neće biti vidljive, ali će prebrisati kraj prethodne poruke ako je ona bila dulja od nove. Drugo rješenje Arduina (program Shield-A_8b. ino) Na žalost, monitor Arduino IDE serijske komunikacije u potpunosti ignorira kontrolni znak CR i uvijek ispisuje novi redak. Zbog toga ćemo koristiti drugi program s funkcijom terminal emulatora. Program se zove putty i dostupan je za operacijske sustave Windows i Linux. Na operacijskom sustavu Linux, program putty pokrećemo u naredbenom retku kada je serijski komunikacijski port ttyUSB0: putty -serial /dev/ttyUSB0 -sercfg 9600 Na operacijskom sustavu Windows, program putty pokrećemo u naredbenom retku kada je serijski komunikacijski port COM1: putty.exe -serial com1 -sercfg 9600 Kako bismo se mogli spojiti s programom putty na serijski komunikacijski port, nakon što smo preveli program i učitali ga u mikroupravljač moramo isključiti program Arduino IDE. Operacijski sustav provjerava koristi li neki program serijski komunikacijski port i u slučaju da ga koristi, onemogućava ostalim programima njegovo korištenje. U programskom jeziku C++ možemo kontrolni znak CR (ASCII kod 13) prikazati specijalnim nizom znakova \r te ih dodati na kraj željenog ispisa. Primijetite da se ispred znakova \r nalazi nekoliko znakova razmaka iz razloga koji je opisan u primjeru rješenja Bascom-AVR-a. Također nećemo koristiti naredbu Serial.println() kako bismo izbjegli dodavanje znakova za prelazak u novi redak. void loop() { int vrijednostPotenciometra = analogRead(A0); int napon = map(vrijednostPotenciometra, 0, 1023, 0 , 5000);
Slika 26. Prikaz poruka o izmjerenom naponu u prozoru programa putty Serial.print(„U = „); Serial.print(napon); Serial.print(„ mV \r“); delay(1000); } Napomena: Programi Shield-A_8a.bas, ShieldA_8b.bas, Shield-A_8a.ino i Shield-A_8b.ino mogu se besplatno dobiti od uredništva časopisa ABC tehnike. Vladimir Mitrović i Robert Sedak
28
OPTIČKE NAPRAVE
Optičke leće, prizme i ploče Optičke naprave razna su pomagala, instrumenti i uređaji koji primjenjujući optičke pojave imaju vrlo široku primjenu. Sastavljene su od optičkih sastavnica (zrcala, leća, prizmi, svjetlovoda i dr.). Obično se razvrstavaju na optička pomagala kao jednostavnije naprave, optičke instrumente za promatranje predmeta, optičke mjerne instrumente za mjerenje svjetlosnih pojava i posredno optičkih svojstva tvari, optičke uređaje ili aparate za obrađivanje optičkih slika (prikazivanje, prenošenje, oblikovanje, pohranjivanje) te svjetlila kao izvore svjetlosti za osvjetljavanje i rasvjetu. Važni dijelovi mnogih suvremenih optičkih naprava su optoelektroničke sastavnice i uređaji (fotodiode, fototranzistori, svjetleće diode, pokaznici, kamere, laseri i dr.). Osnovne optičke sastavnice u kojima se primjenjuje lom svjetlosti na granici prozirnih sredstava su optičke leće, optičke prizme i planparalelne prozirne ploče.
Optičke leće
Optičke leće1 su prozirne optičke sastavnice koje su osno simetrična tijela ograničena dvjema, većinom kružnim plohama (jedna može biti i ravna). Svjetlosni mlaz mijenja smjer (osim pri okomitom upadu) na granici dvaju optičkih sredstava, tzv. dioptru (prema grč. dioptron: zrcalo), iz čega je izveden i naziv naprave za promatranje ili viziranje; prema lat. visus: viđenje, opažanje). Na toj granici svjetlost mijenja smjer, nastaje lom ili refrakcija svjetlosti (prema lat. refractere: lomiti). Prema obliku tijela razlikuju se izbočene ili konveksne leće, udubljene ili konkavne leće te mješovite konkavno-konveksne, plan-konveksne i plan-konkavne leće (prema lat. planus: ravan). 1 Naziv potječe od sličnosti sa sjemenkom vrste mahunarki (lat. lens culinaris: jestiva leća), a prema latinskom nazivu su i nazivi u mnogim jezicima (npr. engl. lens, njem. Linse, franc. lentille, tal. lente itd.).
