Hard test Paggio X7

Tijekom dvije godine radnog boravka u našoj redakciji ovaj Piaggio skuter imao je priliku (koju je i iskoristio) pokazati koliko je zapravo svestran i sposoban. Promijenilo se to da se s protokom vremena od modela iz višeg segmenta ponude vizualno, a donekle i tehnički, pretvorio u još jedan komad konfekcije

Iskorištena prilika Piše i snima: Marko Guzina

Kada je predstavljen 2010. godine, Piaggio X7 Evo 300 i.e. je bio prilično blizu vrhu ponude zna koji put dokazao kako su skuteri beskrajno praktični, ali i zabavni. Problem bi nestao ili nakon određenog perioda hlađenja ili kada bismo u spremnik ulili hladno gorivo koje koji je dodatno unaprijedio praktičnost. Nismo osjetili potrebu dodavati bilo kakve druge komade opreme na ove tvrtke. Zanimljiv, a rekli bismo i uspješan pokušaj da se unutar gabarita skutera koji bismo mogli proglasiti kompaktnim odnosno gradskim, tržištu ponudi udobnost, ali i zaštita od vjetra kakvu asociramo s većim modelima. Tada je - kako i priliči novitetu - bio opremljen vjerojatno najmodernijim skuterskim agregatom na tržištu, sada već gotovo sveprisutnom pogonskom grupom poznatom kao Quasar 300. U međuvremenu su novi modeli donekle zasjenili X7 Evo kada je riječ o pojavi, a i sam Piaggio je izbacio novu generaciju agregata, pored koje i dalje vrlo uspješna te kroz korištenje dokazana „tristotka“ djeluje gotovo prosječno. Takva je sudbina industrijskih proizvoda - proizvođači se neprestano trude načiniti nove koji će zamjeniti postojeće. Sve ovo ne mijenja činjenicu da nas je testni X7 Evo služio više nego odlično te je po tko Žuti karton na poluvremenu Ma koliko mi i dalje bili uvjereni u pouzdanost Piaggio proizvoda, pogotovo onih nekoliko godina koliko ih koristimo tijekom testova izdrživosti, valja podsjetiti na poteškoću koja je zadesila i naš primjerak. Naime, u nekom trenutku je Piaggio od kineskih dobavljača dobio „turu“ električnih pumpi goriva za sustav elektronskog ubrizgavanja koje nisu bile načinjene prema traženim standardima. Dok neki korisnici s njima nisu imali poteškoća, u jednom trenutku je postalo jasno kako naš X7 Evo ima izvjesnih poteškoća. Slabljenje pumpe se manifestiralo kroz gašenje i nemogućnost ponovnog pokretanja agregata nakon duljih vožnji. Ukratko, toplina hladnjaka rashladne tekućine, ali i toplina koja se stvara u samoj pumpi goriva, u nekom trenutku bi onemogućili daljnji rad. je ohladilo pumpu i omogućilo daljnju vožnju. Naravno da su se simptomi pojavili tijekom ljetnih odmora, pa smo radije uzeli više vremena za put do mora nego se odmah obratili serviseru i tako gubili dragocjene slobodne dane. Po povratku u Zagreb posjetili smo servis AMI Trade, gdje je pumpa goriva zamijenjena unutar jamstvenog roka, a kako drugih poteškoća s ovim skuterom nije bilo niti na vidiku, vjerujemo da će sljedećeg vlasnika još dugo, dugo vremena vjerno služiti. Uz iznimku ovog žutog kartona na račun pumpe goriva, Piaggio X7 Evo 300 i.e. se pokazao kao vrlo praktičan skuter, a tu prije svega mislimo na voluminozni prtljažni prostor pod sjedalom. Usprkos njegovoj širini u njega ne stane baš svaka integralna kaciga, pa smo se odlučili testni primjerak opremiti i povećim putnim koferom naš X7 Evo jer prednje oplate i visoki vjetrobran odlično štite vozača od atmosferilija, a prtljažni prostor nije imalo smisla dodatno povećavati. Što se troškova eksploatacije tiče, za X7 Evo 300 i.e. oni nisu veliki. Potrošnja goriva se u pravilu kretala između 4 i 5 litara na 100 prevaljenih kilometara, iako je bilo moguće potrošiti nešto više, ali i manje od toga. Uz spremnik goriva od 12 litara ovo osigurava solidnu autonomiju, tako da čak i kada skuter koristite za dulja putovanja od kuće do posla nije potrebno prečesto posjećivati benzinske crpke. Osim što je štedljiv, agregat je živahan, pa su sva ubrzanja i međuubrzanja kratka i slatka. Tijekom jednog testa smo izmjerili da od 0 do 100 km/h Piaggio X7Evo 300 i.e. treba 12.689 sekundi. Kad smo kod per-

formansi, istom prilikom smo utvrdili kako će agregat ubrzati naš testni skuter do izmjerenih 121 km/h, a pri tome je brzinomjer pokazivao 131 km/h. S ugrađenim putnim koferom treba očekivati izvjesni pad krajnje brzine i porast potrošnje, ali nije riječ o značajnijim promjenama.

Što se servisa tiče, svakih 6.000 km je potrebno promijeniti ulje u agregatu i filtar, a proizvođač preporuča da se pogonski remen i prateći dijelovi mijenjanju svakih 12.000 km. Uz nježniju vožnju se ovo može i „razvući“ dok je naš X7 Evo bio podvrgnut preventivnoj zamjeni remena, klizača, rolica i ublaživača remena nešto prije ove granice.

Od ostalog potrošnog materijala ističemo da su kočioni diskovi „kao curica“ te se na njima tek naziru tragovi korištenja, a vjerujemo da nisu malo opterećeni na skuteru koji ih ima 2, a speman za vožnju teži 188 kilograma. Naravno, tijekom testa smo mijenjali pneumatike, a sada, na samom kraju, nije bilo druge nego dići ruke od dotrajale stražnje Pirelli gume koju smo zamjenili lijepim, svježim Dunlop proizvodom.

Visoko postavljena ljestvica

Jasno je da ovakvi testovi izdržljivosti imaju svoje prednosti i nedostatke. Prednost je svakako to što imamo priliku doista proniknuti u srž skutera i pritom identificirati sve njegove prednosti i nedostatke. Slabija strana ovakvih testova je to što nam vozilo nekako priraste srcu, pa neke njegove mane počnemo negirati, ali uz X7 Evo nismo imali potrebe „žmiriti“. Osim mehaničkog kvara koji nije dramatičan, a bez pitanja je riješen u sklopu dvogodišnje garancije, riječ je o vrlo sposobnom skuteru. Višli zaposlenici Moto Pulsa su povremeno prigovorili prostoru za koljena, iako se nismo uspjeli složiti ima li ga točno koliko treba ili neznatno premalo. Uspravan položaj za upravljačem pomaže okretnosti i preglednosti u gradu, dok tek na duljim putovanjima (za nas kontinentalce je to „do mora“) do izražaja dolazi poprilično opterećena stražnjica. Kao i svi skuteri današnjice kod kojih se pokušava maksimizirati prostor pod sjedalom, spužva koja sjedalu daje udobnost nije posebno debela, iako sjedalo zapravo djeluje izdašno. Tako nakon kojih 100 prevaljenih kilometara obično valja načiniti pauzu radi ponovnog uspostavljanja cirkulacije u cijenjenoj stražnjici, a zatim je lako nastaviti putovanje.

U gradu se X7 Evo snalazi kao poslovična riba u vodi pa je pravi užitak za njegovim upravljačem skoknuti nešto obaviti u grad, neovisno o gužvama i poteškoćima s parkiranjem koje pogađaju vozače većih skutera, motocikala te, naravno, automobila. Činjenica da je vozač dobro zaštićen omogućuje vožnju u odijelu „za na misu“ bez bojazni da ćete sa skupog štofa morati strugati poginule mušice. U svakom slučaju, skuter s kojim smo djelili redakciju protekle dvije godine visoko je postavio ljestvicu za naredni model koji ćemo tako temeljito testirati. Istovremeno, koliko god mi krećemo dalje, X7 Evo 300 i.e. ostaje odličan izbor za svakodnevne vožnje gradom i okolicom, ali i povremeno putovanje, dok novi primjerak u Piaggio prodajnoj mreži košta 35.860 kn. n

Površinska zaštita na ručicama kočnica ukazuje na to da skuter nije nov Na samom kraju testa smo odustali od daljnjeg iskorištavanja postojećeg stražnjeg pneumatika pa je ugrađen novi Dunlop proizvod