1. To je tacno , pripremanje komposta je vezano za okruzenje sela jer na betonu slabo sta uspeva.Pogotovo ako se radi o spoljasnjem gajenju. Nema razloga da linkujem ista jer ovo moze da ispadne bolje i detaljnije, racunajuci na razliku u jeziku i moguceg hendikepa (Srpsko Engleski). Verovatno nisam citao to sto i ti i nisam toliko duboko ulazio u tematiku ali definitivno ovakav mix i nacin funkcionise, samo sto mi je vise muka da sve to prenosim u tri lepe da bi gajio. Ko gaji pecurke zna da bez slame tesko da ce moci ista da uradi.A ko je ista citao o povezanosti pecurki i biljaka uopste pretpostavlja zasto je ovo vazno. Prema tome kravlja balega i slama koja im se daje valjda da spavaju na njoj su ekstra za pocetak cele price.Mada sve ovo treba da odstoji par meseci, recimo 4-5. Pred kraj Septembra berem koprivu i to po mogucstvu lisce ali nekada me mrzi pa stabljika i grancice koprive ne uspeju da "istrule" tako da dobijem malo losiji kompost u smislu nekakvih grancica koje su veoma mekane i ne predstavljaju problem za spoljasnje gajenje ali jesu kada treba da se kompost koristi za izvodjenje malih biljaka u predpresadjivanju.A to je Mart-April. Sledece sta koristim jeste pirinac,koji samo stavim u vodu da malo omeksa i nabubri i takvog ga stavljam u "kompost". Znaci ove tri stvari koristim kao mix.Razmeru stvarno nemam jer to radim otprilike,navika. Pocetak pravljenja komposta u mojoj reziji je kako rece kraj Septembra posle zavrsene outdoor sezone.Sto znaci da odma pocinjem sa novom sezonom. Imam resetkasti box od nekakve stare metalne ograde koji redom punim djubrivo ,koprive, pirinacdjubrivo,koprive,pirinac ..... Sve to ostavim do Marta kada ga koristim. Nikakav preveliki rad ali ako pogledas sta je u koprivi,pirincu i kakvo je kravlje djubrivo kao biljna hrana bice jasno zasto ovaj mix. Naravno u sve ovo dodajem pre upotrebe 30% humusa i nesto perlita . To je to sto ja radim i pokazalo se kao Extra vec ... samo sto je muka preneti na mesto gajenja kroz dzunglu trnja,kopriva i granja.
Najprikladnije za nas laike i dosta ga i vrtnari koriste.. je vruči kompost. Najmanje nekako ako sami pravite oko 1m3,mora usebovati organske odpadke u optimalnoj razmeri C i N pored mora biti obezbedjena optimalna vlaga i temperatura za stvaranje bakterija potrebnih za razgradnju-tremofilne bakterije.... Treba težiti da u masi, barem neko vreme temperatura bude iznad 50˙C Kad sakupimo sastojke za nas kompost(napisaču sta ide ) uvek gledajte,da je sve usitnjeno-lopatom razdrobite... Ja radim tako sto ostavim,da je donja palst koposta, direktno u kontaktu sa zemljom.To mi je najbolja drenaža :) mikroorganizmi imaju omugučen prelaz...Nekih 30cm stavim razrezanih i usitnjenih drva,grana ,obrezano žbunjegrančice,... Na to dodam kuhinjski odpadci,oljupki voča,povrča,nakošena trava.. nekih 10cm !!!Onda je 10cm slama ,šota,piljevina,može i časopisni papir...važno je da poseduje puno više ogljika u razmeru sa dušikom!!! zbog ravnovesi C:N VRLO VAŽNO JE NEGNJEČITI KOMPOST VEČ POSIPATI!!!!!!! kako bi kompost mogao disati,da ne dodje do anaerobnog procesa....... Nas ve to nabacimo tanju plast presejane zemlje,odsluženog substrata.... pripremim si prije neki preparat za bio kompost+ koprivnicu (voda sa koprivama-ustajano) koju pošečerim. Važno je,da je
ta tekučiuna topla, kad zalijete kompost!!! Kompost mora biti vlažan ne previse napijen!! POSTUPAK PONAVLJAM SVE DO DOK NE DOBIJEM DOBAR m3 Na kraju opet sve zalijem-da bude vlažno(to je nužno u vručim,suhim danima. Na kraju pokrijem običnim razrezanim vrečama iz žaklovine-džak :) i slama,težeke grane-veje-toliko, da drži temperaturu a propušta pretok zraka!!! Na brzinu razgradnje najviše utiče temperatura,zato se trudimo održati optimalnu višu tmperaturu to postižemo premešavanjem komposta!!! Kad temeratura počinje padati/onda mešamo... neki mešaju svakih 5 dana-njima se temp.Ja to činim najčešče na 10/15 dana-kadtkad češče i gledam,da mi se kompost ne izsuši skroz!!! Njavažnij je ustvaritoptimalne uslove za razvoj bakterija,prije svega pravilno razmerje C : N. Načičemo inače vrlo malo materiala organskog porekla sa neugodnim razmerom C : N to su piljevina,lišče,papir,slama za optimalan razvoj bakterija potrebno je razmerje N:C= 30:1 sestavine komposta i njihov razmer C:N Konsjki gnoj 60:1 Kravj gnoj 20:1 olupki voča 35:1 olupki povrča,kuhinski odpadci 20:1 ako imate šote-ože 60:1 papir100:1 slama 100:1 dalamtinci,brdjani možete borove iglice 100:1 piljevina 500:1 zos kave 20:1
Pravilna obrada zemljišta je izuzetno značajna jer ona treba da održi i popravi njegovu strukturu, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva. To je posebno važno u intenzivnoj proizvodnji, gde se smenjuje više kultura u toku godine, jer se uz intenzivno đubrenje i navodnjavanje narušava struktura i smanjuje plodnost zemljišta.
Najbolje je zemljište obraditi u jesen, odnosno u oktobru ili novembru mesecu odraditi duboko zimsko oranje na dubini od 35-40cm, gde oranični sloj treba prevrnuti i izložiti uticaju vlage, vazduha i mraza. Dubokim oranjem vlaga se u toku zimskog perioda nagomilava u zemljištu i s proleća se brzo prosuši, tako da se na vreme mogu obaviti pripreme za proizvodnju ranog povrća. Oranice i bašte koje su u toku jeseni duboko uzorane ne treba orati u proleće, jer se oranjem gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga lako isparava. Međutim, ukoliko je zemljište jako zakorovilo i duboko jesenje oranje se sabilo ili ako je zimsko povrće rano skinuto, mora se ponovo odraditi oranje.Uzoranu površinu do 15cm treba još istog dana prodrljati, kako bi se gubljenje vlage svelo na što manju meru. Ukoliko se ne odradi zimsko oranje, u proleće se primenjuje plića obrada, na 10- 15cm, ali se to zemljište odmah kultivira i priprema površinski sloj od 5-10 cm za setvu. Na ovaj način se sprečava gubitak vlage na tako pripremljenom zemljištu. Površinski sloj mora biti rastresit i mrvičast zbog ujednačenog nicanja i zbog toga se zemljište drlja i mora se jednom ili više puta kultivirati, zavisno od tipa zemljišta, odnosno zakorovljenosti. Na rastresitom i suvom zemljištu se pre sadnje primenjuje i valjanje, jer omogućuje kretanje vlage prema površini zemlje. Đubrenje zemljišta zavisi od njegove plodnosti i zahtevima vrste povrća koje se uzgaja. Svež i poluzgoreo stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, a zgoreo u proleće, pred sadnju. Međutim, da bi se postigli visoki prinosi, a povrće bilo kvalitetno, potrebno je uraditi hemijsku analizu zemljišta pre početka proizvodnje, na osnovu koje stručnjaci daju preporuku o vrsti i količini đubriva koju treba uneti
pred sadnju i tokom vegetacije. Za primenu mineralnih đubriva posebno je važan nivo pristupačnog azota u zemljištu da bi se mogla odrediti količina azota koja će se dati osnovnim đubrenjem i količina u vidu prihranjivanja. Ovako se omogućuje pravilna i racionalna primena đubrenja i dobijanje zdravstveno ispravnog povrća.Usled preteranog đubrenja sa azotom dolazi do pojave prebujnih biljaka sa većom lisnom površinom, ali se kod njih formira manji broj plodova, usporava se njihovo sazrevanje i smanjuje kvalitet, a takvi plodovi imaju lošiji ukus i slabije se čuvaju. Zbog višegodišnje intenzivne primene đubriva dolazi do pojave zaslanjivanja zemljišta, što nije retka pojava i sve to je razlog za redovnu hemijsku analizu zemljišta. Autor: Valentina Aleksić , dipl. ing. melioracija zemljišta i voda
Kontrolni spis materijala • vrtni vapnenac • malč • kompost • gnojiva • sredstva protiv korova • insekticidi/pesticidi (koliko je potrebno) • cijev, troska ili malo kamenje (ako je potrebna odvodnja) • sjemenje ili sadnice • organska zemlja ili mineralno gnojivo (za uzgoj iz sjemena) • mješavina za uzgoj sjemena Korak 1: odredite mjesto Povrće treba mnogo sunca. Jutarnje sunce je idealno tako da potražite mjesto koje dobiva sunce sa istoka. Također je potrebna zaštita od jakih vjetrova, posebice tijekom ekstremnog vremena ljeti, tako da postavite vjetrobrane na zapadnoj strani ako je moguće (slika 1). Smjestite povrtnjak podalje od velikih stabala. Korijenje stabala može krasti vlagu i hranjive tvari sa mjesta rasta. Povrtnjak bi također trebao biti smješten blizu kuće iz praktičnih razloga, tako da jednostavno možete izaći i ubrati svježe biljke. Ako imate malu djecu ili kućne ljubimce, trebali biste ograditi mjesto na neki način kako bi zaštitili zemlju i biljke od malih stopala ili životinja koje vole kopati po vrtu. Ptice se mogu odvratiti tako da se zavežu prazne vrećice iz dućana za ogradu ili za kolce, ili aluminijske žice između redova. Korak 2: priprema Tajna uspješnog uzgoja povrća je u pripremi tla. Većina gradskih tala nemaju dovoljno potrebnih hranjivih tvari. Stoga je važno da je Vaše tlo dobro pripremljeno, a hranjive tvari dodane najmanje 4 do 5 tjedana prije sijanja. Počnite sa uklanjanjem smeća ili korova i trave ručno ili sa sredstvima protiv korova. Zatim prekopajte zemlju na dubinu od otprilike 30 cm. Sa aparatom za mjerenje pH tla provjerite kiselost ili lužnatost tla – previše kiselo ili previše lužnato tlo onemogućava preuzimanje hranjivih tvari iz zemlje. Ako želite, možete naručiti testiranje tla. U tom slučaju uzmite sa šest mjesta uzorke tla. Ako je pH ispod 6.0 obilno dodajte vrtni vapnenac, zalijte i ostavite 7-10 dana. Ponovo provjerite, pH – vrijednost od 6.5 je idealna. Sada je također vrijeme da osigurate potrebnu odvodnju – povrće ne voli stajati u vodi. Stoga pažljivo provjerite da li se sa okolnih područja voda slijeva na povrtnjak te, ako je potrebno, iskopajte kanal ili instalirajte cijev. Zatim ukopajte dobro odležani kompost ili jedan od mnogih aditiva tla ili životinjskih gnojiva do dubine od 8cm tako da se dobije lagano tlo koje se mrvi pod prstima. Konačno grabljama izravnajte tako da dobijete fini sloj tla u koji ćete posijati sjeme ili posaditi sadnice. Korak 3: što posaditi Hrvatska ima više klimatskih zona. Izaberite biljke koje najbolje uspijevaju u vašoj klimatskoj zoni i na vrsti tla koje je u vašem povrtnjaku.
Korak 4: uzgoj povrća Većina povrća se može kupiti kao sadnice. Posađeni ili posijani redovi bi trebali ležati u smjeru sjever/jug kako bi se osiguralo da biljke dobiju maksimalno sunca i minimalno sjene, sa najmanje 50 cm između redova za stazice.Ako sadite povrće iz sjemena, pratite korak 2 i podesite tlo na fini sloj, 4-5 tjedana prije sadnje. Dodajte kompletno gnojivo tako da dodate otprilike 100 g po kvadratnom metru. Lagano zagrabljajte u tlo, zatim dobro zalijte. Napravite udubine za sjeme i posadite prema uputama na pakiranjima sjemena. Većina pakiranja ima informacije o razmaku između sjemena, dubini sadnje i vrijeme sadnje za klimatske regije. Zatim pokrijte sjeme lagano sa pripremljenom mješavinom za uzgoj sjemena, organskom zemljom ili mineralnim gnojivom. Oni pomažu kod zadržavanja vlage oko sjemena i sprječavaju stvrdnjavanje tla na površini.
Korak 5: briga nakon sadnje Zalijevanje Voda je važna za povrće, ali pazite da ono ne stoji u vodi. Redovito provjeravajte odvodnju vode. Hranjenje Povrće zahtjeva redovite prihrane organskim ili umjetnim gnojivom kako bi generirali rast, posebice u tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Životinjska gnojiva ili krv i kost kombinirani sa redovitim primjenama tekućih gnojiva osiguravaju zdrave biljke. Organska gnojiva uključuju vrtni kompost, krv i kost, koštano brašno i životinjska gnojiva. Oni polako otpuštaju hranjive tvari i poboljšavaju strukturu tla i zadržavaju vlagu. Ne ispiru se lako kroz tlo zalijevanjem ili kišom. Zelene biljke kao što su grašak i grah (mahunarke) također poboljšavaju uvjete tla i plodnost kada se ukopaju u tlo nakon plijevljenja. Umjetna ili neorganska gnojiva napravljena su od prirodnih minerala i poboljšaju hranjive tvari u koncentriranoj formi. Općenito, biljke brzo reagiraju na takva gnojiva, ali se ona jednostavno ispiru kroz tlo zalijevanjem ili kišom. Štetočine i bolesti Brojni insekti i bolesti se mogu hraniti povrćem ili ga zaraziti, ali se isti mogu uvelike kontrolirati insekticidima i pesticidima. Ako koristite bilo koji sprej za insekte ili kontrolu bolesti, uvijek provjerite period zadržavanja naveden na posudi. To je vrijeme između zadnjeg sprejanja i datuma žetve i pazite da neće biti štetnih kemijskih ostataka. Možete probati sadnju u parovima koristeći neke od mnogih biljaka uključujući bosiljak, borag, kadulja, kopar, ružmarin, vratić, ruta, pelin, češnjak, sitna metvica, metvica, kadifica i timijan. Međutim, prevencija dobrom higijenom je najbolja strategija. Uklonite korove ručno ili vrtnom motikom ili koristite malč kako bi suspregnuli rast korova. Pregledavajte biljke regularno da li imaju i najmanje oštećenje na listu od ugriza insekata ili simptome bolesti. Uklonite sve biljke koje su zaražene. Korak 6: rotirajte urode Sljedeće godine kod pripreme gredica važno je rotirati vaše biljke kako bi imali zdravije biljke i eliminirali mnoge godišnje štetočine i bolesti. Rotiranje jednostavno znači ne saditi na istome mjestu na gredici iz godine u godinu. U svrhu rotiranja, biljke se mogu podijeliti u sljedeće tri grupe. lisnato zelene • cvjetača • kelj • špinat • blitva • salata • brokula • rajčica koljenaste • pastrnjak • krumpir • mrkva • cikla • repa • luk • poriluk mahunarke • grašak • grah Tako, na primjer, u redu 1 prve godine možete posaditi kelj itd. Sljedeće godine zamijenite ga sa pastrnjakom itd. Sljedeće godine načinite isto i posadite rajčicu. Četvrte godine ponovo posadite kelj itd. Korisne informacije • Dosadan kišovit dan ili kasno poslijepodne je najbolje vrijeme za presađivanje sadnica. • Biljke narasle sa drugim biljkama ne samo da sprječavaju štetočine već i pružaju kontinuirano svježe bilje za vašu kuhinju. • Visoke biljke posadite na južnu stranu gredice kako ne bi zaklanjale drugo povrće.