Kovanice

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Od samog početka nastanka kovanica, u grčkoj državi Lidiji u maloj Aziji u VII. stoljeću prije Krista, a poslije i novčanica, oblicima i motivima na njima posvećivala se velika pozornost, što dovoljno govori o komunikacijskoj vrijednosti ovog nadasve specifičnog medija. I dok su se u prošlosti na ovim vrijednosnicama pojavljivali likovi vladara te različiti motivi kojima je prikazivana moć države, zadnjih godina na njima se pojavljuju i motivi od općedruštvene važnosti Neki od njih su i oni s motivima povezanim s tehničkom kulturom. Jedan od novijih primjera je iz Hrvatske kada je Hrvatska narodna banka (HNB) izdala optjecajnu kovanicu od 25 kuna u spomen na 75. obljetnicu osnivanja Hrvatske zajednice tehničke kulture, 1946.‒2021. Da se radi o vrlo zahtjevnom proizvodu najbolje govore tehnički podaci ove kovanice izdane u nakladi od 50 tisuća komada, koji su detaljno prikazani na internetskoj stranici HNB-a https://www.hnb. hr/-/25-kuna-75-obljetnica-osnivanja-hrvatskezajednice-tehnicke-kulture-1946-2021. Novac je ponajprije platežno sredstvo za razmjenu dobara te povijesni i gospodarski dokument vremena, ali istodobno i važan datirani umjetnički i kulturni spomenik. Izrazit je simbol potpune neovisnosti i ekonomske slobode jedne društvene sredine te nacionalno obilježje i povijesni trag o postojanju jednog ili više povezanih naroda na određenom teritoriju. Novac je najinteresantniji simbol novčarstva i ekonomske moći, prisutan je gotovo jednako toliko koliko je duga i povijest ljudske civilizacije. Kroz stoljeća je odražavao bogatstvo i moć zemalja u kojima je bio kovan, čineći značajan dio njihove povijesti. Prije nastanka novca njegovu funkciju imala je stoka, školjke, krzno, žito. Međutim, s razvojem trgovine jača potreba za novčanim oblikom vrijednosti, te nastaje novac koji u početku ima oblik grumena, šipke ili predmeta od zlata i srebra. Novce danas izdaju i stavljaju u promet uglavnom narodne banke država. Postoje i druga poduzeća koja izdaju prigodne kovanice koje nemaju monetarnu vrijednost (npr. Hrvatski novčarski zavod, Australska i Vatikanska pošta, Suvereni malteški vojni red) ponajprije zbog promidžbe nacionalnih i općedruštvenih interesa te prihoda koji ostvaruju od prodaje. Disciplina koja proučava nastanak, izradu, razvoj i uporabu novca (kovanice i papirnati novac) te niz drugih njegovih značenja kao što su povijesno i državnopravno naziva se numizmatika, a dolazi od latinske riječi numisma ili nomisma i grčke νόμισμα (kovani novac). Osim kovanoga novca pod numizmatiku se ubrajaju razičite medalje, odličja, plakete, značke i žetoni. S obzirom da se nastanak novca povezuje s najranijim stadijem razvoja ljudske civilizacije, numizmatika neprestano otkriva povijesne događaje nekog naroda ili civilizacije. Iz toga razloga ove su vrijednosti suvremenici postojanja određenih država i njihovih vladara i kroz stoljeća su odražavale njihovo bogatstvo i moć. Svoje začetke numizmatika ima tek u XIV. stoljeću, kada se objavljuju stručni časopisi te osnivaju mnogobrojna numizmatička društva. Iako nekoliko stotina godina starija, od

Slika 1. Početkom XVI. stoljeća počinje razdoblje kovanja krupnoga srebrnog novca koji je po vrijednosti odgovarao zlatnomu guldenu Slika 2. Lik Nikole Tesle, hrvatskog izumitelja uskoro će se naći na naličju kovanice od 50, 20 i 10 centa Slika 3. Najvrednije kovanice danas se čuvaju u muzejima kao nacionalno blago

primjerice slične discipline kao što je filatelija, numizmatika je manje raširen hobi u svijetu ponajprije radi većih financijskih izdataka koje imaju kolekcionari, manjih naklada i dostupnosti kovanica i papirnatog novca. Zbog malih i ograničenih naklada, specifičnog materijala izrade kovanica kao što su zlato i srebro, prodajne cijene su višestruko veće od apoena kovanica i novčanica, čime se ovaj hobi ograničava na relativno manji broj ljudi. Prikazivanje motiva povezanih s tehničkom kulturom na kovanicama vrlo je važan i pouzdan izvor informacija i za buduće generacije, čije svakodnevne poruke osim informativne imaju i promidžbenu ulogu. Osim što trajno zapisuju određeni događaj i poruku, pomažu kao izvor informacija u daljnjem stručnom istraživanju. Vrijednost ovog oglašivačkog medija još je veća zna li se da se na kovanicama država i zajednica država ne mogu pojaviti motivi kojima bi se promovirale interesne poruke pojedinaca ili poduzeća. Bilo je za očekivati da će Hrvatska, po uzoru na zapadnoeuropske i druge države koje promiču vrijednost tehničke kulture, izdavati i dalje prigodne kovanice koje će skretati pozornost na tehničku kulturu. Uskoro Hrvatska uvodi euro kao novčanu jedinicu Europske monetarne unije (EMU), te će na naličju kovanica od 50, 20 i 10 centa prikazati motiv Nikole Tesle, jednog od najvećih svjetskih izumitelja. Naime, dopušteno je zemljama Europske unije i članicama EMU da na naličju optjecajnih kovanica prikazuju nacionalne i motive općedruštvenog značenja, po slobodnom izboru. Sve “hrvatske” kovanice kovat će se u Hrvatskoj kovnici novca. Kakva li će to tek biti promidžba hrvatskog uma, možemo samo pretpostaviti.

Peking, domaćin olimpijskih igara

Sredinom veljače ove godine, glavni grad Kine Peking bio je po drugi put domaćin olimpijskih igara, ovaj put XXIV. Zimskih olimpijskih igara. Peking je postao jedini grad u povijesti domaćin i ljetnih i zimskih olimpijskih igara. Najveći grad ikad koji je ugostio zimski sportski svijet. Na Igrama koje se održavaju od 4. do 20. veljače 2022. godine, na rasporedu je 15 sportova i čak 78 natjecanja. Na ovomome prestižnom natjecanju nastupili su i hrvatski sportaši u nekoliko disciplina kao što su alpsko i nordijsko skijanje, i

Slika 4. Marke UN-a pod nazivom “Sportom za mir” u izravnoj su vezi s ovogodišnjim olimpijskim igrama u Pekingu Slika 5. Peking je jedini grad u povijesti domaćin i ljetnih i zimskih olimpijskih igara

prvi put u brzom klizanju. U Pekingu će se također održati i paraolimpijske zimske igre u ožujku ove godine. Peking (Beijing, sjeverna prijestolnica) danas je državno, političko i vojno središte s dvadesetak milijuna stanovnika i drugi je najmnogoljudniji grad u Narodnoj Republici Kini, odmah iza Shanghaija. Tijekom bogate povijesti mijenjao je različite gospodare, npr. Mongole (XIII. i XIV. stoljeće), britansko-franscuske potrojbe (II. opijunski rat 1860.), Japance 1937. Unatoč svemu, grad je očuvao oblik tvrđave, koji odražava njegovu nekadašnju osnovnu ulogu, odnosno zaštitu i izolaciju carske rezidencije. Brojne njegove građevine i znamenitosti na UNESCO-ovu su popisu kulturne baštine, a znatan dio njih prikazan je i na različitim poštankim markama: pekinška opera (Tanzanija 2016.); Peking‒Hangzhou Veliki kanal ‒ stari plovni kanal dug oko 1800 km, jedan od najvećih hidrotehničkih objekata u zemlji; zgrada Državnoga narodnoga kongresa; sveučilište Qinghua, osnovano 1911., (NR Kina 2009., 1956., 2011.); Zabranjeni grad s carskom palačom (Francuska 1998., Hong Kong 2003.), Nebeski hram (Grčka 2008.); nacionalni nogometni stadion (Macao 2008.); veliki trg Tiananmen (Bangladeš 1975.), poslovno središte Qianmen (San Marino 1995.) i dr. Zahvaljujući Ljentim olimpijskim igrama 2008. kineska prijestolnica, prema podacima Svjetske poštanke unije (engl. Universal Postal Union, UPU), pojavila se na tristotinjak različitih poštanskih maraka. I ovogodišnje zimske igre također će dobiti veliki prostor na ovim minijaturnim veleposlanicima, koje osim što putuju po svijetu na pismima, čuvaju se u privatnim albumima i muzejima po čitavom cvijetu.

Ivo Aščić