce – takve igračke psi većinom jako vole, a postoje i igračke koje se sastoje od konopa i plastičnih krugova koji služe za žvakanje. Provodi vrijeme sa svojim psom, igraj se s njim da zaboravi na svoju omiljenu igračku kamen. Sigurna sam da će se tvoj pas igrati s drugim igračkama, a ne s kamenom. Želim ti puno sreće i veliki pozdrav.
H
vala ti na zanimljivim pitanjima, dragi Šimune. Tvoj je pas usamljen i zbog toga zavija - ne želi biti sam. Savjetujem ti ako je to moguće da zajedno sa svojim roditeljima posvetiš više vremena Petku, sigurna sam da bi mu to puno pomoglo. Izvedite Petka u šetnju, igrajte se više s njim. Psi su vrlo društvene životinje i vole biti s ljudima. Mislim da upravo to druženje s vama nedostaje tvome psu. Ribice u prirodi skaču iz jedne vodene površine u drugu zato što "misle" da će skočiti u veću vodenu površinu. Također ribice mogu skakati iz akvarija ako je premalen ili ako je u njemu previše ribica. Savjetuj se u trgovini za kućne ljubimce koliko ribica možeš staviti u svoj akvarij – jako je važno da ribice imaju dovoljno mjesta u akvariju. Puno pozdrava i sretno. 29
ugrožene životinje
Snježni leopard (Uncia uncia)
Šape
Usamljeni
Snježni leopardi imaju vrlo velike šape koje djeluju kao krplje te im omogućavaju lako kretanje po dubokom snijegu. Osim toga šape su im potpuno prekrivene krznom i tako zaštićene od hladnoće te omogućuju kretanje bez zvuka.
Nos
Široka, kratka nosna šupljina zagrijava hladan zrak prije nego dođe do osjetljivih pluća.
i leopard n ž je n s , je n Bez sum terioznijih e is jm a n d o a je jedn ljudi uopć je a g o l a M . mačaka ljini, čak iv d u o iv ž u vidjelo potraga. ih n č e s je m i nakon e je njegova m o t g o l z a r Glavni njuje se da je c o r P . t s o n ugrože među 4500 iz o m a s š jo ih ima ugi razlozi r D i. k in d je i 7500 godba i način a il r p a v o g su nje otnjaci te m a s u s i n O . života k provedu e ij v i n t o iv ž cijeli dunčadi koja . a l m v e z u iz sami, u s majkom im z u v r p u d prove
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Krzno
Snježnog leoparda vrlo je teško uočiti, njegov pjegavi kaput savršeno odgovara njegovu stjenovitu okolišu. Tako se bez velike muke može prikradati plijenu. Također, debelo ga krzno grije u njegovu hladnom staništu.
Rep
Vrlo dugačak i snažan rep im omogućuje savršenu ravnotežu pri skakanju po stijenama.
Noge
Snježni leopardi maju kratke prednje i dugačke stražnje noge. To im omogućuje skok od 9 metara prilikom napada na plijen.
Snježni leopardi žive visoko u dalekim i surovim planinama Srednje Azije. Uglavnom su aktivni u sumrak i zoru; u blizini ljudi su sramežljivi. Savršeno su prilagođeni svome staništu pa nije ni čudo što su kao duhovi! 36
37
planetov strip Što je to?
ZRAKOPLOVNA (NE)SRE�A 23. dio Strpi se! Još malo pa smo u zračnoj luci. Zaboravio si?
Nemojte paničariti! Sve će biti u redu.
Turbulencije!
Kako je lijepo iznad oblaka.
Koliko je samo Tesli lijepo među prtljagom, heh!
Nikola, ne ostavljaj me!
Dragi putnici, govori vam vaš kapetan. Molim vas, ostanite na svojim mjestima...
Ajde, ajde, pa on je samo robot.
Vrati se gore, Nikola! Ne želim umrijeti bez tebe!
Ne brini se, Marijeta. Ovdje sam.
Padamo! 40
Moram po Teslu! 41
vaša pošta
Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr 48
Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Magdaleni Maltar. iz Sesvetskog Kraljevca. MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija
VAŠI SU PODACI KOD NAS ZAŠTIĆENI
ZAOKRUŽITE KVAČICU i pretplatite se na
:
POLUGODIŠNJA PRETPLATA 5 brojeva (od veljače do lipnja)
Naručitelj u školi
Individualni naručitelj
80 kn
80 kn + 15 poštarina
Ime i prezime djeteta
Ime i prezime jednog od roditelja
Ulica i kućni broj
Datum rođenja jednog od roditelja
Broj pošte
Mjesto
OIB jednog od roditelja
Datum rođenja djeteta
OIB
Datum naručivanja
Telefon
Potpis roditelja
Molimo da ispunjenu narudžbenicu pošaljete najkasnije do 15. 2. 2015. NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!
AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI U ŠKOLI, NARUDŽBENICU PREDAJTE UČITELJICI! AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI NA KUĆNU ADRESU, NARUDŽBENICU POŠALJITE NA:
Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Prvi izbor), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili faksom na broj 01/6178 948 Časopis možete naručiti i mailom na adresu: casopisi@mozaik-knjiga.hr ili na broj telefona: 01/6053 965
Odgovorom na našu ponudu pristajete da Mozaik knjiga d. o. o. koristi Vaše osobne podatke radi njihove obrade te u svrhu marketinških aktivnosti, a s ciljem dostave novih promotivnih materijala i ponuda za kupnju knjiga i ostalih proizvoda Mozaika knjiga d. o. o., povezanih društava i poslovnih partnera te sudjelovanja u nagradnim igrama. Podaci će se čuvati dok sami ne zatražite suprotno. Ako u bilo kojem trenutku više ne budete htjeli primati naše ponude, možete pismenim ili telefonskim putem zatražiti brisanje svojih podataka iz naše evidencije. Vaši su podaci zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 160/11) i Zakonom o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12).