Dizel-hidraulične lokomotive

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Lokomotive su pružna vozila za vuču putničkih i teretnih vagona te drugih pružnih vozila koja nemaju vlastitog pogona. Prvo takvo vozilo načinjeno je u Velikoj Britaniji početkom XIX. stoljeća, koristeći za pokretanje kotača parni stroj. Prva se praktično primjenjivom lokomotivom smatra “Puffing Billy” koja se koristila u rudnicima 1813. Prema namjeni, razlikuju se lokomotive za putničke i teretne vlakove, lokomotive za specijalne namjene, lokomotive gradske željeznice te rudničke, tvorničke i ranžirne lokomotive. Upravo su ove zadnje, ranžirne oznaka: HŽ 2132/JŽ 731 i HŽ 2132/JŽ 732, ovogodišnja tema hrvatskih poštanskih maraka izdanih početkom listopada. Ove manevarske lokomotive primarno su namijenjene za ranžiranje vagona na željezničkim i ranžirnim kolodvorima. Nekoć su bile korištene i kao industrijske lokomotive te za vuču vlakova na otvorenoj pruzi, što je danas prava rijetkost. Na hrvatskim se željeznicama trenutačno koriste dvije serije manevarskih lokomotiva, i to dizel-hidraulične lokomotive oznake HŽ 2132 i dizel-električne lokomotive oznake HŽ 2041. Prema vrsti pogona, lokomotive mogu biti parne, s motorom s unutarnjim izgaranjem, električne, na komprimirani zrak i s parnom ili plinskom turbinom. Vrsta klipnog motora s unutarnjim izgaranjem kod kojega se gorivo ubrizgava u zrak stlačen klipom motora naziva se još i dizelski motor ili Dizelov motor. Dizelske lokomotive prema vrsti prijenosa zakretnog momenta s motora na pogonske kotače mogu biti s mehaničkim, hidrodinamičkim ili električnim prijenosom. Dizelska lokomotiva s hidrodinamičkim prijenosom ima hidrodinamički prijenosnik zakretnoga momenta. U njegovu kućištu, ispunjenu uljem, s jedne strane smješteno je kolo rotacijske turbopumpe vezano na osovinu motora, a s druge turbinsko kolo kojega je osovina preko sklopa planetarnih zupčanika vezana na pogonske kotače. Tako se pogonski moment prenosi s motora na pogonske kotače bez mehaničkog dodira, hidrodinamičkim silama strujanja ulja između kola pumpe i turbine. Dizel-hidraulične lokomotive serije HŽ 2133 građene su od 1955. do 1964. u njemačkoj tvornici Maschinen Fabrik-Kiel AG. Lokomotive imaju tri pogonske osovine vezane motkama i hidrauličnim prijenosnikom snage, ugrađen četverotaktni dizelski motor izvedbe “V” s po dva cilindra u zajedničkom bloku. Prijenosnik snage smješten je na stražnjem dijelu lokomotive u postolju sanduka i sastoji se od hidrauličnog mjenjača okretnog momenta, mjenjača voznog

Slika 1. Dizel-hidraulične lokomotive su uglavnom manevarske lokomotive namijenjene za ranžiranje vagona na željezničkim i ranžirnim kolodvorima Slika 2. Prva lokomotiva na dizelski pogon primijenjena je 1912. u Švicarskoj

Slika 3. Jedna od najpoznatijih namjena dizelsko-hidrauličnih lokomotiva je ona za vuču putničkih vagona

režima i mjenjača voznog reda. Zbog njemačkog podrijetla lokomotive su kod nas dobile popularni naziv “švabice”. S obzirom na to da su lokomotive kupljene kao rabljene, uskoro su bile podvrgnute generalnim popravcima tijekom kojih su se najveći problemi pokazali u osiguranju uvoznih rezervnih dijelova, pogotovo za dizelski motor Maybach. Zato je struka predlagala zamjenu postojećega dizelskog motora motorom domaće proizvodnje Pielstick Tvornice motora “Uljanik” iz Pule, no remotorizacija nije nikada izvedena. Lokomotive danas više nisu u aktivnoj službi. Vučna snaga obaju tipova lokomotiva je 441 kW (600 KS), najveća vozna brzina 30-60 km/h, a promjer kotača iznosi 1250 mm. Dužina preko odbojnika obaju tipova lokomotiva je 10 450 mm. Lokomotive serije HŽ 2132/JŽ 732 građene su između 1969. i 1970. u Tvornici “Đuro Đaković” u Slavonskom Brodu prema licenciji austrijske tvrtke Jenbacher Werke. Prva lokomotiva puštena je u promet 15. listopada 1969. Ukupno su napravljene 132 lokomotive, i to 72 za današnje Hrvatske željeznice, 25 za slovenske željeznice te 25 za potrebe industrijskog manevra. Godine 1977. naručeno je još 10 lokomotiva te serije za Hrvatske željeznice. U lokomotive te serije izvorno je bio ugrađen dvotaktni dizelski motor Jenbach JW600 snage 441 kW (600 KS), hidraulični prijenosnik snage Voith L26St/v, međuprijenosnik Voith N6 600/2 i osovinski prijenosnik Voith A 30SK. Već nakon 1975. lokomotive su postupno bile podvrgnute konstrukcijskim poboljšanjima, a od 1988. i modernizaciji. Modernizacijski zahvati obuhvatili su ugradnju novih četverotaktnih dizelskih motora Pielstick 6PA4V 184 VG i Jenbach JW 240 D, ugradnju novoga turbo-reverzibilnoga hidrauličnog prijenosnika snage Voith L 3r4 te povećanje rashladnoga kapaciteta čelnoga hladnjaka za vodu. Konstrukcijska poboljšanja i modernizacijske zahvate izvodio je TŽV “Gredelj” iz Zagreba sa suradnicima. Ugrađena snaga lokomotive je 441 kW (600 KS), vučna snaga 397 kW (540 KS), najveća vozna brzina 30-60 km/h, promjer kotača 950 mm te masa 44 t.

Pošta za planet Zemlju

Svjetski dan pošte ubraja se među važne datume u svjetskom kalendaru. Obilježava se svake godine 9. listopada. Svjetski poštanski kongres 1969. godine u Tokiju, glavnom gradu Japana, proglasio je ovaj događaj radi obilježavanja godišnjice osnivanja Svjetske poštanske unije (engl. The Universal Postal Union, UPU) 1874. godine. Svrha je Svjetskog dana pošte podići svijest Slika 4. Dominantna boja u o ulozi pošte u svadizajnu “planetarne” marke je kodnevnom životu zelena, pa se često prvo povezuje ljudi i poduzeća, kao s ekologijom ili prirodom i o njezinu doprinosu globalnom društvenom i gospodarskom razvoju. Kao rezultat toga, zemlje članice UPU-a potiču se na organiziranje vlastite nacionalne aktivnosti za proslavu događaja, uključujući sve od uvođenja ili promocije novih poštanskih proizvoda i usluga do organizacije otvorenih dana u poštanskim uredima, poštanskim središtima i poštanskim muzejima. Svake godine UPU određuje novu temu Svjetskog dana pošte, a ove godine ona glasi: “Pošta za planet”. Postoji mnogo elemenata svakodnevnog poslovanja koje pošte već čine održivijima kako bi osigurale zeleniji planet za buduće generacije. Ovogodišnji umjetnički rad prikazan na brojnim markama, predstavlja pojednostavljenu vizualnu poruku o doprinosu pošte ekološki održivoj budućnosti. Kao središnji motiv, planet Zemlja obilježen je jasnom razli-

Slika 5. Svjetska poštanska unija, sa sjedištem u Bernu, inicijator obilježavanja Svjetskog dana pošte i ujedno jedna od najmlađih i najmanjih agencija UN-a