Štetnici kupusa

KUPUS SE UBRAJA U JEDNU OD PET GLAVNIH POVRTNIH VRSTA KOJE ČINE POLOVINU UKUPNE PROIZVODNJE POVRĆA. GLOBALNO TRŽIŠTE KUPUSNJAČA JE U 2019. IZNOSILO JE 70,1 MILIJUN TONA, A U PROGNOZNOM RAZDOBLJU DO 2025. SE OČEKUJE UKUPNA GODIŠNJA STOPA RASTA OD 2,1% (FAO, 2021). TIJEKOM PROIZVODNJE KUPUSA POJAVLJUJE SE VIŠE OD 20 RAZLIČITIH ŠTETNIH KUKACA OD KOJIH SU OPISANI NAJVAŽNIJI U NAŠIM UVJETIMA.

KUPUSNI MOLJAC (Plutella xylostella)

Leptir tamnosive boje s izraženom valovitom svijetlom prugom na leđnoj strani. Izlijeću tijekom travnja i lako ih se zamjećuje predvečer kada su najaktivniji. Kopuliraju i odlažu do 4 jaja, obično uz glavnu žilu lista. Kroz sedam dana se pojavljuju gusjenice koje izgrizaju list pri čemu se uočavaju „prozorčići“, a kod jakog napada izgrizaju cijelo lisno tkivo. Ima do sedam generacija godišnje koje se preklapaju pa je i period štetnosti produžen. Sušno vrijeme s povišenim temperaturama pogoduje jačoj pojavi. Štetnije su kasnije generacije na kasnijim sortama kupusa. Gubici su najznačajniji u fazi cvjetanja i formiranja glavica jer ih gusjenice onečišćuju izmetom što dovodi do smanjenja tržišne vrijednosti. Zaštita:

Primjena agrotehničkih mjera poput plodoreda i dubokog oranja osigurava smanjenje brojnosti populacije. Praćenje pomoću žutih ljepljivih ploča ili pomoću feromonskih mamaca (npr. Pherodis, Pherozzip) omogućava rano uočavanje zaraze. Biološki insekticidi uključuju Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (BIOBIT WP, BATURAD, LEPINOX PLUS i DIPEL DF), spinosad (LASER), spinetoram (EXALT 25 SC), emamektin benzoat (AFFIRM) i azadirachtin (NEEMAZAL-T/S). Kemijske insekticide potrebno je primijeniti kod praga štetnosti 0,5 do 1 gusjenica/biljci. Dozvoljena su sredstava iz sljedećih skupina - piretroidi: alfa-cipermetrin (FASTAC 10 EC, DIREKT) - sredstvima je ukinuta/istekla registracija, dopuštena je prodaja zaliha, esfenvalerat (SUMIALFA 5 FL), lambda-cihalotrin (KARATE ZEON), cipermetrin (CYTRIN MAX), deltametrin (DECIS 2,5 EC, DECIS 100 EC, SCATTO, ROTOR SUPER, DEMETRINA 25 EC); klorirani ugljikovodici: indoksakarb (AVAUNT EC); fenilkarbazon: metaflumizon (ALVERDE). Obavezno je poštivanje karence i izmjena skupina kako bi se spriječio razvoj rezistentnosti.

Kupusni moljac

KUPUSNI BUHAČI (Phyllotreta spp.)

Sitni, tvrdo hitinizirani kukci veličine do 3 mm. Ovisno o vrsti boja varira između metalik crne, tamnoplave ili zelene, a neke vrste imaju uzdužne žute pruge na pokrilju. Kreću se skakanjem. Pojavljuju se rano u proljeće i odmah započinju s ishranom. Vidljive su karakteristične okrugle rupice koje se kod jačeg napada spajaju pa cijeli list može biti izgrižen, a rubovi ubrzo potamne. Najveće štete nanose mladim biljkama i u rasadu. Napad starijih biljaka smanjuje tržišnu vrijednost. Pojavi pogoduje toplo i suho vrijeme.

Zaštita:

Agrotehničke mjere uključuju plodored i prostornu izoloaciju. Primjena mehaničkih uključuje prekrivanje nasada agrotekstilom čime se postiže učinkovita zaštita biljka u rasadu i na manjim površinama. Korištenje žutih ljepljivih ploča, feromonskih mamaca (Calsmon®) ili vizualnog pregleda osigurava rano uočavanje zaraze. Prag štetnosti je dosegnut kada je oštećeno više od 10 % lisne površine mladih biljaka i tada je potrebno primijeniti kemijske insekticide. Dozvoljena su sredstava iz sljedećih skupina - piretroidi: alfa-cipermetrin (FASTAC 10 EC, DIREKT) - sredstvu je ukinuta/istekla registracija, dopuštena je prodaja zaliha, cipermetrin (CYTRIN MAX), deltametrin (DECIS 2,5 EC).

KUPUSNE STJENICE (CIGANKE) (Eurydema spp.)

Veći kukci (6-20 mm), ovalnog tamnocrvenog ili zelenog tijela s crnim šarama. Prezimljuju na skrovitim mjestima, a pojava započinje u ožujku. Kopuliraju i odlažu jaja na list u dva reda po šest komada. Nakon 20-ak dana pojavljuju se ličinke koje slične odraslima. Krajem ljeta se pojavljuje druga generacija. Oba stadija su štetna i hrane se sisanjem biljnih sokova pri čemu se javljaju bijele pjege i sušenje lista. Redoviti su štetnici kupusnjača, a najosjetljivije su presadnice i mlade biljke. Pojavi pogoduje suho, toplo vrijeme.

Zaštita:

Mehaničko sakupljanje u rasadu. Prag štetnosti su 2-3 stjenice po biljci. Nema registriranih sredstava za suzbijanje kupusnih stjenica no u dozvola lambda-cihalotrin (KARATE ZEON) obuhvaća suzbijanje štetnih sisajućih kukaca pa bi primjena u kupusu za prosipane organizme trebala obuhvatiti i suzbijanje stjenica.

KUPUSNE LISNE UŠI (Brevicoryne brassicae)

Duljina uši je do 3 mm, a boja je najbliža prljavo zelenoj ili sivoj. Kolonije su prekrivene voštanim, brašnastim prevlakama pepeljaste boje. Aktivnost započinje u ožujku stvaranjem kolonija na mjestu prezimljenja i preletom na krstašice. Za razvoj jedne gereneracije treba samo 10-ak dana. Može imati do 15 generacija. Ponekad ih je teško uočiti s donje stane lista ili zbog stapanja s bojom biljke i kovrčanja lista uslijed ishrane sisanjem. Štetni su svi stadiji. Napadnuta biljka se deformira, žuti i vene. Najosjetljivije su mlade biljke. Kod jakog napada kupus ne formira glave. Sisanjem prenose biljne viruse. Pojavi pogoduje suho i toplo proljeće pri čemu se brzo razmnožava.

Zaštita:

Agrotehničke mjere uključuju plodored, duboko jesensko oranje i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe. Prekrivanje biljaka agrotekstilom pruža učinkovitu zaštitu. Odstranjivanje i uništavanje pojedinih zaraženih biljnih dijelova može smanjiti populaciju. Korištenje žutih ljepljivih ploča ili vizualnog pregleda osigurava rano uočavanje zaraze. Pripravci od buhača, luka i češnjaka, lišća rajčice mogu poslužiti u zaštiti od lisnih uši. Lisne uši imaju veliki broj prirodnih neprijatelja: božje ovčice, zlatooke, uholaže, grabežljive stjenice, bogomoljke. Uputno je provoditi metode dobre poljoprivredne prakse kako bi se očuvala i povećala njihova populacija. Pragom štetnosti se smatra više od 100 uši na 25 pregledanih biljaka uz utvrđeno povećanje brojnosti nakon ponovljenog pregleda kroz 3-5 dana. Od bioloških sredstava moguće je primijeniti azadirachtin (NEEMAZAL-T/S). Dozvoljena su kemijska sredstava iz skupine piretroida: alfa-cipermetrin (FASTAC 10 EC) - sredstvu je ukinuta/istekla registracija, dopuštena je prodaja zaliha, cipermetrin (CYTRIN MAX), deltametrin (DECIS 2,5 EC) i lambda-cihalotrin (KARATE ZEON).

Kupusni buhači Kupusna stjenica Kolonija kupusnih lisnih uši

Štete od duhanovog tripsa na kupusu Kupusna muha , odrasli oblik (lijevo) i jaja (desno)

DUHANOV TRIPS (Thrips tabaci)

Sitan kukac od svega 1 mm, slamnato žute boje. Prezimljuju odrasli u glavicama kupusa ili plitko u tlu. Javljaju se rano u proljeće, kopuliraju i odlažu jaja na različite biljke (duhan, žitarice, luk). Ima pet generacija godišnje koje se isprepliću. Tijekom svibnja započinje zaraza na kupusu, a prema kraju ljeta se povećava. Kukci se zavlače između vanjskih listova, a s vremenom prodiru dublje u glavicu. Sisanjem na biljkama nanose vrlo značajne indirektne štete u vidu blijedih kvržica nepravilnog oblika. S vremenom kvržice pocrne, a kupus se ne može plasirati na tržište. Pojavi pogoduje suho ljeto čime se štetnost produžuje do kasne jeseni. Najjače zaraze se javljaju na kupusu sađenom između svibnja i srpnja.

Zaštita:

Agrotehničke mjere uključuju plodored, duboko jesensko oranje i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe te posebno korova na rubnim dijelovima parcela. Postavljanje većeg broja plavih ali i žutih ljepljivih ploča može smanjiti populaciju i osigurati praćenje. Populaciju duhanovog tripsa smanjuju prirodni neprijatelji koji uključuju zlatooke te neke vrste grabežljivih stjenica i tripsa. Orijentacijski prag štetnosti je 10 tripsa po jednoj plavoj ploči u danu. Dozvoljena su kemijska sredstava iz skupine piretroida: cipermetrin (CYTRIN MAX) i deltametrin (DECIS 2,5 EC).

KUPUSNA MUHA (Delia radicum)

Vrlo je slična kućnoj muhi, siva, duga oko 7 mm. Pojavljuju se u proljeće pri čemu postepeno izlijeću jer se izmjenjuju hladnija i toplija razdoblja, pa je suzbijanje u ovom stadiju otežano. Kopuliraju nakon čega ženka polaže 10-ak jaja na vrat korijena ili u zemlju. Kroz 7 dana ličinke izlaze iz jaja. Nemaju noge ni glavu i bjelkasto – žućkaste su boje. Ubušuju se u vrat korijena i korijenje. Imaju tri generacije godišnje - druga leti u lipnju, a treća u kolovozu. Izjedaju tkivo iznutra, dolazi do propadanja mladih ili zaostajanja u razvoju starijih biljaka. Glavice se ne formiraju, listovi postaju olovno sive boje. Biljke venu, poliježu i lako se čupaju. Pojavi pogoduje toplo vrijeme i umjerena vlaga tla.

Zaštita:

Agrotehničke mjere uključuju plodored, duboko jesensko oranje i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe. Pomicanje roka presađivanja biljaka u polje na kraj travnja ili početak svibnja kad završi let prve generacije može u potpunosti spriječiti štete. Zabilježen je i repelentni učinak biljaka rajčice posađenih uz kupus što je pogodna tehnika kombiniranje sadnje za manje površine. Mehaničke metode podrazumijevaju postavljanje kartonskih ovratnika za sprječavanje odlaganja jaja. Žute ljepljive ploče, uporaba feromonskih mamaca i vizualni pregledi mladih biljaka osiguravaju rano uočavanje zaraze. Prag štetnosti je jedno jaje ili ličinka po biljci. Od bioloških sredstava moguće je primijeniti azadirachtin (NEEMAZAL-T/S). Jedina dozvoljena kemijska sredstva iz skupine piretroida: cipermetrin (COLUMBO 0,8 MG) za tretiranje brazde ili tijekom presađivanja su i teflutrin (LEBRON 0.5 G) za tretiranje u redove tijekom sjetve uz inkorporaciju.

Helena VIRIĆ GAŠPARIĆ Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Zavod za poljoprivrednu zoologiju Svetošimunska 25, 10000 Zagreb Email: hviric@agr.hr