2014 • STUDENI
3
POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB
njiga.hr
@mozaik-k
moj-planet
BAVNO
MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA
JE JE ZA ISTRAŽIVAN
3D POSTER
Životinje noću
Vikinzi
Kozmetika Oči u oči s dinosaurom ... Gorski kotar — zeleno srce Hrvatske
Volite li stripo čitati ve o N ikoli i Tesli , pose ž e te li za A sterix om, Garfie ldom ili možd a Alan om Fordo m?
mu
te strip j a n a
čaj z
je e nat j u s i asp
r
m
re je ba u j l v ja se po ivotinja. j o j o ž uk jedna
U natječ aju mogu
sudjelov
ati samo m
Ne zaboravite: na stražnju stranu nalijepite svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).
Radove ćemo u uredništvu primati do 31. 12. 2014. Pošaljite ih na adresu: Mozaik knjiga (za Moj planet), Karlovačka 24 a, 10020 Zagreb
lađi od 1
Ak potv o je odg rdan o , uzm vor olov i te u ku i p ru apir bojic , mož ke e ili f pust d l ai o ite s vojo mastere da d , j i k reat očar ivno a pr st iču o govo kojo i ri st j rip!
5 godina
.
ati e pregled Radove ć očlani žiri. tr i odabrati
Rezultate natječaja objavit ćemo u šestom broju Mog planeta koji izlazi u veljači 2015. i na mrežnim stranicama časopisa www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet
Svaki od mladih autora može sudjelovati sa stripom na jednom listu papira A4 ili A3 formata (npr. list iz bloka za crtanje).
U ovome broju
4 Dragi planetovci, sigurno ste se već priviknuli na irali brojne školske obveze i organiz og odn slob o oljn dov te se tako da ima eta! plan Mog nje čita za i vremena Kao i u svakom broju, i u ovom vas očekuju mnoga zanimljiva iznenađenja – pa krenimo redom! S obzirom na to da ste u prošlom prava broju dobili 3D naočale, bila bi smo pa , stite kori ne šteta da ih 3D odlučili počastiti vas još jednom više ni je pustolovinom, i to ni man ! nego pustolovinom s dinosaurima emo kreć dno zaje i čale Stavite nao ri i u istraživanje – imaju li dinosau ko? dnič današnje životinje išta zaje Otkrijmo! Na kraju istraživanja zadržite još malo naočale jer vas očekuju i dva 3D postera! i A za naše male kreativce tu su ih pa b, golu i k hrča – ja dva origami iti! slož jte uša pok U ovom broju skrivaju se i noćne vne životinje koje danju spavaju, a akti to nas bi Tko u. noć i/ili rak sum u su iti? mogao noću iznenaditi i probud ca! kriv Pronađite tog Zajedno ćemo upoznati i jedan ski predivan kraj Lijepe Naše – Gor i žaja polo g zbo kotar, koji se nim prekrasnog zelenila naziva i zele srcem Hrvatske, a u novom Arheo(b)logu otkrit ćemo što su sve ljudi radili za ljepotu u davnim vremenima. Uživajte u čitanju novog broja Mog je planeta i šaljite nam i dalje svo ve! rado i e dlog prije
studeni 2014 4 LIJEPOM NAŠOM Gorski kotar — zeleno srce Hrvatske 8 dinosuri 3D Oči u oči s dinosaurom ... 12 PRIRODA Životinje noću 16 ARHEO(B)LOG Kozmetika 20 ZOO KUTAK Imaju li životinje nokte? 24 OVAJ MJESEC Studeni 25 ORIGAMI Golub
8
26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI 3D vuk, 3D dinosauri
12
28 ORIGAMI Hrčak 29 TKO SAM? 30 DR. VETKO 33 SIVE STANICE
Ha! Kladim se da ne možeš bez očiju!
34 ČUDA SVIJETA 36 NARODI Vikinzi
34
38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 PLANETOV STRIP Koristan robot 44 LJUDSKO TIJELO Prije rođenja 46 MOJ TEST Okrećeš li se kako vjetar puše?
Pozdrav do sljedećeg broja!
48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ
Nagrade:
Autor najboljeg stripa osvojit će novi TABLET! Dobitnici druge i treće nagrade osvojit će vrijedna izdanja Mozaika knjiga!
28, 25
36
51 KOMARAC
3
Lijepom Našom
Bijele i Samarske stijene
Risnjak
j. an u središnjoj Hrvatsko Gorski je kotar visorav i prekrasnog zelenila Zbog svojeg se položaja Hrvatske. naziva i zelenim srcem
sivi vuk
runolist
Velika mačka
Gorski kotar
‒ zeleno srce Hrvatske
zvijer Ris, po kojemu je Risnjak dobio ime, životinja je iz porodice mačaka. Zaštićena je o koju je zabranjeno loviti. Risnjak je jedn od posljednjih utočišta risova u Europi.
Bijele stijene
Nacionalni park Risnjak
Kupa
Znaš li?
• Dolina gornjega toka rijeke Kupe
poznata je i kao Dolina leptira. Znanstvenici su tu pronašli čak 74 vrste danjih leptira.
4
Bijele stijene su labirint neobičnih oblika, s oštrim vrhovima i liticama visokima i do 50 metara, s tornjevima, kupolama i žljebovima, uskim prolazima, provalijama i ponorima u kojima se cijele godine zadržava snijeg. Ti su čudesni oblici prava remekdjela prirode, a mnogi izgledaju kao skulpture oblikovane ljudskom rukom.
Samarske stijene malo su niže od Bijelih stijena, ali nisu nimalo pristupačnije. Manje strše uvis i oblikovane su više sedlasto odnosno “samarasto”, pa im otud i ime (samar je drveno sedlo koje se stavlja na leđa tovarne životinje). No ni ovdje ne manjka neobičnih oblika.
To se područje strmo uzdiže iznad Kvarnera, a obrubljuju ga planine, od kojih su neke više od 1500 metara. U unutrašnjosti se izmjenjuju polja, kotline i šume. Svojom ljepotom Gorski kotar privlači brojne posjetitelje i ljubitelje prirode. Nacionalni park Risnjak, zaštićena park-šuma Golubinjak te strogi prirodni rezervati Bijele i Samarske stijene samo su neka od prirodnih čudesa toga kraja.
Risnjak je prirodna granica i poveznica Hrvatskoga primorja i kopnenih dijelova Republike Hrvatske. Osim planine Risnjaka, nacionalni park obuhvaća i područje planine Snježnika te izvor rijeke Kupe. Posjećuju ga planinari, skijaši, izletnici, ali i zaljubljenici u promatranje ptica ili leptira. Tu žive i tri velike europske zvijeri: ris, medvjed i vuk, a može se pronaći i više od tisuću biljnih vrsta.
Bijele i Samarske stijene nalaze se u središnjem dijelu planine Velike kapele. Zbog izvanredne ljepote i raskošnih krških oblika proglašene su strogim rezervatom prirode. To znači da je na tom području strogo zabranjeno brati bilje i uznemiravati životinje. Tu raste i runolist – zaštićena planinska biljka.
ris Risovi imaju šiljaste uši s čuperkom na vrhu i kratak rep. Krzno im je prošarano pjegama ili prugama. “Odijelo” im ovisi o području u kojemu obitavaju. Risovi su samotnjaci koji love u sumrak i noću. Imaju oštar vid i dobar sluh pa lako otkriju plijen. Love baš kao i sve mačke: prikradaju se iz zasjede kako bi zaskočili žrtvu ili je sustižu u trku.
Kraljica šume U park-šumi Golubinjaku uzdiže se jela visoka 35 metara. Deblo joj je gotovo metar i pol široko. Dolaze joj se diviti ljubitelji prirode iz cijele Hrvatske. Kraljica šume je starica – procjenjuje se da ima 250 godina.
Goran Šafarek 5
U svijetu divovskih grabljivaca nije bilo mudro pojavljivati se bez potrebne zaštite. To je odlično uspijevalo ankilosaurima, višemetarskim oklopnim dinosaurima, čije je tijelo bilo živi tenk. Tijelo ankilosaura pokrivale su debele koštane ploče. Tako su grabljivci na njima mogli oštriti zube – i ništa više od toga.
ankliosaur
triceratop Ukrasi
Oči u oči s dinosaurom ... Znanstvenici su uvjereni da imaju. Nakon što su proučili fosilne ostatke kostiju, gnijezda, otisaka te prikupili i druge dokaze, zaključili su kakvi su bili dinosauri i uočili zapanjujuće sličnosti sa suvremenim životinjama.
8
Neki su dinosauri na glavama imali čudne šuplje izrasline. Jesu li služile kao pojačala za glas? Za sporazumijevanje? Je li čeoni greben služio lakšem kretanju kroz vegetaciju, slično kao kod današnje ptice kazuara? Nesumnjivo su ga primjećivale ženke birajući mužjaka s najsnažnijim čeonim ukrasom, jer je on upućivao na snagu i veću vjerojatnost za preživljavanje potomaka...
Nema sumnje: triceratop je jega izgledom podsjećao na današn od iku nosoroga. No, za razl e, nosoroga, susretao je tiranosaur mu vrat a , ove rog e već o pa je ima je bio oklopljen. Poput nosoroga, bio je biljojed. Slične su tjelesne pri građe, a zajednički im je i zalet i. nat poz i su m koje po , napadu Rogove su možda upotrebljavali u sukobu s pripadnicima vlastite vrste. U današnje rogonosce, koji se sukobljavaju oko teritorija, na. ubrajaju se i neke vrste kameleo
Ankilosaurima su čak i očni kapci bili okoštani! Malu mogućnost da se taj oklopnik pretvori u slastan zalogaj pružao je jedino njegov ranjivi mekani trbuh; no prevaliti takvu masu na leđa nije bilo jednostavno... Današnje oklopnike pronalazimo među pasancima i ljuskavcima, koji su sisavci.
KORITOSAUR
U izgledu, ponašanju, taktici napada i obrane... ništa neobično. Priroda uvijek traži najbolja rješenja i najuspješnije prilagodbe. Životinjske se vrste pak prilagođavaju okolišu i uvjetima što ih okružuju. Nisu svi dinosauri bili divovi visoki više metara nego su svojim oblikom i veličinom bili nevjerojatno raznoliki.
n Jacksonov kameleo
pasanac
KAZUAR 9
fotografije: wiki, shutterstock (3d izvedba antonija sarjanović)
Obrana
priroda
ŽivotINJE noću
Sunce je upravo zašlo. Na nebu sjaje zvijezde, a prirodom se razlijeva mjesečina... Sve izgleda mirno i spokojno. Ali samo na prvi pogled. U sumrak, nakon što se dnevne životinje pokupe na spavanje, bude se životinje koje danju spavaju, a aktivne su u sumrak ili po noći.
Sve to omogućavaju im brojne prilagodbe u građi i radu tijela. Ta posebna svojstva razvijala su se postupno tijekom dužih razdoblja: iz generacije u generaciju omogućavale su životinjama sve bolje uvjete za preživljavanje i uspješno razmnožavanje. Noćne se životinje u tami dobro snalaze zahvaljujući izoštrenom sluhu, iznimnom njuhu, odličnom vidu i mnogim drugim zanimljivim prilagodbama. Pogledajmo neke od njih!
Na vrlo poseban način u potpunoj tami svoj plijen vide i neke vrste zmija, kao na primjer čegrtuše i pitoni. Posebnim organom koji imaju na glavi raspoznaju toplinu – infracrveno zračenje, koje odašilje toplokrvna životinja. Stoga se plijen ne može skriti pred zmijama u mraku.
organ za raspoznavanje topline
Ha! Kladim se da ne možeš bez očiju!
Mnoge noćne životinje imaju dobro razvijen njuh koji im omogućava da već na velikim udaljenostima razaznaju miris i tako prate hranu, grabežljivca ili mogućeg spolnog partnera.
Ljudi su dnevna bića i u mraku se ne snalaze najbolje. Noćne su životinje čak pri slabom svjetlu sposobne obavljati svakodnevne aktivnosti: tražiti i prikupljati hranu, loviti plijen, pobjeći od grabežljivca, tražiti spolnog partnera, skrbiti se za mladunce...
Iznimno izoštren njuh imaju, na primjer, noćni leptiri. Mužjak uz pomoć ticala prepoznaje već neznatne količine mirisa ženke u zraku i može je slijediti na velikoj udaljenosti. U tome mu pomaže mirno noćno ozračje jer se mirisne tvari tada duže zadržavaju u zraku.
Jazavci su noćne životinje. 12
Sigurno ste već bili u situaciji da promatrate šišmiša kako u mraku lovi raznovrsne insekte. To je doba dana kad im je na raspolaganju velika količina plijena. Čak i u potpunoj tami mogu razaznati i uloviti sitne leteće insekte. Šišmiši imaju dobar vid, no u tami im pomažu još neka osjetila. Za precizno snalaženje u prostoru služi im sluh: šišmiš u svoju okolinu ispušta zvukove slične vriscima, a potom pomoću velikih ušiju presreće odjeke tih vrisaka i tako oblikuje točnu sliku svog okoliša. Ljudi te posebne zvukove šišmiša ne čuju jer su ultrazvučni. Na sličan način djeluje i sonar.
Noćnih vrsta leptira ima nekoliko puta više od dnevnih.
Većina vrsta ptica je dnevna, a među noćnim pticama najpoznatije su sove. Svojim posebno građenim očima sove mogu raspoznati svjetlost slabog intenziteta. U očima imaju puno više stanica osjetljivih na svjetlost od dnevnih ptica.
Sove lete iznimno tiho, a zamasi njihovih krila gotovo su nečujni. Nečujan let omogućavaju krila s veoma mekanim perjem i nazubljenim rubovima, zbog čega se sova može približiti plijenu prije nego što ju životinjica čuje i pobjegne. Sove također jako dobro čuju. Zahvaljujući posebno građenim ušima sove raspoznaju već najmanje šumove. Iznimno točno i jasno mogu odrediti smjer zvuka, što im omogućava oblik “lica“ koji usmjerava zvuk prema ušima. Pomažu si i okretanjem glave za 270 stupnjeva. 13
Kao što je za sove važan nečujan let, tako je grabežljivcima koji žive na tlu važan tih korak. Meki jastučići na šapama omogućavaju mački da se noću tiho prikrade plijenu iza leđa. Zbog posebne građe očiju, mačke u mraku odlično vide, a za izbjegavanje prepreka pri kretanju važni su im i brkovi – duge i osjetljive dlake.
Je li dnevni život bolji od noćnoga? Aktivnosti u različitim dijelovima dana za različite životinjske vrste ima različite prednosti i nedostatke. Veća osvijetljenost znači bolju vidljivost i lakše pronalaženje hrane, a s druge strane, u tami se lakše skriti od grabežljivaca. Danju je toplije i manje vlažno. Za mnoge pustinjske životinje noćni je život ugodniji jer je tijekom dana nesnosno vruće i životinjama prijeti pregrijavanje i isušivanje tijela. Noćnim aktivnostima životinje izbjegavaju i međusobna natjecanja. Tako ptica vjetruša i sova mogu na istoj livadi loviti istu vrstu glodavaca a da se međusobno ne susretnu.
Mogu li i biljke biti noćne?
Mačka i mnogi drugi noćni lovci u očima imaju sloj posebnog tkiva koji im omogućava da iskoriste slabo svjetlo. Na tom se sloju, koji leži odmah iza mrežnice, svjetlost odbija natrag na svjetlosno osjetljive stanice u mrežnici. Ako mački noću osvijetlimo oči, vidjet ćemo tu odbijenu svjetlost: mački će oči svijetliti.
Biljke bez svjetlosti ne mogu opstati jer ne mogu obavljati fotosintezu. Za taj je proces, u kojem si biljke od ugljikova dioksida i vode rade hranu, svjetlost nužna. Zato možemo reći da su biljke dnevna bića.
Zanimljivo je da su se neke vrste biljaka koje oprašuju kukci prilagodile noćnim sumračnim kukcima oprašivačima, pa otvaraju svoje cvjetove navečer. Takav je, na primjer, noćurak. Njegovo oprašivanje događa se u sumrak.
Znaš li?
• U šumama jugoistočne Azije žive ljupki noćni žderači kukaca – avetnjaci. U noćnom lovu pomažu si iznimnim sluhom i vidom. Njihove su oči jako velike!
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, ILUSTRACIJE: JAKA VUKOTIČ
Na mačjem jelovniku posebno mjesto zauzimaju glodavci poput miševa, štakora, voluharica. Mnogi među njima, baš poput mačke, aktivni su ponajviše noću. Cvijeće svoje cvjetove većinom otvara tijekom dana, po mogućnosti po sunčanom vremenu. Tada oko biljaka koje oprašuju kukci zuji veliki broj oprašivača, a ostale biljke koriste suho vrijeme i vjetar da bi se njihov pelud raznio uokolo.
Tijekom svojih noćnih pohoda ježevi rade dosta buke. Love različite sitne životinjice koje se pojavljuju noću kad je okoliš vlažan i hladan. Na primjer, jako su im ukusni puževi. 14
• Neke životinje aktivne su i noću i danju. Takvi su, na primjer, krpelji, mravi, šumske rovke, divlje svinje… • Ljudi su uglavnom dnevne životinje. Zbog različitih društvenih ili osobnih razloga mogu se naviknuti da budu aktivni tijekom noći a da danju spavaju.
Dr. Tinka Bačič 15
li no, ne svi. Ali neki koji su odluči rav Na ti. taš i bil k vije odu su di Lju ati kako su si zamislili, spremni da pod svaku cijenu moraju izgled je tretmanima i zahvatima. Rezultat m tni oja jer nev i nut vrg pod se su ai ti i kobno. Situacija je bila jednak često neizvjestan, a može završi da ljepote bili su drugačiji, ali želja u davnim vremenima. Standardi ili za bila je ista. Što su sve ljudi rad ih se dostigne pod svaku cijenu heo(b)loga. ljepotu u davnini tema je ovog Ar
Ljekovita šminka Bogovi nisu voljeli samo mirise, voljeli su i šminku. Osobito u Egiptu. Među najvažnije tamošnje arheološke nalaze spadaju kamene palete za šminku! Nisu služile za šminkanje ljudi nego bogova, odnosno njihovih kipova. Među najpoznatijima su paleta kralja Škorpiona i Narmerova paleta. Smatralo se da se šminkanjem liječi božanstvo i ponovo mu se vraća moć. Ljudi su prvotno koristili šminku za liječenje i protiv uroka. Rezultati nedavnih istraživanja pokazali su da je korištenje olovke i sjenila za oči pomagalo kod nekih očnih bolesti. To je u skladu s egipatskom predajom da je sjenilo izumio čovjek čija je žena imala neku očnu bolest. Izmrvio je kamen u finu prašinu, pomiješao ga s biljnim uljima i nanio na njene kapke. Žena je ozdravila, a sjenilo je ušlo u povijest.
K OZ m et i ka Čistoća je pola zdravlja Osobna higijena bila je vrlo važna u svim povijesnim razdobljima. Ali ono što se smatralo čistim katkada se razlikovalo. Neki su smatrali da je povremeno kupanje sve što je potrebno da budu čisti neko vrijeme (npr. jednom na tjedan), drugi da se nakon kupanja treba dobro namirisati kakvim parfemom, a treći su umjesto kupanja koristili parfeme. Možete pretpostaviti kako u tom slučaju rezultat nije bio baš mirisan.
Mirisni darovi Parfemi su od davnina bili toliko traženi i popularni da su neki gradovi svoje veliko bogatstvo temeljili na izradi mirisa. Prvi parfemi izrađivani su od bilja i cvijeća koje bi se močilo u vodi i ulju. Nešto kasnije otkriven je postupak kojim se iz biljaka ekstrahiralo eterično ulje. Mirisi su bili važni i bogovima. Aromatično bilje i biljne smole spaljivale su se na oltarima. Obično su to bile točno određene biljke ili točno određena mješavina. Među najpoznatijima su mirha i tamjan. Mirisni dim koji se uzdizao s tih oltara u judaizmu je simbolizirao odlazak molitvi u nebo.
16
Našminkani ratnici U starom su se Egiptu šminkali i muškarci i žene, bez razlike. Slično je bilo i u Asiriji, gdje su vladari prikazani s našminkanim očima. A Asirci nisu bili neki nježni tipovi ‒ pripadali su među najkrvoločnije narode Starog svijeta. Šminkali su se i njihovi prethodnici, Sumerani, narod koji je izumio pismo i kotač. Oni su obrubljivali oči čađom kako bi odagnali uroke, odnosno “urokljivo oko”. Urokljivo je oko nešto čega se užasavala većina naroda (u nekim se dijelovima svijeta dandanas užasavaju), a značilo je da vas netko može ureći, nanijeti vam zlo samo pogledom. (Zbog toga su u nekim zajednicama bili sumnjivi ljudi s drugačijom bojom očiju, ili oni koji gledaju ravno u oči.) 17
ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ
arheo(b)log
Grci i Rimljani Za razliku od Sumerana, Egipćana i Asiraca, Rimljani i Grci nisu se šminkali. U njihovim je civilizacijama to bilo rezervirano za žene. Rimljanke su koristile širok spektar preparata za uljepšavanje, a s rimskim osvajanjima količina i raznovrsnost parfema, sjenila i ostalih kozmetičkih proizvoda neprestano je rasla. Ipak, cijenila se decentna šminka. Među najvažnijim atributima ljepote Rimljanke bile su jake i izražajne obrve, koje su se po mogućnosti spajale iznad nosa. One koje nisu imale tu sreću, šminkom su ih produljivale.
Fuj! Rimljanke su osim otrovnih upotrebljavale i odvratne tvari kako bi zadržale mladolik izgled. Hit je bio znoj gladijatora, koji se prodavao u posebnim spremnicima. A posebno djelotvorna maska za lice navodno je bio krokodilski izmet. U istu se svrhu koristila i masnoća s ovčjih dlaka. Kako bi prikrile te mirise, dame su morale staviti puno parfema. Srećom da su ga imale u izobilju.
pribor za uljepšavanje
bočica za parfem
Alepski sapun
kraljica nefertiti
Davno su izumljeni prvi sapuni, koji su se ponajviše rabili u medicinske svrhe i za pranje kose i odjeće. Izrađivani su kuhanjem masti (biljnih ili životinjskih) sa sodom ili pepelom. U tu osnovnu mješavinu mogli su se dodati drugi sastojci, eterična ulja, biljke. Među najstarije sapune spada alepski (Alep je grad u Siriji), “otac“ europskih sapuna, koji se dandanas proizvodi. On se dobiva kuhanjem maslinova i lovorova ulja sa sodom i iznimno je cijenjen. U vrijeme križarskih ratova u Europi se počela proizvoditi njegova inačica, ali bez lovorova ulja. Tako je nastao poznati kastiljski sapun.
Kozmetičke kutije ČAĐA
Zanimljivosti
PČELINJI VOSAK
Nekoliko kamenčića, malo čađe, kap ulja
• E gipćani su izumili prvi bombon za uklanjanje zadaha. Dobivali su ga kuhanjem meda s biljnim smolama i cimetom.
Šminka se izrađivala od stvari koje su ljudima bile na dohvat ruci: od minerala i biljaka, koji bi se mrvili u fini prah i miješali s uljima ili pčelinjim voskom. Tako su se izrađivala i rumenila i sjenila. I puderi za lice. Puderi su spadali među najopasnije predmete u antici. Njihova je zadaća bila izbijeliti lice. Izrađivali su se uglavnom od spojeva koji sadržavaju olovo, a olovo je kao što znamo otrovno za ljude. Posljedice njegova djelovanja već su se tada znale, ali je želja za dostizanjem ideala ljepote, posebice kod Rimljanki, bila jača od zdrava razuma. Puderi na bazi olova korišteni su do 19. stoljeća. Za šminkanje usana gdjekad se koristio sok crvenih bobica. 18
FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI
Dakle, možemo utvrditi da su sve drevne civilizacije koristile neku vrstu šminke i šminkanja. Šminku su spremali u različite spremnike i bočice. U sumeranskim su grobnicama pronađene kutijice za sjenilo u obliku školjke. Rimljani i Grci također su imali čitav niz spremnika za kozmetiku, od parfema do šminke, često od skupocjenog materijala.
sapun
•D onedavno se i u nekim hrvatskim krajevima sapun izrađivao kod kuće kuhanjem svinjskog sala s vodom i pepelom.
•K ako bi imale meku i mladoliku kožu, žene
koje su si to mogle priuštiti kupale su se u magarećemu mlijeku. Tako je ljepotu navodno održavala i Kleopatra, egipatska kraljica.
kleopatra
Rosana Škrgulja
19
zoo kutak
žemo sresti u šetnji Jedna od velikih mačaka koje mo i gotovo svim ostalim Zoološkim vrtom je i jaguar. Kao e odnosno “spremljene” mačkama, pandže su mu uvučen bno trošile i kako bi na sigurno kako se ne bi nepotre radanja plijenu korisno prik ikom ostale oštre. Također, pril ova lupkanja i grebanja je da su uvučene kako zvuk njih upropastio mu ulov. o podlogu ne bi odao jaguara i aka lavova ili geparda, Jaguari, za razliku od svojih rođ orna trčanja za svojim zam za eni nisu pretjerano raspolož vrebaju svoj plijen i plijenom. Uglavnom love tako da tome izbace svoje oštre i potom ga zaskoče s mjesta. Pri žrtvu i sruše je na pod. ju snažne pandže, zabiju ih u svo njihovi jaki i oštri zubi. Nakon toga glavnu ulogu imaju
ju zajedničko? . a im a p o il t n a i va, vjeverica il dničko, ali to ipak nije tako so , a v o p su , ja n ništa zaje krtica, ko Što nokti ljudi, rekli bismo da nemaju gotovo Na prvi pogled
životinje
nokte? Imaju li
Životinjski svijet obiluje noktima svih mogućih duljina, oštrina i namjena. Ovisno o tome kako neka životinja provodi dane i što su joj glavni izvori hrane, tako će i rabiti svoje nokte. Ptice grabljivice, poput sova, imaju snažne i zavinute kandže pomoću kojih u letu vješto ugrabe svoj plijen. Također, kandžama se uspješnije drže za grane ili stijene na kojima obitavaju. Mačke, bile one velike ili male, svoje pandže imaju spremljene u kožnim vrećicama na šapama i po potrebi ih mogu izbaciti. Bez njih bi teško ulovile svoj plijen, obilježile teritorij grebanjem ili se penjale na drveće. Mnogi mali sisavci, poput prerijskog psa, rabe svoje nokte za uspješnije kopanje zemlje. Konju njegova čvrsta i velika kopita pomažu pri hodu po neravnom terenu, a zebri u boljem bijegu od predatora poput lava.
i sami od istog spoja – keratina. No, kao što nazivamo i su i dan saz ja otin živ svih ti nok i ski Čak ih Naime, ljud , bojom, veličinom i nadasve namjenom. možete primijetiti, razlikuju se oblikom i imaju nokte, zvijeri pandže, ptice kandže, krave, ovce je papke. različitim imenima, pa tako ljudi i majmun konji, zebre i druge njima slične životin i slične životinja papke i, naposljetku, Nokti svih životinja, pa tako i naši ljudski, nalaze se na krajevima udova i brzo se troše, stoga i neprestano rastu. Svoje nokte mi ljudi redovito režemo; neki ih vole ostaviti dugima, pa čak i lakirati. Mnogi bi rekli da im je to i jedina svrha: da budu lijepi i šarenih boja. Ipak, uloga im je puno praktičnija, pa se tako pomoću njih možemo lakše počešati kada nas zasvrbi koža, a dobro dođu i za lakše skidanje te nesretne folije s omiljenog nam čokoladnog namaza. Zasigurno se možete sjetiti još primjera kada su vam nokti pomogli da nešto obavite brže ili učinkovitije! 20
dže rabe i za Osim za lov, jaguari svoje pan u mačkama. još jednu aktivnost, tako omiljen skupocjene aju nem Budući da na raspolaganju džama pan rim ošt i, štit fotelje koje treba uni j miris svo aju avlj ost o tak i eta grebu koru drv vrtu om te označavaju teritorij. U Zoološk naših jaguara, a možete bolje promotriti šape ce pandže kako izba a vam možda upravo pred e drvo! bi grebanjem obilježili obližnj
21
U Zoološkom vrtu možemo promotriti snježnu sovu, pticu grabljivicu, koja je inače stanovnik daleke tundre sjevera, pa nju ne bismo mogli vidjeti u divljini u Hrvatskoj. Snježna sova svoje dane provodi udobno smještena na obližnjoj grani s koje promatra tlo pod sobom. Najdraži su joj obrok mali glodavci koji i ne slute kakva ih opasnost vreba s grane! Uz glodavce, snježna sova voli loviti i ribe ravno iz rijeka i jezera, pa i druge ptice u letu! Kada ugleda svoj plijen, nečujno polijeće s grane na kojoj se čvrsto držala kandžama i obrušava se na svoj obrok. Zahvaljujući oštrim i zavinutim kandžama, može čvrsto zgrabiti svoj plijen i spriječiti da joj pobjegne. Da nije naoružana tako učinkovitim oružjem, ta bi sova često ostala gladna!
pitanje
Kako se malajski medvjed Odgovori na pitanje i osvoji za ZOO Zagreb!
penje na drveće?
dvije ulaznice
NAGRAĐENI:
dišće tišinec, 40315 Mursko Sre Ana Pintarić, Marof 5, Vra reb ska cesta 90 h, 1000 Zag Brankica Markanović, Sel k knjiga (za časopis Naša adresa je: Mozai ačka cesta 24a, lov Kar ), Moj planet t@mozaik-knjiga.hr ane j-pl 10 020 Zagreb ili mo
Hranilica za
PTICE
Kada dođe vrijeme parenja i potrage za ženkama, dobro oružje na krajevima udova može značiti razliku između pobjede i poraza. Snažan zamah šape i oštre, dugačke pandže presudni su u borbama mužjaka, a onaj najspretniji i “najoštriji” u pravilu uvijek odnese pobjedu. No, da ne bi ostalo sve na mužjacima, ženke malajskoga medvjeda svoje opake pandže vješto koriste za obranu mladunaca od predatora. Malajski medvjedi nemaju mnogo prirodnih neprijatelja, ponajviše zahvaljujući svojoj veličini i činjenici da dane većinom provode na drveću. Mladunci svake vrste, pa tako i te, uvijek su na meti gladnih snagatora životinjskog svijeta. Zahvaljujući oštrini svojih pandža, malajska će medvjedica lako obraniti svoje mladunce od svih, pa i od upornih i gladnih tigrova.
snježna sova
vrana
22
malajski medvjed
orao
goleme S druge pak strane, ne rabe svi svoje a je i snažne nokte isključivo za lov. Katkad tiv dobro imati učinkovitu i oštru obranu pro motrimo onih koji vam odluče pokvariti dan. Pro e dan pobliže malajske medvjede, koji svoje većinom provode na drveću na koje se im uspješno popnu držeći se oštrim, dugačk a i srpasto zavijenim pandžama. Rijetko kad dže jedu druge životinje, pa mu takve pan treba ne trebaju za lov, ali dobro dođu kada u kako oguliti koru drveta ili provaliti u košnic bi došao do slasnog meda.
Prilikom sljedećeg posjeta Zoološkom vrtu posebnu pozornost obratite na životinjske udove i nokte na njima. Što vam njihov oblik ili duljina govore? Pokušajte iz njihovih noktiju odgonetnuti kako pojedina životinja živi, koliko je opasna i koliko se dobro može obraniti.
Koliko su vas puta proteklih zima na vašim balkonima ili u vrtovima posjetile raznovrsne ptičice? Možda ste u šetnji gradom primijetili mnoštvo ptica koje željno iščekuju da nekome iz ruku ispadne slastan komadić peciva. Ptice selice već su krenule u potragu za hranom prema jugu, a pticama stanaricama sve je teže pronaći hranu. Ljudske aktivnosti, poput krčenja šuma, uništavaju prirodna staništa mnogim pticama i one, u potrazi za hranom, dolaze u negostoljubive gradove. Poželjeli ste ih nahraniti, ali niste znali što biste im dali, koliko ili kako? Imamo pravu radionicu za vas! Ove zime posjetite Zoološki vrt i na našim radionicama saznajte kako izraditi raznovrsne hranilice za ptice i koje sjemenke koristiti. Pokazat ćemo vam kako održavati izrađene hranilice i kako ih zaštititi od neželjenih gostiju. Dođite u Zoološki vrt, naučite sve o izradi hranilica i pretvorite svoj balkon ili vrt u bogato i sigurno utočište našim gladnim pernatim prijateljima!
www.zoo.hr
Kristijan Sašilo 23
FOTOGRAFIJE: OGGY, SHUTTERSTOCK
Velike mačke nisu jedine koje se mogu pohvaliti oštrim noktima. Pogledajmo sada kako neke ptice koriste svoje nokte odnosno kandže kao oružje. Osvrnemo li se oko sebe dok hodamo gradom ili prolazimo urbanim parkovima, rijetko da ćemo primijetiti nešto strašnije od kosa ili vrane. Njihove kandže nisu prijetnja gotovo nikome. No ako napustimo gradove i krenemo u potragu po poljima ili šumama, zasigurno ćemo vidjeti barem jednu pticu grabljivicu.
2
3
4
5
6
FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK
1
? m a s Tko
7
Origami
8
9
hrčak
Lako ga se prepozna po glavi s crnim i bijelim prugama. Glava je mala ali ušiljena i s jakim čeljustima. Uši i oči također su male. U prosjeku teži deset kilograma, a može dosegnuti i 25 kilograma. Živi u nizinskim i brdskim šumama, najčešće uz pašnjake, livade, čak i naselja. Tu radi komplekse podzemnih prostorija i prolaza, koje su često u dva kata kako bi se lakše branio od lisica ili lovačkih pasa. Ove životinjice redovito čiste svoje jazbine te ih oblažu svježom steljom od trave, lišća, mahovina ... Društvene su životinje koje žive u malim skupinama – klanovima, u prosjeku od šest životinja s dominantnim mužjakom i ženkom. Brane teritorij od drugih skupina, a označavaju ga izmetom i vlastitim stazama. Aktivan je u sumrak i noću, a danju se odmara u jazbini. Iako je zvijer, nije previše izbirljiv i svežder je.
Najviše voli gliste, ali jede i kukce, gmazove i vodozemce, male sisavce i ptice. U nekim krajevima dosta lovi zečeve i ježeve. Ne lovi aktivno, nego jede što nađe. Voli i korijenje, voće, orašaste plodove te druge jestive dijelove biljaka. Ove zvjerčice zimi ne hiberniraju, iako mogu pasti u obamrlost na koji dan. Prije toga počiste jazbinu, pripreme stelju i začepe ulaze. Preživljavaju na zalihama masti prikupljenima u jesen.
11
10
Rješenje nagradnog pitanja iz 1/2 broja, rujan/listopad 2014.:
povucite
NAGRAĐENI: Vilim Hanjilec, Gospodska 61 a, 10 090 Zagreb Roberto Karlo Petričević, Ilica 226, 10 000 Zagreb
13
14
IZVOR: Životinje Hrvatske, Mozaik knjiga
D I VO K O Z A
Toni Lučin, Rimski put 11 d, 21220 Trogir
12
nagradno pitanje
Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr
Rješenje nagradnog pitanja ispiši na dopisnicu i pošalji do 25. studenoga 2014. Tri sretna dobitnika osvojit će knjigu Atlas životinja! 29
sive stanice
lspunjaljka
Imena dinosaura upišite prema broju u lik ispunjaljke.
8
Moja prva ergonomska olovka.
3
1
5 2 3 4
6
5
6
2
7
4
1 7
Borivoj Bošnjak 33
1. stegosaur, 2. velociraptor, 3. pterodaktil, 4. tiranosaur, 5. ihtiosaur, 6. brahiosaur, 7. iguanodon, 8. triceratops
Za pravilno i lakše učenje pisanja, prilagođeno ljevacima i dešnjacima.
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
8
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.
1 15 minuta čitanja dnevno dovoljno je da dijete: • vježba moždane stanice. • poboljšava komunikacijske vještine. • uči o svijetu oko nas. • uči nove riječi. • razvija maštu i kreativnost. • postaje bolje u školi. • zabavlja se, opušta i nasmije. • izgradi bolje međuljudske odnose.
Najbolji dar koji možete pokloniti svojem djetetu je ljubav prema čitanju.
cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
2
69 kn
3 cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
cijena: 79 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
8
49 kn
4
69 kn
cijena: 149 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.
• 268 stranica, meki uvez
• 162 stranice, meki uvez
Zvonimir Balog
Zvonimir Balog
Zvonimir Balog
BONTON — KNjIgA PrvA
BONTON — KNjIgA DrUgA
BONTON — KNjIgA TrEćA
cijena: 79 kn
9
49 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
11
99 kn
• 250 stranica, meki uvez
cijena: 79 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
10 cijena: 79 kn
49 kn
49 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
• 110 stranica, meki uvez
• 266 stranica, meki uvez
• 106 stranica, meki uvez
Sanja Pilić
Ela Peroci
Miro gavran
BAŠ SAM HEPI!
DjEcO, lAKU NOć!
SrETNI DANI
cijena: 69 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
49 kn
12 cijena: 89 kn cijena za pretplatnike
Mog planeta
13 cijena: 69 kn
59 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
49 kn
DA, naručujem sljedeće knjige: 1. Ilustrirani eng. rj. za O. Š. 2. Never give up
5
6
cijena za pretplatnike
Mog planeta
7
cijena: 49 kn
cijena: 169 kn
119 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
3. Kako narctati sve što poželite 4. Naučite svirati gitaru
29 kn
cijena: 99 kn
cijena za pretplatnike
Mog planeta
69 kn
kom kom kom kom
5. 6. 7. 8. 9.
Zabavni dječji atlas životinja Vesela matematika 8-10 Blokflauta za početnike Bonton — knjiga prva Bonton — knjiga druga
kom kom kom kom kom
10. Bonton — knjiga treća 11. Baš sam hepi! 12. Djeco, laku noć! 13. Sretni dani 14. Bljakburger
Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama. Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:
Datum rođenja djeteta:
NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO! Poštarina iznosi 25,00 kn.
Potpis roditelja:
kom kom kom kom kom
NARUDŽBENICA III. /4530 revije – prodaja knjiga
NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.
Planetov strip
KORISTAN ROBOT
U BUDUĆNOSTI ĆE SVE RADITI ROBOTI. LJUDI ĆE SE BAVITI SAMO UMJETNOŠĆU I FILOZOFIJOM.
21. dio
NIKOLA ZBILJA NE VIDI PRAVU SLIKU SVIJETA.
ZAR NIJE SUPER?
JUHUUU, NIKOLA, POGLEDAJ ŠTO SAM KUPILA!
A ŠTO SE JA OVOG NISAM SJETIO?
TREBA JE PRIBLIŽITI...
SVIĐA MI SE OVA BUDUĆNOST.
ZAŠTO NA SVIJETU IMA TOLIKO TEŠKIH POSLOVA AKO SU ROBOTI SPOSOBNI RADITI SVE?
ROBOTE KORISTIMO VEĆ U... MEDICINI
AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI
SVEMIRU MORU
TOLIKO JE UMORAN OD ŠKOLE DA ME NIJE NI PRIMIJETIO!
ŠTO SVE JOŠ TREBA UČINITI? AH, MOJ NEĆAK... HEJ, VIDE, KAKO JE BILO U ŠKOLI?
zabr a plaka njeno tiran je 40
41
MOŽE LI VID SA MNOM U ŠETNJU?
ZNAM! NEGDJE TREBA POČETI...
MORA UČITI. IMA LOŠE OCJENE.
UH, ŠTO LI RADE? NIKOLA, zar ćeŠ VIDU SAŠITI ODIJELCE?
VIDIMO SE SUTRA. VIDE, ODVEST ĆU TE U ŠKOLU.
ODVEST ĆU VIDA DO ŠKOLE.
ON ZNA SHAKESPEAREA NA ENGLESKOM!
SUPER! BUDI DOBAR.
NARAVNO, MAMA.
ZAR ĆE ROBOT ZBILJA SVE NAUČITI?
ON VEĆ ZNA SVE.
DANAS SAM NAPRAVIO NEŠTO KORISNO ZA ČOVJEČANSTVO.
MAMA, DANAS SAM DOBIO SAME PETICE!
NOVOGA ROBOTA?
NIKOLA, TAKO DOBRO UTJEČEŠ NA NJEGA. DOĐ I PO NJEGA JOŠ KOJI PUT. NE. CIJELI SAM SE DAN ZABAVLJAO S VIDOM.
42
Piše: Neli Kodrič Filipić Crta: Damijan Stepančič
43
nagradni kviz
kotar obrubljuju planine od kojih su neke 1. Gorski više od
5. Treće najviše gorje u Africi zove se
J
2000 metara
M Kilimandžaro
G
3500 metara
G Richtersveld
D 1500 metara
S
2. Tijelo ankilosaura pokrivale su
ratni brod 6. Vikinški zvao se
I
Š galijun
debele koštane ploče
Ruwenzori
D debele dlake
A
drakar
C debele ljuske
V
karavela
mogu okrenuti 3. Sove glavu za
koje se razvije iz oplođenog 7. Biće jajašca nazivamo
Č 90 stupnjeva
U zametak
N 270 stupnjeva
Z
fetus
P 360 stupnjeva
T
zigota
4. Prvi parfemi izrađivani su od
grabljivice, poput sova, 8. Ptice imaju snažne i zavinute
O bilja i cvijeća
E pandže
S cvijeća i zemlje
H nokte
F bilja i kamenja
R kandže
Rješenje nagradnog kviza iz 1/2 broja, rujan/listopad 2014.: D U G I
OTOK
NAGRAĐENI: Luka Portada, Pavlinski prilaz 1, 10 000 Zagreb Remete Antonio Jelić, B. Radić 138 a, 32253 Komletinci Amalija Rafaj Škriljevečki, Cerje Tužno 22, 42 242 Radovan Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr
Rješenje nagradnog kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 25. studenoga 2014. Tri sretna dobitnika osvojit će knjigu LJUDSKO TIJELO!
, o n š e j i Sm ! o n š e j i m s o n s e b e urn “Upoznajte zoe. ta curica ima milijUn razloga za jad…
• njezina je maćeha toliko lijena da traži od zoe da joj kopa nos. • a dežUrna školska nasilnica obožava joj hračkati na glavU. • što je najgore od svega, gnjUsoba po imenU bUrt kUje grozne planove s njezinim kUćnim ljUbimcem, štakorom. njegove vam namjere ne smijem odati, ali već i po naslovU knjige možete naslUtiti o čemU je riječ…”
NOVO Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike
Mog planeta
69 kn