5 minute read

Vikend odredište Biograd n.m

Malo mjesto za veliki odmor

Budući da se u krugu od svega pedesetak kilometara od Biograda na Moru nalaze tri Nacionalna parka, dva Parka prirode, povijesni gradovi Zadar i Šibenik te mnoštvo otoka i otočića, iz te perspektive Lijepu Našu doista možemo nazvati malom zemljom za veliki odmor

Advertisement

PIŠU I SNIMAJU: EDITA ČASNI POLLA I OSKAR POLLA mješten na malom poluotoku i kopnu, 28 kilometara južno od Zadra, Biograd na Moru je lokalni trgovački i prometni centar, dobro povezan sa svojim zaleđem, okolnim obalnim naseljima, gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Širu okolicu čine tri Nacionalna parka: Paklenica, Kornatski arhipelag i Krka, kao i Parkovi prirode Telaščica i Vransko jezero, sa čijeg se vidikovca Kamenjak pruža spektakularan pogled na šire biogradsko područje. Dakle, sve je to vam nadohvat ruke kad ste u Biogradu na Moru, gdje smo noćenje izvan sezone za 2 osobe platili 30 eura, i to u apartmanu u samom centru grada, a trajekt za Pašman je koštao 58 kuna u jednom smjeru (dvije osobe plus Suzuki Bandit S).

Nacionalni park Krka je od Biograda udaljen 45 minuta, a karta za odrasle je 110 kuna. Već na prilazu pogled pada na hidroelektranu Jaruga, koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena ispod slapa Skradinskog buka (danas unutar Nacionalnog parka Krka), puštena je u pogon 1895.godine, samo dva dana nakon prve hidroelektrane na slapovima Niagare. Time je postala jedna od prvih svjetskih elektroenergetskih sustava, nazvana Hidroelektrana “Krka” - Šibenik. Nakon HE Krka (kasnije nazvane Jaruga I) 1905. godine gradi se mnogo veća hidroelektrana Jaruga II, i to neposredno kraj prve.

Naš slijedeći izlet iz Biograda odvodi nas na obližnje Vransko jezero, koje je s okolnim područjem proglašeno Parkom prirode 1999. godine, kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, s izvorima pitke vode, te kao područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana, površina mu je 57 km2, a najveći dio čini jezero koje se pruža paralelno s morskom obalom i od njega je mjestimično udaljeno manje od kilometra.

Odmor i zabava

Unutar rezervata obitavaju brojne vrsta ptica čije su lokalne populacije važne za stabilnost ukupne populacije na nacionalnom, europskom ili čak globalnom nivou. Neke od njih su čaplja, danguba, bukavac, velika bijela čaplja, mali vranac, žuta čaplja, mali sokol i mala bijela čaplja. Uz ptice vri-

Pakoštane

Skradin Hidroelektrana na Krki Vransko jezero i Jadransko more

Vidikovac Kamenjak

jednost parku daju i ribe, a s obzirom da u jezero ulazi morska voda, u njemu su uz slatkovodne vrste (autohtona jegulja i riječna babica, šaran, som, štuka…) prisutne i morske ribe, među kojima su najzastupljeniji cipli.

Ovo područje obiluje kulturnim i povijesnim znamenitostima koje datiraju još od 2000. godine prije Krista. Antičke arheološke ostatke nalazimo na lokalitetu Crkvine, te na drugim mjestima rubnog područja vranskog blata. Na vrhu brda Kamenjak, iznad sredine Vranskog jezera, uređen je istoimeni vidikovac s kućicama u tradicijskom stilu, velikim platoom s klupama za odmor i uživanje, panoramskim teleskopom i ono što je najvažnije, pogledom na čitavo jezero, na početak Kornatskog otočja, na Murter, Pirovac, Drage, Pakoštane...

Osim uživanja u nezaboravnom pogledu, ovdje možete kupiti i suvenire s motivima Vranskog jezera, biciklističku ili izletničku kartu te dobiti više informacija o mjestu na kojem se nalazite. Cijena za ovo nezaboravno iskustvo iznosi svega 20 kuna, dakle, isplati se.

Trajektnom linijom povezani otok Pašman posjetili smo u nadi da ćemo naići na tipični autohtoni otočki život, ali nažalost, ništa od toga. Suvremena, odnosno, divlja gradnja pretvorila je stare kamene kućice, njive i štale u hrpu modernih i većinom praznih trokatnica.

Ako je dan rezerviran za razgledavanje, onda je, sasvim logično, noć rezervirana za zabavu. Sama biogradska riva obiluje kafićima i restoranima, ponuda je bogata, osoblje srdačno i uvijek nasmijano, a cijene tipične za to područje. Dakle, sam Biograd, kao i njegova okolica, zaslužuju toplu preporuka svima željnima avanture i onima koji traže maksimum od aktivnog odmora, bilo da se radi o zabavi na našoj prekrasnoj obali, ili miru i tišini netaknute prirode. n

POVIJEST BIOGRADA N/M

Od kraljeva do turista

iograd na Moru je kraljevski grad koji je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat doživio je kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. 1202. godine Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra (Križarska opsada Zadra), te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. st. Biograd na Moru bio je pod vlasti Cetinskih kneževa, Templara iz Vrana i kneževa Šubić iz Bribira. 1409. je pripojen Mletačkoj Republici sve do njene propasti 1797. godine, nakon čega pada pod vlast Austrije do 1806. godine, a onda pod Francusku do 1814. Od tada pa sve do 1918. bio je pod upravom Habsburške monarhije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima.

Bogatu biogradsku povijest upotpunjuje i samostan Sv. Ivana Evanđeliste kojeg je podigao kralj Petar Krešimir IV. Nalazio se u blizini biogradske katedrale, a dovršen je podizanjem krova, oko 1076. godine. Samostan su srušili Mlečani prilikom osvajanja Biograda 1125. godine, pri čemu su od samostana ostali samo temelji, koji se i danas nalaze u centru, ali su prilično zavučeni u uske ulice i dobro sakriveni modernim vikendicama.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Među prvim gostima se spominju Česi, koji su počeli dolaziti tijekom 1920tih godina, a Biograd se može pohvaliti i osvajanjem srebrne medalje i prestižne nagrade Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta. n

This article is from: