ABC tehnike broj 656 za lipanj 2022. godine

Rubrike

Cijena 10 KN KNI;; 1,32 EUR EURI;; 1,76 USD; USD;I 2,52 BAM; BAM;I 150,57 RSD; RSD;I 80,84 MKD

I Kodiranje - BBC micro:bitI I Shield-A, učilo za programiranje I I Mala škola fotografije I

Izbor I Brodić za najmlađe dužine 490 mm I I Romobili I I Ekstremna klima (i njene konkretne posljedice) I I Robotizacija zrakoplovstva I I Deset izuma koji su promijenili svijet (3) I

Prilog

I Robotski

modelizaučenjekrozigru uSTEM-nastaviFischertechnik I )94( www.hztk.hr ČASOPIS ZA MODELARSTVO I SAMOGRADNJU

Broj 656 I Lipanj / June 2022. I Godina LXVI.

MODELARTV S O

Brodić za najmlađe dužine 490 mm

U OVOM BROJU Brodić za najmlađe dužine 490 mm. . . . . . . . . 2 Romobili. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Nacrt u prilogu

Ekstremna klima

Iz iskustva znam da se na,i najmlađi radije igraju (i njene konkretne posljedice). . . . . . . . . . . . . . 5 nekim modelom koji smo im mi napravili,nego - kine skimgotovimmodelom.Stogasaminapravioovaj bro BBC micro:bit [30]. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 dići , toodmaterijalakojisamimaonaraspolaganju.

Robotski modeli za učenje kroz igru Ovo jevrlovaAnozapaziti,jer pronaći materijal ba, prema dimenzijama s nacrta neće biti moguće.Dakle, u STEM-nastavi - Fischertechnik (49) . . . . . . 14 svatko moAe u vlastitoj radionici ili -kod prijatelja sto larapronaćiotpatkepodesnezaizradusličnogbrodić a. škola fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Mala NajvaAnije u svemu tome je da se ne,to napravi i da prilikom izrade mlađi brat ili sestra, ili unuk kao unatrag. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Pogled u mome slučaju, budu prisutni. Sve je bolje nego da vrijemeprovodeigrajućisenainternetu.

Analiza fotografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Modeltrebaobojitiuljanimiliakrilnimbojama,tako Vrata u smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 daseuvodineraspadne.Zalijepljenjesekoristi ljepilo zadrvokojeseprodajeumalimplastičnimtubama.Ne učilo za isplatisekupitivelikopakovanje,jer- e ć ostatiShield-A, neiskori ,tenoinakrajue ć sebaciti. programiranje mikroupravljača (26). . . . . . . . 25 Nakonsvakoglijepljenjaostavitidijelovedasesu,e prekonoći.

Mjerna jedinica simens. . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Praktičnojedijelovekabinesdonjestranedodatno učvrstitimalimvijcimazadrvo.

Robotizacija zrakoplovstva. . . . . . . . . . . . . . . 32 Na pramcu i krmi moAe se uvrnuti vijke s očicom Deset izuma koji su promijenili svijet (3) . . . . 35 (poz.8 na nacrtu)za , vezanje uAetaza vuču u vodi.Na bočnimstranamakabineuzdimnjakmoAesezalijepiti podlo,ke,kojie ć izgledatikaoprozori.

Opis izrade: Prvo treba na ,peru nacrtati konturu Nacrt u prilogu: dna koja (1), se moAe razlikovati od predloAenog obli ka. Zatim je praktično napraviti kabinu, koja imaRobotski dva modeli za učenje kroz igru bitnadijela.Prednjipramčanidio(3xpoz.3)jekabina kapetana.Krmenidio(poz.5i 4, 6)jeprostorzamotor. u STEM-nastavi - Fischertechnik (49) U sredini toga prostora je dimnjak (7). Po obodu dna postavitemo ć ograduManje (2). nesavr,enostiuizradi,Brodić za najmlađe dužine 490 mm razmakeizmeđudvadijela,islično,zapunit-emo ć mje ,avinom sitne drvene piljevine i lje ladnik: rvatska zajednica tehni ke kulture, Uredništov i administracija: Dalmatinska 12, P .p . pila za drvo. Prije bojanja sveNaktreba 149, 10002 a­ greb, rvatska Dalmatinska 12, P . p . 149, 10002 agreb, prebrusiti brusnim papirom. Model telefon (01) 4 4 62 i faks (01) 4 46 9 9 roati­sk/C Hrvat emo ć bojati u dva sloja uljanim ili .hztk .hr e-po ta: abc-tehnike hztk .hr akrilnimbojamakojeimamo - naras Glavni urednik: oran u an B“A C tehni” ek nadresi .hztk .hr polaganju. Ako po,aljete uredniku Uredništov : van uri agreba ka zajednica zlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini fotografiju gotovog modela i tehni akoke kulture, Sanja ova evi Dru tvo (10 brojeva godi nje) je ta fotografija lijepa,urednik juke kulture agreb, even pedagogabi tehni Rukopisi, crte i i fotografije se ne vra aju mogaoiobjaviti. epenski Modra asta, oran u an urednik, #iro-račun: rvat­ska zajednica tehni ke kul­ ture T , Danko o i T akovo Bojan Zvonarević R6 2360 0001 101 94 0 TP D / Laoy ut and design:

oran

ektL ura i ok rektura:

Morana

Broj 10 (65), lipanj

20.

kolska godina 2021 .

Naslovan ts ranica: promatranje zvijezda

u

an

ova

2022 .

Provedite ljetne blagdane uz

Devizniračun: rvatska zajednica tehni ke kulture, agreb, Dalmatinska 12, agre­ ba ka banka d .d . BA : 6 23600001101 94 0 B ABA R2 Cijena za inoemstz ov : 2,2 eura, po tarina uklju ena u cijeni Tisak: Alfacommerce d .o .o ., agreb

C:

Ministarstvoznanostiiobrazovanjapreporučilojeuporabu"ABCtehnik uosnovnimisrednjimkolama

Romobili

TEHNI

KE POŠTANSKE MARKE

Sve popularnije prijevozno sredstvo među mlađom i urbanom populacijom je romobil.

Pokrećeseuglavnomvlastitomsnagom, - odgura vanjem nogom o tlo.PreteAito je na dva kotača, po jedan na svakom kraju ?daske#. Njegova je povr,ina za stajanje uska, te je preklopiv kod spoja upravljača s povr,inom za stajanje.

Povijest ovoga prijevoznoga sredstva kreće sto tinjak godina unatrag, a posebno je popularan biouprvojpoloviciXX.stoljeća.Kotačiromobila izrađeni su od pune gume ili od sličnih - moder nih industrijskih materijala. Daljnjim razvojem romobilisupostaliti,i,svećimkotačima ipode sivim ručkamasve : u svrhu bolje prilagodljivo Slika 3. Romobil je vozilo na dva Slika 2. Lagan, jednostavan za sti vozačima čija dob varira od dječje do starijih kotača pri čemu vozač jednom korištenje u urbanim sredinageneracija. Neki romobili imaju veće kotače i nogom stoji na dasci, a drugom ma, ali i praktičan kao rekreacijupravljač,drugiimajutriiličetiri - kotača, postav se odguruje od tla i pokreće ga sko vozilo, glavne su karakteriljenauglavnomradivećestabilnostivozača. stike romobila Sve se vi,e, osim za rekreaciju, koriste kao alternativna prijevozna sredstva - u urbanim sre kori,tenje vozila koja ne ugroAa time potiče dinama zbog jednostavnosti i praktičnosti, okoli, ali . TrAi, i te električnih romobila u svi kaododatnoprijevoznosredstvo,npr.zaprijevoz raste već desetak godina,i to po stopi većoj ča odkućedoAeljezničkestanice,odparkirali,od ta 20%. Brzina do kojom se moAe kretati romobil posla,zaodlazaku,koluilinafakultetisl.Danas osim o snazi motora (W) ovisi o teAini vozača, su popularni e-romobili, odnosno električna stanjuceste,nagibu,temperaturi,vjetrui vozila čiji je pokretač isključivo električna parametrima. ener Danas čak postoje i romobili s gija iz baterije koja se moAe puniti, pa izsjedalom toga kojisvevi,epodsjećajunaskuter razloga nije skup kao usluga javnog prijevoza Sigurnost prometa jedan je od bitnijih (za 10-tinjak kilometara potro,i se nekoliko menta koji utječu na daljnji razvoj rom kuna)a , jednim punjenjem prijeđe se i - do neko Povezanajesazakonskomregulativom,bezkoj likodesetakakilometara.Električnimromobilom bi se svaki sudionik prometa svojevoljno stupanjmotorizacijeusvijetupovećavaprometnim sepase pravcima, te takvim pona,anje ugrozio sigurnost ostalih sudionika, ali i sigurnost. Kako su električni romobili n oblik individualnog prijevoza putnika, pro je postala zakonska regulativa koje primj Republici Hrvatskoj jo, uvijek nema. Elekt romobili sve su vi,e dio svakodnevice - na ces ma i sigurnost njihovoga kori,tenja najv je element o kojemu se mora voditi računa.N u propisima o sigurnosti prometa na cesta električni romobili gotovo da i ne postoje uređeno kojom brzinom i kuda se mogu - kre tati, tko sve njima moAe upravljati, pod k okolnostima i dr. Posebno je nejasno i koja Slika 1. Romobil je u zdanje vrijeme jedno od najpopularprava sudionika u slučaju prometnih nezgo nijih gradskih prometnih sredstava, zbog jednostavnosti, u kojima sudjeluju električni romobili. S brzine, ali i ekološke prihvatljivosti

3

nekih zapadnoeuropskih prijestolnica pokazala je kako vozači romobila sudjeluju u ,est puta vi,e nesreća nego biciklisti. Ipak, sve vi,e se spominje izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim e ć se regulirati električni romobili s obzirom da su postali sve-če,ći sudi onici u cestovnom prometu postiAući brzine i do nekoliko desetaka kilometara na sat. Naime, Europska unija prepustila je zakonsko uređenje romobilista nacionalnom zakonodavstvu. Prema dostupnim izvorima, električni romobili bit e ć svrstani u kategoriju osobnih prijevoznih sred stava.To su vozila koja ne smiju biti jača od 0,6 kW i ne smiju imati brzinu veću od 25 km/h.Za njih neće trebati vozačka dozvola,a za one koji mogu voziti većim brzinama, vozači e ć morati Slika 5. Korištenje golubova za prijenos pismovnih pošiljaka bilo je poznato posebice na Orijentu proćiproceshomologacije.Kacigae ć biti - obave znazasve,abite ć imdozvoljenokretati - sebici klističkimstazamaibiciklističkimtrakama, no,ama, aako prema Bibliji,započinje u doba velik one ne postoje, moći e ć se kretati nogostupom potopa kada je Noa, nakon 40 dana plovidbe, uz maksimalnu opreznost zbog pje,aka. Isti otvorio bi prozor u korablji i pustio golub zakon trebao definirati i novu kategoriju vidi vozila hoće li mu ona,za razliku od gavrana, - doni u koju spadaju pomoćna pje,ačka sredstva jeti koja vijest o kopnu.Golubica se vratila i se odnose na naprave koje se pokreć-u isključi donijela maslinovu grančicu kao znak B vo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom milosti za čovjeka. Od tada golubica pos (romobili bez motornog ili električnog pogona, simbolizauzimaposebnomjestomeđupticama koturaljke,roleidr.). a u kr,ćanstvu je skoro sveta ptica.U star vijeku razvila praksa kori,tenja golubo Pouzdanikomunikatori jenos pismovnih po,iljaka, osobito na Ori Kori,tenje golubova pismono,a najstariji Postoje je pisani dokazi da su golubove kor poznati način prijenosa pisanih poruka zrakom, Asirci, Egipćani, Grci i drugi stari narodi. Za ali isto tako i najbrAi način prijenosa Plinija vaAnihStarijegotkrivajudasugolubo informacija sve do pojave telegrafa u iprvoj stariRimljaniurazvijenojkurirskoj poloviciXIX.stoljeća.Pričaogolubovima - pismobi. U srednjem su ih vijeku koristile sko europske vojske u međusobnim ratovima. Ta seznadasugoluboviprenosilipisaneporu vrijeme bitke kod Waterlooa (185.), dok su za prusko-francuskog rata ‒1871.) (1870. golubovi pismono,esfronteuParizprenijelistotin ka.Tada je i započela masovna uporaba takv načina komuniciranja među gradovima koje opsjedalapruskavojska,izčegaseposlije sluAba golubova pismono,a. ak Č su na Novom Zelandu tiskane posebne po,tanske mark tu uslugu.Sve do kraja XX.stoljeća golubovi prijenos po,iljaka koristili su se u Indi elementarnih nepogoda, primjerice popla prekida električne energije, odnosno u slučajevima kada je onemogućena uobičaj Slika 4. Izvježbani pismonoša može preletjeti i do komunikacija,primjericetelefonom.

1000 km, a odlikuje se osobito razvijenim instinktom Ivo Aščić prepoznavanja krajolika i vraćanja na određeno mjesto

4

TEHNIKA ODPR

Ekstremna klima (i njene konkretne posljedice)

Neočekivano topli svibanj ove na,e 20. ili uredu:klima i dalje nije ?na,a stvar#.Izuz godine gotovo da bi vrlo lako mogao proći i one koju smo čas ranije upalili na maksimum.E pod srpanj da pred kraj mjeseca nije uslijedio sadE ,to je zapravo po srijedi i koliko zapra naglizaokrethladnijefrontekulminirajuć jest ijakom vaAno,kako na globalnoj,tako i na loka tučom,zahvaljujući čemu smo se na,li doslovno razini? Ekstremni klimatski događaji,kao ,to meteorolo,ki katapultirani u jedan, - recimo, toplinski pro valovi i posljedične su,e, primar sječan listopad! Ljetoljupcima ovakva toplinska način na koji većina ljudi doAivljava klim avantura zasigurno godi, ba, kao i ljubiteljima promjene a upravo su te promjeneprije : sveg svjeAijeg vremena njen iznenadni obratE promjene pa uzrokovane ljudskim djelovanj ‒ ipak,tojetekuvertiraudalekodrastičnije već poveć mete ale broj i snagu nekih od ovih - meteo orolo,keprobleme. rolo,kih krajnosti. Tijekom proteklih 50 god Vrijeme je neminovnost na,eg planeta. Ono veći dio svijeta biljeAi porast produljen diktira ritam svega Aivota na planetublja Zemlji. pretjerano visokih temperatura, ja MoAe biti lijepo, suho, toplo i sunčano, kaoskova ,to te,unekimregijama,ijakihpoplavaisu moAe biti i hladno, oblačno, ki,no i vjetrovito.

Toplinski I valovirazdobljasunenormalnov sve su te atmosferske mijene bespogovorna vremenakojatrajuodnekolikodanadonek potreba suptilne ravnoteAe čitavetjedana, prirode. a broj se toplinskih valova pro Međutim,meteorolo,ki kolaps bilo koje vrste godina tu sve vi,e povećava, dok se istovremeno ravnoteAu izravno naru,ava u neizrecivim sam raz ovaj meteorolo,ki incident i produAuje mjerima, povlačeći za sobom daleko vi,e od prikaAimo ove tvrdnje čisto empirijski. Go nekoliko pretoplih ili prehladnih - dana201. bila za odre je, sukladno Američkoj nacionalnoj đeno geografsko područje, odnosno, njemu pri upravi za oceane i atmosferu, ,esta najtopl padajuće klimatsko podneblje.Prvo-,to uočava godina na Zemlji od početka mjerenja. Nadal mo jest promjena temperature. U ovoj fazi prosječna za temperatura povr,ine kopna i oce većinu ljudi fraza ?vruće kao usred pustinje# pro,legodinebilajestupanj 1,5 vi,aodprosje ostajetekfraza.Okupaniuvlastitu - znoju ka iAivča XX.stoljeća,objavila je Nacionalna uprava ni dođete doma,otvarate hladnjaki poseAete oceane za i atmosferu (NOAA) u svom izvje,ću. bocom hladne osvjeAavajuće vode.Potom pose Zasebna analiza NASA-e također jezaključila d Aete za daljinskim za klimu.Sručite se na kauč je 201.bila i ,esta najtoplija godina ikada zabi paliteTV.NanjemuvijestiopoAaruizvan kontro ljeAena te izjednačena s 2018. Jasno je da je le u nekom mjestu koje vas se ba, odvi,e i ne svakoodproteklačetiridesetljećabiloto tičejertrenutnoneAivitetamo.Negdje na onog rubo koje mu je prethodilo,no ,to je konkret vima svijesti svima nam lebdi spoznajatome o jo, uzrok,za,to nam se to događa i kakve su uvijek pomalo apstraktnom pojmu klimatskih nam prognoze za budućnost? Sve je ovo-pota promjena i globalnomzatopljenju,no dokle knuto god povećanjemkoncentracijetzv.stakle nalazimo olak,anje u vlastitu domu,automobilu plinova,poputugljičnogdioksida,kojizadrAa

5

toplinu.Naime,emisije izgaranja fosilnih goriva zadrAavaju toplinu u atmosferi jo, od početka industrijskeere!Upravokaoposljedica toga, pro sječnetemperaturedana,njiceporaslesuzavi,e od1,5 ℃naglobalnojrazini.Tovamsetrenutno moAda i ne čini kao osobito mnogo, međutim, kada stvari promatramo globalnoitekako : jest!

No za,to je naizgled toliko mali porast istovre menoitolikozabrinjavajuć?!Vidite,čak - ineznat novi,etemperaturedovodedopovećanog ispa menskim prilikama! Kako bismo lak,e razumje ravanja,uključujući veći gubitakvlage kroz utjecaj li,e ć malihpromjenanaprosječne - tem biljaka. ak Č i u područjima gdje se količina re, obo zamislimoihkaozvonolikukrivuljusek rinanesmanjuje,tapovećanjapovr,inskog nom ispa hladnoćom i ekstremnomvrućinom na oba ravanjaigubitkavodeizbiljakadovodedo kraja brAegtenajvećimbrojemprosječnihtemp su,enja tla ako se učinci vi,ih temperatura u sredini. ne ak Č i mali pomak u sredi,tu znači d nadoknade drugim promjenama (kao ,to su npr. većidiokrivuljedodirujeekstremepata smanjena brzina vjetra ili povećana vlaAnost) toplinski . valovi postaju sve če,ći, dugotr Kako se tlo su,i,veći udio topline koja dolazi ekstremniji. od Met Office (Velika Britanija sunca odlazi na zagrijavanje tla i susjednog tira da su se topli periodi vi,e nego udvos zraka,umjesto na isparavanje njegove vlage uproteklih ,to godina 50 u : ,tosmosemogliisami rezultira toplijim ljetima u su,nijim klimatskim uvjeriti u svega nekoliko zadnjih uvjetima.Ovakvadodatnaenergija-neravnomjer Pretpostavljate, niti 20. prema prognozam no je raspoređena te izbija u ekstremima poput ?worldvidea# neće biti iznimka! No toplin onih kojima svjedočimo već u ovom trenutku! valove A moAe produAiti i pojačati jo, - jeda bez smanjenja globalnih emisija, ovaj e ć ciklus menski fenomen ‒ toplinska kupola.U području nastavitirasti.Dapojednostavimostvari: visokog ukoliko tlaka,vrućizraksepotiskujeprem je ovaj fenomen restriktiran na jedani,umarak ?zarobljava# na mjestu, uzrokujući- poras koji broji 30-ak stabala, zaista neće biti nekih peratura na cijelom kontinentu. Potom drastičnijih promjena, no ukoliko- problem oluja pro izobličimlaznitokkojisesastoji matramoonakvimkakavjestglobalnim : - razli : njazrakakojibrzoteče,dobijeteefektka ka je upravo enormna! Uzmimoza primjer samopovučeteuAezapreskakanjenajednomkra običnu vodu! Temperatura njezina smrzavanja promatrate kako se valovi kreću duA n krećeseoko0°,odnosno,oko-2°ukolikoseradi Ujedno, upravo ovi zračni valovi uzrokuju omorskojvodi,pričemusetočkaledi,tamorske stično usporavanje vremenskih sust vode sniAava s porastom koncentracije soli. nadalje Ali, ima za posljedicu svojevrsnu me pritipičnomsalinitetuonasesmrzavanalo, oko ku -2 stagnaciju na istim područjima da °C. Dakle, ovaj pomak od svega 1,5 °C itekako zaredom. Upravo ovakva vrsta ?zaglavlje značirazlikuizmeđusmrzavanjaitopljenja vremenskog gole obrasca zasluAna je za rekor mih količina vode, odnosno leda na Arktiku toplinu i uIndijiiPakistanu!Izaista, - uporn Antarktiku! Posljedice? Neviđena ekolo, ka ki kata tlakirazinapadalinaniAaodprosječne strofa! Zamislite samo koliko hektara ledenih godinedovelidonajtoplijegoAujka - uIndi stani,ta koja su ključna za opstanak mnogih ko datiraju zapisi od prije 12 godine. Karach biljnih i Aivotinjskih vrsti (poput npr.(Pakistan) polarnog takođerjezabiljeAionajtoplij medvjeda) propada svakodnevno zbog- poveća zemljidosada!No,kakosetoplinskival,irio njatemperatureod?svega#1,5°C!+tovi,e,jednatravanj, u Pakistanu je (Jacobabad) u je od teorija upozorava da vi,e temperature trenutku na zabiljeAio 49°C.Britanski meteo Arktiku uzrokuju usporavanje zračnog ured mlaza,upozorio je da bi temperature u dij povećavajući time i daljnju vjerojatnost regije nastan u ovom periodu mogle prijeći i pre ka zračnih toplinskih kupola. No, to nije50°C,sve. dok bi krajem sljedećeg tjedna mogl +tovi,e,postoječakčetirirazličitanačinaporasti nakoja jo,ivi,e. Pazite,overazinesadavi,e klimatske promjene pridonose ekstremnim za1,5°Cvre vi,eodprosjekazanavedeneregije.Ove

6

su razine sada čakza oko 5 do 7°Cvi,e od pro stanvlastitimeteorolo,kisustav!Konkre sjeka za ovu regiju tijekom navedenogzahvaljujuć doba injima,formirali suse-tzv.pirok godine!Nadalje,najuAnojhemisferi,uArgentini, lonimbusni oblaci koji su, nadalje proizvo Urugvaju,Paragvaju i Brazilu u siječnju je munje, zabiizazvalijo,vi,epoAara!Nouekstremnim ljeAen povijesni toplinski val:mnoga područja uvjetima sve je ekstremno pa su tako, por izvijestila su o najtoplijem danu do vruć sada! ina, U ekstremne i padaline! U uobičajeno istom mjesecu, Onslow u zapadnoj Australiji vremenskom ciklusu,vruće vrijeme stvara vl dosegaoje50,7°C,odnosno,najvi,utemperaturu i vodenu paru u zraku, koje se potom- pretva ikadapouzdanozabiljeAenunajuAnojhemisferi! raju u kapljice koje stvaraju ki,u. Međutim Pro,le godine su i Sjevernu Ameriku pogodili postaje toplije, to je vi,e pare u atmosfer dugi toplinski valovi. U Lyttonu, u zapadnoj pakrezultiravećimbrojemkapljica-dakle, : ob Kanadi,temperature su dostigle 49,6°C,sru,iv,inijimpadalinamakojesemanifestirajuukr prethodnirekordzagotovo5°C. Takavintenzivan vremenskom razdoblju te na manjem područj toplinski val bio bi praktički nemoguć bezDrugim kli riječima, naspram nemilosrdnih poAar matskih promjena, tvrdi World Weather sad imamo i brutalne poplave. Već ove godine Attribution.Pretpostavljate kako toplinski poplavevalovi su pogodile +panjolsku i neke dij postaju intenzivniji i dulji, i su,e diljem love svijeta istočne Australije. U razdoblju od zasigurno e ć se intenzivirati. Generalno ,est uzev,i,dana Brisbane je zabiljeAio gotovo 80% između dvaju toplinskih valova pada i manje godi,njih padalina,dokje SydneyzabiljeAio vi ki,e zbog čega se vlaga u zemlji te zalihe vode od prosječne godi,nje padaline u svega ne,t brAe istro,e. To znači da se tlo brAe zagrijava, vi,e od tri mjeseca.Pogađate,svi ovi događaji s zagrijava zrak iznad i dovodi do jo, intenzivnije debelo pretjeranom ki,om povezani -su s učin topline.Naravno,time se intenzivira i potraAnja cima klimatskih promjena na drugim mjesti ljudi te poljoprivrede općenitozavodom,,to Kada jo, područja su,e rastu,kao trenutno u Sibi dodatno opterećuje potrebu opskrbe vodom ili zapadnom i dijelu SAD-a, ta voda koja - nesmi ,to, u konačnici, povećava nedostatak vodeljeno na hlapi pada negdje drugdje, akumulir sve ,irim razinama. No su,a je samo jedan diose na jedno manje područje te potencira problema s kojima smo izravno suočeni pora ozbiljne poplave! Ukratko, u prirodi nema ni stom temperature na lokalnoj te,-posebice, jedne glo akcije bez odgovarajuće reakcije. balnojrazini! dobra stara da smo svi mi Jedno, odnosno da Naime, manji postotak vlage u određenom svejestJedno,ovdjepoprimajednusasvimn okoli,u ujedno znači i veću mogućnost razvoja jo, realističniju dimenziju. I zaista, ne moAe ,umskih poAara.Svakako,,umski poAari često su činiti ba, sve ,to poAelimo. Sviđalo se to nama potaknuti izravnim ljudskim nesavjesnim ili ne, dje na, se kratkotrajni luksuz i udobnos lovanjem, ali prirodni čimbenici također teret mogu prirode dugoročnije gledano jedno igrati veliku ulogu. Kako smo već napomenuli, neisplate!Naravno,vrijemediljemsvijeta ciklusi ekstremnih i dugotrajnih - vrućina e ć biti uzro vrlo varijabilno ‒ ali ove klimatske - pro kovani klimatskim promjenama izvlače sve mjene vi,e kojima smo mi neposredni uzrok sve t vlage izzemlje i vegetacije.Aovakvi suhi uvjeti čine jo, ekstremnijim! Međutim,izazovsada čak idealno su gorivo za poAare koji se,- kada jed i nijevi,e samo ograničavanje daljnjeg lju nom uhvate maha, mogu ,iriti nevjerojatnom utjecajanaatmosferuu : tomsmosegmentuveć brzinom. Sezona poAara na sjevernoj hemisferi nepovratnozeznuli! ‒većiprilagođavanjenovo ove je godine počela iznimno rano u određenim nastalimkrajnostimaskojimasesuočavam područjima,,to moAemo zahvaliti upravo nedo i na dnevnoj bazi te hvatanje u ko,tac s nji statku oborina i natprosječnoj toplini.

Starije PoAari su generacije ovu prijetnju nisu s već zahvatili dijelove Sibira i Aljaske, aba, neuobi ozbiljno.NanamajestoganajvaAnijizadat čajeno rani poAari zabiljeAeni su i u zapadnoj ikada ‒da,toboljeeduciramoiosvijestimoon Norve,kojteuVelikojBritaniji. mlađe! +tovi,e,u Kanadi pro,log ljeta toplinski valo Ivana Janković, vi doveli su do poAara koji su se razvili tako Croatian Wildlife Research brzo i eksplozivno da su čak stvorili - i svojevr and Conservation Society

7

BBC micro:bit [30]

OK D I R A N J E

Po,tovaničitatelji,upro,lomjenastavku seri jekori,tenoosjetiloplinovaMQ-7Bugrađenona modulu koji proizvodi DFROBOT.Isti proizvođač proizvodi jo, jedan zanimljiv PIRmodul, Motion Sensorosjetilo ( pokreta)sugrađenimpirosenzo romoznakeNICERA50BP,Slika30.1

Slika 30.3. Pojednostavljena elektronička shema pirosenzora NICERA 500BP Slika 30.1. Lijevo – PIR modul s ugrađenim pirosenzorom, desno – Fresnelova leća

moglobiserećidanjegovaradnafrekvencij od2148GHzdoGHz. 42857 PirosenzorNICERA50BP Radi detektiranja tako visokog frekv Riječpiro,od grčkog U υρ ( pŷr),toznačivatra područja trebali biste vrlo osjetlji (poAar, Aar), trebala bi asocirati da pirosenzor Takav prijemnik u stvarnosti postoji, osjeća toplinu. Kako biste razumjeli ,to ise kako od ISD-a ( Infrared Sensitive Detector) i jo, modul radi, najprije valja objasniti načelo pokojeg rada elektroničkog elementa, ali su pirosenzorakojijegrađentakodaosjećaljudsku od onoga ,to biste mogli pretpostaviti, t toplinu. prijemnik ustvari minijaturni senzor k Kad se govori o toplini općenito, misli seizvoda na ijedanmaliprozorčićSlika , 30.2 infracrvenozračenjekojeobuhvaćavalneduAine Unutar metalnog kući,ta nalaze se ISD - piro od 60 µm do 0,78 µm. Iz tog ,irokog spektra sjetila,otpornikiFET(tranzistorsefekto valjaizdvojitijednospecifičnopodručje Slika koje 30. ide od 14 µm do 7µm.Naime,to je valno područje KadpiroosjetilaISD1iISD2osjeteinfracrve na kojemu ljudsko tijelo zrači toplinom.zračenje Drugim bilo koje valne duljine od 14 µm do riječima, ako tijelo zamislimo kao predajnik, µm, tada generiraju mikronapon. FET pojača taj napon tako da se na izvodu Sorce (S) dobiva signal od nekoliko milivolti.Taj signal j nije dovoljan za aktiviranje nekog m nog releja pa ga treba dodatno pojačati započinju problemi koji se rje,avaju dod elektronikom.

Dodatnaelektronika

Slika 30.2. Pirosenzor oznake NICERA 500BP je u metalnom kućištu sličnom tranzistoru s prozorčićem na gornjoj strani i s tri izvoda na donjoj strani: 1 – Drain, 2 – Source, 3 – GND

8

Kao prvo,pirosenzor mora biti posebno diza niran kako bi se izbjeglo laAno uzbunjiv Naime, ne smijete zaboraviti da se u prost mogu zateći izvori infracrvenog zračenja kao primjer peć, ,tednjak, Aarulja i tako dalj moguzračiti i navalnom području ISD piroosj tila.Kakobisezaobi,aotajproblem,kodNICERA

lijevoISDpiroosjetilozabiljeAilonaglupr topline,adesnojo,nije.

To e ć stanje trajati kraće od jedne seku Nakon toga e, ć zato ,to je čovjek zastao, desno ISD piroosjetilo osjetiti naglu promjenu t pa e ć se situacija stabilizirati. Oba - e ć ISD pir osjetila generirati isti mikronapon pa FET imati signalza pojačavanje,ponovit - e ć se sit cijasaSlike30.4 Slika 30.4. Krivulje prikazuju generirani mikronapon za Dalje, kod svakog i najmanjeg čovjekovo oba ISD piroosjetila. Kad se dvije krivulje sjedine, odnosno matematički zbroje, dobiva se rezultat 0 V pokreta doći e ć do promjena intenziteta inf crvenog zračenja pa e ć se napon kratkotraj 50BPprimijenjenojejednozanimljivorje,sniziti enje. ili čak povisiti, najprije na samo j Unutar kući,ta ugrađena su dva ISD piroosjetila, od dva ISD piroosjetila, ,to e ć izazvati razlik jedno pokraj drugoga, a električki su spojena mikronapona u ipojačanje. . seriju, ali u spoju obrnute polarizacije (na Te Slici su promjene stvarno kratkotrajne, pr primijetite 30. oznake + ikod : dva ISD piroo rene u frekvenciju de,avaju se u rasponu sjetila)+to . setimedobiva?

0,3 Hz do 15 Hz,no i to je dovoljno kako bi se Kako oba ISD piroosjetila generiraju zabiljeAio isti pokret. mikronapon (jer je izvor topline isti), a spojena Na izlaznom izvodu S se nakon pojačanja s su obrnuto, njihov se napon preko otpornika FET-adobiva R izmjeničninaponodnekolikomV. međusobnoponi,tava,Slika30.4 Za daljnju obradu tako dobivenog signal Zaboljerazumijevanjeslijediprimjer. modulu je kori,ten integrirani sklop BISS001, Pretpostavite da ste uključili električnu SlikaZa 30.6 ,to peć. jesvezaduAen? Dok se peć zagrijava započinje zračenje i naSpomenuti integrirani sklop na svom čip valnom području od 14 µm do 7 µm, stoga e ć integrira pet operacionih pojačala, dva lo ISD piroosjetila usporeno povisivati napon sklopa koji itajmer. e ć od 0 V doći do neke maksimalne vrijednosti. Prva dva operaciona pojačala koriste se KadbisekoristilosamojednoISDpiroosjetilo selektivna ta pojačalasRC-mreAom.Toje - niskopr bisepromjenatrenutnoosjetila,atobipusni izazvalo filtar s točno utvrđenim pojasom prop uključivanjerelejakojibiostaouključen ,tanja sve čime dok serje,avaproblemutjecaja frek ne biste isključili peć, ali koriste se dva cije pa se gradske mreAe od 50 Hz. Naime, kori,tena generiranimikronaponponi,tava. pojačala toliko su osjetljiva da bi 50 Hz, pre Sad pretpostavite da u tu prostoriju,napajanja s lijevog moglo negativno utjecati na boka pirosenzora ulazičovjekizastane.Njegovo ovogosjetila. e ć se toplinsko zračenje zbrojiti zračenjuDruga peći dva operaciona pojačala koriste čime e ć se izazvati nagla promjena topline,uali specifičnom spoju, prvi kao neinvertira najprije e ć se to desiti kod bliAeg, lijevog ISD piroosjetila.Slikaprikazuje 30.5 trenutakkad je

Slika 30.5. ISD1 je detektirao naglu promjenu topline, ISD2 nije. Zbrajanjem vrijednosti dvaju ISD piroosjetila dobiva se mikronapon koji FET pojačava

Slika 30.6. PIR modul sa strane elemenata, uočite integrirani sklop BISS0001

9

e ć pojačalo jediničnog pojačanja, a drugi Programski kao kôd invertirajuće pojačalo jediničnog pojačanja.

Prema Sliciu 30.8 MCEditoru prepi,ite pred Neinvertirajuće operaciono pojačalo propu, loAeni takôd. samo pozitivne poluperiode izmjeničnog napo Programotpremite.Akojesvekakovalja na, a invertirajuće operaciono pojačalo zakreć se u prostoriji e nitko ne kreće, LED-ice disp fazu negativne poluperiode za 180° tako da seBBC micro:bita ne bi trebale svijetlit na njegovom izlazu dobivaju pozitivne polupe tuitamozasvijetle,ondaotvorenom - ,akom riode. Na taj se način iskori,tavaju i negativni punoprekrijtemodultakodaizoliratebi naponikojegenerirajuISDpiroosjetila. vanjske pokrete.MoAebitno upaljene LED-ic Peto operaciono pojačalo pretvara te gase pozii ostaju uga,ene.Kad ruku odmaknete d tivne analogne napone u digitalne impulse plej tebi u nanovotrebaoprikazivatisvakii kombinacijislogičkimsklopovima,aljeupute pokret. za uključivanjetajmera.

Tajmer je oscilatorni sklop kojemu je moguće mijenjati trajanje vremena trigger) okidanja ( upotrebom vanjskih RC-elemenata, posebno se ugađavrijemeodgode(ugrađenimtrimer-- poten ciometrom), a posebno vrijeme blokiranja (kod ovog modula nije predviđeno da korisnik to samostalno ugađa,već je kori,tena predodređ e na vrijednost). +to to točno znači bit - e ć obja, njenoposlije.

Probni rad

Prema montaAnoj shemi sa Slikespojite 30.7. modul PIR Motion SensorsBBCmicro:bitom.

Na PIR modulu ugodite trimer-potenciometar tako da njegov klizač namjestite skroz ulijevo, a STRIP-premosnicu namjestite prema oznaci Slika 30.8. Programski kôd s kojim će na displeju BBC L oznaka ( je vidljiva na tiskanoj pločici PIR zasjati nekoliko LED-ica svaki put kad PIR micro:bita modul osjeti pokret modula).

Slika 30.7. Montažna shema spajanja PIR modula s BBC micro:bitom. Ženski STRIP-konektor sa spojnih žica PIR modula možete neposredno spojiti na muški STRIPkonektor rubnog priključka BBC micro:bita tako da zahvatite 0V (crna žica), 3V (crvena žica) i P16 (plava žica)

10

NaAalost, ovdje valja zaključiti da ponekad reagira,a da nije ničim izazvano.To tako jer je PIR modul prilagođen za napon o 5 V, a s BBC micro:bita dobiva 3 V. Kako biste to prevenirali morat ete ć sve presloAit elemente kojie ć omogućiti traAeni napon n janja.

Prema montaAnoj shemi sa Slike spojite 30.9 modul s BBC mikro:bitom na način da dobij potrebnihV5 napajanjaizbaterijeodV.9 S obzirom da PIR modul treba samo 2,5 mA struje (podatak iz proizvođačkih podatk tablica) ne koristi se integrirani sklop njemu se raspravljalo u pro,lom ABC broju tehnike)već , sezasniAavanjeistabiliziranjena koristi Zenerova dioda i otpornik,jer su NemoratebrinutionaponuizlazaizPIRmodul jer prema proizvođačkim podatkovnim - tabl maoniznosiV3,2 ,toBBCmicro:bitpodnosi.

Slika 30.9. Montažna shema spajanja BBC micro:bita i PIR modula koji se napaja iz baterije. Za snižavanje napona koristi se otpornik R1 od 180 Ω (ili 150 Ω) i Zenerova dioda snage ½ W za stabilizaciju napona na 5,1 V

-premosnicatakodajebliAatrimer-potencio tru.Ugođeno vrijeme produAavat e ć se za svaki i najmanji čovjekov pokret. Da bi se rasvj ugasila,čovjekbitrebaobitipotpunonepokr cijelovrijemetrajanja timeouta. ugođenog Drugim riječima, tajmer ne uzima u obzir bilo kakve promjene stanja osjetila STRIP-premosnica ugođena prema oznaci L,već čeka istek zadanog vremena. No kad je STRIP-premosnica namje,tena bliAe trimer- potenc metru, tajmer započinje odbrojavanje vre ispočetka, kad god mu osjetilo dojavljuj mjenustanja.

Prvo rje,enje koristi se kad se Aeli ost veća u,teda energije,a drugo se rje,enje kori kako bi rasvjeta duAe svjetlila, umjest neprekidno pali i gasi, jer bi ljudima to mo smetati.

Bez ikakvih preinaka i za ovu konfiguraciju OsjetljivostPIRmodula moAete koristiti program sa Slike 30.8 Ovom Na trAi,tu postoje modeli raznih proizvođa nadogradnjom bi odziv PIR modula trebao biti PIR modula.Kod nekih je moguće ugoditi osjet realniji. ljivost,čimesedjelujenakrajnjidometd To se izvodi preko trimer-potenciometra k Ugađanjevremenaodgode ugrađuju u krug prva dva operaciona - pojača Sportskim rječnikom moAe se reći da tajmer la gdje djeluje na ukupno pojačanje. Kod PI upravlja s timeouta. dva Prvi timeout određuje modula DFROBOT-a nije predviđena ta moguć koliko e ć dugo svijetliti LED-ice displeja nost, BBCali zato je ispred PIR senzora ugrađena micro:bitanakon,toPIRmoduldetektirapokret.

Fresnelova leća.To je posebno dizajnirana l Korisnik moAe ugoditi to vrijeme preko ugra kojom se povećava domet (na pribliAno 5 m) i đenog trimer-potenciometra, od pribliAnopro, 0,5 iruje kut djelovanja (na pribliAno 120°). Na sekundidopribliAno35sekundi.

Slicividljiva 30.1 jeFresnelovaleća.

Drugitimeoutodređujekolikoe ć dugoLED-ice biti uga,ene između dviju bliskih detektiranih kretnji.Korisniku modula DFROBOT-a nije omo gućeno to ugađanje,već je vrijeme predodređ e nonapribliAno0,5sekundi. ČemusluAiSTRIP-premosnica?

Zaboljerazumijevanjeslijediprimjer.

Prva situacija. Zamislite da čovjek ulazi u predvorjestambenezgrade.PIRmodulga - detek tira te pali rasvjetu. ovjek Č zastane kako bi iz po,tanskog sandučića izvukao po,tu. Pismo ga zainteresira pa ga otvara i u miru započinje čitati. Rasvjeta se nakon isteka -ugođenog vre mena gasi. Kako je na modulu ugođena STRIP-premosnica prema oznaci L rasvjeta se neće nanovo upaliti sve dok čovjek ne napravi neki pokret.

Drugasituacija.Svejeistokaoiupro, - lompri mjeru,jedino je na PIR modulu ugođena STRIP- Slika 30.10. Montažna shema prijemnog BBC micro:bita 2 za protuprovalni alarm

11

Protuprovalni alarm

Osimuautomaticizapaljenjeiga,enje rasvje teislično,PIRmodulmoAeteiskoristiti ikaopro tuprovalni alarm. Za primjer koji slijedi trebate jedan PIR modul, dva BBC micro:bita i jedan aktivanpiezo-zvučnik buzzer)( Prema . montaAnoj shemi sa Slike 30.9 spojite sve potrebno za prvi BBC micro:bit 1 koji e ć detektirati pokret i radijem slati signal drugom BBC micro:bitu 2,a prema montaAnoj shemi sa Slike 30.1 spojite sve potrebno za drugi BBC micro:bit 2 koji e ć primati radijski signal i po potrebi aktivirati piezo-zvučnik.

Programskikodovi

Za BBC micro:bit 1 s PIR modulom trebate programsaSlike30.1 Za BBCmicro:bit 2 s piezo-zvučnikom trebate kodovesaSlike30.12Slike , i 30.1 Slike30.14

Slika 30.12. Početni uvjeti programa za BBC micro:bit 2

Slika 30.11. Programski kôd za BBC micro:bit 1

Slika 30.13. Obrada podataka za BBC micro:bit 2

12

u prostoriju da biste deaktivirali alar predviđena odgoda uzbunjivanja. Neka vam to budeizazovkojibistemoglirije,iti-tijekom stojećegljetnograspusta.Sretno!

U nastavku,elektroničari početnici mogu p naći obja,njenja vezana za Zenerovu diodu ko seprviputkoristikodopisanogsklopa.

Zenerova dioda

Zenerove diode mogu biti veličine otporn od ¼ W ili znatno veće ako im je snaga veća od 5 W. Izvodi se označavaju slovima K i A. U elektroničkimseshemamakoristisimbolka Slici30.15 Zenerova dioda je polarizirana, izvod K j katoda koju uvijek treba spajati - prema p nomnaponu,aizvodAjeanodakojuuvijektreb

Slika 30.14. Startanje i gašenje alarma za BBC micro:bit 2

Slika 30.15. Simbol Zenerove diode Dva programa preuzmite i otpremite,do BBC micro:bita 1 onaj sa Slike 30.1 a , preostale do BBCmicro:bita2.

Na PIR modulu ugodite trimer-potenciometar tako da zakrenete njegovo vratilo skroz ulijevo, zanajkraćevrijemeodgode,aSTRIP-premosnicu ugoditepremaoznaciL. Akojesvekakovalja,displejBBCmicro:bita1 Slika 30.16. Shema spajanja zenerove diode i otpornika. e ć prikazivati,čas manji,časveći kvadrat,ovisno Uin je napon koji treba sniziti, a Uout je snižen i stabiliziodetekcijiPIRmodula. ran napon Displej BBCmicro:bita 2 prikazivate ć strelicu koja upućuje na tipkuA.Pritiskom tipke Azapo spajati prema masi. Radi prepoznavanja izvo činje odbrojavanje od 9 premaKad 0. se na - dis kodmanjihZenerovihdiodasnageW½ iW1 na pleju pojavi smje,ko alarm je aktiviran. tijelu PaAnja,jenacrtanprstenubojisastrane dosadstetrebaliizaćiizprostorijekakose Kako nebi bi ispravno obavljala svoju funk oglasio piezo-zvučnik,no to moAete i simulirati. stabilizacije napona, Zenerova dioda mora Za simulaciju e ć biti dovoljno da otvorenom napajana preko otpornika koji e ć izazvati o ,akom prekrijete PIR modul tako da ne moAe đenipadnapona,Slika30.16 detektiratipokrete(toučiniteprije isteka Kod izračuna odbro vrijednosti otpora R1,otporni javanja). Onog trenutka kad odmaknete ruku koristite s sljedećeformule: PIR modula na displeju e ć se prikazati strelica za - Zenerove diode od ½W, R1 = (Uin – UDZ) / koja upućuje na tipku B i oglasit e ć se piezo(20 + I) ×10 -zvučnik. Piezo-zvučnik e ć zujati sve dok ne za - Zenerove diode od 1 W, R1 = (Uin – UDZ) / pritisnetetipkuBčimeresetirateBBCmicro: (30 + I) bit ×10 2 kojiseponovnopokrećeisvepočinjeispočetka. za - Zenerove diode od 2 W, R1 = (Uin – UDZ) / PredloAenim kodom nije predviđeno da se (40 + I) × 1000 jednom aktivan alarm deaktivira - bez ogla, gdje a je: vanja piezo-zvučnika, odnosno ne moAete ući R1=otporotpornikaizraAenuT

13

Uin=naponnapajanjauV UDZ=radninaponZenerovediodeuV I = struja u mA koju treba strujni krug koji napajatestabiliziranimnaponom.

Kod izračuna snage u vatima (W) otpornika R1 koji izaziva pad napona, koristite sljedeće formule: • zaZenerovediodeodW,½ P = (Uin – UDZ) × (20 + I) / 1000 • zaZenerovediodeodP 1W, = (Uin – UDZ) × (30 + I) / 1000 • zaZenerovediodeodP 2W, = (Uin – UDZ) × (40 + I) / 1000.

VI A TEM"SUN

Robotski modeli za učenje kroz igru u STEM-nastavi Fischertechnik (49)

Primjer:

Slike u prilogu

Urbanistički razvoj gradova i izgradnja Zaprijekori,teniPIRmodultrebaizbaterije 9 jedinica za smje,taj i stanovanj benih VdobitiV.5 PIRmodultrebamA 2,5 struje.Radni ravaju sistemi vertikalnog transpor naponizabranestandardnevrijednostistambenih Zenerove i poslovnih objekata.Eksponen diodejeV,5,1 anjenasnagaje½W. rast populacije u urbanim sredi, tijeva tima zah Otporotpornika: kontinuirano planiranje i razvoj sm R1 = (Uin – UDZ) / (20 + I) × 1000 kapacitetanovihgrađevinaugradovima.

R1 = (9 – 5,1) / (20 + 2,5) × 1000 Mno,tvo starih građevinskih objekata R1 = 173 Ω infrastrukturu koja ć ava omogu transport unut Otpornik te vrijednosti ne proizvodi se pa jer tada,nji građevinski propis građ evina treba izabrati prvi vi,eg ili niAeg standardnog predviđalinjihovuugradnju.Sobzirom - dapo otpora,180Tili150T. lacijazapadnihdrAavaEuropeiAmerikeubr Snagaotpornika: stari potrebno je sustavno promi,- ljat P = (9 – 5,1) × (20 + 2,5) / 1000 gradnji stambenih objekata automat P = 0,087 W dizalima. Veličina dizala definirana je b Standardnavrijednostsnageotpornika je¼W svake stambene jedinice unuta katova odnosno 0,25Wpaza ovaj slučaj nema potrebe lja. Olak,avanje kretanja starijeg sta koristiti snaAniji otpornik, iako se ni, ta neće kvalitete Aivota jedan je od podizanje dogoditiakokoristiteotpornikod½Wilivi, e. suvremene civilizacije.Ugradnjaiautoma dizalaolak,avakretanjeljudiiubrzavat ZaovestevjeAbetrebali: robaunutargrađevina. #ivot niuvjetiuobjektim • dvaBBCmicro:bita s dizalom pobolj,avaju kvalitetu stan • USB-kabel omoguć avaju rast cijene nekretnine v • dvakući,tasbaterijamazaBBCmicro:bit stambenihjedinica.

• dvarubnapriključkazaBBCmicro:bit Sigurnost putnika i pouzdan -rad d • spojneAiceuraznimbojama la omogu ć ava optimalna konstruk • priključakzabaterijuodV9 elektrotehnički elementi i elektroni • eksperimentalnupločicunaubadanje unutarautomatskoreguliranihsustav • PIR modul DFROBOT s piroosjetilom NICERA Slika1._FT_dizalo 50BP Model dizala izrađ en je od elemena • otpornikod180Tili150T Fischertechnika i osnovnih spojnih gra • ZenerovudioduV5,1 /0,5W blokova. Odabir građevnih blokova, elektr • odvijač i mehaničkih elemenata sa senzorima k • aktivnipiezo-zvučnik troleosiguravafunkcionalnostmodela.Al • baterijuodV.9 upravljanja programima osiguravaju pou Marino Čikeš, prof. siguran rad mehanizama prijenosa gibanj pokrećudizalo.

14

Upravljanje radom modela dizala moguće je Slika_konstrukcijaE 7. ostvaritiuporabom dodirnihsenzora - kojiSlika osigu 8._konstrukcijaF ravaju upravljanje svim izlaznim elementima PoloAaj i broj konstrukcijskih ele automatiziranog sustava. Model dizala je nakon modelu dizala definirani su dimenzija struiranpomoćusenzora(tipkala)kojiupravljaju građevnih blokova i veličinom konstrukc radom elektromotora koji se kreće po zubnoj Na podlogu su umetnuta dva velika građevna letvi. Svjetlosnu signalizaciju (LED) osigurava bloka u treći red drugog stupca s lijeve st vidljivost pozicije dizala u svakom trenutku. međ usobno razmaknuta radi spajanja Dodirni senzori (tipkala) zaustavljaju dizalo podnoAju na nosača. Stabilnost dva nosiva st svakom katu čime je osigurana funkcionalnost omogućavaju četiri velika građevna bloka ko ibrzinarada. osiguravajustabilnostnosačakonstrukc crni građevni blok umetnite u treći red i dru Izrada modela dizala stupac s jedne i druge strane podloge. U is Model Dizala povezan je vodičima s ulaznim i red umetniteveliki građevni bloki iznad sva izlaznim električnim elementima i s međusklopom velikoggrađevnogblokaumetniteukupnoosa (sučeljem). Prije pokretanja modela provjeravamo velikih građevnih blokova. Između nosivih stu rad električnih elemenata i dodirnih senzora (izrapova umetnite četiri puta na istoj udaljen da programskog rješenja za pokretanje elektromonizodčetirigrađevnabloka.Ovimejeosiguran tora, četiri LED-lampice i ,esttipkala). stabilnost konstrukcije vanjskog dije Postupaksastavljanjakonstrukcije izradom omogućuje mreAe velikih građevnih blokova popis elemenata Fischertechnika uz pravilan jedinstvenu cjelinu. Mali spojnici osigu redoslijed radnih postupaka,kontrolu povezivanje kvalitete i poprečnih nosača konstrukci provjeruradaelektrotehničkihelemenata. okomitim nosačima. Na vrhove nosivih stu Slika2._FT_elementi1 povapostavljenasudvamalagrađevnabloka Model dizala pokreće istosmjerni elektromo spoj­ nikom međusobno povezana s četiri velika tor povezan s prijenosnim mehanizmom - getri ( građevna bloka. Pokrovne ploče na vrhu vanj ba)četiri , LED-lampicei,esttipkala.Upravljanje skog dijela konstrukcije omogućuju cjelo modelom pomoću dodirnih senzora (tipkala) spojenihvelikihgrađevnihblokova. osigurava automatiziranu kontrolu podizanja Napomena: i Velike pokrovne ploče smje,tene spu,tanjadizalasteretom. unutar okvira konstrukcije dodatno poj Fazeizradekonstrukcijemodela: vezu između građevnih elemenata i stabilnos • izradafunkcionalnekonstrukcije - modela konstrukcije diza vanjskogdijeladizala. la Slika9._konstrukcijaG • postavljanje elektromotora s prijenosnim Slika10._konstrukcijaH mehanizmom Slika1._konstrukcijaI • postavljanjesvjetlosnesignalizacije Treć (LED)i nosivi stup smje,ten je u deveti r • postavljanjeupravljačkihelemenata na(tipkala) sredini podloge. Građen je od osam velikih • povezivanje električnih elemenata vodičima, građevnih blokova spojenih u cjelinu. Na vr međusklopomiizvoromnapajanja nosivog stupa smje,ten je mali spojnik k • izrada algoritama i računalnog programa pove za ­zuje okomitim velikim građevnim-blokovi upravljanje. mavanjskidiokonstrukcijedizala.

Napomena: Duljinu vodiča sa spojnicamaNapomena: Stabilnost dizala osigurana j određuje udaljenost električnih elemenata okomitim nanosivimstupomkojipovezujevanj modelu od međusklopa.Postavljanje- međusklo unutarnjiprostorkonstrukcijedizala. pauzmodeldizalasizvoromnapajanja(baterija Slika12._konstrukcijaJ U = 9V) određena je ulazno-izlaznim spojevima Slika13._konstrukcijaK međusklopa.

Na prednju stranu trećeg nosivog stupa Slika3._konstrukcijaA utoreumetnemotrivelikezubneletve i (60) pozi Slika4._konstrukcijaB cioniramoihnasredinunosivogstupaunuta Slika5._konstrukcijaC konstrukcije.Tri tipkala ‒I6) smje,tena (I4 su na Slika6._konstrukcijaD straAnjoj strani trećeg stupa unutarnj

15

dizala. Oni detektiraju poloAaj dizala unutar Nosač postolja rasvjete unutar kab katova. Tri tipkala (I1:I3) na vanjskom dijelu smje,ten je iznad getribe zubne letve. Gr dizalasmje,tenasunadesnojstranisvakog jekata. odmalogkutnogelementa,kosogelement Oniomogućujupozivanjedizalanasvakikat. jednomspojkom(30°)postolja , zalampicu,LEDSlika14._konstrukcijaL -lampiceiza,titnekapiceAuteboje.

Pode,avanje i montaAa prijenosnog mehaSlika2._konstrukcijaS nizma getribe) ( na zubnu letvu s elektromoto Slika23._konstrukcija+ rom u funkcionalnu cjelinu nuAan je korak Nau svakom katu ispod tipkala ( I1 : I3 ) izradi unutarnjeg dijela dizala. Elektromotor smje,tena jeje svjetlosna signalizacija postavljen u krajnji poloAaj ispod prijenosnog postoljemzalampice,LED-lampicom iza,titnom mehanizma getribe) ( . Pretvorba kruAnoga giba­ kapicomnarančasteboje. nja elektromotora u pravocrtno gibanje Slika kabine 24._konstrukcijaT dizala omogućuje zubna letva po kojoj se krećSlika e 25._konstrukcijaU prijenosni mehanizam. Mehanizam pritiska Vodilice na zavodičeuoblikupotkovesmje,t tipkala smje,ten je na bočnoj strani elektromo su na bočnim stranicama unutarnjeg i van tora.Građen je od male pokrovne pločice - umet stupa.Ovimejeosiguranuredanrasporedv nute u utor elektromotora i građevnog bloka kojisspajajuelektričneelementesmeđus četiri utora.Prijenosni element je getriba Slika zubne 26._konstrukcijaV letve koju spajamo s elektromotorom kako Slika bi _konstrukcijaZ 27. omogućili smanjenje brzine okretaja motora Slika28._konstrukcijaX i promjenu gibanja iz rotacije u translaciju Konstrukcija dizala projektirana je pri čemu se kabina dizala giba gore ili dolje. cionalno postavljanje senzora dodira Usporavanje brzine vrtnje motora ostvarujemo rasvjeteiindikatorepoloAajadizala. pomoćugetribezubneletvečijajeglavnauloga PoloAaj izvora napajanja (baterija U = promjenasmjeragibanja. međusklopanapostoljumodeladizaladefi Povezivanje elektromotora s getribom je postupkom oAičenja i spajanjem­ vodiča zupčane letve omogućuje funkcionalno - podiza nihiizlaznihelemenatasmeđusklopom. njeispu,tanjekabinedizala.

OAičenje lampica, tipkala i elektromot Napomena: Ovakvom konstrukcijom osiguran vodičima određuje raspored električnih jepravovremenipritisaknatipkalauunutarnjem nata i duljina vodiča. Pozicioniranje i o dijeludizala. električnih elemenata osigurava prav Napomena: Funkcionalnost modela provjera modeladizala. vamo direktnim spajanjem izvora napajanja Slika na 29._TXT elektromotor. Promjenu smjera gibanja postiAe SpajanjeFT-elemenatasTXT-međusklopom: mopromjenompolaritetai - (+, +)napajanja.

-, • signalneLED-lampice(indikatore)spajamon Slika15._konstrukcijaLJ izlaze(O3O4, :O6) Slika16._konstrukcijaM • elektromotorspajamovodičimanaizlaz(M Slika_konstrukcijaN 17.

• tipkalaspajamovodičimanaulaze(I1:I6).

Slika18._konstrukcijaNJ Napomena: Duljina vodiča sa spojnicam Konstrukcija kabine dizala smje,tena određ je ena u je poloAajem električnih - ele visini elektromotora.U podnoAju s donjeta strane na konstrukciji i međusklopana podlozi. elektromotora postavljen je građevniPozicioniranje element međusklopa u odnosu na mod s utorom i spojnikom.U utor je smje,-tena veli i izvor napajanja (baterija) određeno je u ka ploča, a na njene spojnike postavljene -izlaznim su elementima. pokrovne ploče s tri utora.Na vanjske pokrovne Povezivanje međ usklopa s elektri pločeumetnutasudvagrađevnaelementaselementima dva modela određeno je spajan spojnikaiznadkojihjesmje,tenaosnovna boja ploča spojnica vodiča i njihovo uredno p dimenzija(30x90). vljanje između lampica, elektromotora, t Slika19._konstrukcijaO međusklopaibaterije.

Slika20._konstrukcijaP Napomena: elektroničke elemente - pove Slika21._konstrukcijaR jemoprijespajanjaizvoranapajanja(ba

16

Nastavaknastranici 24.

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE P]PB}]oB}˛]BU}(.

HDR FOTOGRAFIJA B]]} Bez razlike na kategoriju, skoro svi današnji fotoaparati imaju mogućnost fotografiranja u nizu i s različitim elementima ekspozicije. Za potrebe HDR-fotografije obično se radi najmanje tri ili više fotografija. Važno je da dok fotografiramo za HDR-fotografiju, fotoaparat bude na stativu. Možemo raditi i iz ruke, ali moramo voditi računa da ne mijenjamo kadar i kut snimanja.

Male nedostatke, razlike koje se dese snimanjem iz ruke program spajanja fotografija će prepoznati i riješiti ih na povoljan način.

Lijevo od ovoga teksta tri su fotografije napravljene s razlikom u ekspoziciji od dvije blende.

Prva je napravljena kako je automatika fotoaparata pročitala i odredila elemente fotogr Srednja fotografija snimljena je s dvije blende otvorenije, a treća s dvije blende zatvor smo dobili preeksponiranu i podeksponiranu fotografiju ,to znači da smo propustili pre tj. premalo svjetla. No na srednjoj fotografiji izvrsnomo$emovidjetisvedetaljenaovom nom raslinju, označeno crvenom elipsom, do je na prvoj i na trećoj fotografiji to isto nečitljivo, bez detalja je. Ista stvar se d nebom na svim fotografijama. Niti na jednoj od njih ne vidimo fine detalje oblaka. Na srednjoj je nebo čista bjelina ‒ sve je "spr$eno# kako se to ka$e u fotografskom $argonu. Na trećoj s detalji skoro u potpunosti nestali u neba, a na prvoj su vrlo malo vidljivi ili ih skoro nema. Dakle, niti na jednoj od prilo$enih fo grafija nemamo taj najveći dinamički ra koji omogućava ugođaj potpunoga gledanja sv pojedinosti snimljenog sadr$aja. Zato mogućnost spajanja sve tri fotografije u kojae ć pokazati sve ono ,to je najbolje od s pojedinačne fotografije.Postupak je jedn i već sam ga opisao u prethodnim brojevima,al emo ć se podsjetiti tih nekoliko koraka s fotografija u Photoshopu. Krenimo redom: otvorimo program Photoshopa i idemo korak po korak

kako to pokazuju slike desno od ovoga teksta. Prvo biramo na gornjem izborniku kategoriju File i kada nam se otvori prozorčić, biramoAutomate pa zatim u novom prozoru aktiviramo Merge to HDR Pro, zatim pratimo sljedeći korak učitavanja fotografijaikadasmoihučitali, stisnemo OK i program ih neko vrijeme očitava i spaja. Nakon što je program obavio sve radnje, otvori se fotografija koja je rezultat spajanja, i to je ovo ispod teksta s mogućno,ću dorađivanja.

Lijevo je slika dobivena spajanjem svih triju slika i rezultat je fina gradacija tonova po cijelom kadru. S desne strane fotografije je niz alata kojima još možemo dorađivati ovu fotografiju. Ja nisam ništa dodatno radio, već sam je ostavio tako kako je program uradio. Bolje možete vidjeti na velikoj slici na vrhu stranice.

ANALIZA FOTOGRAFIJA SvP}o]Ž]l}]

RođenajeuRijecigdjejezavr,ila Učiteljski fakultet i stekla zvanje magistre ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Veliko iskustvo stekla je radom u neprofitnom sektoru, izvaninstitucionalnom odgoju i obrazovanju te kulturnom menad$mentu.

Duhovno, emocionalno, stvaralačko biće Sandre Polić #ivković sna$no emanira energiju poezije, glazbe, plesa, fotografije. Raskrilila je Sandra svoj kreativni duh nad svim svojim i dnevnim i $ivotnim sudbinama. Sandra je osoba koja ni u čemu, pa niti u onim najbanalni-

jim i efemernim dnevnim potrebama ili moranjima ne formalizira,već svjesno ili nesvjesno unos originalnosti. Ta kreativna rasvijetljenost kontinuitet je njene uzajamnosti neba i zemlje, bo$ansk svakodnevnog, ovozemaljskog. Nju nije obuzeo globalizam,odnosnonegativizamglobalizma.Onaječvrs usidrena ili vezana za hiperborejsku ideju $ ideju čovjekoljublja, moralnosti i čestito idejuvrlo jasno i dosljedno svakodnevno$i sapinjanjima ili demonima suvremenoga svijeta na svakomkoraku.Sandranenapu,taničovjekanis ma kakvo drugo sladostra,e ć se nudilo ili se i ječio nepremostivi ponor, jer ona sebe o$ivot njegujući $ivot drugoga u sebi. Ove dvije fotogr koje ovdje donosimo svjedoče visokstupanj senzibiliteta i estetskog standarda naše autorice.

{CtwL2!

Vrata u smrt

Svijetlosive litice izdizale su se pedesetak metara nad bijelom čipkom pjene ,to su je pleli valovi koji su tukli o njih. Vjetar je tjerao aeschnopter pred olovnim oblacima prema kopnu: letjelica s dva para krila,poput vretenca, brzala je prema naselju montaAnih habitata podignutih nekih stotinjak metara od ruba litica. Koliko je Honey Hilger mogla vidjeti,naseljejebilou,irokoj - prirodnojudo lini,donekleza,tićenoodvjetra. ?Jo, nekoliko minuta, doktorice Hilger#, dobacipilot. ?Hoćeteliseodmahvraćati?#,upitaHoney. ?Čekat ću da se vrijeme smiri.Da nije bilo hitno,nebihnitiletio.# *** ?Dobrodastestigli,doktorice#,rekao jepro fesor Kane.Honeyga je slijedila do najbliAeg habitata. Aeschnopter je ostao-na helidrom skoj platformi, sigurno vezan. Pilot je i,ao nekoliko koraka iza njih. Honey baci pogled nanalazi,te.Starezidineodkamenihblokova, dijelom sru,ene. Da su bile čitave, opisivale bikrugokohumkausredini,načijemsuvrhu bila kamena vrata. Mjesta probnih iskopavanja ?U habitatima#, nehajno odmahne Kane bila su paAljivo prekrivena ceradama. Mjerni ?Iskreno,oovomebihprvovoliosvamanasamo, instrumentiialatibilisusklonjeni. doktoriceHilger.Imaosamsrećedastesezatek ?Ovdjenepu,e#,primijetiHoney. naovomplanetu.# ?To sada#, odvrati Kane.?Do večeri e ć divljat.

Doktorica HoneyHilger,znamenita arheolog Vi#,obrati se pilotu i pokaAe rukom,?odite tamo. nja,priđe hologramu.Očito,vidjela je to odma Nahranite ć vasidativamgdjedaspavate.#radilo se o utvrđenom naselju drevnih Ahma Kane je otvorio sigurnosna vrata habitata prve civilizacije i na ovom planetu. ?20 tisuća pustio Honeyprvu.Svjetla na stropu automatski standardnih godina?#, Honey pogleda Kanea su se upalila. Kane uključi niz zaslona uz zid.

Nasmije,iose.

Na stolu pred Honey rastvorio se hologram ?MoAdaidoPredmeti 25. kojesmona,li#,Kane nalazi,ta. na jednom od zaslona prevrti niz snimki ala ?Gdje je ostala ekipa?# Ovakvu lokaciju i razbijenog posuđa, ?slični su onima -na loka obrađivalobibaremdvadesetljudi. litetimačijustarostznamo.#

21

?Ratari?# Honey pogleda kartu na susjednom kamene kocke, kao ugurane u praznine osta zaslonu.Uočijojjeupalauvalaudaljenanakon moAda slaganjablokova. kilometar,dobroza,tićenaliticama. ?Gdje drugdje?#, promrmlja Honey. Pri,la j ?Sigurno, ali ne samo to.# Kane je značajno jednojodkocaka,opipalaje.Pogledalajei pogleda.?Pomorskipljačka,iitrgovci.eka Č nas kocke, u bilo ih je sedam oko vrata.?Bojim se budućnostiironjenjeuuvali.#Honeyjeznala postoji ,to neka ,ifra.Ako je mehanizam povezan bitomogloznačiti.Opljačkanablaga. kockama, onda ih moAda treba otvoriti to ?Grobovi?# redoslijedom.# ?Jo,nitijedan.Zapravo,uvjerensamdaihniti ?+tovi,e,akosepogrije, # i. . nemaunutarzida.# ?Vrata će ostati zauvijek zatvorena#, k ?Humak?# Honey. Pogledala je dolje, studenti su m ?Ulaz vodi u podzemlje. Nema kuda drugdje.ceradesjedneodiskopina.Aondaonaprimij Mislili smo da bi gore mogli biti ostaciPokazala jo, je Kaneu rukom. Pogledao ju je, n nekakvegrađevine,tojeuobičajeno,alinema shvać ih.# ajući. ?Jeste li ulazili?# Kane je za,utio. Gledao ?Pred je nosom vam je! I naravno,zato je te,ko Honey s nekom jedva prikrivenom nelagodom. uočljivo.# ?Za,toniste?Netrebamvamvaljdajazaotvoriti.# Međuvećim kućama,bilo je i malih.Njih uku ?Zbog ovoga#, Kane otvori jo, jednu sliku. pno sedam.SloAenih oko humka u istom- raspo Na kamenom bloku iznad vrata bio je natpis. redukaoikockeokosredi,tavrata!

Honey nije trebao rječnik starokahtanskog da *** ga pročita. Simbol pogibelji. NE ULAZI! Simbol Trebalo je pet dana dok nisu temeljit pogibelji. tresli ostatke sedam kućica. Prekidani Vanijepočeopljusak. kopali su dok nisu postali sasvim sigur ?Trebaobihvi,eljudi.Dolazisezonaolujanije i. . .# bilo vi,e ničeg. Iz svake kuće izvadili s ?Zatvoritenalazi,teičekajtedaprođe.#dosta alata, pribora, oruAja, posuđa. I po je ?Nisu samo oluje. Većina moje ekipe su če,alj od bjelokosti: činilo se kako su bili ovda,nji studenti arheologije. I ja sam profesor. pohra­ njeni. I svakome je, shvatila je Ho Akademskagodinapočinjezadesetdana.# uspoređujućiih,manjkaopojedanzubac.Pust ?Humakvamnećepobjeći#,na,aliseHoney. jeKaneainjegovuekipunekasemaloznojed ?Ali bi ga mogli obići pljačka,i. Sigurno susamineuočeključzagonetke.Trebaloimjepo načuli da ovdje iskapamo. A oni neće mariti satadashvate.Svakojkućiciodgovaralaj za znanost, doktorice Hilger, radit e ć eksploziv. kocka oko vrata i broj : broj zubaca do ono Nema vremena. A vi ste poznati po svojim odlomljenog. arheolo,kim pustolovinama. Znate, drevni hod Tog popodneva,nakon ,to je Honeypritisnu nici,kletveičudovi,ta,basnoslovnablaga.# kocketočnimredoslijedom,vratasuuzstr Honey baci jo, jedan pogled na natpis. NEkliznula unatrag i onda u stranu.Svi,čak i p ULAZI! nijemosugledalikakoseprednjimaotva pravokutnik.Honey i Kane prebacili su smot *** Vrijeme se ujutro smirilo, ali je jo, puhalo. konopce preko sebe,upalili svjetiljke n HoneyiKanestajalisupredvratima. maizakoračiliutamu.Ostalisuihnezadovo ?Naravno#, promrmlja ona dok joj je vjetar gledali: i oni su htjeli poći unutra, ali k mrsioplavukosu,?poljubilismovrata.# je Honey ispričala nakoliko stra,nih pr Vrata su bila kamena ploča, otprilike jedan smrtonosnim klopkama i usnulim čudovi,t s tri metra. vrsto Č su zatvarala ulaz. Honey istraAivački je ih jeAar pro,ao.Jo, uvijeknisu znaladabizaovakvavratamoraopostojati ,toneki značistarokahtanskoupozorenje. skrivenimehanizam.DrevniAhmatiradilisuvrlo *** kompliciranemehanizme.Aligdjeje?

Nijebilosmrtonosnihklopki.Dvojearhe Ona paAljivo promotri vrata. Veliki kameni napredovalo je u nutrinu humka hodniko blokovi, dovučeni te,kim radom na vrh humka. je očito i,ao spiralno u dubinu. Honey - je pr SloAenitakopreciznodasenibritvicanije matrala mogla blokove od kojih je bio građen,jed provući među njih. I na nekoliko mjesta male precizno kao i vani. U snopu svjetla traA

22

znakove koji bi ukazali na okidače klopki.Oboje Honey nije nikad vidjela ne,to takvo. On supaAljivogazili:nekastijenamoglajena inagaz Kane stajali su ukočeni nekoliko trenu popustitiitakođeraktiviratiklopku. opčinjeni tom tamnom, iskričavom masom ,to Nepuni sat kasnije,hodnikjezavr,io u ,irokoj senadvijalanadkovčegomiblagomokonjega,i kruAnoj odaji. Iz nje se granalo jo, hodnika, pipcimaposezalazasvojimArtvama.

Honeyihizbrojipet.Usredini,nakamenompos­ A onda se Honey trgne i poleti prema - profe tolju okruAenom predmetima od zlata i srebra, soru Kaneu, zgrabi ga za ruku i povuče prema optočenim draguljima,počivao je kovčeg.Honey hodnikukojimsuido,li. i Kane se pogledaju. Kane je jedva susprezao ?Idemo!#, poviče ona. Kane je na trenutak neobuzdani smijeh. U kovčegu je morao biti izgledaozbunjen,kaodanijebiosasvimsvjes netkovaAan,navisokomepoloAaju! gdje je uopće. Onda mu pogled opet padne na A onda ga Honey povuče za rukav i njegov drevnoblagokojesuskupilipljačka,i.?Smjes smijehzamre.

Njen povik kao da je o,amario Kanea i on se Malo dalje od kovčega bio je kostur. I jo, trgne i pohita za njom. U posljednji trenu jedan,razbacanih kostiju.I jo, jedan,na ulazu Nekoliko u je pipaca sunulo za njima, ali dje jedanodhodnika. sekunde prekasno. Udarili su u zid. Plijen im Kosturi su bili u ostacima za,titnih odijela. izmakaoisadjejurionapovr,inu.

Starokahtanskih, prepoznala je Honey. I kosti Ačudovi,tejeslijedilo,brzo,neumoljivo, ne su bile kahtanske, a kovčeg je bio netaknut! ustavljivo poput vremena ,to prolazi i guta I u mraku jo, nekoliko ahmatskih kostura, daviuzaboravu,bacauni,tavilo. razjapljenih čeljusti, bijelih lubanja sHoney dupljama iKanetrčalisuuzbrdoiukrug,svjetla ,to kao da su odavale praiskonski uAas pred njihovihkaciga,aralasupokamenimblokovim onim,toihjeubilo.

Znoj im je probijao,pluća su im gorjela,mi,ići u ?Starokahtanska era je zavr,ila prije nogama malo boljeli,umovi se punili jezom pred to manje od 19 tisuća godina. +to god ih je ubilo, stvarizanjima.Kasnije,kadsvebudegotovo,k vi,enemoAebitiAivo#,pro,apćeKane.Snelago je pilot budevraćao u prijestolnicu,Honeye ć dom se osvrtao naokolo.Svjetlom je poku,poku, avaoatiprisjetititoguAasa,toihjeobuzeo prodrijeti u tamu hodnika ,to su se granali bilaiz neiskusnainejednomjojjeAivotvisi odaje.TamajeproAdrljivogutalasvjetlo. ali nikad nije osjećala ne,to poput strave ?Ne?#,pogledagaHoney.?Očitonisteba,puno je proAela dok se, svako malo povlačeći Kanea, kopali.Nidovoljnoduboko.# uspinjalaspiralom. ?Oprostite, kolegice, ali ipak mislim :# KaneKasnije e ć se pitati je li čudovi,te na ne napravi nekoliko koraka prema blagu. Sagnuo način utjecalo na njih, je li ih obuzimalo, da se, posegnuo za srebrnim peharom. A onda se spriječi da mu pobjegnu? To kasnije.U- tom tre smrznuo. nutku nije bilo vremena za razmi,ljanje, sv Zalediogajegnjecavizvuk,kaodane,tovuče zastajanje značilo je da ti pipci prodiru d te,ke noge po nečem ljigavom, kaljuAi, gustom u njih, da ovladavaju njima kako bi ih na mi mulju.Ali ti su koraci morali biti veliki,zgrabili svaki je iraskomadali. trajaočitavuvječnost.ZvuksepribliAavao.

Konačno se pred njima pojavio svijetli pr Honey ga je prva spazila. Nisu to bili koraci. kutnik: vrata. Honey nije gledala preko rame Bili su to pipci ,to su se prianjaljkama hvatali Vukući Kanea, izletjela je kroz vrata i bacil za zidove i tlo i za sobom vukli tu čudovi,nu na travu, pred zaprepa,tene studente i pil grabeAljivumasu,naprvipogledgnjecavu, ljiga Nije bilo vremena za obja,njavanje.Pritisk vu,alisnaAnu.PodkoAom,tosesjajilaljubičasto kocke obrnutim redoslijedom,nadajući se da u snopovima svjetla, tkiva su titrala, vrata gladna, takozatvaraju.Spazila je u tami čudo Aeljna svjeAeg mesa nakon 20 tisućljeća. Bijele kako hita prema njoj.Ali nije ih uhvatilo.T iskre kojima je bio posut bile su poput zvijezda kamena ploča sjela je na svoje mjesto,a dok ,to su gorjele i onda se gasile, samo da bi se Honey iscrpljeno ru,ila na koljena, činilo j opetrasplamsale.Pipcisusera,irilipozidovima kako čuje ljigavu masu dok razjareno udara odaje,pipalisupotluisvodu,traAeći. stijeni,gladna.

Aleksandar Žiljak

23

Nastavaksastranice 16.

Provjera rada elektroničkih elemenata Tablica provo stanja: elektromotor, tri tipkala i četiri di se prije izrade algoritma i programa pomoć LED u-lampice alata Test: TIPKALA LED-LAMPICE ELEKTOMOTOR - povezivanje TXT-sučelja s računalom, - ula I1 I2 I3 O3 O4 O5 O6 M1 znimiizlaznimelementima 0 0 0 off on off off STOP - provjera komunikacije TXT-međusklopa s 0 1 0 on off on off CW računalom (USB,Bluetooth,Wi-Fi) i povezivanje 0 0 1 on off off on CW sprogramomRoboPro - provjera ispravnog rada električnih eleme 0 1 0 on off on off CCW nata:tipkala,LED-lampicaielektromotora. 1 0 0 on on off off CCW Urednostpriumetanjuvodičaucrvene izele ne spojnice osigurava preglednost i u,tedu pri Napomena: Tablicastanjazamodeldizala pr izradiduljinavodičaizmeđukonstrukcijekazuje modelajedno od mogućih programskih rje,en i međusklopa. Ako tijekom testiranja električni Program neprekidno provjerava stanja t elementi ne rade, lako moAemo detektirati i o detekciji izvr,ava uvjete koji ovisno otklonitikvarpopravkomvodičailispojnica. ili isključuju LED-signalizaciju ili ras Napomena:Povezivanjeulaznihiizlaznih ele kabini dizala. Smjer kretanja kabine od menata sa sučeljem moAe biti drugačije od vrtnja elektromotora i trenutni pol prikazanog.Kod testiranja potrebno je precizno Tipkala određuju poloAaj kabine i progra podesitikabinudizalaraditočnogi-pravovreme ovisnostiopoloAajupokrećekabinu- elekt ( nog pritiska tipkala koja zaustavljaju tor motor sgetribom) na . pojedinomkatu.

Izazov_1: Napi,i algoritam i dijagram tok Slika30._FT_elementi2 (program) koji kontrolira trenutnu p Slika31._dizalo1 kabine dizala i njeno gibanje između kat Slika32._dizalo2 pomoćutipkala.Lampicaunutardizalauklju je samo kada se dizalo giba između katova Izrada algoritama Pritiskomnadvatipkalaprogramsezaust Pokretanje programa ,ava izvr provjeru stanj iprogramskihrjeenja tipkalaekoj poziva dizalo na kat stamben Zadatak_1: Napi,i algoritam i dijagram toka zgrade. Provjerom očitanja stanja na t (program) koji kontinuirano provjerava je upravljate li tip procesom dolaska dizala i n kalo (I1, I2 ili I3) pritisnuto. Pritiskom na jedno zaustavljanje na prvom katu kada se od tri tipkala motor se pokreće i LED-lampica zaustavi. Program nikada ne zavr,ava, već s seuključidokkabinanedođeupoloAaj - koji pri odvija ubeskonačnojpetlji. tisnetipkalo(I4I5, iliI6i ) zaustavikabinudizala.Izazov_2: Napi,i algoritam i dijagram tok Na početku pokretanja programa kabina (program) je u koji upravlja radom kabine di prizemlju(I4=1M1, =stop,O3=off)Program . se pomoću tipkala. Pritiskom na bilo koje tip izvr,avaneprekidnodokganeisključimo. uključuju se i isključuju LED-lampice u razm Slika3._Z1_dizalo odjednesekunde.Programistovremenoizvr Pokretanjem programa kontroliramo dva smjer usporedna procesa i omogućava kreta vrtnje elektromotora (kabine) pomoću tipkala dizala između katova ovisno o pritisku n (I1:I3). tipkala. LED-lampica (rasvjeta) unutar ka Nakatovimasusmje,tenatipkalazapozivanje dizalaneprekidnosvijetli. na kat i signaliziranje trenutnog poloAaja dizala.

Petar Dobrić, prof.

Dolaskomnakatmotor(M1=stop)sezaustavlja iLED-lampica(O4O5, O6, =on)svijetli.

24

Shield-A, učilo za programiranje mikroupravljača (26)

ONIKAELTR

Nakon ,to smo predstavili slave I2C modul s TIFR |=(1<OCF0A)|(1<OCF0B); mikroupravljačemATtiny85 i RGB-diodom iza njega TIMSK|=(1<OCIE0A)|(1<OCIE0B); napisali odgovarajući program Bascom-AVR-a, u OCR0A=0; ovomemo ć nastavkuopisatikakozaistimodul napi OCR0B=25; satiprogramArduinoIDE-a,azatimemo ć predstavitiTCNT0=0; i odgovarajuć master e programe za razvojni sustav sei(); Shield-Anaobjeplatforme.

Biblioteci Wire moramo proslijediti odabranu I2C ArduinoI2Cslave adresutedefiniratidamoraizvr,receiveEitifunkciju #elimo li koristiti mikroupravljače ATtiny, uvent()kadaodmasterapriminekepodatke: Arduino IDE moramo instalirati dodatnu podr,ku.

Wire.begin(I2C_addr); / join i2c bus with To moAe biti, npr. , projekt ATTinyCore autora Space address Konde, čije su naredbe kompatibilne s originalnim Wire.onReceive(receiveEvent);/registerevent Arduino IDE, a nama interesantna biblioteka Wire Jo, emo ć pinove kojima uključujemo pojedine radipouzdano.Uputezainstalacijunalaze sena stra boje RGB-diode konfigurirati kao izlazne i izvr nici https: / github.com/ SpenceKonde/ ATTinyCore. početnidemoprogram: Za programiranje mikroupravljača ATtiny upotrijebit pinMode(RED,OUTPUT); emo ć ArduinoUnokaoISPprogramator. pinMode(GREEN,OUTPUT); Arduinovorjeenjeprogramskog pinMode(BLUE,OUTPUT); zadatka:Program Shield-A_22.ino rgb_demo(); Programskalogikarje,enjaArduinoIDEidentična } /endsetup() je kao u Bascom-AVR-u, a naredbe koje ne postoje Demoprogram postupno pali i gasi svaku od boja u Arduino IDE napisat emo ć kao makronaredbe. Na RGB-diode i ovdje ga nećemo analizirati. U funkcij početku programa definiramo kori,tenje biblioteke loop() ne moramo imati niti jednu naredbu,jere ć se Wire i makronaredbama RED, GREEN i BLUE pri sveaktivnostiodvijatiuprekidnimrutinam druAujemo pinove kojima upravljamo intenzitetom voidloop(){ pojedineboje : }/endloop() #include<Wire.h> U funkciji receiveEvent() preuzimamo podatke sa #defineREDPB1 sabirnice I2Ci spremamo ih u polje i2c_rcv_byte[],te #defineGREENPB3 pokrećemofunkciju execute_i2c_command(): #defineBLUEPB4 voidreceiveEvent(inthowMany){ Za pregledniji kod programa definiramo - i makro i2c_rcv_byte[0]=Wire.read(); naredbezauključivanjeiisključivanjeTimera 0: i2c_rcv_byte[1 ]=Wire.read(); # define STOP_TIMER0 ( TCCR0 B &= i2c_rcv_byte[2]=Wire.read(); ~((1<CS00)|(1<CS01) execute_i2c_command(); # define START_TIMER0 ( TCCR0 B |= }/endreceiveEvent(inthowMany) (1<CS00)|(1<CS01) Ona je pisana za RGB LED sa zajedničkom kato I2Cadresa je<0b110=a polje u koje sprema dom,kod koje za intenzitete pojedine boje moAe mo podatke primljene preko komunikacijske linije koristiti vrijednosti pohranjene direktno i2c_ bit će i2c_rcv_byte[3]: rcv_byte[] (kod RGB LED sa zajedničkom anodom te byteI2C_addr=0b110; bismovrijednostiprethodnotrebali?invert volatilebytei2c_rcv_byte[3]={00};, dazaprimljenuvrijednostoduzmemoodbroja25): U funkciji setup() konfiguriramo Timer0, brojačevoidexecute_i2c_command(){ povezanesprekidimaiuključimoprekide: analogWrite(RED,i2c_rcv_byte[0]); voidsetup(){ if(i2c_rcv_byte[1]==0){ cli(); STOP_TIMER0; TCCR0A=0; digitalWrite(GREEN,LOW); TCCR0B=0; }else{ START_TIMER0; OCR0A=i2c_rcv_byte[1]; TCCR0B|=(1<CS00)|(1<CS01); START_TIMER0; CLKPR|=(1<CLKPCE); } CLKPR=0; analogWrite(BLUE,i2c_rcv_byte[2]);

25

}/endexecute_i2c_command() Primijetimokakocrvenomiplavombojom uprav ljamopomoćunaredbe analogWrite(),dokemo ć zelenom upravljati prekidima vezanim uz prvi Timer0; prekid isključuje LED-ice kada tajmer -dostigne vri jednost upisanu u OCR0A,a drugi je uključuje kada tajmerdostigneuOCR0Bupisanuvrijednost25: ISR(TIMER0_COMPA_vect){ digitalWrite(GREEN,LOW); }/endISR(TIMER0_COMPA_vect) ISR(TIMER0_COMPB_vect){ digitalWrite(GREEN,HIGH); }/endISR(TIMER0_COMPB_vect) ArduinoI2Cmaster Kao I2C master koristili smo razvojni sustav Shield-ApostavljennaArduinoUno.?Master# progra mikojeemo ć predstavitipisanisuzatakvookruAenje čijajeshemaprikazananaSliciOznake 79. pojedinih Slika 81. Pomoću izbornika na alfanumeričkom displeju komponenti potječu sa Shielda-A, a plavo obojane formiramo naredbu koju će master program poslati RGBoznakeodgovarajuoznakamaspločiceArduinoUno. Slika 80. pokazuje kako povezujemo Shield-A -modulu s RGB-modulom. Na slici su simbolično prikazane crvenu,zelenuiplavuboju,atroznamenkastib komponente Shielda-A koje koristimo za - interaktiv ispod tih oznaka trenutni intenzitet poj no pode,avanje boja: alfanumerički displej, tipkala etvrti Č broj u donjem retku ovisi o poloAaju SW1 i SW2 te potenciometar RV1. Tipkalom SW1 potenciometraRV1zakretanjem ; njegoveosovi odabiremo boju, potenciometrom ugađamo njen jednogdodrugogkrajnjegpoloAajaprikazana intenzitet, a tipkalom SW2 ,aljemo odgovarajuć u jednost mijenja u rasponu 0-25, upravo kako nam naredbuRGB-modulu. odgovarazaintenzitetnekeodboja.

Slika 81. vizualizira izbornik na alfanumeričkomBoju čiji intenzitet pode,avamo biramo po displeju:oznakeugornjemretkudisplejaoznačavaju tipkalaSW1sljedećimredoslijedom:

Slika 79. Shema I2C mastera, koji ćemo koristiti za testiranje RGB-modula

Slika 80. Ovako povezujemo Shield-A s RGB-modulom

26

niti jedna -> crvena -> zelena -> plava -> sve tri ->nitijedna.

To je na Slici 81. prikazano crvenim strelicam a oznaka trenutno odabrane boje je na L ispisana velikim slovima. Kada odaberemo n od boja i potenciometrom ugodimo Aeljeni in zitet, pritiskom na tipkalo SW2 upisujemo ga is oznake boje (to je prikazano plavim strelic preko I2C sabirnice ,aljemo odgovarajuću nare RGB-modulu. Strukturu ove naredbe opisali s prethodnom nastavku. Zakretanjem osovine ciometra RV1 moAemo po volji ugađati intenzit odabrane boje,ali e ć se prikaz na LCD-u promijeni i naredba RGB-modulu poslati tek kada priti tipkaloSW2.

DrAimo li tipkalo SW2 pritisnuto duAe od jed sekunde, program prelazi u automatski način (donji red na Slici 81.): u gornjem desnom uglu displeja ispisuje se oznaka ?auto# a program 50 ms očitava napon na klizaču potenciometra RV1, preračunava ga u intenzitet, aAurira intenz braneboje(ilisvihboja)i,aljeodgovarajuć un bu RGB-modulu. Dok smo u automatskom načinu rada,zakretanjeosovinepotenciometraRV1re trenutnompromjenomprikazanaLCD-uibojeRGB

-diodenaRGB-modulu.U?ručni#načinradavraćamo U potprogramu Disp_adc mjerimo napon klizača sekratkimpritiskomnatipkaloSW2. potenciometra RV1, dijelimo izmjerenu vrijedno programski 23. zadatak 4(timesmodobilirasponvrijednostii 0-25), prika Treba napisati master program za sklop prema zujemojenaLCD-u: shemi sa Slike 79. , koji e ć upravljati radom RGB- Disp_adc: -modulanaprijeopisaninačin!

Adc_value=Getadc(0) Rje,enjeBascom-AVR-a:programShield-A_23.bas Adc_value=Adc_value/4 Programkoristisljedećevarijable: Locate13 2, Rd, Gn i BlsadrAetrenutniintenzitetcrvene,zelene Rgb_value=Str(adc_value) iplaveboje.

Rgb_value=Format(rgb_valueA0, 0?)

Adc_valuesadrAitrenutnoočitanjeA/Dpretvarača.

LcdRgb_value Rgb_valuesluAizaoblikovanjeprikazanumeričkih Return vrijednostinaLCD-u.

Ovisno o sadrAaju varijable Rgb_index, u potpro Rgb_index određuje selektiranu boju i prikaz gramu na Disp_send najprije aAuriramo intenzitet LCD-u (0 = nijedna boja,1 = crvena,2 = zelena,3 = nutnoodabranebojeiliboja, plava,4=sveboje).

Disp_send: Auto_flagodređujenačinrada=(0-1 ručni,>10 IfRgb_index=Then 1 =automatski).

Rd=Adc_value NapočetkuprogramadefiniramoI2Cadresu slave ElseifRgb_index=Then 2 mikroupravljača,kojem master e ć slatiporuke Gn=Adc_value ConstI2c_address=&B110 ElseifRgb_index=Then 3 a zatim i brzinu I2C komunikacije te SCL i SDA Bl=Adc_value pinove: ElseifRgb_index=Then 4 $libAi2c_twi.lbx?

Rd=Adc_value ConfigTwi=10>SCL=10kHz Gn=Adc_value ConfigSda=Portc.4 Bl=Adc_value ConfigScl=Portc.5 EndIf I2cinit azatim adresiramo RGB-modul i ,aljemo-mu tre Uključiv, I2C_TWI.lbx i biblioteku omogućili smo nutnopode,eneintenzitetesvihtrijuboja: Bascom-AVR-u da, umjesto standardne softverske I2cstart emulacije, koristiti TWI sklop ATmega328P mikrou I2cwbyteI2c_address pravljača.NjegovisuSDAiSCLpriključciizvedenina >Waitms1 pinove PC4 i PC5pa , smo to morali po,tovati u - kon I2cwbyteRd figuracijskim naredbama. Odabrali smo standardnu I2cwbyteGn brzinukomunikacijeod10kHz. I2cwbyteBl A/D pretvarač konfigurirat ćemo tako da kao >Waitms1 referentninaponkoristinaponnapajanja: I2cstop Config Adc = Single, Prescaler = Auto, Reference Naredbe Waitms nuAne su samo ako slave treba =Avcc vi,e od 2 µs za obradu adrese, odnosno podataka Zbog toga e ć se puni raspon A/D pretvorbe koje mu je master poslao. Program na,eg RGB(0-123) poklopiti sa zakretanjem osovine potenci -modula dovoljno je brz pa su naredbe Waitms ometra RV1 od jedne do druge krajnje pozicije. zakomentirane.

Jo, Bascom-AVR postavlja sistemski emo ć na uobičajeni način konfigurirati LCD i ulazne Err ako je do,lo do gre,ke u komunikaciji (npr. ,ako pinove PC1 i PC2, nakon čega ulazimo u glavnu slave nije odgovorio ACK-om nakon svakog - primlje petlju Do-Loop. U njoj svakih 50 ms provjeravamo nogbajta)Provjerit . emo ć Erri,bit akojedetektirana stanja tipkala SW1 i SW2 i izvr,avamo potprogram gre,ka,ispisatiodgovarajućuporuku: Disp_adc a, ako je odabran automatski način rada,If iErr=Then 1 potprogram Disp_send: Locate 2 ,1 Do LcdAErr A DebouncePinc.Sw1 0,1 _subSub , Waitms250 DebouncePinc.Sw2 0,2 _subSub , Err = 0 GosubDisp_adc EndIf IfAuto_flag>Then 10 Na kraju potprograma, ispisat emo ć na LCD-u GosubDisp_send trenutneintenzitetebojaivratitiseuglav EndIf GosubDisp_rgb Waitms50 Return Loop

27

Istipotprogrampozivamoikadaprogram - detekti voidsetup(){ radajepritisnutotipkaloSW2, pinMode(OUTPUT) 17, ; Sw2_sub: digitalWrite(HIGH) 17, ; GosubDisp_send pinMode(A1INPUT_PULLUP) , ; nakon čega mjerimo koliko je dugo tipkalo bilo pinMode(A2INPUT_PULLUP) , ; pritisnuto: ForAuto_flag=To 0 10 Wire.begin(); IfPinc.2=Then 1 ExitFor lcd.begin(2); 16, Waitms10 rgb_index=4; Next sw1_function(); Ako je tipkalo bilo pritisnuto duAe - od 1 s,vrijed }/endsetup() nost brojača Auto_flag bit će 10 i program prelazi U funkciji loop() svakih 50 ms provjeravamo- sta u automatski način rada; ako je pritisnuto nja krać tipkala e, SW1 i SW2 te izvr,avamo potprogram program se vraća u ručni način rada. Poruka odisp_adc() a,ako je odabran automatski način rad trenutno vaAećem načinu rada ispisuje -u, se na LCD potprogram isp_send(): d nakončegaseprogramvraćauglavnupetlju: voidloop(){ Locate13 , if(digitalRead(A1)==0){ IfAuto_flag>Then 10 delay(25); LcdAauto? if(digitalRead(A1)==0){ Else sw1_function(); LcdA A while(digitalRead(A1)==0){ EndIf } Return } Kakosmoprijepokazali,vrijednost Auto_ varijable } flag provjerava se i u glavnoj petlji pa se, akoifje (digitalRead(A2)==0){ automatski način rada aktiviran, RGB-modulu ,alje delay(25); poruka svakih 50 ms. U suprotnom, poruka e ć se if(digitalRead(A2)==0){ poslati samo kada pritisnemo tipkalo SW2, upravo sw2_function(); kakojeuprogramskomzadatkuipredviđeno. while(digitalRead(A2)==0){ Potprogram Sw1_sub izvr,ava se svaki put kada } pritisnemo tipkalo SW1. U njemu mijenjamo vri } jednost varijable Rgb_indeks u rasponu od 0 do 4, } čime odabiremo novu boju u skladu s programskimdisp_adc(); zadatkom i prikazom na Slici 81.Ovaj potprogram i if(auto_flag>10)disp_send(); druge dijelove master programa koji nemaju direk delay(50); tnog doticaja s osnovnom namjenom ovdje nećemo }/endloop() analizirati.

Ufunkciji isp_adc() d mjerimonaponklizačapoten ProgramShield-A_23.ino ciometraRV1dijelimo , izmjerenuvrijednosts Na početku programa definiramo bibliotekesmo koje dobili raspon vrijednosti 0-25), i prikazujem emo ć koristiti, objekt pomoću kojeg upravljamo jena s LCD-u: LCD-omipotrebnevarijable: voiddisp_adc(){ #include<Wire.h> adc_value=analogRead(A0)/4; #include<LiquidCrystal.h> lcd.setCursor(12,); LiquidCrystallcd(7); 6, 5 4, 3 2, if(adc_value<10)lcd.print(A0?); byterd,gn,bl,rgb_index,auto_flag; if(adc_value<10)lcd.print(A0?); constbyteI2c_address=0b110; lcd.print(adc_value); intadc_value; }/enddisp_adc() Nazivi i namjena varijabli isti su kao u rje, Uenju funkciji isp_send(), d ovisno o sadrAaju varija Bascom-AVR-a. rgb_index, najprije aAuriramo intenzitet t Ufunkciji setup()uključit ćemopozadinskosvjetlo odabranebojeiliboja, pomoću tranzistorske sklopke T2, definirati pinove voiddisp_send(){ tipkala, pokrenuti I2C komunikaciju, definirati switch( kojirgb_index){ LCD -displej koristimo, definirati početnu vrijednost case1: varijable rgb_index i pokrenuti funkciju sw1_funcrd=adc_value; tion() kako bismo prikazali vrijednosti varijabli break; na displeju. case2:

28

gn=adc_value; lcd.setCursor(12,0); break; if(auto_flag>10){ case3: lcd.print(Aauto?); bl=adc_value; }else{ break; lcd.print(AA); case4: } rd=adc_value; disp_send(); gn=adc_value; }/endsw2_function() bl=adc_value; Funkcija w1_function() s izvr,ava se svaki put kada break; pritisnemo tipkalo SW1 te je algoritamski iden } rje,enjuzaBascom-AVRiovdjejenećemoanalizirat disp_rgb(); Slika 82. potvrđuje da opisani programi rade i u send_rgb(); stvarnosti! No, kada sve već tako dobro radi, ,te }/enddisp_send() azatimprikaAemosadrAajbojanadispleju pomo ćufunkcije disp_rgb(): voiddisp_rgb(){ lcd.setCursor(0,1); if(rd<10)lcd.print(A0?); if(rd<10)lcd.print(A0?); lcd.print(rd); lcd.setCursor(4,1); ifgn ( <10)lcd.print(A0?); ifgn ( <10)lcd.print(A0?); lcd.print(gn); Slika 82. Provjera RGB-modula lcd.setCursor(8,1); if(bl<10)lcd.print(A0?); if(bl<10)lcd.print(A0?); lcd.print(bl); }/enddisp_rgb() i po,aljemo podatke preko protokola I2Cpomoću funkcije send_rgb(): voidsend_rgb(){ Wire.beginTransmission(I2c_address); Wire.write(rd); Wire.write(gn); Wire.write(bl); Wire.endTransmission(); }/endsend_rgb() Kada program detektira da je pritisnuto tipkalo SW2, najprije emo ć izmjeriti koliko je dugo tipkalo bilopritisnuto: voidsw2_function(){ for(auto_flag=auto_flag 0; <=auto_flag+ 10; +) { Slika 83. Shield-A s I2C LCD-om i RGB-modulom if(digitalRead(A2)==1){ bi bilo bolje ne iskoristiti I2‒Czato sabirnicu smo break; na shemi sa Slike 83. na nju jo, povezali i LCD sa } serijskim I2C modulom. Poku,ajte sami prilagodit delay(10); programe Shield-A_23.bas i Shield-A_23.ino za takvu } konfiguraciju (pomoć potraAite u 20. nastavku, gdje Ako je tipkalo bilo pritisnuto duAe - od 1 s,vrijed smodetaljnoopisalikakokoristitiserijsk nost brojača auto_flag bit će 10 i program prelazi Programi Shield-A_22.ino, Shield-A_23. u automatski način rada; ako je pritisnuto Napomena: kraće, program se vraća u ručni način rada. Poruka obas i Shield-A_23.ino mogu se besplatno dobiti od uredni,tvačasopisa ABC tehnike. trenutno vaAećem načinu rada ispisuje -u, se na LCD Vladimir Mitrović i Robert Sedak nakončegaseprogramvraćauglavnupetlju:

29

MJERN JEDINICE NAZANE V PO ZNANSTVENICIMA

Mjerna jedinica simens

Simens engl. ( siemens; znak S) je mjerna jedi nicaelektrične vodljivosti, izvedenaje jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI). Nazvan je po ErnstuWerneruvonSiemensu.

Podrijetlo naziva mjerne jedinice simens

ErnstWernervon Siemens nje 1892.), 186.: ( mački elektroinAenjer i izumitelj, bio je jedan od najvećih elektrotehničara. Izumio je elek trični telegraf s kazaljkom, samopobudni elek tromotor,poslije dinamostrojem nazvan ili kraće Ernst Werner von Siemens dinamom, koji je radio i kao elektromotor i kao generator. Njime je pogonio 1879. godine prvitrolejbus i prvu električnu lokomotivu, električnoga a otpora , a ne vodljivosti, nazvan 182. godine prvi električni tramvaj.

S njemač simens (znak SE, prema njem. Siemens Einheit: kimpoduzetnikomJohanom GeorgomHalskeom Siemensovajedinica)ostvarena , Aivinimst 1890.) (184.: osnovao je 1847. godine tvrtku presjeka 1 2mm i duljine 1 m.Vrijednost - te pr Telegraphen Bau-Anstalt von Siemens& Halske mjerebilajeokodana, 0,9537 njihoma. u Berlinu, potonju Siemens & Halske, iz koje je nastala dana,nja tvrtka Siemens AG. Osnovao Mjernejediniceelektričnevodl je 1879.godine,zajedno s glavnim ravnateljem Prvotna mjerna jedinica električnevo njemačkih po,ta Heinrichom Wilhelmom von nakon usvajanja oma,spontano je bila recipročni Stephanom) 1897. (183.: Elektrotehničku udrugu om,anjezinznak Ω :1 ili1/ Ω Ta , . sejedinicaupo (njem. Elektrotechnischer Verein), te uveo naziv trebljavalatijekomprvepoloviceXX.sto elektrotehnika.Unjemujeokupiotada 34 vodeća Kako se električna vodljivost i prov njemačka elektrotehničara iz visokoga ,kolstva, često rabe u nekim područjima elektrot industrije, po,te i vojske. To je bio poticaj elektrofizike za ielektrokemije,osjećalas osnivanjedrugihelektrotehničkihudruga, za uvođ prvo enjem u posebne jedinice. Prvo se ta Njemačkoj, a potom u Europi i svijetu. Siemens jedinica počela rabiti u elektrotehnic jezasvojezaslugedobiogodine 18. plemstvo, timepravodaispredprezimenapi,von. etitulu Zanimljivo je, kako je Werner von Siemens s 1 bratom Williamom 183.) (1823.: , koji je Aivio i radio u Engleskoj,Prvom na međunarodnom kongresu elektrotehničara u Parizu 18. godine znatno doprinio usklađivanju stavova sudionika kongresa i uvođenju mjerne jedinice om,ne slu tećikakoe ć injegovoimejednombitiuporablje nozanazivmjernejedinice.

Za na,e je razmatranje zanimljivo da se u to doba u Njemačkoj rabila mjerna jedinica 1 Trećibrat,CarlHeinrichvonSiemens1906.)kao (1829.: predstavniktvrtke Siemens & Halske radiojeuPetrogradu ipolovicomXIX.stoljećauspostavljaomreAuelektričnih poštanska marka iz 1992. godine za 100-godištelegrafauRusiji.PonekadseznajumeđusobnobrkatiNjemačka izumi braćeSiemens. njicu smrti Wernera von Siemensa

30

Izvorno zaglavlje prve Siemensove tvrtke (oko 1853. g.)

Siemensov telegraf s kazaljkom koja pokazuje slova i brojke iz 1847. godine

SI jedinica simens

Mjernu jedinicu električnesimens, vodljivost nastala okretanjem naziva jedinice otpora, kao poseban u nazivrecipročni za om počeli su obliku mhoipisanjemnjezinaznakaokretanjem upotrebljavati elektrotehničari polo grčkogaslova omega. stoljeća,alijesporoulazilauprimjenuudr Mho (znak ℧), jedinica električne -vodljivo područjima.Tekjenapreporukepojedinih odb sti, upotrebljavao se u engleskom govornom raCGPM 14. godine 197. zaSIjedinicuelektričpodručju u značenju recipročnog oma, danas bi ne vodljivosti prihvatio mjernu simens jedinic rekli simensa,dakle ℧ = Ω :1 = S.Nastaojeobrat saznakomSkaoposebannaziv recipročni za om. nim pisanjem izvornoga naziva jedinice otpora Simens (znak S),jedinica električne vodljivosti, ohm,aznak okretanjemgrčkogslova omega(T). izvedena SI jedinica, definirana je vodlji Ta je jedinica tehničkom literaturom, vodiča podacikojemu je otpor jedan om,dakle simen ma i mjernom opremom do,la u kontinentalnu je naziv za recipročni om, tj. amper po voltu Europu nakon II. svjetskog rata, ali nikada (S nije = 1/Ω = A/V).

Samopobudni Siemensov elektromotor (dinamo) iz 1868. godine

Prvi trolejbus na svijetu koji je 1879. godine konstruirao Werner von Siemens, pogonjen njegovim dinamom

Spomenik Werneru von Siemensu u njegovu rodnom mjestu Lenthe kraj Hanovera

bila općenito prihvaćena.Dapače,njezin je znak Mukotrpno definiranje te međustrukovn izazivaozabunu.Onsejednostavnopisaorukom međunarodno usvajanje mjernih jedinica te u olovnom slogu pojedinačnih slova okre tričnoga otpora i električne vodljivost tanjem grčkoga slova, ali je pote,koća nastala je vi,e od stoljeća. Dana,njim su nara,tajim uvođenjem lijevanja cijeloga retka u mjerne sustavu SI jedinice om i simens potpuno jasne i Linotype, pa i u prvim izvedbama fotosloga, pouzdane,te ih jednako rabe u svim područjim gdje se na tome mjestu morao redak rezati, primjene. te Tek e ć zagledanje u literaturu st umetati okrenuto slovo.Neupućeni su korektori, od nekoliko desetljeća, naići na pote,koće, koj smatrajući to pogre,kom, znali i okretati su grčko imali nara,taji elektrotehničara, fiz slovo u ?pravi# poloAaj. Tek su pro,ireni fontovi kemičaradosamoprijepolastoljeća. računalnih programa za pisanje teksta, među Dr. sc. Zvonimir Jakobović mnogim?egzotičnim#grafemimauveliiokrenuto omega ℧.

31

Robotizacija zrakoplovstva

VIS JET TIOBR KE

Poznat je konzervativan odnos zrakoplovne Uvođenjem robota u proizvodnju - zrako industrijepremasvakojnovostiuproizvodnji. plova No produAio se zapravo vijek - kori,t i takvim sredinama,kad su uvidjele mogućnosti nja metode zakovičastog spajanja l pobolj,anja na zadatku sklapanja zrakoplova, va. Upotreba kompozitnih ugljičnih vlak prijelazna robotizaciju proizvodnje činio sevrloe dovest ć postupno uporabu zakovica kra opravdanim. Svi veliki svjetski proizvođ ači zra Istovremeno, prisutnostindustrijski koplovaizračunalisudasesrobotimapovećava zrakoplovnoj industriji samo e ć rasti.Ko proizvodnost.Tako je tvrtka Lochid Martin e ć svoju ih pored ostaloga i za izradu karbonsk proizvodnju modela F-35 povećala mjesečno s trupovaikrila. tri na dvanaest.Na trAi,tu sa sve krać - im rokovi ma isporuke bezuključenja robota nemoguće je Kod aviona zavarivanje se ne koristi i bitikonkurentan.PotraAnjaputničkihzrakoplova razloga. NajvaAniji je vrsta materijal većajeodbrzineproizvodnje. spaja.Prevladava aluminij od kojega se i Uvođenjerobotajeinajisplativiji način trup pove ikrila,akontrolakvalitetespoja ćanja brzine proizvodnje.Upravo je robotizacija i brAa kod zakovica nego kod zavara.Osim toga pomogla najvećem europskom proizvođaču - zra proizvodne serije aviona daleko su man koplova Airbusu da smanji osam godina - zaosta automobilskih, a dimenzije posebice put taka u isporuci jednog od svojih najpopularnijih zrakoplovaneusporedivesusautomobilo zrakoplova. je npr. Airbusov najprodavaniji putničk Konzervativizam proizvođača zrakoplova plov pri A3dugačak 20 m57 37, i,irokm.

3,95 Roboti uvođenju novina posljedica je izuzetno koje velikih se koristi za Airbus A320 imaju do sedam zahtjeva za pouzdano,ću zbog kojih se- provoosi i rade na montaAnoj liniji u kojoj s de vi,estruke provjere prije zamjene postojeć krila transportiraju e na automatskim proizvodne metode.Taj pristup najbolje pokazu platformamauzkori,tenjelaserskogpraće je odnos prema robotizaciji postupka spajanja savr,enoporavnavanjesekcijazrakoplov elemenata oplate tijela zrakoplova zakovicama.

Roboti se koriste za bu,enje i upu,ta Zakovice kao standardno strojarsko rupa sredstvo zazakovice,umetanjezakovica i nano,e nerastavljivog spajanja dviju komponenti brtvila. u zraTehnika spajanja zakovicama o koplovstvu su ono ,to je zavarivanje u autoin je i brzinu robotizacije zrakoplovne in dustriji koja je bila glavni pokretač masovnog Dok su se roboti desetljećima koristili ­ n kori,tenjarobota. vodnim linijama automobila, gotovo pot ručna montaAa zrakoplova izvodila se sv

BUŠENJE I SPAJANJE ZAKOVICAMA. Zakovice (slika u sredini) su iskustveno najbolji način spajanja na zrakoplovima. Dva robota (slika lijevo) iz Airbusa, nazvani Luise i Renate, rade na bušenju i zakivanju sekcija trupa zrakoplova prije konačne montaže. Roboti su omogućili bržu i učinkovitiju proizvodnju za Airbus koji je povećao proizvodnju s 50 na 60 aviona mjesečno. Dva robota sa sedam osi izbuše osamdeset posto rupa na gornjoj strani sekcija, poboljšavajući radne uvjete radnika.

Boeing na drugačiji način koristi robote Kuka (slika desno) na istom poslu zakovičnog spajanja trupa. Dva robota su izvan trupa, a dva unutar tako da oponašaju ljude. Robot na vanjskoj strani trupa buši rupu, umeće zatvarač (puni rupu) i udara ga čekićem, dok robot s unutarnje strane djeluje kao nakovanj (izvijanje) kako bi se zakucani zatvarač pravilno deformirao i oblikovao zakovicu.

32

STALNA I RIGOROZNA KONTROLA STANJA. Za kontrolu stanja zrakoplova tijekom proizvodnje, ali i uporabe, danas se koriste leteći dronovi (slika u sredini) koji mogu vrlo brzo načiniti vanjsku provjeru zrakoplova. Za daljinsko testiranja komercijalno proizvedenih ploča zrakoplova u kokpitu koriste se roboti poput SR-SCARA-Pro. Robot provjerava ploče s instrumentima u kokpitu (slika lijevo) prije leta i priprema za polijetanje. Fizički aktivira prekidače te provjerava funkcije dodirnih ploča. Ta rigorozna ispitivanja provode se prije svakog leta. Robot senzorima mjeri i sile pri aktivaciji prekidača. S kamerom se mjeri svjetloća svih zaslona iz raznih kutova. Za nedostupne prostore poput krila uvode se novi strojevi poput manipulatora u obliku surle (slika desno) s uređajima na vrhu. Zmijolika fleksibilna ruka može ući u ograničene prostore u zrakoplovu. S ovom vrstom fleksibilne ruke inspekcije su sada točnije i učinkovitije. Roboti sa zmijolikim tijelom mogu pokriti zglobne duljine do 3,1 m i krute produžetke do 5 m, s 24 stupnja slobode gibanja i 12 zglobova s ukupnim kumulativnim savijanjem od 225 stupnjeva.

prije nekoliko godina. Prvi robot uveden je je idealan u posao za industrijske robote zakovično spajanje dijelova trupa Boeinga prije 77. spomenuti koraci bu,enja izvode u jed Zakovično spajanje je monoton, ponavljajuć prolazu. i Unatoč prednostima Airbus je tek pr posao koji, zbog poloAaja tijela tijekom nekoliko rada, godinarobotiziraobu,enje - rupazas dovodi do kroničnih oboljenjazglobova.U tvrtki cijeA3Jo, 20. uvijekvećinuposlaobavljajuljud Boeing vi,e od polovice ozljeda na programuNadzor kvalitete proizvodnje svakog zr 7 nastalo je zbog ugradnje 60 0 zakovica plova smatra se kritičnom fazom proizvodnj u spoju sekcije trupa.Spajanjuzakovicama Tolerancije pret su uske,azahtjevi tvrtkiza nj hodi bu,enje rupa.Ručno bu,enje izvodi se u tri postizanjemvisoki.Robotimoguizvestineko koraka: predbu,enje, bu,enje konačne veličine inspekcijskih postupaka.Kada roboti izbu,e rupeirazvrtanjenatoleranciju.Pri - ručnom rupe, bu,e postupak bu,enja mora odobriti nadzo nju koristi se sloAena ,ablona bu,enja i snaAne pa je zbog toga krajnji efektor robota opr bu,ilice. ljen laserskim skenerom i mjernim sonda Bu,enje i zakovično spajanje je, zbog opse Beskontaktno se mjere promjer -rupe i d ga poslova, najveće područje potencijalnoga na provrta. Provjerava se kvaliteta upu,t kori,tenja robota u zrakoplovnoj industriji.

To karakteristike povr,inelima.Većzaprocesa mo

NOVI MATERIJALI. Što je zrakoplov lakši, to je transport njime jeftiniji. Manja težina znatno smanjuje potrošnju goriva i ukupne troškove. Kompoziti od ugljičnih vlakana vrlo su čvrsti i kruti u odnosu na masu. Kompozit od karbonskih vlakana smanjuje težinu do 20% u odnosu na težinu tradicionalnog aluminijskog aviona. Za svaki kilogram smanjenja mase procjenjuje se ušteda od oko milijun dolara u troškovima tijekom životnog vijeka aviona. Obilježje ovih materijala je i velika glatkoća površine što je vrlo važno zbog aerodinamičnog otpora. Oblici koji se mogu izraditi daju suvremenim zrakoplovima futuristički izgled. Roboti u nekim slučajevima omogućavaju izradu kompozitnih oblika na mjestu izrade. Na slici lijevo je trup putničkog zrakoplova, a na slici desno upravljačka kabina iz jednog komada.

33

BOJANJE TRUPA. Izvanjska zaštita i bojanje ogromnih putničkih zrakoplova kakav je npr. Boeing Dream Liner (slika desno) zahtijeva poseban pristup zbog tehničkih razloga, ali i zbog estetičkih učinaka koji vanjski izgled i znakovi izazivaju kod promatrača. Ljudima je trebalo četiri i pol sata za nanošenje jednog sloja boje na krila, dok roboti to obave za 24 minute. Zbog toga danas sva krila Boinga 777 boje roboti. Korištenjem robota težina boje na jednom krilu smanjena je za čak 35 kg, a broj ljudi koji su radili u smjeni prepolovio se. Ističe se da će roboti obojati zrakoplov svaki put na isti način.

taAe obavlja se pregled pričvr,enih ć elemenata potrebne alate na područja kutije kr zbogmogućihpojavapukotina. su prije bila nedostupna za automatiza Proizvođače zrakoplova muči i neusklađenost obavljanju zadataka kao ,to su zavr, - no n tehničkihosobinastandardnihrobotas,enje njihovim brtvila i nabijanje. Zmijoliki rob potrebama. U proteklom desetljeću roboti korisni su izaodrAavanjemlaznihmotora. znatno pojeftinili, ali jo, nema serijskihUrobota proizvodnji zrakoplova ipak se u man kojeproizvođačzrakoplovamoAekupitiiodmah mjeri koriste i roboti za zavarivanje m staviti u pogon.Jedan od razloga je,naprimjer, dijelova i u montaAi turbina gdje -se tra taj ,to različiti proizvođači robota-koriste ciznost. razliKada se u motorima koriste tit čite programske jezike. Zbog toga Lufthansa legure nikla industrijski roboti neoph Technik mora razvijati softver za komunikaciju učinkovite i točne zavare. Ponovljivost između vlastitih sustava i robota. Robot i postizanje se tijesne tolerancije - glav mora povezati unutar cjelokupnog proizvodnog menti kada se govori o robotskomzavariva okruAenja, uključujući IT. Inače se neće postić primjenama i uzrakoplovstvu. očekivanaučinkovitost.

Nano,enje boje, metalnih i keramičkih p Izrada je u okviru uske tolerancije,zahtjevi mazailiza brtvilanavelikedijelovetrupa ponovljivost i preciznost u proizvodnim procesi također je teAak posao za ljude. Postavlj ma traAe da roboti budu točniji od standardnih. robotskih ruku na tračn ice, radne elije ć Zbogtogaproizvođačizrakoplovakoriste sekun pokriti udaljenosti od 9 do 12 m u visinama o darne enkodere. Drugim riječima, zrakoplovna nekolikokatova. industrija ne vjeruje originalnim enkoderima Kao i drugdje, u i uvođenje robota u indust zglobu robota pa ugrađuje sekundarne enko zrakoplova izaziva rasprave o gubitku po dere kako bi se postigao traAeni poloAajza zgloba ljude. Roboti oslobađaju radnike - od do robota. Sekundarni enkoderi skraćuju vrijeme nih zadataka koji se ponavljaju i omogu smirivanjarukepripozicioniranjuparobot im rad moAes većom fleksibilnosti i inovativ brAeraditiuaplikacijamabu,enja.

Tako niti jedan radnik nije izgubio posa Posebnost proizvodnjezrakoplova je i uuvođ tome enja robota u tvrtku Lufthansa Te da se traAi visoka točnost izrade na dimenzijski Roboti pobolj,avaju zdravlje radnika pr velikim strukturama koje su pune-skučenih jućipro zadatkeuskučenimokruAenjima. stora (npr. između rebara ili u krilima) i drugih Robotizacijapobolj,avaučinkovitost i sklopovazrakoplova koji su nedostupni za tu stan izrade,a skraćuje i vrijeme isporuke.

Uzr dardne robote.Zbog toga se traAe nestandardne plovnoj industriji,vi,e nego drugdje,pris kinematičke strukture manipulatora uvjerenje kakvi su da strojevi nikada neće u pot npr. roboti sa zmijolikim kurziv-efektorom koji zamijeniti inAenjersku stručnost. Tome stvarajukontinuiranizakrivljeniluk navode (poputzmije se primjeri JuAne Koreje, Singapur ili surle slona) pa se mogu kretati u skučenim Njemačke koji imaju visok udio robota ­ up prostorima i mogu alatima doseći nedostupna vodnji uz najniAe stope nezaposlenosti mjesta. Zmijolika ruka moAe pratiti ,upljine kojeod u industrijskirazvijenihzemalj krilima. Ruka je dovoljno fleksibilna da dovede Igor Ratković

34

Deset izuma koji su promijenili svijet (3)

Naši životi ne bi bili isti bez ovih izuma

TIOSANMLZJV

čić na rubu pločnika savjetovao je vojnicim Drugomsvjetskomratudauzmulijekkakobis Penicilin rije,ilispolnihbolesti.

Ovo je jedna od najpoznatijih priča o otkrić Otprilike i jedna od deset osoba ima alergi maupovijesti.Godine,kotski 1928. znanstvenik reakciju na antibiotik, prema studiji obj Alexander Fleming primijetio je Petrijevu 203. u časopisu zdje Klinička izvješća o alergijama licu ispunjenu bakterijama u svom laboratoriju i imunologiji Clinical ( Reviews in Allergy and čijijepoklopacbioslučajnood,krinut.Uzorak Immunology) je , no unatoč tome, većina tih ljudi i bio kontaminiran plijesni,a gdje god se plijesan daljemoAetoleriratilijek,kaAuistraAiv na,la,bakterije su bile mrtve.Pokazalo se da je ta antibiotska plijesan bila gljivicaKontracepcija Penicillium, a tijekom sljedeća dva desetljeća kemičariNe su samo je da su kontracepcijske pilule, kond pročistili i razvili lijekpenicilin,kojimi je i drugi učinkovit oblici kontracepcije potaknuli s protivogromnog broja bakterijskih infekcija alnu revoluciju kod u razvijenom svijetu dopu ljudi,adaimpritomne,teti. mu,karcima i Aenama da imaju seks radi - razo Penicilin se masovno proizvodio i reklamirao node, a ne razmnoAavanja, oni su takođ - er dra do 194. Poster pričvr,en ć uz po,tanski sandu stično smanjili prosječan broj potomaka po u zemljama u kojima se koriste. S manje djec koje treba prehraniti, moderne obitelji p suvi,iAivotnistandardimogupruAitibolji svakom djetetu. U međuvremenu, na globalnoj razini,kontracepcijska sredstva pomaAu lj populaciji da se postupno smanji; taj e ć se b vjerojatno stabilizirati do kraja sto kontraceptivi,poput kondoma,također suzbi ,irenjespolnoprenosivihbolesti.

Prirodnaibiljnakontracepcija-sekoris ljećima.Kondomipostojeuovomilionomobliku od davnina, stoji u knjizi znanstvenice Je BorgePrakse zaštite: Povijest tvrtke Londonska guma i poslovanja s kondomima Protective ( Practices: A History of the London Rubber Company

Alexander Fleming u svom laboratoriju. Izvor: Bettmann

35

ljudi diljem svijeta. U 1960-ima, tim računalni znanstvenikakojisuradilizaAgenciju zan ne istraAivačke projekte (Advanced Re ProjectsAgency) američkog Ministarstva ob izgradiojekomunikacijskumreAuzapovezi računala u agenciji, nazvanu ARPANET, koja j bila prethodnik interneta. Koristila j prijenosa podataka nazvanu ?zamjena pa koju je razvio informatičar i član tima Law Roberts, na temelju prethodnog rada d Kombinirana monofazna pilula za ranu kontracepciju iz računalnihznanstvenika.

1960. Izvor: SSPL/Getty Images Ovutehnologijusu1970-ihunaprijedili - znan and the Condom Business), a gumeni kondom stvenici Robert Kahn iVinton Cerf,koji su razvijen je uXIX.stoljeću.U međuvremenu,FDA ključne komunikacijske protokole za i je odobrila prvu oralnu kontraceptivnu Protokol pilulu u kontrole prijenosa (TCP: Transm Sjedinjenim DrAavama 1960.godine,a do 1965.

Control Protocol) i Internet protokol godine vi,e od 6,5 milijuna Amerikanki uzimaloračunalni znanstvenik Harry R. Lewis u svo je pilulu, prema autoru Jonathanu- Eigu u knjizi nje Ideje koje su stvorile budućnost: klasični govoj knjizi Rođenje pilule: Kako su četiri pionira radovi računalne znanosti Ideas ( That Created ponovno izumila seks i pokrenula revoluciju ( The the Future: Classic Papers of Computer Science).

Birth of the Pill: How Four Pioneers Reinvented Sex Zbog toga se Kahn i Cerf smatraju?izumitel and Launched a Revolution). interneta#.

Znanstvenici nastavljaju usavr,avati Godine kontrolu 198 . internet je dalje evoluir rađanja,a neki laboratoriji čak rade i na mu, zahvaljujuć koj i izumu World Wide Weba računal verziji?pilule#.Trajni implantatza - kontrolu nog znanstvenika rađa Tima Berners-Leeja do nja pod nazivom Essure odobrila je američka radiouCERN-u(Europskaorganizacijaza - nukl Uprava za hranu i lijekove (FDA) 20. godine, arna istraAivanja)Prema .

CERN-u,?osnovna id iako je 2016. upozorila da e ć za implantat biti WWW-a bila je spojiti evoluirajuće tehnol potrebnasnaAnijaupozorenjakako - bisekorisni računala, podatkovnih mreAa i hipertek cimanaglasiliozbiljnirizicikori,tenjamoć Essurea. anijednostavanzakori,tenjeglobalni macijski sustav#.Razvoj WWW-a otvorio je sv Internet internetasvimaipovezaosvijetkaonik Internet je globalni sustav međusobno pove Izvor:www.livescience.com zanih računalnih mreAa koji koriste milijarde Snježana Krčmar

Dio}u]v u ]vv uoiv v }]u } æX ]ivi æX }vv]u v }X}PX Sl o]v]i i }v ]u }U } oi ]i IP X Doi]v o]v]i li v lvivi ]u } I}P]C C}uu}vUTZOP}i