Mi činimo dobro sjeme još boljim

Liesbeth van der Heijden

UZ MALO POMOĆI, VISOKOKVALITETNO SJEME MOŽE BITI JOŠ BOLJE. ZAHVALJUJUĆI TEHNOLOGIJI, PROIZVOĐAČI DANAS MOGU RAČUNATI NA ZDRAVO SJEME KOJE LAKO KLIJE I DOVODI DO UJEDNAČENOG NICANJA I RASTA BILJAKA. NEKEMIJSKI TRETMANI SVE SU BOLJI I NEPRESTANO SE ISTRAŽUJU NOVE METODE.

Kvalitetno, netretirano sjeme vrlo dobro se razvija na poljima na kojim je tlo zdravo, a život u tlu je u ravnoteži, kaže Liesbeth van der Heijden, viša istraživačica u Odjelu za istraživanje patologije sjemena u Beju. „Međutim, tlo nije uvijek u savršenoj ravnoteži. Svaki proizvođač ponekad naiđe na probleme. Iz tog razloga je bolje sjemenu dati malo pomoći.” Bejo svu doradu sjemena radi u svom sjedištu u Warmenhuizenu u Nizozemskoj. Sjeme se ovdje šalje izravno nakon žetve u proizvodnim mjestima na nekoliko kontinenata. Podvrgava se nizu testova i tretmana u našoj visokotehnološkoj ustanovi. Tu se ispituje sposobnost klijanja te prisutnost gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija te se prema potrebi provodi dezinfekcija i čišćenje.

Fizikalna dekontaminacija

Za konvencionalno uzgojene kulture, još uvijek se mogu koristiti kemijska sredstva za uklanjanje patogena koji se prenose sjemenom, dok za ekološki uzgojene kulture sjeme ne smije biti kemijski tretirano. Bejo već više od 20 godina radi na optimizaciji nekemijskih tretmana i neprestano istražuje nove metode. Prvi se počeo koristiti tretman toplom vodom. Kombinacija vode i topline dodatno je poboljšana razvojem tretmana pare u vakuumu. “Izazov je odabrati odgovarajući tretman, budući da svaki >>

PREMAZIVANJE, OBLAGANJE I PELETIRANJE SJEMENA

Sjeme dobiva završni tretman. Standardni premaz uključuje nanošenje tankog filma koji sadrži boje i aditive. Sjeme zadržava svoj prirodni oblik. Oblaganje ispunjava nepravilnosti na površini sjemena kako bi lakše moglo proći kroz sijačicu. Sjeme komorača, na primjer, prirodno je dugačko i izbrazdano i oblaže se na ovaj način. Peletiranje sjemenu mrkve daje dodatnu masu, što omogućuje precizniju sjetvu sitnog sjemena. Peletiranjem sjemenu se dodaje deblji sloj takozvanog ‘punila’ te ga čini okruglim i posebice se koristi za sjeme za uzgoj presadnica.

od njih može utjecati na kvalitetu sjemena”, kaže Van der Heijden. “Ne morate ubiti muhu čekićem kada će novine obaviti posao. Tretiranje parom u vakuumu je najprofinjenija metoda. Para je niže temperature u vakuumu, a to nam u kombinaciji sa pulsirajućom primjenom omogućuje učinkovitu doradu sjemena bez prodiranja u omotač sjemena. Razvili smo recepte za različite kulture i patogene.”

Korist za konvencionalne usjeve

Naši napori da razvijemo nekemijske tretmane imali su korisnu nuspojavu. Kemijska dezinfekcija konvencionalnog sjemena postaje sve teža kako se fungicidi zabranjuju. Metode tretiranja koje su izvorno razvijene za naše eko sjeme služe kao alternativna rješenja za konvencionalno sjeme. Bejo nastavlja istraživati daljnja poboljšanja postojećih tehnika kao i potpuno nove metode. Tehnologije obrade plazmom i elektronskim snopovima mogu se pokazati korisnima, kaže Van der Heijden, budući da omogućuju tretiranje sjemena bez vode.

Aditivi

Nakon procesa čišćenja i dekontaminacije, primjenjuju se tretmani koji poboljšavaju učinkovitost sjemena. Sjeme dorađujemo premazivanjem, oblaganjem ili peletiranjem (vidi okvir). U premaz se mogu dodati aditivi kao što su mikronutrijenti i sredstva za zaštitu.

Premaz za konvencionalno sjeme obično je sadržavao kemijska sredstva za sprječavanje bolesti kao što su Pythium, Fusarium i Rhizoctonia. Dok nekemijska antifungalna sredstva postoje, u eko usjevima ona su certificirani samo za korištenje na terenu. “Kada je riječ o sredstvima koja se mogu dodati u premaz za eko sjeme, jedva da je išta dostupno”, objašnjava Van der Heijden. “Tržište dorade sjemena premalo je da bi proizvođači pokrenuli vrlo skupi postupak autorizacije.” Bejo ulaže puno vremena i truda u ovo područje i pokrenuo je postupak za jednu tvar.

Korisni mikroorganizmi

U međuvremenu, Bejovi istraživači naporno rade tražeći alternativna rješenja. Iskorištavanje korisnih mikroorganizama koji se nalaze u zdravom sjemenu u prirodi mogao bi se pokazati kao dobar pristup. Oni igraju ulogu u klijanju i otpornosti na početku rasta biljkaka. Međutim, dezinfekcija sjemena može nenamjerno ukloniti neke od ovih korisnih organizama. “Razmatramo možemo li izolirati ovu dobru floru i vratiti ih na omotač sjemena nakon dezinfekcije, kako bismo očuvali prirodnu ravnotežu”, kaže Van der Heijden.

Naklijavanje

Uz premazivanje, naklijavanje je još jedna metoda poboljšanja sjemena (vidi okvir gore desno). Naklijano sjeme brže klija i manje je osjetljivo na stresne uvjete kao što su suša i drugi ekstremni vremenski uvjeti. I u ovom području tehnologije sjemena, inovacije se nastavljaju. Prije nekoliko godina Bejo je razvio B-Mox, jedinstvenu formula za mrkvu i korijen peršina. „Sada svoje napore ulažemo na razvoj B-Mox formule za luk“, kaže Van der Heijden. “Očekujemo komercijalnu primjenu u roku od tri godine.”

Sjeme visoke klijavosti, čisto i bez bolesti

Prerada i tretiranje daju visokokvalitetnom sjemenu završni pečat. „Kvaliteta stvarno počinje na poljima, s našim specijaliziranim proizvođačima sjemena u proizvodnim područjima“, kaže Van der Heijden. “Nakon toga, dorada i tretmani osiguravaju da proizvođači mogu računati na čisto sjeme, visoke klijavosti i bez bolesti.”

NAKLIJAVANJE ZA UJEDNIČANI RAST

Naklijavanje je tretman koji koristi temperaturu i vlagu kako bi nakratko prekinuo dormantnost (mirovanje) sjemena. Embrionalni razvoj započinje u pažljivo kontroliranim uvjetima, a zatim se naglo zaustavlja sušenjem sjemena. Naklijavanje se radi prije premazivanja ili peletiranja.

Naklijano sjeme brže klija, manje je osjetljivo na stresne uvjete i ravnomjernije se razvija u ujednačene, zdrave biljke. Bejo koristi postupak bez kemikalija koji je dopušten za eko sjeme. U mrkvi, više od 70% korištenog sjemena je naklijano. U luku ta brojka iznosi 25% i kontinuirano raste. Naklijavanje je standardni postupak za peršin korjenaš i sjeme pastrnjaka, te za razne kulture koje se uzgajaju iz presadnica, kao što su celer bjelaš, celer korjenaš i salata. Naklijavanje ima manju važnost za kulture koje prirodno lako klijaju, poput kupusnjača.

Nekemijska zaštita za konvencionalne proizvođače

U konvencionalnom uzgoju, kroz dugi niz godina, kemijski su fungicidi dodavani premazima kako bi se sjeme zaštitilo od bolesti. Međutim, dostupnost ovih aktivnih tvari se smanjuje. Tako npr. od lipnja 2021 za ciklu nije dopuštena niti jedna aktivna tvar u EU.

Dostupne su nekemijske alternative, a ekološki poljoprivrednici ih koriste na polju. Bejo istražuje mogu li se one dodati u premaz za konvencionalno sjeme. Ovo trenutno nije održivo rješenje za eko sjeme u EU, jer bi bila potrebna službena certifikacija za specifičnu uporabu na sjemenu.