Roboti kuhari

ASTRONOMIJA

CroCube: misija lansiranja prvog hrvatskog satelita u svemir

S ciljem inspiracije i edukacije mladih i svih hrvatskih građana, kao i radi demonstracije tehnološke spremnosti hrvatskih stručnjaka za svemirsko doba, volonteri uz stručnu podršku tvrtke Spacemanic te udruge A3 (Adriatic Aerospace Association) pokrenuli su projekt izrade, programiranja i lansiranja prvog nanosatelita u orbitu pogonjenog hrvatskim znanjem i već dokazanim (flight-proven) naprednim tehnologijama. CroCube je po svojoj izvedbi CubeSat, tj. standardizirani mali satelit dimenzija 10 cm x 10 cm x 10 cm ukupne mase oko 1,1 kg. Kockasti oblik nanosatelita savršeno odgovara našem najpoznatijem nacionalnom simbolu, crveno-bijelim kockicama. Zato misija nosi naziv CroCube – Prva hrvatska kockica u svemiru. Nanosatelit je savršen kao prvi mali korak u svemirsko doba za jednu malu naciju kao što je Hrvatska, koja još nema svoj svemirski program niti je članica Europske svemirske agencije. Da bi se troškovi i rizici projekta sveli na minimum, misija prvog hrvatskog satelita namjerno nije grandiozna: CroCube će ‘samo fotkati’ i slati radijski signal tijekom preleta nad Hrvatskom. Da bi se postiglo ‘samo’ to, najmanji će problem biti othrvati se Zemljinoj gravitaciji (partneri projekta tvrtke su koje su već poslale satelite u svemir). Možda će veći izazov biti nadići mnoge trenutne administrativne, pravne, logističke, resursne prepreke na putu u svemir, kao i ‘prepreku svih prepreka’: poslovični hrvatski mentalitet. Zato je važnost svake, pa i ove prve misije iznimna jer će ona biti dovoljna da se otvore vrata mladim budućim stručnjacima i budućim hrvatskim misijama koje će u svemir slati korisni teret (payload) poput znanstvenih eksperimenata. Za ostvarivanje te svoje prve misije, CroCube će biti opremljen dvjema kamerama i s dva radijska odašiljača. Fotografirat će površinu Zemlje s 550 km visine, a priliku za fotografiranje Hrvatske imat će 3 puta dnevno, na otprilike 12 minuta. Za vrijeme trajanja misije, radioamateri i svi zainteresirani građani moći će na službenoj

Nije preambiciozno kao što nekima na prvu zvuči: za drugu polovicu 2023. godine planira se prva hrvatska svemirska misija kojoj je cilj u nisku Zemljinu orbitu lansirati CroCube, prvi hrvatski satelit. Naziv misije: CroCube – Prva hrvatska kockica u svemiru Predmet lansiranja: nanosatelit CubeSat Svrha misije: inspiracija, edukacija, demonstracija Korisni teret (payload): VGA kamera, UHF/VHF transceiver Datum lansiranja: druga polovica 2023. godine Lokacija lansiranja: Cape Canaveral, SAD Lansirni partneri: Exolaunch, SpaceX (Falcon 9)

Render: CroCube nanosatelit CubeSat crvene boje, u trenutku preleta iznad Hrvatske, s raširenim antenama

Boarding passevi kao suveniri. Imena donatora bit će pohranjena na memorijskoj kartici koja je dio CroCubea

internetskoj stranici misije www.crocube.hr pratiti stanje i kretanje satelita. Tko će to sve financirati? Da bi se povećao interes za astronomiju i svemirske projekte, misija je osmišljena tako da uključuje sve zainteresirane građane, podjednako entuzijaste kao i tvrtke te stručnjake koji žele aktivno podupirati projekte koji ojačavaju (STEM) znanost i visokotehnološko poduzetništvo u Hrvatskoj. Zbog toga se ovaj inauguralni let u svemir financira kroz tzv. crowdfunding kampanju kojoj je cilj skupiti 130 000 €. Sredstva se prikupljaju kroz donacije na poznatoj hrvatskoj platformi Croinvest, a donirati može svaka fizička i pravna osoba u Hrvatskoj i inozemstvu, uplatom internet bankarstvom, kreditnom karticom i kriptovalutom. Kapetanica misije, Daniela Jović, poziva čitatelje časopisa ABC tehnike da se informiraju o misiji CroCube na www.crocube.hr gdje se nalazi i link za doniranje u crowdfunding kampanji. Zaljubljenici u svemir mogu već za samo 100 kuna (13,27 €) poslati svoje ime u svemir i na poklon dobiti suvenir u obliku boarding passa tj. ulaznice. Na raspolaganju su i brojni drugi suveniri, a donirati je moguće bilo koji iznos novca. Za najveće (uglavnom korporativne) sponzore rezervirana je posebna matična ploča na kojoj ima mjesta za 10 ugraviranih naziva najvećih sponzora. Misiju podržavaju brojna stručna udruženja te poznati astronomi poput g. Ante Radonića, astrofizičarke Vernese Smolčić i mnogih drugih vrhunskih znanstvenika u Hrvatskoj i svijetu. Upravo Hrvatska zajednica tehničke kulture kao krovna nacionalna zajednica tehničke kulture u Republici Hrvatskoj s velikim interesom prati projekt te preko svojih članica i njihovih komunikacijskih kanala izvještavat će o svim zanimljivim pomacima i zbivanjima vezanima za izgradnju i lansiranje prve hrvatske kockice. Pridružite se misiji i crowdfunding kampanji na www.crocube.hr.

G. Ante Radonić, poznati hrvatski astronom, podržava CroCube

Danko Kočiš

Roboti kuhari

SVIJET ROBOTIKE

Prehrambena industrija veliki je privredni prostor koji obuhvaća poljoprivredu, industrijsku proizvodnju, ali i restoransku pripremu i posluživanje hrane, odnosno sve popularnije pakiranje i dostavu hrane naručiteljima. U tom lancu posebno mjesto zauzima priprema hrane ‒ kulinarstvo. Iako su u svakom od navedenih područja roboti već prisutni, smatra se da je posebice proizvodnja i prerada hrane, s obzirom na opseg poslova i uvjete rada, nedovoljno robotizirana. Kulinarstvo je djelatnost u kojoj ljudski rad prevladava nad automatiziranim ili robotskim sustavima. To ne znači da se u pripremi i posluživanju hrane nisu događale promjene. Brza hrana (fast food) promovirana je već koncem 40-ih godina XX. st. No unatoč stalnoj modernizaciji s ciljem pojeftinjenja i ubrzavanja ponude još i danas se traži prostor poslovnog napredovanja pa je robotiziranje pripreme i serviranja hrane neizbježna promjena. Robotizacija nudi širu ponudu, ali i višu razinu i kvalitetu serijske pripreme složenijih jela. Ona omogućava i kopiranje umijeća vrhunskih kuhara šefova. No robotizacija ponude fast fooda ne odvija se prema očekivanjima. Veliki svjetski lanci trenutno su zaokupljeni digitalizacijom poslovanja. Tako je McDonalds zaustavio proces robotiziranja svojih trgovina inzistiranjem na pouzdanosti prepoznavanja slušnih naredbi od 92% umjesto sadašnjih 80%. Početkom 20-ih godina bilježi se

KUŠANJE I ŽVAKANJE. Kulinarstvo je djelatnost u kojoj čovjek još uvijek s velikom prednošću dominira nad strojnim sustavima. Najznačajnija razlika između kuharskih postupaka robotskih i ljudskih kuhara je ta što potonji neprestano tijekom kuhanja kušaju hranu u vrlo kompleksnom postupku, teškom za oponašanje, koji se naziva žvakanje.

čak i nazadovanje. Neki pokrenuti robotizirani restorani se zatvaraju. Drži se da je to samo prolazna recesija jer mnoge činjenice govore u prilog robotizaciji kuhinja restorana. Važan razlog je, primjerice, rastući trend prehranjivanja izvan kuće koji vodi industrijalizaciji kulinarstava. Taj običaj u neskladu je s padom zanimanja za rad u kuhinji. Osim standardizacije i ušteda u proizvodnji, cijena ljudskog rada, koja se u razvijenim zemljama kreće oko 19 eura po satu sa svim davanjima, najsnažniji je poticaj za industrijsku pripremu hrane. Zbog toga se nastoji smanjiti broj osoblja po prostoru. Iako je još raširena romantična predstava o kuharstvu kao kreativnom zanimanju na granici umjetnosti istina je da se restoranske visoko serijske proizvodnje jela, zbog radnih uvjeta u kuhinji (temperatura, stres, radno vrijeme...) smatraju visoko toksičnim, vrlo neurotičnim i po ljudsko zdravlje opasnim poslom. Kuhara je sve manje pa je zapošljavanje i zadržavanje

OD AUTOMATIKE FAST FOODA DO ROBOTIZIRANE KUHINJE. Ubrzanje pripreme hrane započelo je sredinom 40-ih godina XX. st. kada je McDonalds u svojim uličnim kioscima počeo primjenjivati novi poslovni pristup koji je Toyota koristila u proizvodnji automobila: ne nuditi više od onoga što kupcu treba. Zalogajnice i kiosci fast fooda preplavili su svijet istisnuvši spore i skupe restorane. Automatizirane su proizvodnje dvaju najvažnijih fast food proizvoda: hamburgera i pizza. Automat “Creator” (slika u sredini) može samostalno pripremiti i poslužiti hamburger po cijeni od šest USD. Slično je i s masovnim automatskim pečenjem pizza. Time kao da se iscrpilo područje moguće automatizacije fast food kulinarstva.