bejo eko kutak bejo eko kutak bejo eko kutak bejo eko k
EKOLOŠKI UZGOJ POVRĆA U DANSKOJ DANSKA IMA VELIKE AMBICIJE U PROIZVODNJI EKOLOŠKE HRANE, I PRVA JE DRŽAVA U SVIJETU KOJA JE USTANOVILA PRAVILA ZA TAJ SEKTOR. LIS JESPERSEN, VODITELJICA KLJUČNIH KUPACA U DANSKOJ TVRTKI SEEDCOM, IZNIJELA JE PREGLED SITUACIJE U SVOJOJ ZEMLJI.
Prvi Ekološki akcijski plan za Dansku razvili smo 1995. godine. Već dugo vremena imamo nacionalne standarde, ekološku oznaku i službenu inspekciju proizvodnje. Također, Danska je prva zemlja koja je postavila cilj da javne kuhinje, kao što su bolničke i vladine kantine, koriste 60% ekoloških proizvoda. Takve kuhinje mogu se kvalificirati za oznaku koja navodi da je njihova hrana 30%, 60% ili 90% ekološka. Ljudi u Danskoj jedu sve više ekološki uzgojene hrane. Prodaja takvog voća i povrća gotovo se utrostručila sa 267 milijuna eura u 2015 na 773 milijuna eura u 2020. Najveći udio takvih proizvoda odnosi se na mliječne proizvode (mlijeko, maslac i jogurt), mrkvu, zobene pahuljice, banane, jaja, brašno, tjesteninu i jabuke. Više od 13% namirnica koje Danci kupuju su iz ekološkog uzgoja - što čini najveći tržišni udio ekoloških proizvoda u svijetu. Danska je međunarodno poznata po proizvodnji visokokvalitetne hrane i to prema najvišim standardima sigurnosti hrane. To je glavni razlog zašto se izvoz ekološki proizvedene hrane udvostručio u posljednjih 5 godina. Naša primarna izvozna tržišta su Njemačka, Švedska i Francuska, ali izvozimo i u Aziju, na bliski istok i Sjedinjene Američke Države. Budući da konzumiramo velike količine ekološki proizvedene hrane, nešto i uvozimo – uglavnom voće kao što su banane, naranče i limuni koje ovdje ne možemo proizvesti. Vrijednost uvoza ekološki proizvedenih proizvoda nešto je veća od vrijednosti izvoza.
Primarne kulture Do 2017. oko 30% proizvedenog povrća u Danskoj bilo je ekološki proizvedeno. Najvažnije vrste povrće uzgojenog na otvorenom su
26
BE JO SVIJE T BR. 18
mrkva, luk, zelena salata, kupus, poriluk, razno korjenasto povrće, cvjetača i brokula, a proizvodnja krumpira također je značajna. Prinosi na ekološkim poljima su, ovisno o kulturi, između 60% i 100% u odnosu na prinose sa konvencionalnih polja. Ekološki uzgojena mrkva zauzima više od 50% ukupne površine mrkve. U luku, ekološki uzgoj zauzima oko 25% površina.
Plodored i otporni varijeteti Općenito, u uzgoju povrća u Danskoj, uključujući i ekološku proizvodnju, nisu dopuštena sintetička gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Biljkama hranjive tvari osiguravaju mahunarke i kompostirani organski materijali (žetveni ostaci i stajnjak). Kako bi spriječili bolesti i korov na poljima u ekološkoj proizvodnji, proizvođači prakticiraju dobar plodored i koriste otporne varijetete. Dobar plodored održava tlo plodnim i prekida ciklus korova i štetnika dok moderna tehnologija, poput robota opremljenih kamerom i dronova, pomaže proizvođačima da prepoznaju korov koji se zatim uklanjaju mehaničkim strojevima za uklanjanje korova ili ručno. Ekološki proizvođači usredotočeni su na stvaranje zdravog, plodnog tla za svoje kulture,
