Mjerna jedinica vat
MJERNE JEDINICE NAZVANE PO ZNANSTVENICIMA
održavanje mjernih instrumenata na sveučilištu u Glasgowu. Popravljajući prvotne parne strojeve znatno ih je usavršio, tako da su njegovi strojevi postali poznati. Znatno je usavršio stapni cilin dar, primijenio centrifugalni regulator brzine vrtnje. Definirao je konjsku snagu kao mjernu jedinicu snage, koja je potom mjeriteljski normirana i bila u uporabi gotovo dva stoljeća. Na svijetu prvu tvornicu stapnih parnih strojeva Boulton & Watt osnovao je 1774./1782. godine u Sohu pokraj Birminghama. Wattova tvornica proizvela je preko tisuću parnih strojeva i oni su bili osnova industrij ske revolucije u Velikoj Britaniji krajem XVIII. stoljeća. James Watt, izumitelj i konstruktor poboljšanoga parnog stroja (portret Carla Frederika von Breda)
Neke su mjerne jedinice od XIX. stoljeća nazivane po zaslužnim znanstvenicima. Danas je u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) takvih 19 jedinica, a još je jedna iznimno dopuštena. Takvi nazivi mjernih jedinica starih sustava ili izvan sustava (angstrem, gaus, kiri, meksvel, rendgen i dr.) otišli su u povijest. Opisat će se kako je 20 danas zakonitih jedinica nazvano po znanstvenicima i kako su normirane. U ovom se nizu1 opisuje i kako se kroz gotovo dva stoljeća mijenjalo oslanjanje jedinica od tvarnih pramjera, do suvremenog oslanjanja na prirodne stalnice ili konstante2. Jedinice su u nizu navedene uglavnom po vremenu usvajanja. Vat (engl. watt; znak W) je mjerna jedinica snage, izvedena je jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI). Nazvan je po Jamesu Wattu.
Podrijetlo naziva mjerne jedinice vat
James Watt (1736.–1819.), škotski inženjer i izumitelj. Prvotno je radio u radionici za
1 Osnova ovoga niza, uz ostale izvore, je i niz napisa o povijesti, nazivima i definicijama mjernih jedinica, objavljenih u autorovu Leksikonu mjernih jedinica te u časopisima Svijet po mjeri i Radio HRS. 2 Vidi o tome npr.: Z. J., Nove definicije osnovnih SI jedinica-a. ABC tehnike, br. 622, veljača 2019., str. 15-16 i 21.
26
Stare mjerne jedinice snage
Snaga je mjerna veličina koja opisuje brzinu prijenosa energije i rada. Definirana je omjerom energije ili rada i vremena. Znanstvena istraživanja snage bila su posljedica primjene strojeva i motora u doba tzv. industrijske revolucije početkom XIX. stoljeća. U mnogim tehničkim primjenama nije važna samo energija ili obavljeni rad, nego upravo brzina kojom se energija prenosi, predaje ili uporabljuje, odnosno brzina kojom je rad obavljen. Stoga je tijekom XIX. stoljeća nastalo nekoliko jedinica snage. CGS-sustav, nazivan i apsolutnim ili fizikalnim sustavom mjernih jedinica, prihvaćen je na 1. međunarodnom elektrotehničkom kongresu u Parizu 1881. godine i tada je nazvan “jedinstvenim sustavom sveukupne znanosti”. Osnivao se na trima osnovnim jedinicama: duljine centimetar (stoti dio međunarodnoga metra), mase gram (tisućiti dio međunarodnoga kilograma) i vremena sekunda (tada još definirana srednjim sunčevim danom). Isti je kongres prihvatio i nazive triju izvedenih jedinica: jedinice sile din (izvorno i znak dyn), jedinice energije i rada erg (znak erg) koji je din puta centimetar, tj. erg = dyn∙cm, te jedinice snage erg u sekundi (znak erg/s). Jedinica snage erg u sekundi (znak erg/s) bila je jedinica CGS-sustava. Slijedila je iz definicije rada kao umnoška sile i duljine podijeljeno s
