Ekološki uzgoj povrća u Danskoj

DANSKA IMA VELIKE AMBICIJE U PROIZVODNJI EKOLOŠKE HRANE, I PRVA JE DRŽAVA U SVIJETU KOJA JE USTANOVILA PRAVILA ZA TAJ SEKTOR. LIS JESPERSEN, VODITELJICA KLJUČNIH KUPACA U DANSKOJ TVRTKI SEEDCOM, IZNIJELA JE PREGLED SITUACIJE U SVOJOJ ZEMLJI.

Prvi Ekološki akcijski plan za Dansku razvili smo 1995. godine. Već dugo vremena imamo nacionalne standarde, ekološku oznaku i službenu inspekciju proizvodnje. Također, Danska je prva zemlja koja je postavila cilj da javne kuhinje, kao što su bolničke i vladine kantine, koriste 60% ekoloških proizvoda. Takve kuhinje mogu se kvalificirati za oznaku koja navodi da je njihova hrana 30%, 60% ili 90% ekološka.

Ljudi u Danskoj jedu sve više ekološki uzgojene hrane. Prodaja takvog voća i povrća gotovo se utrostručila sa 267 milijuna eura u 2015 na 773 milijuna eura u 2020. Najveći udio takvih proizvoda odnosi se na mliječne proizvode (mlijeko, maslac i jogurt), mrkvu, zobene pahuljice, banane, jaja, brašno, tjesteninu i jabuke. Više od 13% namirnica koje Danci kupuju su iz ekološkog uzgoja - što čini najveći tržišni udio ekoloških proizvoda u svijetu.

Danska je međunarodno poznata po proizvodnji visokokvalitetne hrane i to prema najvišim standardima sigurnosti hrane. To je glavni razlog zašto se izvoz ekološki proizvedene hrane udvostručio u posljednjih 5 godina. Naša primarna izvozna tržišta su Njemačka, Švedska i Francuska, ali izvozimo i u Aziju, na bliski istok i Sjedinjene Američke Države.

Budući da konzumiramo velike količine ekološki proizvedene hrane, nešto i uvozimo – uglavnom voće kao što su banane, naranče i limuni koje ovdje ne možemo proizvesti. Vrijednost uvoza ekološki proizvedenih proizvoda nešto je veća od vrijednosti izvoza.

Primarne kulture

Do 2017. oko 30% proizvedenog povrća u Danskoj bilo je ekološki proizvedeno. Najvažnije vrste povrće uzgojenog na otvorenom su mrkva, luk, zelena salata, kupus, poriluk, razno korjenasto povrće, cvjetača i brokula, a proizvodnja krumpira također je značajna. Prinosi na ekološkim poljima su, ovisno o kulturi, između 60% i 100% u odnosu na prinose sa konvencionalnih polja. Ekološki uzgojena mrkva zauzima više od 50% ukupne površine mrkve. U luku, ekološki uzgoj zauzima oko 25% površina.

Plodored i otporni varijeteti

Općenito, u uzgoju povrća u Danskoj, uključujući i ekološku proizvodnju, nisu dopuštena sintetička gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Biljkama hranjive tvari osiguravaju mahunarke i kompostirani organski materijali (žetveni ostaci i stajnjak). Kako bi spriječili bolesti i korov na poljima u ekološkoj proizvodnji, proizvođači prakticiraju dobar plodored i koriste otporne varijetete. Dobar plodored održava tlo plodnim i prekida ciklus korova i štetnika dok moderna tehnologija, poput robota opremljenih kamerom i dronova, pomaže proizvođačima da prepoznaju korov koji se zatim uklanjaju mehaničkim strojevima za uklanjanje korova ili ručno.

Ekološki proizvođači usredotočeni su na stvaranje zdravog, plodnog tla za svoje kulture,

istovremeno štiteći okoliš, biološku raznolikost i prirodne resurse. Proizvođači u Danskoj moraju proći dvogodišnje razdoblje prilagodbe, prije nego što mogu svoje proizvode deklarirati kao ekološke.

Dva segmenta proizvođača

Proizvođači povrća moraju biti u mogućnosti omogućiti stalnu opskrbu supermarketa određenim proizvodima. Prije nekoliko godina, većina ekoloških proizvođača u Danskoj proizvodila je široku paletu povrća za lokalnu distribuciju. Danas, stvari su postale drugačije s paralelnim razvojem u dva različita segmenta. Prvo, tu su veći, specijalizirani proizvođači koji se fokusiraju na maloprodaju, odnosno supermarkete. Oni sve više surađuju kako bi osigurali dovoljne količine i učinkovit marketing. Drugi segment su manji proizvođači koji proizvode mnogo različitog sezonskog povrća za lokalnu prodaju u trgovinama na kućnom pragu, štandovima uz cestu i tzv ‘košaricama za dostavu’, odnosno prodaju izravno potrošačima.

Pogled u budućnost

Izuzetno je važno usredotočiti se na klimu i okoliš i brinuti o našim ograničenim resursima. Ekološki uzgoj je jedan korak na tom putu. Međutim, ponekad lokalni, konvencionalno uzgojeni proizvodi mogu biti održiviji od iste, ekološki uzgojene hrane iz uvoza. Proizvođači diljem Danske sve više provode niz od 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Mislim da je u održivost ono što je najvažnije za dansku proizvodnju povrća u budućnosti.

“Lokalni, konvencionalno uzgojeni proizvodi ponekad mogu biti održiviji od iste, ekološki uzgojene hrane iz uvoza.”

Lis Jespersen