Best Banking #11 by Best Banking Magazin

ISSN 1847-8182

0 5 0 1 1

best banking 9

771847 818004

# 11 # 2015.

Besplatni primjerak

u ovom broju>

Pametni sefovi sigurno upravljanje gotovinom 40 ------------Tehnička zaštita prostora, čuvar ljudi i imovine 37 ------------------Financijska industrija na putu oporavka? 12

Časopis za sigurnosnu i bankarsku opremu

Tema broja >

Novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija 12

PAMETNO & SIGURNO UPRAVLJANJE VAŠOM GOTO VINOM!

LINCSAFE je rješenje za stvaranje zatvorenog procesa manipuliranja gotovinom (provjeru, računanje i sigurnu pohranu). Zatvoreno novčano rukovanje omogućuje obradu gotovine što efikasnije, dok smanjuje rizik od pljačke, provale i krađe. LINCSAFE pomaže Vašim potrošačima ponuditi sigurnu kupovinu i prijateljsko okruženje, a također štedi dragocjeno vrijeme i novac!

Novac se odmah provjerava, broji i pohranjuje. LINCSAFE je certificiran na krađu prema stupnjevima Sigurnosti 1 i 2. Automatsko brojanje i automatski predviđen transport novca znači da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara. Nema razlike između depozita u banci i konačnog brojanje na CIT - mjestu. Otkrivanje krivotvorina u potpunosti eliminira rizik od krivotvorenih novčanica i gubitka prihoda. Zaposlenici koji su deponirali novac automatski su identificirani u sustavu kroz svoje značke, iskaznice ili osobni login.

PAMETNI SEF ZA AUTOMATSKU UPLATU DEPOZITA

Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

Uvodnik Klijenti će birati tehnološki naprednije banke

rošlu godinu bankarski sektor će zacijelo željeti što prije zaboraviti. Izostanak gospodarskog oporavka zemlje neminovno se odrazio i na jedan od njenih najstabilnijih dijelova - financijski sektor. Riječ 'stagnacija' možda najbolje opisuje trendove koji su obilježili 2014. A što će donijeti 2015.? Još jedna izazovna godina je pred nama, kažu bankari. Nastaviti će se konsolidacija sektora. Banke podržane europskim vlasnicima i dalje će se boriti za svoje pozicije na tržištu. Morat će biti dodatno tehnološki naprednije, brže te znati unaprijed još bolje predvidjeti potrebe svojih klijenata, slažu se u financijskoj industriji. Moderna bankarska oprema pritom će imati značaju ulogu. Upravo bi ona mogla činiti razliku između uspješnih i onih drugih.

Nastavak konsolidacije sektora stranica 12

U 2015. bi napokon trebao zaživjeti i novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija. Za sektor donosi značajne novine i njemu će se trebati prilagoditi, pogotovo u segmentu propisanih mjera zaštite. Zakon na popis novčarskih institucija dodaje "zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i pravne osobe i obrte za preradu plemenitih kovina, Hrvatski novčarski zavod i specijalizirane institucije ili tvrtke koje za banke ili druge klijente ugovorno obavljaju poslove obrade, pohrane, distribucije i uplatno-isplatnog poslovanja putem gotovog novca i vrijednosti". Za sve njih, kao i za same banke, Zakon donosi brojne novosti.

Novi zakon uskoro na snazi stranica 30

Zanimljivo, poučno i zabavno štivo žele Vam …

Kurt Quendler

Damir Grund

vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazina Austrija, Beč

glavni urednik Best Banking magazina Hrvatska, Zagreb

LincSafe - pametni sefovi stranica 40

bestbanking 11 • 2015

Znamo što je važno za uspješno poslovanje

Oglašavajte se na stranicama jedinog časopisa za sigurnosnu i bankarsku opremu.

Vaš oglas će vidjeti: • • • • • • •

predsjednici, članovi Uprava i direktori svih banaka u Hrvatskoj svi direktori nabave i voditelji poslovnica banaka direktori, voditelji nabave i logistike 1000 najvećih javnih i privatnih poduzeća čelni ljudi svih tvrtki koje se bave tehničkom i tjelesnom zaštitom svi javnobilježnički i odvjetnički uredi predstavnici gradskih i županijskih vlasti, kao i drugih državnih institucija sva veleposlanstva u Hrvatskoj

Cijene oglasa (bez PDV-a)

1/1 Stranica 1/2 Stranice 1/2 Stranice 185 x 260 mm 185 x 130 mm 90 x 260 mm (216 x 303 mm) (216 x 148,5 mm) (107 x 303 mm) 7.500 kn

4.950 kn

1/3 Stranice 1/3 Stranice 60 x 260 mm 185 x 92 mm (76 x 303 mm) (216 x 110,5 mm) 4.350 kn

4.350 kn

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa

1/4 Stranice 90 x 128 mm (107 x 147 mm)

1/4 Stranice 185 x 71 mm (216 x 90 mm)

3.600 kn

Sadržaj

11/2015.

best banking

Visoko-sigurnosne brave, neizostavan dio zaštitnih mjera novčarskih institucija stranica 32

Sefovi za sigurnu pohranu vrijednosti

stranica 54

Uvodnik

stranica

Ukratko

stranica

Osobe: Smjena generacija u Zagrebačkoj banci

stranica

Moderna bankarska oprema činit će razliku između uspješnih i onih drugih

stranica

Kolumna: Zlato, štednja, investicija ili tradicija?

stranica

Tema broja: Novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija

stranica

Konferencija: Zaštitari u potrazi za državnom zaštitom

stranica

Tehnička zaštita prostora, da bi pokušaji provale ostali samo pokušaji

stranica

Novi koncept arhiviranja, metalne police budućnosti

stranica

LincSafe: Sigurno rješenje za upravljanje gotovinom

stranica

Rainer GiroScanBox 916: Automatska obrada platnih naloga u samo četiri koraka

stranica

Uštedite vrijeme klijentima u redu - vrijeme je novac

stranica

HESS: Samoposlužni uređaji u zonama 24 satnog poslovanja

stranica

Sigurnosne vezice

stranica

Sefovi za sigurnu pohranu vrijednosti

stranica

Najviša razina sigurnosti - trezori s vremenskom odgodom otključavanja

stranica

Reportaža: U Seulu kod Kisana

stranica

Business club

stranica

Impressum

stranica

Intervju: Dipl.iur. Mladen Ozimec, generalni direktor i vlasnik Salona bankarske opreme stranica 58

bestbanking 11 • 2015

Ukratko

Stroj za pakiranje kovanica LAC-16 dobio nasljednika Japanska tvrtka Laurel izbacila je krajem 2014. na tržište novi stroj za pakiranje kovanica LAC – 17. Radi se o nešto težem i većem uređaju u odnosu na prethodnika LAC-16 s poboljšanim performansama. LAC-17 teži 155 kg, točno 15 kilograma više od svog prethodnika. Brzina pakiranja ostala je ista i iznosi maksimalno 40 rolica u minuti. Zato je značajno povećan kapacitet ulaznog lijevka. Kod LAC-a

Kvalitetna rasvjeta poslovnih prostora motivira i pospješuje produktivnost

Gdje god je fokus stavljen na ljude, njihovu učinkovitost i njihovo zdravlje, rasvjeta mora stvoriti optimalne uvjete za koncentraciju na poslu. Učinkovite, odnosno korisne tehnologije, inteligentan koncept rasvjete i najvažnije, upravljanje rasvjetom, moraju bit usklađeni kako bi pružili rješenje rasvjete koje je energetski učinkovito, a opet individualno orijentirano. Optimalna radna rasvjeta je sjajna, ugodna i prilagođena odgovarajućem zadatku. Samo tamo gdje susreće sve kriterije kvalitete za određeni vizualni zadatak, ljudi mogu u potpunosti razviti svoj potencijal učinkovitosti. Ljudi koji rade u uredima ili poslovnicama imaju velike emocionalne zahtjeve pred sobom. Faktori poput kreativnosti, sposobnosti komuniciranja i donošenje odluka postaju sve važniji. Ljudi mogu podnijeti dodijeljeni radni teret samo ako je instalacija rasvjete izvedena prema kriterijima kvalitete za njihov konkretan vizualni zadatak. Ako se ljudi ugodno osjećaju, posao se čini mnogo lakšim. Dobra rasvjeta motivira i povećava dnevni

17 on iznosi otprilike 18.000 kovanica dok je kod LAC-a 16 on 8.000 kovanica u minuti. Dimenzije novog uređaja su 108x45x630 mm a kao opcija se nudi Hopper Sensor, LAN veza itd. Opremljen je grafičkim LCD displajem na kojem su prikazani svi postupci prebrojavanja i pakiranja. Masivna konstrukcija i ubrzan mehanizam osiguravaju ispravno i učinkovito prebrojavanje i zamatanje kovanica.

bestbanking 11 • 2015

ritam našeg tijela, npr. osvjetljavanje zidova stimulirajućim svijetlim bojama svjetla u određeno doba dana. Visoka razina dnevnog svjetla pobuđuje osjećaj dobrobiti u čovjeku i smanjuje, u dinamičkoj kombinaciji s umjetnim svjetlom – potrošnju energije. Pravilna rasvjeta za posao osigurava ugodno osnovno osvjetljenje i konkretizirana je na definiranu radnu površinu. Tako zaposlenik bude motiviran i pospješuje produktivnost. Imajući na umu njegov efekt, cijena dobro ura vnoteženog rasvjetnog sustava je razumno potrošen novac, osobito otkako inovativni sustavi rasvjete značajno smanjuju potrošnju energije koristeći djelotvornije svjetiljke i upravljačku opremu. Konkretne mjere za postizanje kvalitetne i ugodne radne rasvjete su slijedeće: Direktna svjetlost metal-halogenih ili fluo rescentnih svijetiljaka s odzivom boja većim od 80 (Ra≥80), automatski vremensko-zavisni prekidač podešen prema radnom vremenu. Vremenski-kontrolirana regulacija razine ilu-

minacije u skladu s mijenjanjem smjena. Fleksibilno dodjeljivanje svjetiljaka radnim jedinicama (engl. "task area") te upravljanje ra svjetom u ovisnosti o upadu dnevnog svjetla (engl. "daylight-based lighting control"). Odabir rasvjete, odluka je na koju utječu različiti faktori. Mnogi ljudi involvirani su od starta u procesu dizajna, te se tako javlja popriličan broj različitih ideja i specifikacija. Od krucijalne je važnosti da su svi sudionici projekta (kako predstavnici arhitektonske i građevinske struke, elektro i strojarske, tako i investitori i interijeristi...) involvirani u proces projektiranja od samog starta, kako bi proizveli najkvalitetnija rješenja.

Ukratko

Kisan predstavio rješenje za "pametno" deponiranje gotovine Na ovogodišnjem sajmu informatičke i elektroničke opreme CeBIT (Hannover 16-20.ožujka 2015.) Kisan elektronics će predstaviti uređaj za tzv. pametno deponiranje gotovine KD1, koji bi se na tržištu trebao naći do kraja ove godine. Namije njen je korištenju na blagajnama i uredima maloprodajnih trgovina. S kapacitetom deponiranja čak 4000 novčanica, u Kisanu tvrde da KD1 smanjuje troškove rukovanja i upravljanja gotovim novcem uz istovremeno povećanje sigurnosti i uštedu prostora. Ure đ aj je te ž a k 145 k g, d i men z ija 480x1160x470 mm. Ima čelični sef debljine 8 mm. Kapacitet ulazne ladice 300 novča nica. Od vanjskih priključaka LAN, USB

i RS. Posjeduje termalni printer (80 mm) te 7-inčni ekran u boji osjetljiv na dodir. Za pohranu gotovine koristi vreću za prikuplja nje te dvostruku toplinsku plombu sa zaštitom.

Regionalna konferencija Sigurnost banaka i ostalih financijskih institucija

Četvrta regionalna konferencija Sigurno st banaka i ostalih financijskih institucija – Sigbank 2015. održat se u Zagrebu, 21. travnja 2015. Konferencija je namijenjena predstavnicima svih banaka, osiguravajućih društava, mjenja

čnica i kladionica, te zaštitarskih tvrtki koje se bave tjelesnom i tehničkom zaštitom iz Hrvatske i susjednih zemalja. Na njoj će se govoriti o brojnim temama s područja sigurnosti; o regulativi zaštite novčarskih institucija, razvoju tehnologije i novitetima u tehničkoj zaštiti, ispravnom projektiranju u funkciji sigurnijeg pozicioniranja zaštitara unutar banaka, optimalnom posta vljanju uređaja tehničke zaštite, zakonskim

aspektima obrade, korištenja i ustupanja aterijala prikupljenih sustavima video nadzora u bankama, pravilnom vođenju i održavanju sustava videonadzora u bankama, usporedbi sustava privatne zaštite u zemljama regije, cyber security-ju, sigurnosti novca u transportu te osiguranju u bankarskom sektoru. Organizatori konferencije su Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita, tvrtke Tectus d.o.o.

Nova generacija ureaja za brojanje i obradu novËanica

Korejski Kisan elektronics najavio je do kraja godine izlazak na tržište nekoliko redizajniranih i tehnološki poboljšanih uređaja za brojanje i obradu novčanica . Tako bi seriju Newton trebao naslijediti poboljšani uređaj K2, brojač novčanica velike brzine obrade, malih dimenzija i moder nog dizajna. Težina mu je 8 kg, dimenzije 260x265x278 mm, kapacitet ulazne ladice 500 novčanica a brzina brojanja 1200 novčanica u minuti. Kapacitet ulazne ladice iznosi 200 a ulazne 500 novčanica. Prepoznaje do sedam različitih valuta, a detekciju krivotvorina radi UV,MG,IR i US-om. Sortirku K 500 Pro naslijediti će model K5. Kao i prethodni model imati će četiri izlazne ladice za novac i jednu za odbačene i sumnji ve novčanice. Kapacitet ulazne ladice je 1000 a izlazne 200 novčanica. Brzina soritranja iznosi 1000 novčanica u minuti a dimenzije

uređaja su 338x415x575 mm. Može se kori stiti za čak četrnaest različitih valuta. Koristi dvostruki CIS (senzor slike) a opremljen je vanjskim LCD ekranom od čak 7 inča, osje tljivim na dodir. Od vanjskih priključaka po sjeduje LAN,Debug, 2 USB priključka, 3 Serijal priključka te ulaz upravljačke ploče.

bestbanking 11 • 2015

Ukratko

Avangardni dizajn poslovnice Podravske banke nadahnut oranicama i Dravom

Podravska banka u samom srcu Zagreba, u ulici Petra Preradovića 3, na Cvjetnom trgu, otvorila je poslovnicu, jedinstvenog interijera u Hrvatskoj. Svojim postojećim i budućim klijentima nudi individualiziranu uslugu i konkurentan servis. Specifičnost ove jedinstvene poslovnice je u visokom nivou usluge koju prati i sam interijer koji djeluje toplo i prijateljski. „Radi valorizacije identiteta i jačanja snage branda, ali isto tako i radi naglašavanja poruke da se radi o novim idejama Banke, činilo nam se potrebnim odmaknuti se od uobičajenog izgleda poslovnica. Želimo da se klijenti kod nas osjećaju dobrodošlima i da uvijek ponovo navraćaju kod nas. Želimo da ovdje, na Cvje tnom, popiju kavu s našim stručnim i ljubaznim osobljem, te dobiju uslugu kvalitete - više od očekivane. U interijer poslovnice utkali smo priču o povijesti banke - iz Podravine, kroz stoljetnu tradiciju i povjerenje koje je utkano u

živote i poslovanje naših klijenata do moderne banke, koja nudi nove ideje te visoko kvalitetan i konkurentan servis“, izjavila je Sanda Fuček Šanjić, izvršna direktorica razvoja i marketinga POBA-e. Interijer nove poslovnice Podravske banke u srcu Zagreba osmislila je milanska arhitektica Elena Brusa Pasque koja je biranim arhitektonsko-dizajnerskim izričajem povezala tradiciju i suvremenost te stvorila sofisticiran prostor sa snažnom atmosferom koji odiše mirnoćom, sigurnošću, blagostanjem i povjerenjem. „U prostoru se susreću prošlost i budućnost Podravske banke. Zidovi i namještaj u smeđim bojama podravskih oranica te podovi koji simboliziraju tok rijeke Drave. Umjesto grafikona i brojeva pokušali smo kroz interijer ispripo vijedati priču o povijesti Podravske banke, o njenoj tradiciji, vrijednim ljudima koju su je desetljećima stvarali i u nju vjerovali te čije je povjerenje utkano u živote i poslovanje njenih

vjernih klijenata. Ovo je istovremeno priča o jednoj suvremenoj modernoj multikanalnoj banci koja nudi nove ideje i visoku ekspertizu, ali i priča o bogatoj Podravini, plodnim oranicama, poljima žita, o velikoj i mirnoj rijeci Dravi. Tu priču ispripovijedali smo koristeći tople nijanse narančaste, smeđe i boje staroga zlata, kao i svim materijalima od podnih i zidnih obloga do rasvjete koji govore o suglasju prirodnog bogatstva i stvarnih vrijednosti“, objasnila je ugledna milanska arhitektica Elena Brusa Pasque. Udahnula je novoj poslovnici, kako sama kaže duh ’“Experience Economy” u kojem će klijent doživjeti iskustvo izvrsnosti, iz kojeg se rađa povjerenje onih koji će poželjeti upravo tu donijeti, pohraniti i povjeriti na upravljanje svoja velika i mala bogatstva. "Svaka osoba nam je važna i želimo da se svi osjećaju dijelom iste obitelji koja je imetak stekla napornim radom."

MUP još razmatra primjedbe na Zakon o zaštiti novËarskih institucija Trenutno je u tijeku razmatranje primjedbi nadležnih tijela koje su dostavljene na tekst Konačnog prijedloga Zakona o zaštiti novčarskih institucija, sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13) i Poslovniku Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 154/11, 121/12 i 7/13), te će Konačni prijedlog Zakona biti upućen u daljnju proceduru u propisanom roku, izvjestili su Best banking magazin iz Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, Hrvatski sabor je na 14. sjednici, 17. listopada 2014. godine donio Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog Zakona o zaštiti novčarskih institucija (prvo čitanje). Sukladno članku 190. Poslovnika Hrvatskog sabora, konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga Zakona.

bestbanking 11 • 2015

Ukratko

Reinerov elektroniËki štambilj JetStamp 970 od travnja na tržištu

Njemačka kompanija Ernst Reiner gmbh & co. najavila je za travanj 2015. izlazak na tržište novog prijenosnog elektroničkog štambiljaJetStamp graphic 970. Dolazi s Bluetooth tehnologijom te specijaliziranim softverom za otiskivanje koji, uz mnoge druge mogućnosti, nudi i direktan pristup već postojećim bazama podataka te individualno, brzo i jednostavno generiranje otisaka pomoću tzv. ulaznog asistenta. JetStamp grafic 970 dopušta otiskivanje InkJet tehnologijom iz svih Windows standardnih programa. Nice Lebel softver memorira više od 60 tipova otisaka, u 1D ili 2 D tehnologiji. Na jednostavan način omogućava dostup

do već ranije pohranjenih otisaka i njihov brz prijenos pomoću 'Nice Lebel' softvera. Primjerice, file-ovima s adresama kupaca u Excellu, Wordu, Adobe-u itd. Automatski unos već postojećih podataka sprečava mogućnost pogreške prilikom unosa podataka u štambilj te skraćuje vrijeme rada. Brzo-sušeća boja omogućava čist i siguran otisak čak i na materijalima kao što su plastika ili metal. Novi JetStamp graphic 970 biti će predstav ljen u travnju na frankfurtskom sajmu Paperworld 2015.

BuduÊi izazovi u sigurnosnoj industiji

Predstavnici ESSA-a, vodeća međunarodna udr uge za sig urnost sudjelovali su na saj mu Intersec 2015., koji je u sječnju održan u Dubaiju. Cilj je bio poduprijeti partnere iz te zemlje. Inače, ESSA je u Frankfurtu održala Glavnu skupštinu. Na njoj je raspravljano o dosada šnjim rezultatima a naglasom na buduće trendove u industriji. Udruga koja pokriva tehničke i tjelesne aspekte sigurnosne zaštite trenutno broji 141 članova iz 36 zemalja, od kojih čak 30 ima

sjedište izvan granica Europske unije. "Trenutno razmatramo prijem nov ih članova", kazao je tijekom Generalne skupštine dr. Markus Heering, izvršni direktor ESSA-e. Činjenica da je čak trećina članica ESSA-e iz ne-europskih zemalja, prema dr.Heering-u je još jedan znak rastućeg značaja Udruge. Udruga sebe vidi kao mrežu namijenjenu tvrtkama iz sektora sigurnosnih industrija. Jedan od njenih glavnih problema je ukla njanje trgovinskih barijera. Kao primjer je naveden slučaj Poljske gdje je trebalo certificate prilagoditi tamošnjim zakonima. Na Generalnoj skupštini se raspravljalo o budućim trendovima i novim izazovima u

sektoru sigurnosne industrije. Zaštita od eks plozije je dobila novi značaj pošto se prijetnje kontinuirano razvijaju, rečeno je. "U međuvremenu, mi smo u poziciji da učinkovitije simuliramo eksplozije i procjenjujemo posljedice", kazao je Aleksandar Stolz sa Fraunhoferovog Instituta. Ocjenjeno je kako će digitalizacija ponuditi nove mogućnosti za rast, ali će također predstavljati nove izazove. "Industrija je u dobroj formi i naša udruga pruža idealnu platformu za razmjenu i zastupanje interesa naših članova", rekao je Markus Heering.

Sef 'InviKtus' otporan i na eksploziv

Švedska tvrtka Gunnebo prošle je godine predstavila novi sef marke InviKtus. Osim provale i požara, sef je prošao postupak certificiranja i na eksploziv. „Tvrtke kojima je visoka razina sigurnosti temelj poslovanja, poput banaka i nekih maloprodajnih objakata, trebaju maksimalnu razinu zaštite vrijednosti, novaca i povjerljivih dokumenata. Mnogi se sefovi pritom baziraju na zaštiti od provale i požara. Novi InviKtus sef tome dodaje i apsolutnu sigurnost od ekplozije. Dostupan je sa stupnjevima sigurnosti III i IV, svaki u šest veličina. Kapacitet InviKtusa je od 140 do čak 1120 litara“, poručili su iz Gunneba. U izgradnji sefa korištene su najmoderniji

materijali otporni na sve vrste ekslozija, dok je istovremeno težina sefa zadržana na minimalnoj razini. InviKtus ima certifikat EN 1143-1 ECB-S-a, a za sigurnost od provale i otpornost na eks plozije nagrađen je i „A2p“ oznakom Francuskog nacionalnog centra za prevenciju i zaštitu. Sef dolazi u ponudi s različitim mehaničkim i elektroničkim kombinacijama brava koje sve imaju A2p/EN 1300 certifikat. Na tržište dolazi u tamno plavoj boji sa srebrnim ručkama. Dvije integrirane ručke, jedna za otvaranje a druga za povlačenje, pomažu korisniku da lako otvori sigurnosna vrata sefa.

bestbanking 11 • 2015

Ukratko

Vrhunski struËnjaci za IT sigurnost dolaze u Zagreb

Seminar ‘IT Risk’ namijenjen korpora tivnom sektoru, IT sektoru i tržištu osiguranja i bankarstva Hr vatske i regije održat će se u dvorani Panorama u The Westin Hotelu Zagreb, 19. ožujka 2015. Cyber napadi i prijetnje među najvećim su rizicima s kojima se suočavaju korporativni sektor, IT sektor te tržište osiguranja i ban

karstva u svijetu, a kao odgovor na to, globalna industrija osiguranja kreirala je i tržištu ponu dila moderne osigurateljne proizvode koji sadrže pokrića za takve rizike. Potporu seminaru daju Britansko veleposlanstvo, UK Trade and Investment ured i Cyber Risk and Insurance Forum. Sponzori seminara su Gen Re, jedan od vodećih svjetskih reosiguratelja, te IN sig2, tvrtka za privatnu zaštitu i informatički

Brži, lakši, tiši - novi depozitni sistem za kovanice Nova generacija depozitnih sistema za ko vanice predstavljena je od strane njemačke tvrtke Hess. CoinIn 315 na hrvatskom će se tržištu naći polovinom 2015. Karakterizira ga visoka učinkovitost, veliki depozitni kapacitet, tihi rad, pouzdana detekcija krivotvorenog novca te mogućnost samo-servisa. Dimenzije uređaja su 500x790x1528. Maksi malni depozitni kapacitet od 120 kg omo gućuje uplate vrlo velikih količina kovanica. Izmjerena vrijednost buke, koju proizvodi, niža je od one definirane u obavijesti o pridržavanju osiguranja od odgovornosti poslodavca (BGI) 650 za uredske radne stanice. TopCoin teh nologija s naprednim senzorima osigurava si gurnu detekciju pravog i krivotvorenog novca.

Hess CoinIn 315 na raspolaganju je klijentima 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu. Hess CoinIn 315 je modernog dizajna a posjeduje odvojivi servisni i korisnički dio. To razdvajanje osigurava da osoblje banke i zapos lenici za prijenos novca imaju pristup ali samo iz svog djelokruga odgovornosti. Optimalan volumen za punjenje novca omogućuje im da organiziraju svoji prijenos no-transportnu službu za novac na najbolji mogući naćin. Težina uređaja iznosi 195 kilo grama.

Sidrenje - znaËajan faktor sigurnosti sefa

Međunarodno udruženje za certificiranje sigurnosne opreme ECB ustanovilo je da na sigurnost protuprovalnih sefova značajnu ulogu ima tzv. sidrenje. Neprofesionalno odra đen posao na tom području može negativno utjecati i na otpornost sefa na vatru. Sefovi označeni ECB•S certifikatom EN 1143-1, težine manje od 1000 kg, moraju biti kvalitetno usidreni od strane korisnika, ističu u Udruženju. U suprotnom postoji mogućnost da provalnici odnesu cijeli sef zajedno sa sadržajem. „Svi materijali za propisno sidrenje moraju biti isporučeni od strane dobavljača. Sef se ne smije sidriti u materijale kao što su parket, različite podne obloge ili ciglu. Sef se mora usidriti u masivan betonski pod bez ikakvih napuklina ili rupa“, ustvrdio je Markus Meer ing, izvršni direktor ECB-a. Napominje kako pri sidrenju ne smije biti zaboravljena ni zaštita od požara.

inženjering iz Zagreba. Od uvaženih gostiju iz Londona čut ćemo koliko pomažu tradici onalna osiguravajuća pokrića, što kažu stati stike i kakvi su tržišni trendovi, ali i o naj češćim slučajevima napada na baze podataka i predloženoj novoj regulativi EU o zaštiti po dataka.Predstavnici financijske industrije imat će prigodu sudjelovati u radionici te iz prve ruke dobiti odgovore na brojna pitanja.

bestbanking 11 • 2015

Naime, nestručni majstori obično ostave do datne rupe u zidu pored onih u kojima je usid ren sef. No, one mogu biti svojevrsni vatreni most koji može utjecati na zaštitu sefa od požara. Iz tog razloga, ECB preporučuje isključivo korištenje stručnjaka pri poslovima sidrenja sefova. To uključuje potpuno zatvaranje svih ostalih rupa oko sefa.

Međunarodno udruženje za certificiranje sigurnosne opreme ECB je neutralno tijelo ustanovljeno prema normi ISO/IEC 17065. Izdaje certifikate kojima se garantira maksi malna sigurnost prema standardima Europ ske unije. Trenutni broj ECB•S certifikata na globalnom sigurnosnom tržištu je 1100. Oni se odnose na proizvode za zaštitu od provala i požara.

z Zagrebačka banka - smjena generacija Nakon 22 godine, čelnog čovjeka Zagrebačke banke Fra nju Lu kov ić a (65) zamijenio je Miljenko Živaljić (54).Početkom veljače je imenovan pred sjednikom Uprave Zagrebačke banke. Članovima Uprave imenovani su i dosadašnji članovi Daniela Roguljić Novak, Marko Remenar i Nikolaus Maximilian Linarić te novi članovi Lorenzo Ramajola i Dijana Hrastović. Živaljić će bit nadležan za Ured Uprave, Identitet i komuniciranje, Unutarnju reviziju, Pravne poslove, Praćenje usklađenosti, Spre čavanje pranja novca i financiranja terorizma, Istraživanje tržišta i prigovore, UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia. Diplomirao i magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započeo je 1986. u INA OKI-ju. Nakon toga prešao je u Grad Zagreb te je od 1998. obna šao funkciju pročelnika Gradskog ureda za

gospodarstvo. Godine 2000. preuzeo je funk ciju člana Uprave HRT-a. U razdoblju od 2001. do 2006. bio je član Uprave u Francku d.d. Godine 2006. pridružio se Zabi kao direktor upravljanja financijama, a 2007. postao je član Uprave Zagrebačke banke. U razdoblju od 1999. do 2000. bio je član NO-a Zagrebačke banke. Romeo Collina kao zamjenik predsjednika Uprave bit će nadležan za područje upravljanja ljudskim resursom te će koordinirati područja podrške bankarskom poslovanju, upravljanja financijama te upravljanja i kontrole rizika. Daniela Roguljić Novak bit će nadležna za područje maloprodaje. Marko Remenar bit će nadležan za područje korporativnog i privatnog bankarstva te investicijskog bankarstva i finan cijskih tržišta. Lorenzo Ramajola bit će nadle žan za područje upravljanja financijama. Dijana Hrastović zadužana je za podršku bankarskom poslovanju. Nikolaus Maximilian Linarić bit će nadležan za područje upravljanja i kontrole rizika.

z Christoph Schoefboeck novi predsjednik Uprave Erste banke S istekom mandata, 30. travnja 2015. godine, dosadašnji predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank Petar Radaković odlučio je otići u mirovinu. Odlukom Nadzornog odbora banke na mjestu predsjednika Uprave naslijedit će ga od 1. svibnja 2015. Christoph Schoef boeck, sadašnji član Uprave. Schoefboeckovo imenovanje podliježe odobrenju Hrvatske narodne banke. Petar Radaković dugogodišnji je predsjednik Uprave koji tu dužnost neprekidno obavlja od 1985. godine. Do 2000. bio je na čelu Bjelovarske banke, da bi nakon fuzije te banke s Trgovačkom i Čakovečkom bankom obavljao dužnost predsjednika Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb. Spajanjem Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb i Riječke banke d.d. 2003., postao je predsjednikom uprave banke koja od tada nosi današnji naziv Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka. Christoph Schoef boeck ima vrlo široko, dugogodišnje iskustvo na različitim upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj. Članom uprave Erste banke postao je 2011. godine, a u ovom trenut ku nalazi se u ulozi CRO-a (Chief Risk Officer) te istovremeno obavlja i različite funkcije unutar nadzornih odbora članica Erste grupe u Hrvatskoj. Ranije je obnašao dužnost COO-a (Chief Operating Officer) i člana uprave ZAO Raiffaisenbanke u Moskvi, gdje je bio zadužen za sve operativne i IT aktivnosti banke, uključujući i uspješno veliko spajanje banke te odgovornost za veliku poslovnu regiju. U razdoblju od 2003. do 2006. bio je CRO i COO u HVB Splitskoj banci, a od 2002. do 2003. bio je prokurist i član Uprave HVB Croatia d.d. Prije toga obnašao je visoke upravljačke funkcije u Bank Austria Creditanstalt Russia te bio glavni predstavnik Creditanstalta u Moskvi. Doktorirao je ekonomiju na Eko nomskom fakultetu Bečkog sveučilišta te završio brojne programe menadžerskog usavršavanja u Švicarskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Osim materinjeg, njemačkog jezika, Schoefboeck tečno govori hrvatski, engleski i ruski.

best banking Znamo što je važno za uspješno poslovanje. bestbanking 11 • 2015

Osobe

Tržište

n Pogled unaprijed, još jedna izazovna godina za bankare

Moderna oprema činit će razliku između uspješnih i onih drugih Podržane europskim vlasnicima, banke će se i dalje će se boriti za svoje pozicije na tržištu - morat će biti dodatno tehnološki naprednije, brže te znati unaprijed još bolje predvidjeti potrebe svojih klijenata

Uvijeti isti ali rezultati bi se ipak mogli popraviti

Posljedično bi se trebala zaustaviti tendencija smanjivanja broja zaposlenih u privatnom sektoru, s pozitivnim učinkom na kvalitetu kredita stanovništvu“, naglašava Müller.

Pritisak jedinstvenih EU pravila nadzora banaka

„Nakon uvođenja restriktivnih propisa o klasifikaciji rizičnih plasmana u 2013. godini koji su rezultirali značajnim smanjenjem dobiti, prošla godina je trebala donijeti olakšanje poslovanja i oporavak rezultata banaka. Međutim, proces provjere kvalitete imovine najvećih banaka u sklopu uvođenja jedinstvenih europskih pravila nadzora banaka rezultirao je dodatnim pritiskom na rezultate poslovanja. Ipak, u prošloj godini, u odnosu na prethodnu, bilježimo oporavak ,“ naglašava Müller .

Predstečajne nagodbe utjecale na kvalitetu kreditnog portfelja

Dodaje kako je segmentu poslovanja s poduzećima kvaliteta kreditnoga portfelja opadala zbog širenja negativnih utjecaja na naplatu potraživanja od poduzetnika koji su pokrenuli predstečajne nagodbe. „Izravne štete imali su poduzetnici koji su kao vjerovnici izgubili dio potraživanja, a posrednu štetu trpi cijelo gospodarstvo zbog pada povjerenja u poslovnom sektoru. U segmentu poslovanja sa stanovništvom pozitivan pomak predstavlja presuda Visokoga trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi potrošača za kredite vezane uz švicarski franak. Iako nije u potpunosti otklonjen rizik od retroaktivne izmjene ugovora o kreditima, u odnosu na prvostupanjsku presudu značajno je smanjen rizik za ostvarivanje takvih zahtjeva. A u segmentu poslovanja s državom izostali su rezultati procesa fiskalne konsolidacije. Ni ulazak u proceduru za prekomjerni deficit nije promijenio negativne tendencije u kretanju javnog duga, pa održivost javnih financija predstavlja najveći rizik za rezultat poslovanja banaka u narednim godinama“, ističe Müller.

bestbanking 11 • 2015

Predsjednik Uprave RBA, Michael Müller

„Uvjeti za rast gospodarstva u 2015. godini neće se razlikovati od uvjeta u prethodnoj godini, pa ne možemo očekivati ni značajne razlike u ostvarenjima. Iako uočavamo pozitivne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznoga rasterećenja dohodaka od rada, i dalje izostaju strukturne promjene koje bi jamčile trajno smanjenje javne potrošnje i povećanje učinkovitosti javnoga sektora. Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslovnih aktivnosti. Poslovanje financijskoga sektora vezano je za potražnju realnoga sektora za financijskim uslugama. Budući da ne očekujemo promjenu u potražnji, ne predviđamo ni povećanje plasmana kredita i ostalih financijskih usluga“, ocjenjuje Michael Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Dodaje, međutim, da bi se rezultati banaka ipak mogli blago popraviti zbog očekivanoga smanjenja gubitaka na vrijednosti kredita. „U okružju nižih kamatnih stopa financijski teret otplate za dužnike se realno smanjuje pa bi posljedično trebao usporiti rast ‘neprihodujućih’ kredita u bilancama banaka. Time bi se smanjili godišnji troškovi za pokriće gubitaka na vrijednosti nenaplativih kredita, a posljedično bi se popravili rezultati poslovanja“, pojašnjava Müller. U 2015. godini očekuje zadržavanje postojećih uvjeta poslovanja za banke i za gospodarstvo u cjelini. „Nedostatak povjerenja poslovnoga sektora u

odlučnost države da konsolidira javne financije, poveća učinkovitost administracije i unaprijedi poslovno okružje nastavit će ograničavati investicijske aktivnosti. Mogućnost pomaka naslućujemo u prelijevanju pozitivnih tendencija iz okružja, prvenstveno uslijed očekivanog oporavka gospodarstva u eurozoni, što bi putem jačanja izvozne potražnje moglo povećati poslovne aktivnosti u segmentu poduzeća.

Prošlu godinu bankari će zacijelo željeti što prije zaboraviti. Izostanak gospodarskog oporavka zemlje neminovno se odrazio i na jedan od njenih najstabilnijih dijelova- financijski sektor. Riječ ‘stagnacija’ možda najbolje opisuje trendove koji su obilježili 2014. godinu. A što će donijeti 2015. i možemo li se nadati da ćemo napokon ugledati svjetlo na kraju tunela, upitali smo vodeće hrvatske bankare.

Preljevanje dosadašnjih trendova i na ovu godinu

I u SG Splitskoj banci očekuju prelijevanje dosadašnjih trendova na bankovnom tržištu i na ovu godinu. „Skromna potražnja za kreditima od strane privatnog sektora nastavit će se i dalje, a vjerojatno i pritisci na slabljenje kvalitete kreditnog portfelja iako nešto blažom dinamikom, no u prethodnom razdoblju. Početak oporezivanja ostvarenih kamata na depozite mogli bi usporiti trend smanjenja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, kao i imati negativan utjecaj na kretanje depozita u bankama. Također, očekujemo nastavak procesa konsolidacije na domaćem bankovnom tržištu“, kaže Zvonimir Akrap, član Uprave SG Splitske banke koja je prošle godine obilježila 150-tu obljetnicu postojanja So-

Tržište

Član Uprave SG Splitske banke, Zvonimir Akrap

ciete Generale grupe. Smatra kako će tijekom ovegodine fokus bankarskog poslovanja i dalje biti na povećanju efikasnosti, odnosno smanjenju operativnih troškova. „Može se očekivati nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, pogotovo u segmentu IT, kako bi se ublažili pritisci na pad poslovnih prihoda“, ističe Akrap.

Banke će morati biti tehnološki naprednije

I u Zagrebačkoj banci upozoravaju da cijelo hrvatsko bankarstvo čeka jedinstveni europski nadzor zbog čega će se u budućnosti suočiti s daljnjom konsolidacijom sektora. „Banke podržane europskim vlasnicima i dalje će se boriti za svoje pozicije na tržištu morat će biti dodatno tehnološki naprednije i brže te znati unaprijed još bolje predvidjeti potrebe svojih klijenata“, kažu u Zabi. Pritom bi moderna bankarska oprema, koja s jedne strane štedi vrijeme klijentima a s druge povećava produktivnost, te olakšava poslovanje i povećava sigurnost, mogla činiti razliku između uspješnih i onih drugih. “Restrukturiranje privatnog sektora koje je potaknuto krizom i procesom predstečajnih nagodbi, još uvijek traje, dok je ozbiljno restrukturiranje javnog sektora tek pred nama. Neprovođenje reforme i pravovremenog

restrukturiranja u realnom sektoru, uz nepovoljan ekonomski ciklus u EU, zasad su onemogućili Hrvatskoj iskorištavanje koristi od pridruživanja Europskoj uniji. Istovremeno, veliki manjak u proračunu opće države (preko 5% BDP-a) i javni dug (do kraja prošle godine prešla je razinu od 80% BDP-a) negativno se odražavaju na hrvatski kreditni rejting – premiju rizika i uvjete zaduživanja i pristup inozemnom tržištu. To se svakako negativno prenosi na bankarski sustav i uvjete financiranja za realni sektor (hrvatski CDS je oko 260 bps, dvostruko veći no za Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku ili gotovo 50% viši no za Mađarsku). Manja potražnja kao i visoki rizici u uvjetima bez naznake oporavka dodatno potiču razduživanje privatnog sektora. Istovremeno potražnju i dalje najviše stvara javni sektor pod utjecajem visokog deficita i potreba refinaciranja javnog duga”, ocijenjuju u Zabi.

uspjehom prošle i vodeće hrvatske banke. „Osobnu i investicijsku potrošnju i dalje karakteriziraju negativni trendovi, a što se reflektira u limitiranim prilikama kako u poslovanju sa stanovništvom tako i s poduzećima. Posebice je pogođen segment stambenog i investicijskog kreditiranja, gdje visoka razina neizvjesnosti u velikoj mjeri pogoduje odgađanju većih ulaganja. Uz ograničene prilike rasta te i dalje visoku dinamiku rezerviranja, 2015. godina u ovom trenutku izgleda kao još jedna izazovna godina pred nama“, zaključuje Dario Gabrić, direktor komunikacija Erste banke. Piše: Damir Grund

Stres-test pokazao kvalitetu imovine

U Erste banci drže da će gospodarsko okruženje ostati izrazito zahtjevno te i dalje očekuju nastavak recesijskih kretanja, a samim time i otežanih uvjeta privređivanja. Kao najznačajniji događaj prošle godine ističu test provjere kvalitete imovine banaka na razini Europske unije koje su s

Godina velikih planova „Fokusirati ćemo se na jačanje dugoročnih odnosa s klijentima kroz ponudu inovativnih usluga vezanih uz razvoj digitalnih kanala prodaje“ RBA

„Još više ćemo ulagati u tehnološki razvoj proizvoda i kanala, podizati ćemo troškovnu efikasnosti, te biti usmjereni k većoj razini kvalitete i znanja naših bankara” ZABA

“Već smo ponudili smo nekoliko inovativnih rješenja, kao što su digitalne usluge Erste Wallet i Redomat“ Erste

„Planiramo uvođenje nove, inovativne platforme Internet bankarstva i m-bankarstva“ SG Splitska banka bestbanking 11 • 2015

Analiza Bankarstvo

n Poslovanje u Srednjoj Europi

Perspektiva bankarskog sektora - podjela između sjevera i juga Dva najočiglednija faktora pokazuju razliku, to su kvaliteta imovine i rast kredita, koji, s druge strane, utječu na profitabilnost i buduću strategiju banaka.

Visoka cijena rizika početi će padati u kratkom roku

Istraživanje je pokazalo različite pozicije banaka na sjeveru u odnosu na jug, i to prema nizu faktora kao što su kvaliteta i rast aktive, rast kredita i prihoda, omjer troškova i prihoda te profitabilnost. Među navedenim faktorima dva najočiglednija koja pokazuju razliku između sjevera i juga su kvaliteta imovine i rast kredita, koji, s druge strane, utječu na profitabilnost i buduću strategiju banaka. „Sjeverne zemlje imaju imovinu izrazito visoke kvalitete, uz pad omjera loših kredita u odnosu na ukupne kredite i nižu cijenu rizika. S druge strane, u zemljama na jugu omjer loših kredita u ukupnim kreditima raste. Ipak, očekuje se da će taj pokazatelj, kao i trenutno visoka cijena rizika, u kraćem roku početi padati, a pad bi se

bestbanking 11 • 2015

trebao ubrzati tijekom 2015. i 2016. godine.“ ističe Petračić. U međuvremenu, sjever bilježi rast kredita, pri čemu je dobra situacija zabilježena u Slovačkoj, dok je u Poljskoj rast intenzivan. Na jugu iznosi kredita i dalje padaju, u čemu prošle godine prednjače Mađarska i Rumunjska, a u 2015. godini slijedit će ih Slovenija i Hrvatska. Utjecaj navedenih trendova na profitabilnost – odnosno razmjerno stabilne izglede za sjever i poboljšanje na jugu – uglavnom se smatra pozitivnim. Nakon pada pokazatelja rentabilnosti (ROE) sa 6,4 % u 2012. godini, svjedočili smo porastu pokazatelja s 3,9 posto u 2013. godini na 5 posto prošle godine te se očekuje rast od 8,1 do 8,7 posto u 2015. i 2016. godini.

Deloit teovo ist ra živa nje „ Izgled i srednjoeuropskog bankarskog sektora – Crta razgraničenja jug-sjever na putu oporavka“ pokazuje da još uvijek postoji jasna crta razdvajanja između relativne uspješnosti poslovanja bankarskih sektora sjevernog i južnog dijela Srednje Europe. No, za oba se može reći da su nedvojbeno na putu oporavka, što je posljedica rastućeg povjerenja poslovne zajednice zbog ubrzanog rasta BDP-a, koji je na razini regije u 2013. godini iznosio prosječno 1,1 %, odnosno ove godine je porastao na 2,5 %, dok se u razdoblju 2015.–2016. godine predviđa prosječan rast između 3,0 i 3,5 posto. „Istraživanje je pokazalo da nakon šest godina financijske krize možemo ustvrditi da su izgledi srednjoeuropskog bankarskog sektora pozitivni, i to u cijeloj regiji“, navodi Juraj Moravek, partner u Deloitteovom Odjelu revizije, te nastavlja „pozitiva je prisutna unatoč makroekonomskim izazovima koji ne jenjavaju, kao što su krhkost zone eura i nestabilnost u Ukrajini koji su nedavno prouzročili negativnije ocjene gospodarskih izgleda za Srednju Europu“. No Sanja Petračić, viši menadžer u Odjelu revizije tvrdi „da se od regije očekuje ostanak na pozitivnoj putanji”.

Različite poslovne strategije za budućnost

Zaključiti je da će bankama sjeverno od crte i onima južno nedvojbeno biti potrebne različite strategije za budućnost, pri čemu bi onima na sjeveru naglasak bio na povećanju broja klijenata, što bi za veće banke značilo zadržavanje klijenata, dok bi se manje banke mogle fokusira-

ti na pribavljanje klijenata. Bankama na sjeveru potrebne su i djelotvorne strategije kojima bi ovladali promjenama u ponašanju klijenata, optimirale kombinaciju prodajnih kanala uvođenjem novih tehnologija i analiza. Unakrsna prodaja također bi bila među prioritetima u dijelu koji ostvaruje niže marže. Bankama na jugu potreban je fokus na upravljanje lošim kreditima, uz intenzivnije aktivnosti naplate. Jednu od glavnih uloga igrat će i restrukturiranje s obzirom na to da banke na jugu traže načine kojima bi neutralizirale slabi rast prihoda smanjujući troškove kroz optimiranje distribucije, poboljšanje procesa i napuštanje sporednih djelatnosti. Konsolidacija je još jedan faktor koji utječe na banke u regiji, a prema prognozama, trend bi se nastavio, čak i ubrzano, u 2015. godini i nadalje. „Aktivnosti spajanja i preuzimanja su u prošlosti bile usmjerene uglavnom na sjever regije, osobito Poljsku. No za očekivati je, paralelno s oporavkom kvalitete i profitabilnosti, premještanje fokusa prema jugu“, ustvrdio je Moravek, čime bi došlo do daljnjeg poboljšanja pozicije banaka na jugu. Pripremio: D.G.

GiroScanBox 916

Uređaj koji u potpunosti automatizira pripremu za obradu virmana!

E GiroScanBox 916 je uređaj koji u potpunosti automatizira pripremu za obradu virmana. Vrši preuzimanje, kontrolu, skeniranje, potvrđivanje zaprimljenog virmana i slanje elektronskim putem do djelatnice banke. E GiroScanBox 916 je izuzetno jednostavan za korištenje. Omogućuje klijentima banke da, ako nisu ispunili neku od obaveznih rubrika na virmanu, budu upozoreni na taj nedostatak zvučnom opisnom porukom i vizualno, putem display-a na uređaju.

Osnovni dijelovi GiroScanBox-a 1. Čitač magnetne kartice 2. Skener RS 890-240 3. El. štambilj Model 925 SB 4. PC računalo 5. Kučište

Prednosti za klijente i za banku • • • • • •

• •

• • •

Veliki kapacitet prihvata virmana (500 kom.) Rasterećuje djelatnike banke Manji redovi i gužve Predaja virmana izvan radnog vremena Identifikacija magnetnom karticom Skeniranje (kontrola ispunjenosti virmana) osigurava popunjenost svih rubrika virmana i prebacivanje odgovornosti ispunjenosti virmana na klijenta Glasovna i tekstualna uputa za ispravak Skenirani virman se elektronskim putem dostavlja djelatniku banke (nema potrebe za stalnim pražnjenjem spremnika) Mogućnost postavljanja izvan banke (poslovni centri, shoping centri...) Automatizacija poslovnih procesa Ostaje više vremena za obavljanje poslova gdje je ljudski faktor neophodan

www.sbo.hr SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Croatia t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

rubrika financijska servisna industrija u ovom broju prikazuje inovativne koncepte strategija upravljanja bankama. u članku dr. broz tominac: „model uravnoteženih ciljeva u bankarstvu“ daje se preporuka primjene napredne metrike efikasnosti poslovanja banaka koji je izvrsna nadopuna postojećih konvencionalnih modela evaluiranja učinkovitosti poslovanja banaka temeljenih uglavnom na analizi omjera i pokazatelja. korištenje balanced scorecard-a odnosno modela uravnoteženih ciljeva kao alata ili metodologije upravljačkog računovodstva postiže se usklađenost i međusobna podrška ključnih bankovnih procesa. izvještavanje temeljeno isključivo na povijesnim odnosno financijskim pokazateljima više nije dovoljno budući da vrlo često pokazatelji nisu u direktnoj vezi s ostvarivanjem dugoročnih ciljeva banke. uvođenjem ovog modela menadžmentu se omogućuje sagledavanje slabosti i prednosti, profitabilnih i neprofitabilnih područja, efikasnosti postojećih programa i slično. implementacija ovog modela iziskuje mnogo vremena, napora i troškova, no koristi ovakvog modela uvelike nadmašuju njegove slabosti.

u članku dr.sc. pavković “zlato: štednja, investicija ili tradicija?“ daju se osnovna obilježja zlata koje u zadnjih nekoliko godina postaju, ne više isključivo tradicionalna kulturna kategorija, već u sve većoj mjeri ulagačka mogućnost ili oblik štednje poglavito zbog činjenice da se uz klasične pojavne oblike sve više nudi i kroz inovirane financijske instrumente. u vrijeme kad su se ulagatelji uvjerili da je očuvanje kupovne moći vrlo otežano a ulaganja u nekretnine, zemlju, vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima u srednjem i dugom roku pokazalo se nepredvidivim i suprotno očekivanjima, ulagatelji se vraćaju tradicionalnim ulagačkim mogućnostima sa svrhom očuvanja kupovne moći ali i ostvarivanja željenih prinosa. isto tako financijski sektor (banke, specifični investicijski fondovi i sl.) započinju sa razvijanjem ponude proizvoda vezanih za tržište zlata i njegovu cijenu a takvo tržište strukturiranih proizvoda temeljenih na zlatu i srebru u povojima postoji i u hrvatskoj.

Inhalt urednica priloga:

izv.prof.dr.sc. Anita Pavković

bestbanking kolumna Model uravnoteženih ciljeva u bankarstvu stranica 17 Zlato: štednja, investicija ili tradicija? stranica 22

bestbanking 11 • 2015

Model uravnoteženih ciljeva u bankarstvu Piše: P rof.dr.sc. Sanja Broz Tominac, Katedra za računovodstvo, Ekonomski fakultet Zagreb

Sažetak

Mjerenje efikasnosti poslovanja poslovnih banaka važan je aspekt upravljanja poslovanjem banaka. U ovom radu bit će riječi o korištenju Balanced scorecard-a (dalje u tekstu BSC) odnosno modelu uravnoteženih ciljeva kao alata ili metodologije upravljačkog računovodstva kojom se postiže usklađenost i međusobna podrška ključnih bankovnih procesa. Ostvarivanjem ciljeva jedne perspektive omogućuje se ostvarivanje ciljeva drugih perspektiva modela. Implementacija modela uravnoteženih ciljeva u banke nije jednostavna budući da postoji dugovječna tradicija fokusiranja managementa isključivo na financijske pokazatelje.

1. Uvodna razmatranja

Balanced scorecard je pristup strateškog menadžmenta kojeg su u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća razvili Robert Kaplan i David Norton. Navedeni su pristup definirali kao metodu tumačenja misije i strategije u jasan, svestran, iscrpan i pažljivo odabran skup mjera uspješnosti koji osigurava izgradnju sustava za strategijsko mjerenje i upravljački mehanizam.1 BSC je metodologija upravljačkog računovodstva namijenjena menadžmentu pomoću koje se postiže usklađenost i podrška ključnim procesima u banci. Prijašnji su se sustavi pokazatelja poslovanja zasnivali isključivo na tradicionalnim financijskim pokazateljima, koji više nisu bili dostatni za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka o poslovanju u budućnosti.2 Osim što je alat mjerenja, BSC je i alat upravljanja koji omogućava pojašnjenje vizije i strategije banke te njihovo provođenje u praksi. Rezultati BSC provedbe u praksi moraju biti mjerljivi.3 Također, njegova implementacija osigurava povratnu informaciju iz internih poslovnih procesa i eksternih rezultata kako bi se omogućilo kontinuirano unapređenje strateškog djelovanja i rezultata poslovanja banke.

Slika 1.: Model Balanced scorecard-a POSLOVNI PROCES U kojim se poslovnim procesima trebamo istaknuti? • Razvoj novih proizvoda • Razumijevanje segmenata potrošača • Prebacivanje na odgovarajuće kanale • Omogućavanje brze reakcije • Smanjivanje ciklusa • Cross-selling

KUPCI Kakvima nas trebaju vidjeti kupci? • Izvrsna usluga • Povjerljiv poslovni partner

UČENJE I RAST Na koji ćemo način održati sposobnost mijenjanja i napredovanja? • Upotreba ključnih talenata • Treninzi zaposlenih • Omogućavanje pristupa transakcijskim podacima • Povećanje produktivnosti zaposlenika

Izvor: Prilagođeno prema Kaplan, R.S., Norton, D.P. (1996) Balanced scorecard: Translating Strategy into Action, Harvard Business School Press, str.76.

Janković, S. (2007) Zašto Balanced Scorecard (BSC) koristi menadžmentu, RiF, br.11, str. 176. Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na području financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12), str.1240. Prema Pavlek, Z. (2006) Balanced Scorecard – najinventivniji upravljački model, RRiF, br.10, str.121.

FINANCIJE Kako bismo trebali nastupati pred dioničarima? • Povećati prihode • Poboljšati efikasnost poslovanja • Poboljšati financijsko zdravlje

STRATEGIJA

2. Metodologija BSC modela

Svrha Balanced scorecarda nije razviti sasvim novi sustav pokazatelja poslovanja, već je naglasak na nadopunjavanju financijskih pokazatelja pokazateljima organizacijskih, marketinških i internih varijabli, a koje će u sinergiji utjecati na uspješnost poslovanja banke. 1 2 3

Model uravnoteženih ciljeva jest uravnoteženi sustav mjerenja rezultata banke. To je pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije određene banke koje je moguće kvantificirati. Primjenom ovog modela osigurava se informacijska osnovica za odlučivanje s naglaskom na uravnoteženom mjerenju uspjeha poslovanja sagledanog kroz unutarnje i vanjske utjecaje. Model uravnoteženih ciljeva banaka pretpostavlja sagledavanje banke iz četiri perspektive, razvoj metrike, prikupljanje podataka i analizu podataka u odnosu na svaku od sljedećih perspektiva:4 1. Financijska perspektiva – na koji način banka promatra vlasnike svojih udjela? 2. Perspektiva klijenata – na koji način klijenti vide banku? 3. Perspektiva poslovnih procesa – u čemu se banka mora isticati kako bi ostvarila uspjeh? 4. Perspektiva učenja i rasta – može li banka nastaviti stvarati vrijednost? Navedeni pristup dizajniran je kako bi detektirao i upozorio na neke slabosti drugih sustava upravljanja čija je tendencija bila kreiranje konfliktnih ciljeva unutar banke. Sljedeća slika prikazuje prethodno navedene perspektive (ciljeve) u modelu Balanced scorecard-a.

Financijska perspektiva

Pravovremena i točna informacija od velike je koristi za donošenje odluka u određenom trenutku. Financijske mjere se odnose na ekonomske posljedice prošlih aktivnosti banke. 4

Prilagođeno prema Osmanagić Bedenik, N. (2002) Balanced Score card – Uravnotežena karta ciljeva, RRiF, br.5, str.36. bestbanking 11 • 2015

Financijska servisna industrija

n SKIJALIŠTE SKI-OPTIMAL HOCHZILLERTAL KALTENBACH

Perspektiva klijenata

Od velike je važnosti zadovoljstvo klijenata banke. Ukoliko je poslovanje ove perspektive loše, navedeno će dovesti do smanjenog korištenja usluga od strane klijenata bez obzira na dobru financijsku perspektivu. Stoga navedena perspektiva mjeri prihvatljivost proizvoda i usluga od strane klijenata banke. Banka bi trebala demonstrirati na koji se način razlikuje od konkurencije po zadržavanju postojećih i privlačenju novih klijenata ciljane tržišne skupine. U tom je smislu potrebno osigurati informacije o ciljanom tržištu, trendovima, strukturi kupaca i njihovu zadovoljstvu, asortimanu kao i njegovoj kvaliteti. Uobičajeno se od mjera ovdje koriste zadovoljstvo klijenata, pritužbe klijenata, prodaja novog proizvoda i slične. Ovaj jednostavan cilj ima izravan utjecaj na financijski rezultat banke iz razloga što više klijenata donosi više novca. Što je veće poznavanje proizvoda i usluga banke od strane klijenata to je veća vjerojatnost da će zaposlenici banke moći bolje udovoljiti prohtjevima klijenata. Uklanjanje pogrešaka u servisiranju klijenata odnosi se na sve postupke i transakcije kao i na komunikaciju sa klijentom.

Perspektiva poslovnih procesa

5 Cross-selling označava prodaju dodatnog proizvoda postojećem kupcu.

bestbanking 11 • 2015

Perspektiva učenja i rasta

Ova perspektiva uključuje ponajprije edukaciju zaposlenih. U organizaciji znanja kakva je banka, zaposlenici su jedini nositelj znanja odnosno glavni resurs. Banke su ponekad u situaciji da im je teško identificirati i zaposliti nove kvalificirane kadrove dok u isto vrijeme imaju nedostatnu izobrazbu postojećih kadrova. To je tipičan pokazatelj odljeva mozgova. Ovom se perspektivom razvijaju ciljevi i mjere za napredovanje učeće i rastuće banke što je temelj za postizanje ciljeva svih drugih perspektiva. U praksi je ova perspektiva poznata kao upravljanje ljudskim potencijalima te je nužno osigurati mjere kako bi sve strateške poslovne jedinice imale jasne kriterije i zapošljavanja kadrova i razvoja ljudskih potencijala kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja, uspostavljanja sustava motivacije zaposlenih i sličnog. Mjere za ovu perspektivu najteže je definirati no neke od mogućih odnose se na motivaciju i sposobnost zaposlenih. Održavanje konkurentske prednosti u velikoj je mjeri određeno dobivanjem i korištenjem informacija. Ovaj se proces sastoji od dvije faze i to od faze prikupljanja informacija i njihove analize te faze donošenja odluke o uporabi određene informacije u procesu donošenja odluka. Sve navedeno je naravno moguće uz stalnu IT podršku. Strateški poslovi i kompetencije uključuju sposobnost cross-sellinga fokusiranjem na potrebe klijenata. Zaposlenici moraju dobro poznavati proizvode i usluge banke kao i razumjeti financijsko tržište uopće. Samo zaposlenici koji su motivirani na odgovarajući način mogu dati najbolje rezultate. Stoga bi model uravnoteženih ciljeva trebao zaposlenicima ponuditi dodatnu motivaciju. Alokacija resursa treba se odvijati u onim područjima koji omogućuju najvišu profitabilnost. Inovativne usluge banaka kao što su mobilno i internet bankarstvo, kreditni kalkulatori i slično svakako povećavaju konkurentsku prednost banke ukoliko se odgovarajuće primjenjuju u bilo kojoj od navedenih četiriju perspektiva. Naizgled odvojene prethodno pobrojane i opisane perspektive BSC modela zapravo djeluju u sinergiji odnosno predstavljaju sustav koji povezuje i usklađuje ovisna područja konkurentskog poslovanja određene banke. Osim ovih četiriju temeljnih perspektiva također je moguće uvesti i nove perspektive odnosno modificirati osnovni BSC model sukladno potrebama i ključnim područjima poslovanja konkretne banke.

Navedena se perspektiva odnosi na interne poslovne procese. Omogućuje uvid u način poslovanja banke odnosno zadovoljavaju li njezini proizvodi i usluge očekivanja klijenata. Metrika za ovu perspektivu treba biti pažljivo dizajnirana i to od strane onih koji poznaju procese u banci do u detalje. Navedeno znači da se uz jedinstvenu misiju banke ova metrika ne bi smjela prepustiti vanjskim konzultantima. Uobičajeno se ciljevi ove perspektive definiraju nakon perspektive kupaca odnosno klijenata banke, budući da takav redoslijed omogućava da se sustav koncentrira na procese koji pridonose ostvarenju ciljeva i banke i klijenata. Središnja točka ove perspektive je rezultat internih poslovnih procesa što vodi financijskom uspjehu i zadovoljnim klijentima. Mjere vezane uz ovu perspektivu tipično se baziraju na pružanju proizvoda i usluga pomoću što efikasnijih i efektivnijih metoda. Najčešće korištene mjere su trošak kvalitete, inovacije procesa, vremenske uštede i slično. Odnosi se na identifikaciju potreba klijenata koje karakterizira visoka profitabilnost i analiza

njihove ekonomske prošlosti s ciljem stvaranja inovacija. Ovo je važno u kreiranju novih proizvoda i usluga, inovativnih financijskih usluga koji su klijentima prikladni, a za banku troškovno efikasni. Zaposlenici bi trebali osluškivati potrebe klijenata i informirati klijente o novim proizvodima i uslugama banke. Kako bi se ovaj cilj mogao ostvariti, zaposlenici banke bi trebali biti čvrsto povezani i kontinuirano komunicirati sa krajnjim korisnikom usluga. I svakako imperativ za preživljavanje banaka na tržištu u smislu održavanja konkurentske prednosti u borbi za privlačenje novih klijenata je izvrsnost usluge.

Kao bi se ciljevi ove perspektive uspješno realizirali koristi se strateško računovodstvo te je od krucijalne važnosti izabrati optimalan broj financijskih mjera. Posljedično, odabrane financijske mjere u ovisnosti su o strategiji same banke, ali i o fazi životnog ciklusa banke. Pod ovom se perspektivom najčešće podrazumijevaju sljedeće mjere: ROI, novčani tok, neto operativna dobit, rast prihoda i slično. Iako su financijski ciljevi najvažniji za financijske institucije, a samim time i banke, fokusiranje samo na te financijske pokazatelje nije pokazatelj svega što se događa unutar banke. Iz tog je razloga dužnu pažnju potrebno posvetiti financijskim pokazateljima imajući na umu da su isti ostvareni kroz implementaciju drugih nefinancijskih ciljeva. Neki od osnovnih strateških ciljeva koje banka mora osigurati odnose se na smanjenje troškova koje možda neće dovesti do stvaranja dobiti. To se postiže primjerice unapređenjem produktivnosti ili optimizacijom poslovnih procesa. U principu je to plan u trajanju od dvije do pet godina. Privlačenjem aktivnosti koje imaju visok povrat povećava se i dobit banke na potrošena sredstva. Također i povećanjem broja značajnih klijenata, učvršćivanjem veza sa najznačajnijim klijentima kroz prodaju novih proizvoda i usluga i putem cross-sellinga5 postojećih proizvoda.

3. Primjena BSC modela u bankarstvu

Neke od prednosti modela uravnoteženih ciljeva su povezanost brojnih područja koja su naizgled odvojena, kombinacija nefinancijskih i financijskih pokazatelja čime se eliminira jaz između kratkoročnog i dugoročnog mjerenja uspješnosti banke, informacije koje pruža ovaj model visoko su uporabljive budući da zadovoljavaju potrebe i vanjskih i unutarnjih korisnika. Ovim se modelom nastoje ukloniti nedostaci klasičnih načina mjerenja uspješnosti poslovanja koji se temelje isključivo na financijskim mjerama. Također, jedna od najvećih korisnosti modela Ba-

lanced Scorecard jest pomoć menadžmentu u detekciji ostvarenih poboljšanja u određenom segmentu, ali i eventualnih šteta koje je takvo poboljšanje jednog segmenta moglo prouzročiti u drugom ili drugim segmentima. Perspektive modela uravnoteženih ciljeva pretpostavljaju balansiranje između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Kombiniranjem mjera iz prethodno objašnjenih četiriju perspektiva menadžeri mogu prevenirati da poboljšanjima u jednom području nanose štetu drugom području banke. Drugim riječima, menadžeri se fokusiraju i na nefinancijske pokazatelje koji utječu na profitabilnost banke u dugom roku.6 Isto tako omogućeno je jasnije sagledavanje poslova menadžera iz više različitih perspektiva što doprinosi kvalitetnijim strateškim odlukama. Navedeno proizlazi iz pretpostavke da je djelovanjem na jedan segment poslovanja moguće postići rezultate i u ostalim segmentima. Najveća kritika odnosno nedostatak BSC modela jest što se njegove perspektive odnose samo na unutarnju situaciju bez uvažavanja vanjskog okruženja poslovanja banke kao što su politika, okruženje, gospodarstvo i slično. Također, nedostatak ovakvog modela mjerenja uspješnosti odnosi se na opsežan broj pokazatelja i informacija čime se zahtijevaju velika ulaganja i angažman prilikom njihova uvođenja u sam model.7 Navedeno se odnosi na javljanje otpora i straha kod zaposlenika prema novinama odnosno promjenama. Ukoliko se u obzir uzmu osnovne perspektive i izračuni brojnih pokazatelja to ukazuje na moguću kompleksnost ovog modela. 6 7

Međutim prednosti BSC modela premašuju njegove nedostatke bez obzira na dugo vrijeme koje je potrebno za primjenu ovog modela i angažman u financijskom smislu jer se ovim modelom potiče pretvaranje vizije i strategije u konkretne postupke i aktivnosti. Kada su ciljevi banke uspostavljeni, mjereni i kada se njima upravlja kroz prethodno navedene četiri perspektive modela uravnoteženih ciljeva dolazi se do uravnoteženja perspektiva s ciljem optimiziranja i kratkoročnih i dugoročnih djelovanja odnosno ciljeva banke. Važno je istaknuti da financijski pokazatelji pokazuju ono što se već dogodilo unutar banke dok je vrlo važno planirati unaprijed i znati što će se dogoditi u budućnosti. Tada mogu pomoći nefinancijski pokazatelji. Tablica 1.: Model uravnoteženih ciljeva za banku

Hočevar, M. (2007) Prednosti i slabosti uravnoteženih pokazatelja (balanced scorecard), RRIF, Zagreb, 11, str.59. Op.cit. str.60. Izvor: Carpenter, B. (2010) Developing Balanced Scorecard for Commercial Banking

Tablica 2.: Proces izgradnje modela Balanced Scorecard

Faza i trajanje

Zadaće

I. Definiranje glavnih pokazatelja; 1-3 tjedna

1. Selekcija odgovarajuće organizacijske jedinice (definiranje poslovne jedinice za koju se razvija model) 2. Identifikacija organizacijske jedinice i njezine povezanosti na razini organizacije (provođenjem intervjua s direktorima odjela i sa cijelom organizacijom upoznaje se njihov odnos s izabranom jedinicom)

II. Postizanje suglasnosti o ciljevima; 4-7 tjedana

3. Provođenje prvog kruga intervjua (menadžer koji vodi projekt priprema materijal o modelu, kao i interne dokumente o kompaniji, njezinim ciljevima, konkurenciji i sl., ali provodi sa svakim rukovoditeljem intervju i traži njihove prijedloge) 4. Sinteza (sastanak ekipe zadužene za provođenje projekta, da bi raspravljali o prijedlozima, razvili listu ciljeva i pokazatelja) 5. Održavanje seminara: prvi krug (sastanak s vrhovnom upravom sa ciljem dobivanja suglasnosti za početak projekta, svakom se sudioniku dostavlja dokumentacija sa glavnim rezultatima sastanka

III. Odabir i dizajniranje pokazatelja 8-13 tjedana

6. sastanci podgrupa (sastavljanje popisa ciljeva s njihovim podrobnim opisom i pokazateljima za svaki od ciljeva, identificiranje ključnih veza između pojedinih pokazatelja unutar modela i izvora prijeko potrebnih informacija) 7. Održavanje seminara: drugi krug (menadžeri srednje razine i njima izravno podređeni raspravljaju o ciljevima i pokazateljima, sudionici daju komentare i započinje se s razvitkom plana implementacije)

IV. Stvaranje plana implementacije 14-16 tjedana

8. Razvijanje plana implementacije (novooformljena ekipa sastavljena od rukovoditelja svake od podgrupa oblikuje ciljeve i sastavlja plan implementacije modela) 9. Održavanje seminara: treći krug (identificiranje preliminarnog programa akcija za ostvarivanje ciljeva, ostvarivanje konsenzusa o ciljevima i pokazateljima razvijenima na prva dva seminara) 10. Finaliziranje plana implementacije (model mora biti integriran u sustav upravljanja)

Izvor: Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na području financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12), str.1250. bestbanking 11 • 2015

Financijska servisna industrija

Navedeno je razlogom zašto model uravnoteženih ciljeva može biti efikasan alat u mjerenju poslovanja banke. Uobičajeno će banka imati 15 do 20 ključnih pokazatelja za mjerenje uspjeha njene strategije. Uspješno postavljen model uravnoteženih ciljeva preslika je strategije banke. Proces izgradnje Balanced scorecard-a provodi se kroz četiri faze i uobičajeno traje četiri mjeseca.8 U sljedećoj tablici dan je pregled aktivnosti po tjednima u navedenom razdoblju implementacije.

4. Zaključak

BSC modelom strategija se pretvara u konkretne aktivnosti u svrhu postizanja zadanih ciljeva. Izvještavanje temeljeno isključivo na povijesnim odnosno financijskim pokazateljima više nije dovoljno budući da vrlo često nisu u direktnoj vezi s ostvarivanjem dugoročnih ciljeva banke. Razlog tome je taj što se njima stavlja naglasak na kratkoročne financijske pokazatelje dok, s druge strane, BSC angažira sve pa i dotad prikrivene resurse kako bi se banci osigurala konkurentska prednost u tržišnoj utakmici. Primjena BSC modela pomaže zaposlenicima banaka svih razina da bolje razumijevaju strategiju banke. Strategija banke nikako nije privlačenje što većeg broja klijenata i otvaranje što većeg broja novih računa. Pomoću modela uravnoteženih ciljeva omogućena je vizualizacija strategije te se olakšava njeno razumijevanje. Uvođenjem ovog modela menadžmentu se omogućuje sagledavanje slabosti i jakosti, područja na kojima se gubi i onih koja su profitabilna, efikasnosti postojećih programa i slično. Implementacija ovog modela nije jeftina te iziskuje mnogo vremena i napora, no koristi ovakvog modela nadmašuju njegove slabosti.

literatura 1. Al Najjar, S.M., Kalaf, K.H. (2012) Designing a Balanced scorecard to measure a bank’s performance: a case study, International journal of business administration, Vol.3, No.4. 2. Carpenter, B. (2010) Developing balanced scorecard for commercial banking, Harbour bridge ventures 3. Hočevar, M. (2007) Prednosti i slabosti uravnoteženih pokazatelja (balanced scorecard), RRIF, Zagreb, br. 11. 4. Janković, S. (2007) Zašto Balanced scorecard (BSC) koristi menadžmentu, RiF, br.11, str. 176. 5. Kaplan, R.S., Norton, D.P. (1996) Balanced scorecard: translating strategy into action, Harvard business school press. 6. Osmanagić Bedenik, N. (2002) Balanced scorecard – uravnotežena karta ciljeva, RRiF, br.5, str.36. 7. Pavlek, Z. (2006) Balanced scorecard – najinventivniji upravljački model, RRiF, br.10. 8. Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced scorecard’’ na području financijskih institucija: primjer iz hrvatske poslovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12). 9. Zhang, Y., Li, L. (2009) Study on Balanced scorecard of commercial bank in performance management system, Proceedings of the 2009 international symposium on Web information systems and aplications (WISA’09).

8 Renko, F., Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na području financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, str.1249

bestbanking 11 • 2015

Posjetite nas na: www.sbo.hr

Neka naša oprema radi za Vas…

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Croatia t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Financijska servisna industrija

Zlato: štednja, investicija ili tradicija? Piše: Izv.prof.dr.sc. Anita Pavković

Sažetak

Zlato je od pamtivjeka bila zanimljiva tradicionalna kulturna kategorija, kasnije oblik valute i štednje a u zadnje vrijeme čak i vrlo atraktivna investicijska mogućnost. Zbog nesigurnosti i nepredvidivosti događaja i pojava na financijskim tržištima posljednjih godina ulagatelji (kako privatni tako i institucionalni) u godinama od početka krize kao investicijsku mogućnost sve više uključuju i zlato i instrumente temeljene na cijeni zlata zbog rasta njegove cijene i svih njegovih značajki koje drugi oblici financijske pa i realne imovine posljednjih godina nemaju.

Fizička obilježja zlata

Zlato je plemeniti metal kao i bakar, srebro, paladij, rodij. Jedan je od najkvalitetnijih vodiča električne energije i topline. U čistom elementarnom stanju zlato se pojavljuje u obliku zrnaca ili listića pronalazi se unutar kvarcnih stijena ili kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena. U periodnom sustavu elemenata zlato je kao kemijski element, označeno simbolom Au, lat. Aurum. Atomski broj mu je 79, a atomska masa iznosi 196,96655. Zlato je prepoznatljive žute boje i jakog sjaja te se zato smatra i jednim od najljepših metala. Žuta boja zlata se može blago promijeniti u različite nijanse ako se pomiješa s drugim metalima (od bijelih i bijeložutih do crvenkastih i zelenkastih nijansi). 1Miješanjem zlata sa srebrom i bakrom dobiva se žuto zlato, dok se legurom zlata sa niklom, cinkom i paladijem dobiva bijelo zlato. Bijelo zlato sadrži oko 17,3% nikla, 5,5% cinka te 2,2% bakra.2 Posebnost zlata se ističe u njegovoj mekoći i podatnosti za obradu. Zlato je vrlo elastično pa se može razvući u najfinije žice ili listiće te se stoga zlato smatra najkovanijim metalom. Težinska 1 The World Gold Council, Colour, About gold jewellery, 2013., http://www.gold.org/jewellery/about_gold_jewellery/colour/ (3. rujna 2013.) 2 Op.cit. Tablica 1.: Kategorije kvalitete zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali Karatno zlato

Postotak čistog zlata u leguri

Oznaka finoće

99,9%

(do 1000)

99,0%

999

91,6%

990

87,5%

916

19,2

80.0%

875

75,0%

800

58,5%

750

Izvor: World Gold Council, službeni podaci, 2013.

bestbanking 11 • 2015

mjera za plemenite metale je unca koja iznosi 31,1035 grama a kovanjem ili valjanjem se mogu dobiti listići ili zlatne folije debljine do 0,0001 milimetra. Zlato je slabo reaktivan plemeniti metal koji je na zraku u stabilnom stanju i ne reagira na kisik ni na kojoj temperaturi te tako zlato ne oksidira i ne hrđa. Prijašnjih godina se količina zlata u predmetima izražavala u karatima koji predstavljaju maseni udio zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali. Danas se u većini zemalja čistoća zlata izražava u tisućinkama. Finoća je količina plemenitog metala u nekom komadu nakita. Ako je predmet izrađen samo od zlata bez ikakvih legura, njegova finoća je 24 karata jer je njegova zastupljenost 100%. Zlato od 18 karata je postalo međunarodni standard za nakit, koji sadrži 75% čistog zlata. Kombinirajući čistoću s performansama, 18 karatno zlato koriste vodeće svjetske marke satova. U SAD-u, 14 karatno zlato je široko rasprostranjeno dok je zlato ispod 10 karatnog protuzakonito i ne može se prodavati kao zlato. U Velikoj Britaniji često je u primjeni 9 karatno zlato. U većini zemalja, zakon zahtijeva da svaki predmet zlatnog nakita nosi jasan pečat koji pokazuje karate a ova identifikacija često se kontrolira kroz sustav oznaka, koji je nastao u 14. stoljeću u Londonu.

Prikaz 1.: Zlato u kulturi i tradiciji U proteklih pet godina udjel tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70% a više od polovice te potražnje se odnosilo na Kinu i Indiju. Osim snažnog tradicionalnog afiniteta prema zlatu (naročito u Indiji, Turskoj i sl.) potražnja na navedenim rastućim tržištima uvjetovana je i njihovim gospodarskim razvojem. U posjedovanju zlata kućanstava koncem 2011. godine prednjače Ujedinjeni Arapski Emirati sa 7 grama po stanovniku i Hong Kong sa 2,3 grama po stanovniku, Turska sa 2,12 grama po stanovniku. Kina je najbrže rastuće tržište zlatnog nakita u svijetu sa potražnjom od oko 519 tona u 2012. godini. Kineski klijenti traže visoku kvalitetu zlata pri čemu je 80% nakita izrađeno od 24 karatnog zlata. U današnjoj Kini zlato ima središnju ulogu u ceremoniji vjenčanja i u ovoj godini oko 6,6 milijuna mladenki dobit će zlato na ceremonijama vjenčanja a kultura se intenzivno prenosi iz urbanih kineskih područja na cijelu državu.

U SAD-u 72% žena smatra zlato trajnim i nezastarivim nakitom.

U 2012. godini u SAD je postojalo 108,4 tona zlatnog nakita što ih čini jednim od najvećih tržišta zlata u svijetu. Preko 50% nakita u SAD u maloprodaji skuplje je od 1000 USD. Zlato se promatra kao investicija ali i kao zalog za buduće generacije ili trajni dar. U suradnji sa vodećim proizvođačima zlata Svjetsko vijeće za zlato lansiralo je K-zlato, marku 18 karatnog dizajniranog zlata usmjerenih na mlađe kupce.

U Kini zlatni nakit predstavlja tradicijsku obiteljsku vrijednost.

Indija je najveće tržište zlata u svijetu sa oko 552 tone zlata 2012. godine. Neki tradicionalni indijski blagdani utječu na značajan porast prodaje zlata. Njihovo kulturno naslijeđe i umješnost u proizvodnji doveli su do toga da je vještina komada replicirani regionalni simboli ručno izrađeni i reinterpretirani u vječnoj visoko karatnoj kvaliteti. Danas je najveći svjetski potrošač zlata Indija. Indija kupuje oko 25% svjetskog zlata, odnosno oko 800 tona zlata svake godine, ponajviše za nakit. Indijska kućanstva sadrže oko 18.000 tona zlata, što čini oko 11% svjetske količine zlata.

Preko 50% zlatnog nakita u Indiji kupuje se za ceremonije vjenčanja a 75% indijskih žena konstantno traži novi dizajn zlatnog nakita.

2. Funkcije zlata

U povijesti razni predmeti (stoka, riža) su služili kao novac. Povećanjem proizvodnje zlata, koje je posjedovalo sve potrebne fizičke kvalitete, počelo se koristiti kao valuta. Po nalogu kraljeva iz Male Azije bio je prvi puta iskovan pravi zlatni novac oko 7. stoljeća prije Krista, a sastojao se od elektruma, prirodne legure zlata i srebra.3 U Kini se počeo koristiti zlatni novac od 6. stoljeća prije Krista te je u državi Chu kao sredstvo plaćanja bio kvadratični zlatni novčić, Ying Yuan.4 Brojne antičke države su kovale svoje zlatnike, a u Rimu Cesar uvodi zlatnik Aureus. Kroz srednji vijek, sve do 19. stoljeća, su zlatnici poput dukata, noblesa, guldena, cekina, gvineje itd. bili najpoželjnije sredstvo plaćanja.5 Za razliku od zlatnika postojale su i kovanice od drugih metala kao što su srebrnjaci, bakrenjaci, pa čak i kune koje su postojale u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Rusiji. U vrijeme europskog srednjovjekovlja s pojavom prvih 3 A Case for the World’s First Coin: The Lydian Lion, http://rg.ancients.info/lion/article.html (10. lipnja 2013.) 4 Op.cit. 5 Divo, J.P.(1983): „Zlatni novac“, Knjiga o zlatu. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, str. 174–185.

banaka nastaju prve banknote koje su bile bankovne potvrde za određenu količinu zlata pohranjenu u banci. Klijent banke je s tom potvrdom mogao otići na put bez rizika da bude opljačkan i potom podići svoje zlato u bilo kojoj podružnici te banke. Iz banknota se razvio današnji novac. Zlatni standard vrijedio je dok su monetarne vlasti posjedovale dovoljno zlatnih rezervi i na taj način ograničavale vlade da izazovu inflaciju prekomjernim izdavanjem papirnate valute. Od 18. do 20. stoljeća u svijetu sve više raste politička moć Velike Britanije koja je priznala zlatni standard 1816. godine, a sustav je djelovao sve dok je međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu. Prvi svjetski međunarodni gospodarski sustav, Pax Britannica, temelji se na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini. Razdoblje između dvaju svjetskih ratova donosi raspad stupova prvoga međunarodnog sustava zlatnoga standarda i slobodne trgovine. Tad mnogo zemalja odlučuje da kao monetarnu rezervu uvede tuđu valutu, a ne zlato. Nakon Drugoga svjetskog rata, dogovorima postignutim na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, stupio je na snagu posljednji standard po kojem su mnoge zemlje vezale tečaj svojih valuta uz američki dolar. Sjedinjene Američke Države tada su obećale fiksnu cijenu zlata od 35 USD po unci. Sve valute vezane za tečaj dolara time su dobile fiksnu vrijednost u zlatu. Za mandata predsjednika Richarda Nixona 1971. godine ukinut je zlatni standard, tj. izravna konvertibilnost dolara u zlato. Moderne svjetske valute izgubile su materijalnu podlogu, a središnje banke, od kojih su mnoge bile u privatnom vlasništvu, dobile su teorijsku mogućnost izdavanja novca u neograničenim količinama. Švicarska je ostala posljednja zemlja koja je svoju valutu vezala uz zlato, a zlato je pokrivalo 40% vrijednosti švicarskoga franka sve do 1999. godine kad se Švicarska pridružila MMF-u. Središnje banke još uvijek posjeduju rezerve zlata kao podlogu vrijednosti valuta. Najveći depozit zlata na svijetu nalazi se u SAD Federal Reserve Bank u New Yorku, u kojem se čuva oko 3% dosad iskopanoga zlata, te u SAD Bullion Depository u Fort Knoxu, u državi Kentucky. 6 Glavne uporabne svrhe zlata su u izradi nakita, u stomatologiji, medicini, a zlato se nalazi i u malim količinama u različitim elektroničkim proizvodima i u svemirskim tehnologijama. Danas se oko 78% ukupno iskopanog zlata rabi se u proizvodnji nakita. Zlato se koristi kod izrade stakla kojemu daje crvenkastu boju, za izradu dizajnerskih predmeta te za izradu posebnih vrsta ukrasnih zlatnih predmeta kao što su odličja, trofejni kipovi, značke, olimpijske medalje. Jedna od uporabnih svrha zlata je i u industrijskoj primjeni u mnogim elektroničkim uređajima (mobilni uređaji, televizori te računala, kalkulatori, GPS uređaji, prekidači, konektori, alternatori). Svake godine se proizvede više od jedne milijarde mobilnih uređaja, a većina tih mobilnih uređaja sadrži oko 50 mg zlata, prosječni vijek tih mobilnih uređaja je oko dvije godine, a i vrlo malo ih se reciklira. U računalnom sustavu zlato se koristi u mnogim područjima u standardnim stolnim ili prijenosnim računalima. Mnoge digitalne informacije kroz računalo i iz jedne komponente u drugu se moraju brzo i točno prenositi što zahtijeva efikasan i pouzdan vodič poput zlata. Legura zlata sa kobaltom ili niklom se nalazi u rubnim konektorima i memorijskim čipovima, te matičnoj ploči, kako bi se produžila njihova trajnost. Zlato se koristi i u području svemirskih tehnologija. Tankim slojem zlata bili su premazani astronauti koji su hodali po Mjesecu, a uloga im je bila zaštita od sunčevog zračenja. Zlato se koristi i za potrebe nanotehnologije: u područjima dijagnoza raka, spektroskopijskih analiza, ionizacije biomolekula itd.7 6 7

Hitzer, E., Perwass, C. (2006) „The Hidden Beauty of Gold“, http://192.218.244.17/gcj/publications/gold/gold.pdf (12. lipnja 2013.) Rudolf, R., Anžel, M., Marković, E., Ćolić, M., Stamenković, D. (2012) „Gold in the past, today and future“, Metalurgija, 51, 2, str. 261–264. bestbanking 11 • 2015

Financijska servisna industrija

Zlato se primjenjuje i u medicini gdje se koristi u dijagnostici i u tretmanima bolesti. Oboljelima od reumatskog atritisa se pomaže injekcijama od otopina zlata i kalcija kojima se smanjuje natjecanje i bolovi u mišićima. Zrnca zlata koriste se pri liječenju karcinoma jer se njihovim postavljanjem oko samog karcinoma može postići preciznija radijacija. Korisnu ulogu imaju i zlatne soli koje imaju protuupalna svojstva i koja se koriste u farmaceutici pri liječenju artritisa i drugih sličnih bolesti.8 Vrlo male količine zlata sadrže uređaji koji se koriste u bolnicama kao što su kirurški instrumenti, elektronska oprema, aparati za održavanje života, premosnice i pumpe inzulina te u priboru za testiranje trudnoće. Zlatne žice se primjenjuju za kardiostimulatore, implantante, flastere, ampule. U stomatologiji se koristi zlato najčešće zbog toga što je kemijski inertno, ne oksidira i ne hrđa, ne izaziva alergije, nije toksično, a stomatološkim tehničarima je kao metal lak za preradu i uporabu. Zlato se u svrhe stomatologije koristi već 2700 godina za oblaganje, za krunice i mostove, kao legura sa drugim plemenitim metalima. Za zubne popravke u svijetu se godišnje iskoristi oko 60 tona zlata. Količina zlata svake godine je sve manja zbog otkrića novih tvari koje se mogu iskoristiti za potrebe stomatologije, a koje su jeftinije od zlata. Najveći proizvođač dentalnog zlata je Japan, Njemačka i SAD. Potražnja u ovom području primjene zlata opada zbog toga što zlato zamjenjuju jeftinije legure i porculan. Zlato u prehrani se koristi najčešće kao dekoracija (kolači, pjenušci i sl.). Sve se više primjenjuje zlato u kozmetici a vjeruje se i da je zlato odlično sredstvo za pomlađivanje.

3. Svjetsko tržište zlata i zlatnih izvedenica

Dok se u starije vrijeme zlato dobivalo ispiranjem iz pijeska i amalgamacijom pri čemu se zlato odvajalo od jalovine pomoću žive, u novije vrijeme zlato se dobiva cijanizacijom putem izluživanja zlata otopinama cijanida iz rude. Taj je postupak omogućio brz porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina. Znatne količine zlata dobivaju se iz anodnog mulja koji otpada pri elektolitskoj rafinaciji bakra i srebra. Početkom 20. stoljeća proizvodnja zlata iznosila je oko 400 tona zlata godišnje a danas proizvodnja zlata iznosi oko 2.500 tona zlata godišnje.

Messori, L., Marcon, G. (2004) „Gold Complexes in the treatment of Rheumatoid Arthritis“, „Metal ions and their complexes in medication“. CRC Press., 41, London, str. 280–301.

Tablica 2.: Ponuda i potražnja zlata 2010.- 2012. godine (tone) Ponuda Nova nalazišta Hedgiranje neto proizvodnje

2010.

2011.

2012.

2.740,5

2.818,4

2.862,5

-107,8

6,5

-40,2

Reciklirano zlato

1.718,9

1.661,2

1.590,7

Ukupna ponuda

4.351,6

4.486,1

4.413,0

2.016,8

1.972,9

1.896,1

Tehnologija

465,6

452,7

407,5

Poluge i zlatnici

1.210,1

1.524,4

1.255,6

367,7

162,0

279,1

Potražnja Proizvodnja nakita

ETF i sl.

77,3

456,4

544,4

OTC investicije i sl.

Javni sektor

214,1

-82,5

30,3

Ukupna potražnja

4.351,6

4.486,1

4.413,0

London PM fix (USD/unca)

1.224,5

1.571,5

1.669,0

Izvor: LBMA, Thomson Reuters GFMS, 2013.

bestbanking 11 • 2015

U svim bankama na svijetu ima ukupno oko 35.000 tona zlata, što je oko od petine ukupne količine zlata iskopanog u povijesti čovječanstva. U 2012. godini zlato se koristilo za izradu nakita u udjelu od 52% zlata, a 18% zlata je odlazilo u trezore središnjih nacionalnih banaka, 16% zlata se koristilo kao oblik ulaganja, 12% za industrijske svrhe, dok 2% zlata odlazi na crno tržište. Tijekom povijesti iskopano je oko 174.100 tona zlata (oko 5,4 milijarde unci). Od 1880. godine, Južna Afrika je bila značajan izvor svjetske opskrbe zlata s oko 50% zlata od ukupnog zlata koje je proizvedeno. Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, a nalazi se na 1000 do 3000 metara ispod površine Zemlje. Kina je 2007. postala globalni predvodnik u proizvodnji zlata te je već šest godina zaredom najveći proizvođač zlata na svijetu. Rusija želi napredovati kao proizvođač zlata, a to dokazuje da je već dostigla četvrto mjesto proizvođača zlata u svijetu, prestigavši Južnu Afriku i sasvim se približila razini proizvodnje zlata koji je u 2011. godini bio ostvaren u SAD-u. Rastu proizvodnje ovog plemenitog metala doprinijeli su skoro sve najveće „zlatne“ regije Rusije kao što su Krasnojarski kraj, zatim Irkutska, Čeljabinska i Magadanska oblast. U 2014. godini bi najveće ikad otkriveno ležište zlata u Rusiji „Natalka“ trebalo ući u proces eksploatacije. Ovo nalazište otkriveno je u vrijeme Drugog svjetskog rata, ali se zbog njegove udaljenosti od infrastrukture dugo nije radilo na njegovom razvoju. Separacijski kombinat „Natalkinski“ (GOK) godišnje će prerađivati 10 milijuna tona rude i proizvoditi od 15 do 20 tona zlata. Zajedno s njim gradi se i rudarsko postrojenje na susjednom zlatnom nalazištu „Pavlik“ koje ima sličnu geološku strukturu. Očekuje se da će ono davati još od 6 do 7 tona zlata godišnje. Druga značajna nalazišta su u Kaliforniji, Koloradu, Aljasci, Kanadi, Australiji, Uralu, Grčkoj, Turskoj, Meksiku, Čileu, Africi, Kini, Indoneziji i Kazahstanu. Tržište zlata je globalno 24 satno veleprodajno OTC tržište različitih sudionika i većina informacija s ovog tržišta nije dostupna široj javnosti. Trgovanje plemenitim metalima odvija se između članova i svim rizicima, uključujući i kreditnim izloženi su isključivo transaktori. Najpoznatije Londonsko tržište preciznih metala je veleprodajno tržište gdje su minimalne količine trgovanja tisuću unci zlata, 50 tisuća unci srebra, tisuću unci za platinu i paladij kad se trguje telefonski ili 500 unci ako se trguje na elektroničkom tržištu. Kretanje cijene zlata podložno je čimbenicima kao što su npr. makroekonomska stabilnost pojedinih država ili regija, tečaj USD, britanske funte i eura, razine referentnih kamatnih stopa, kretanja na tržišta kapitala, troškovi eksploatacije, politika upravljanja deviznim pričuvama središnjih banaka i sl. Uz trgovanje zlatom na OTC tržištu u svijetu postoje i burze zlata a najpozantije su Istanbul Gold Exchange (trguje zlatom od 1995. godine), Shangai Gold Exchange (trguje zlatom od 2002.) i Hong Kong Chinese Gold & Silver Exchange Society (zlatom trguje od 1918. godine). Prednost trgovanja zlatom na burzama je trgovanje standardnim jedinicama dok trgovanje na OTC tržištima omogućava fleksibilnost i povjerljivost jer se transkacije odvijaju između dva sudionika. Prema World Gold Council (2012.) središnje banke posjeduju oko 18% svjetskog zlata. Od 1989. do 2007. godine središnje banke su neto prodavači zlata po prosječno 400-500 tona zlata godišnje. Navedene prodaje značajno su utjecale na cijenu zlata koja je dodirnula minimalnu razinu između 1999. i 2002. godine. U literaturi poznato kao “Brownovo dno” koji je 1999. godine na funkciji guvernera središnje banke Velike Britanije prodao 395 tona od ukupno 715 tona u posjedu središnje banke Velike Britanije po cijeni koja je iznosila svega između 256 USD i 296 USD. Isti trend kontinuirane prodaje zlata koncem prošlog stoljeća nastavile su i ostale središnje banke u Europi. Sve do početka financijske krize cijene zlata bile su relativno niske i od tada središnje banke počinju značajnije sudjelovati kao kupci na tržištu zlata. Koncem 2010. godine

središnje banke postaju neto kupci nakon 21 godine. Od 1999. do 2009. veliki dio rezervi zlata prodan je središnjim bankama Rusije, Indije i Kine. U strukturi međunarodnih pričuva HNB-a ne postoji monetarno zlato od 2001. godine (u lipnju 2001. HNB je posjedovala 135,7, u srpnju 131,4 i u kolovozu 126,4 milijuna eura monetarnog zlata)! Tablica 3.: Najveće službene rezerve zlata (tone), 2011. i 2013. godine III./2011.

VI./2013.

1. SAD

8.133,5

2. Njemačka

3.401,0

3.390,6

3. MMF

2.814,0

4. Italija

2.451,8

5. Francuska

2.435,4

6. Kina

1.054,1

7. Švicarska

1.040,1

8. Rusija

792,3

996,4

9. Japan

765,2

10. Nizozemska

612,5

11. Indija

557,7

12. ESB

502,1

Izvor: LBMA, Thomson Reuters GFMS, 2013.

The London Bullion Market Association (LBMA) je trgovinsko međunarodno udruženje koje predstavlja veleprodajno tržište zlata i srebra u Londonu a namijenjeno je središnjim bankama, privatnim investitorima, rudnicima zlata i srebra, proizvođačima zlata i sl. Trenutačno ima 129 članova iz 22 zemlje. Londonski indeks zlata (London Gold Fixing index) se razvija od 1919. godine i danas predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja u globalnoj trgovini zlatom i međunarodno je priznati pokazatelj cijene zlata. Cijena se određuje svaki radni dan (u Velikoj Britaniji), javno se objavljuje tečaj u američkim dolarima, eurima i britanskoj funti, ima vrlo uzak raspon za trgovanje i po toj se cijeni može trgovati neograničenim količinama. Cijenu formiranu na ovom tržištu u svojem redovnom poslovanju koriste proizvođači, potrošači, investitori i središnje banke. Cijena se određuje dva puta dnevno svakog radnog dana na način da pet članica (Barclay Capitals, Deutsche Bank AG London, The Bank of Nova Scotia – Scotia Mocatta, HSBC i Societe Generale Corporate & Investment Banking) na osnovi svojih pozicija prema klijentima, zauzimaju pozicije kupnje ili prodaje. Određivanje cijene traje toliko dugo dok se pozicije članica ne dovedu u ravnotežu te se tako postignuta cijena proglašava London Gold Fixing cijenom za taj termin određivanja. Termin može biti jutarnji kada određivanje započinje u 11.30 sati, i popodnevni a uravnoteženje se radi u 16.00 sati. Grafikon 1.: Proizvodnja zlata u svijetu 2012. godine (u tonama)

Izvor: United States Geology Service, 2012.

Uslijed naraslog interesa za zlatom i izvedenim instrumentima posljednjih godina nastaje nekolicina bankovnih proizvoda temeljenih na zlatu što je za rezultat imalo prelijevanje „štednje ispod jastuka“ u financijski sustav. Razvoj inoviranih proizvoda primjerice na turskom financijskom tržištu započinje zlatnim računima (stanovništvo prikuplja novac na računima a potraživanja predstavljaju fizičko zlato). Atraktivnost zlata povećava i porezno oslobođenje za posjedovanje 24 karatnog zlata. Danas u ponudi postoji oko 20 instrumenata vezanih za zlato a Kuveyt Turk Bank ima najširu paletu proizvoda. Između ostalog tu su zlatni depozitni računi, zlatni čekovi, zlatni krediti (odobravaju se trgovcima nakitom), zlatnim transferima (transfer zlata sa jednog na drugi bankovni račun), zlatni gramski računi, udjeli u zlatnim fondovima i sl. Istanbul Gold Type B Gold Exchange Traded Funds (GLDTR) je elektronički trgovani fond čija količina zlata u posjedu je narasla sa 8,2 tone koncem 2010. godine na 15,8 tona koncem 2011. godine. Također financijska inovacija na tržištu je i kupnja potraživanja zlata na bankomatima. U 2012. godini su i neke banke u Hrvatskoj započele sa razvojem ponude proizvoda na bazi zlata. Od 20 strukturiranih proizvoda na Zagrebačkoj burzi, točnije turbo certifikata, u veljači 2014. godine 4 turbo certifikata odnosila su se na zlato i 4 na srebro.9 U 17. stoljeću zlatari u Londonu i Amsterdamu su izdavali zlatne certifikate klijentima koji su kod njih pohranili svoje zlatne poluge. Takav zlatni certifikat je u to vrijeme bio dokaz o vlasništvu zlata. Sredinom 19. stoljeća, US Treasury je počeo izdavati zlatne certifikate koji bi se mogli zamijeniti za zlato iz svojih valuta. Takvi zlatni certifikati su cirkulirali kao novac sve do 1933. godine kada je američka vlada zabranila privatno vlasništvo zlata u SAD-u. Danas se zlatni certifikati izdaju u nekoliko njemačkih i švicarskih banaka kao i u Australiji i SAD-u. Vlasnik zlatnog certifikata može uštedjeti novac pri trgovanju zlatom, pri isporuci, skladištenju i troškovima osiguranja zlata. Zlatni certifikati predstavljaju potvrde o vlasništvu određene količine zlatnih poluga ili kovanica koje su pohranjene u nekom trezoru. Postoje dvije vrste zlatnih certifikata: certifikati za alocirano zlato (numerirana poluga) i certifikati za nealocirano zlato.10 Grafikon 2.: Potrošnja zlata u svijetu 2012. godine (u tonama) Izvor: The World Gold Council, Thomson Reuters GFMS, 2012.

Unaprijednice zlata su standardizirani ugovori u kojima se kupac se obvezuje od prodavatelja preuzeti određenu količinu zlata po unaprijed određenoj cijeni na budući datum isporuke. Unaprijednice zlata su ugovori dostupni za trgovanje na New York Mercantile Exchange (NYMEX) i Tokyo Commodity Exchange (TOCOM). NYMEX cijene unaprijednica zlata su izražene u dolarima i centima po unci. TOCOM unaprijednice zlata se trguje na ugovor veličinama od 1000 grama i njihove cijene su izražene u jenima po gramu. Potrošači i proizvođači zlata mogu upravljati rizikom promjene cijena 9 10

Zagrebačka burza, službeni podaci, 2014. godine The BullionVault, Gold certificate, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-certificate, (4. rujna 2013.) bestbanking 11 • 2015

Financijska servisna industrija

zlata kupnjom i prodajom unaprijednica zlata. Proizvođači zlata mogu zauzeti kratki hedge za zaključavanje prodajne cijene zlata, dok tvrtke koje zahtijevaju zlato mogu koristiti dugi hedge da osiguraju nabavne cijene robe koja im je potrebna. Špekulanti kupuju unaprijednice zlata kad vjeruju da će cijene zlata rasti, a prodavati će unaprijednice zlata kad očekuju da će cijena zlata pasti.11 Dodatnu likvidnost tržištu zlata daje i primjena unaprijednica zlata na burzama unaprijednica od kojih su najpoznatije CME Grupa preko COMEX burze na kojoj se protrguje oko 70% obujma unaprijednica zlata, Tokyo Commodity Exchange, Multicommodity Exchange Indija, a slijede ih Shanghai Futures Exchange i NYSE Liffe exchanges. Opcije zlata su opcijski ugovori u kojima su osnovna imovina zlatni unaprijedni ugovori. Nositelj zlata opciju ima pravo (ali ne i obvezu) da preuzme dugu poziciju (u slučaju call opcije ili opcije kupnje) ili kratku poziciju (u slučaju putt opcije ili opcije prodaje) u temeljnim unaprijednim ugovorima zlata kroz određeno vrijeme ili na određeni dan. Transakcije zamjena koriste središnje banke i dealeri zlatom. Isto tako kao financijska imovina pojavljuje se u bilancama banaka, u obliku udjela u elektronički trgovanim fondovima.12 Dubai Gold & Commodities Exchange (DGCX) je vodeći u razmjeni izvedenica na Bliskom istoku, te nudi ugovore za plemenite metale, bazne metale, energente i valute. S trgovanjem je započeo u studenom 2005. godine. Dubai je stekao reputaciju City of Gold tijekom nekoliko generacija trgovinskih veza s Azijom, Dalekim istokom, Europom i Afrikom te ima povijesne veze s mnogim bankama i rafinerijskim institucijama zlata u svijetu. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, primjerice, ne postoji porez na promet ili bilo kojih drugi neizravni porez na promet fizičkog zlata ili zlatnog nakita, niti porez na dohodak, doprinosi zaposlenika, korporativni porezi u većini industrijskih sektora. Jedno od mogućih ulaganja vezano uz zlato je kupnja dionica kompanija koje se bave vađenjem zlata. Takve dionice su vrlo često volatilnije nego sama cijena zlata te se može dogoditi pad kada cijena zlata raste kao i rast cijena dionica kada je zlato u padu. Međutim, unatoč tim kratkotrajnim neusklađenostima, dugoročno cijene dionica kompanija koje se bave vađenjem zlata uspijevaju održati sličan trend kao i zlato.

Zaključak

Osim trgovine fizičkim zlatom, u svijetu se danas trguje i sa njegovim izvedenicama: od zlatnih certifikata i planova štednje do klasičnih izvedenica (unaprijednice, opcije, zamjene) i elektronički trgovanih fondova fokusiranih na zlato i njegove proizvođače. Pored Londonskog postoji još nekoliko tržišta fizičkim zlatom, primjerice Zurich, koji opskrbljuje zlatom proizvođače nakita i za industrijsko korištenje i New York, koji opskrbljuje osim ovih sektora i investicijsku i špekulativnu kupnju, također je centar trgovine izvedenicama zlata. Značajna tržišta nalaze se i u Bombaju, Dubaiju, Istanbulu, Hong Kongu, Tokiju i Šangaju. Trgovanje plemenitim metalima odvija se između članova i svim rizicima, uključu11 The BullionVault, Gold futures, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-futures, (5. rujna 2013.) 12 Elektronički trgovani fondovi i alternativni proizvodi primjerice uključuju: Gold Bullion Securities (London i Australija), SPDR Gold Shares, New Gold Gold Debentures, iShares Comex Gold Trust, ZKB Gold ETF, GOLDLIST, ETF Securities Physical Gold, ETF Securities (Tokyo i NewYork), XETRA GOLD, Julius Bear Physical Gold, Central Fund of Canada and Central Gold Trust, Swiss Gold, iShares Gold Bullion Fund, Sprott Physical Gold Trust, ETF Securities Gliter, Mitsubishi Physical Gold ETF i iShares Gold CH (prema World Gold Council, službeni podaci, 2014. godine).

bestbanking 11 • 2015

jući i kreditnim izloženi su isključivo transaktori. Transakcije se pokušavaju standardizirati no moguća je i tzv „tailor-made“ usluga pri čemu se nude klijentima različite cijene za različite količine, kvalitetu i vrstu plemenitog metala kao i za različite datume i mjesta isporuke. Literatura 1. Breitling, G., Divo, J.P., Friedemann, J., Globig, M., Gnadin ger, L., Henger, G., Killer, P., Speich, S.: Knjiga o zlatu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983., str. 6–9. 2. Divo, J.P.: „Zlatni novac“, Knjiga o zlatu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983., str. 174–185. 3. Hitzer, E., Perwass, C. (2006) „The Hidden Beauty ofGold“, http://192.218.244.17/gcj/publications/gold/gold.pdf (12. lipnja 2013.). 4. Messori, L., Marcon, G. (2004) „Gold Complexes in the treatment of Rheumatoid Arthritis“, „Metal ions and their complexes in medication“. CRC Press., 41, London, str. 280–301. 5. Rudolf, R., Anžel, M., Marković, E., Ćolić, M., Stamenković, D.: „Gold in the past, today and future“, Metalurgija, 51, 2, 2012., str. 261–264. 6. The BullionVault, Gold futures, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-futures, (5. rujna 2013.) 7. The London Bullion Market Association, A Guide to the London Precoous Metals Markets, London, 2008. 8. The London Bullion Market Association, službeni podaci, 2012., 2013., 2014. 9. The World Gold Council, službeni podaci, 2012., 2013., 2014. 10. Zagrebača burza, službeni podaci, 2014. godine.

Budite

PRO!!! Oglašivaèi! Kliknite ovdje

Sigurnosne kabine Izvode se na način da su sa sve četiri strane, kao i krov iste, zaštićene od projektila. Prilagođene su za montažu unutar i van čvrstog objekta. Opremljene su kompletnom opremom potrebnom za rad u financijskoj instituciji: protuprovalni trezor, brojač novčanica, uređaj za detekciju krivotvorina, komunikacijski uređaj, alarm, klima uređaj,... itd.

Sigurnosne kabine postale su neizostavni dio sigurnosnih rješenja pri opremanju poslovnica financijskih institucija. www.sbo.hr

• Mogućnost brze montaže i demontaže. • Prilagodljivost svakom prostoru. • Ne zahtjeva održavanje. • Isplativost investicije već za nekoliko mjeseci, u odnosu na stalni trošak zaštitarske službe. • Sastavni dio kabina su i neprobojna vrata koja istovremeno moraju biti i protuprovalna.

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Croatia t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

bestbanking 11 • 2015

Tema broja

Tekst urednika – najava teme broja Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

Šteta koja je počinjena imovini banke ili bilo kojoj drugoj novčarskoj instituciji u većini se slučajeva može nadoknaditi, no ne i ljudski život. Stoga su zakonske mjere koje propisuju sigurnost u takvim objektima od presudne važnosti. Upravo u tom pravcu idu odredbe novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Dugi niz godina u Hrvatskoj su na snazi bili minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, propisani Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. Koje izmjene donosi novi Zakon o zaštiti financijskih institucija, na koga se sve odnosi te koje mjere zaštite propisuje, sve to obradili smo u središnjoj temi 11. broja Best banking magazina. Ujedno Van donosimo i najavu tema idućeg broja, koji će izaći karajem svibnja 2015. godine. Ugodno Vam čitanje, Damir GrundJurica Mateša glavni urednik

infobox

U sljedećem broju najavljujemo nove teme Best Bankinga:

Elektrokemijska zaštita - siguran transport novca Najam bankarske i sigurnosne opreme Ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i prosperiteta gospodarstva Facility management

bestbanking 11 • 2015

Piše: Žanet Primorac

Tema broja

n Uskoro u saborskoj proceduri

Koje nam izmjene donosi novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija? Svrha Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama, što se postiže njihovom neposrednom zaštitom ili posredno, zaštitom njihove imovine.

Odgovarajuće mjere zaštite za svaku instituciju

S ciljem smanjenja rizika te povećanja zaštite i razine sigurnosti pri obavljanju novčarskog poslovanja u objektima novčarskih institucija, kao i pri distribuciji novca i vrijednosti, bilo je potrebno propisati 'vrste novčarskih institucija' i za 'svaku' pojedinu novčarsku instituciju propisati odgovarajuće mjere zaštite, zbog čega ih nije više potrebno kategorizirati. Tako se na popis dodaju zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, Hrvatski novčarski zavod i specijalizirane institucije ili tvrtke koje za banke ili druge klijente ugovorno obavljaju

bestbanking 11 • 2015

poslove obrade, pohrane, distribucije i uplatno-isplatnog poslovanja putem gotovog novca i vrijednosti. Na taj način želi se utjecati na smanjenje broja počinjenih kaznenih djela, prije svega razbojništva i krađe, ali i drugih oblika počinjenja kaznenih djela usmjerenih protiv osoba i imovine. U obrazloženju Zakona prije svega stoji da se „primarno propisuje zaštita osoba i to svih onih koje se zateknu pri novčarskom poslovanju u novčarskim institucijama, a to su prije svega službenici novčarske institucije, stranke (građani) i zaštitari“. S obzirom da bi se izmjenama i dopunama postojećeg Zakona samo djelomično postigao navedeni cilj, pristupilo se izradi potpuno novog Zakona, radi uspostave odgovarajućih prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera zaštite te mjera tehničke i tjelesne zaštite za svaku pojedinu novčarsku instituciju čime se smanjuje rizik poslovanja i povećava razina sigurnosti. Sukladnom svim navedenim, novim Zakonom naglasak je na propisivanju "optimalnih", a ne više "minimalnih" mjera zaštite, a izmijenjen je i naziv propisa u Zakon o zaštiti novčarskih institucija. Svrha ovog Zakona je smanjenje rizika i po-

većanje zaštite osoba u novčarskim institucijama, što se postiže njihovom neposrednom zaštitom ili posredno, zaštitom njihove imovine. Pojmovi tehničke zaštite objašnjeni su u Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite, koji će biti temelj za projektiranje i ugradnju tehničke zaštite, te određivanje stvarne razine rizika u poslovnicama.

Šteta koja je počinjena imovini banke ili bilo kojoj drugoj novčarskoj instituciji u većini se slučajeva može nadoknaditi, no ne i ljudski život. Stoga su zakonske mjere koje propisuju sigurnost u novčarskim institucijama od presudne važnosti. Upravo u tom pravcu idu odredbe novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Dugi niz godina u Hrvatskoj su na snazi bili minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, a bili su propisani Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine” 173/03 i 150/05). Kod određenih gospodarskih subjekata koji su se pojavili na tržištu nakon stupanja na snagu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima kao što su zlatarnice i otkup plemenitih kovina, a koji do sada nisu bili obveznici primjene Zakona, dnevno se bilježi sve više kaznenih djela, posebice razbojništava.

Nejasno definirane stavke starog Zakona

Čini se kao da su novim Zakonom definirane i neke stavke koje su u prošlom Zakonu bile ili nejasno definirane, ili uopće nisu bile definirane. U nastavku teksta, obratiti ćemo pažnju na onaj dio Zakona koji se tiče proizvodno-prodajnog programa bankarske i sigurnosne opreme, a uz objašnjenje novih zakonskih regulativa na tom području. Velike nedoumice u prošlom Zakonu bile su upravo vezane uz protuprovalna vrata koja se sastavni dio protubalističke pregrade. Do sada Zakonom nije bila određena razina protuprovalnosti vrata, pa su tako financijske institucije mogle ugraditi i vrata najniže razi-

ne protuprovalne zaštite koja počinje od razine WK1. Na taj način dozvolilo se manipuliranje, odnosno, slaba, gotovo nikakva zaštita, jer ako Zakon kaže samo da vrata moraju biti protuprovalna, i pri tome ne postavi minimalnu razinu zaštite, onda kako to često bude, korisnici implementiraju sustave zaštite koji su najpovoljniji za njihov džep, ne misleći pri tome na sigurnost djelatnika.

Razina sigurnosti protuprovalnih vrata

Korak dalje od ostalih u segmentu protubalistike

Kroz čitavo to vrijeme nedoumica, Salon bankarske opreme uvijek je bio korak dalje od ostalih, pa smo tako slušajući struku, od prvog dana u svoje protubalističke pregrade ugrađivali protuprovalna neprobojna vrata klase FB2/WK4, vlastite proizvodnje, izrađene od visoko kvalitetnog čeličnog lima. Na taj način osigurali smo puno veću sigurnost djelatnicima financijskih institucija, znatno otežali posao razbojnicima, a financijskim institucijama osigurali da stupanjem novog Zakona na snagu, ne trebaju ulaziti u nove troškove i imple-

okrenute djelatnicima (štićena strana). Za sva neprobojna stakla postavljena prije donošenja novog Zakona, mora se uspostaviti dodatna zaštita nerasprskavajućim folijama kako je navedeno. Obzirom da su se unazad nekoliko godina pojavili samostojeći montažni objekti koji se koriste za novčarsko poslovanje (uglavnom su to mjenjačnice), Zakon je i njih obuhvatio novim odredbama i jasno definirao da takvi objekti moraju biti izvedeni u minimalnoj razini protubalističke zaštite FB4/BR4, a ulazna vrata moraju biti protuprovalna, minimalne klase protuprovalnosti WK4 i ne smiju imati protubalističku razinu nižu od stijene u koju su ugrađena, uključujući i spoj vrata i podne konstrukcije. Takvi objekti moraju nositi oznaku FB4/BR4/WK4. Osim propisane zaštite osoba, novim Zakonom detaljno se opisuju i mjere mehaničke zaštite. Na uplatno-isplatnim mjestima trebaju se koristiti ladice ili kase s mehaničkim ili elektronskim zaključavanjem, a pojedini obveznici Zakona trebaju koristiti i kase s vremenskom odgodom otvaranja prema EN 14450, što se pokazalo uspješnom mjerom odvraćanja od kriminalnih djela. Prostor trezora mora imati protuproval-

Jeftini kineski proizvodi upitne kvalitete

Analizirajući hrvatsko tržište, na žalost svjedoci smo sve više proizvoda iz daleke Kine, koje su svoje mjesto i primjenu našle i u ovako važnom segmentu kao što je prije svega zaštita osoba, a onda i imovine. Savjest poslodavaca još uvijek nije nadišla razinu isplativosti, pa se još uvijek prvo pita da li se meni to isplati i da li moram, a ne da li će na taj način ljudi i imovina biti sigurni i zaštićeni. Također smo primijetili da se pojavljuje sve više tzv. neprobojnih pregrada izrađenih u raznim bravarskim radionama, bez dokaza o ispitivanju otpornosti na propucavanje, upitne kvalitete materijala od kojeg se izrađuje konstrukcija. Možda je to u startu financijski povoljnija varijanta, ali kao što kažu „vožnja bez karte je najskuplja vožnja“, tako i u ovom slučaju takve pregrade nemaju pokriće za sigurnost, a svakako nemaju niti važeću tehničku dokumentaciju koju izvođač prema Zakonu mora priložiti i njome garantirati da je sve izvedeno u skladu sa Zakonom i propisima.

Novim Zakonom ipak su se jasnije definirala i ta pitanja, gdje se jasno kaže da protuprovalna vrata koja se ugrađuju u poslovnice novčarskih institucija moraju imati minimalnu razinu protuprovalnosti klase WK2 prema EN 1627. Također se navodi da su sastavni dio protubalističke pregrade neprobojna stakla, nosive i neprobojne pregradne konstrukcije, te vrata koja moraju zadovoljavati standarde protuprovalnosti i protubalističke otpornosti, s jasno definiranom razinom koja kaže da protubalističke pregrade i vrata moraju zadovoljavati minimalne uvjete otpornosti na propucavanje razine FB2/BR2.

Novim Zakonom naglasak je stavljen na propisivanju ' optimalnih' a ne više 'minimalnih' mjera zaštite novčarskih institucija. Svrha mu je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba, što se postiže neposredno ili posrednozaštitom njihove imovine.

na vrata s mehaničkim zaključavanjem ili suključarstvom i kontrolom pristupa, minimalno jednu kameru unutar trezora i jednu koja pokriva ulaz u trezor izvana, a koje moraju imati funkciju identifikacije te protuprovalnu i protuprepadnu zaštitu. Ako je riječ o centralnom trezoru on se osim navedenim mjerama mora štititi i tjelesnom zaštitom. Isto tako bankomati su pridruženi bankama koje su i vlasnici bankomata, a dodani su i dnevno-noćni trezori i sigurnosni depozitni spremnici koji do sada nisu bili predmetom zaštite.

Razinu sigurnosti takvih vrata nije uopće potrebno naglašavati, obzirom da je preporuka stručnjaka u tehničkoj zaštiti prostora već tada, prema iskustvima, bila da razina protuprovalnosti vrata u tim slučajevima ne bi trebala biti manja od WK3 i WK4. Istovremeno niti jednom riječju nije se spominjalo da bi vrata trebala biti i protubalistička. Tu se postavlja pitanje kako se onda takva pregrada zove protubalistička pregrada, ako su joj sastavni dio obična protuprovalna vrata. Ako Zakon nalaže da je cijela stijena protubalistička, kako je onda moguće da i vrata ne trebaju biti otporna na propucavanje?

mentirati nova vrata. Kada smo već kod protubalističkih pregrada, da nastavimo sa još jednim sastavnim dijelom, a to su neprobojna stakla ili proizvodi od neprobojnog materijala sličnog staklu. Prema dosadašnjem Zakonu neprobojna stakla koja su bila sastavni dio neprobojne pregrade imala su oznaku „S“ pored oznake klase npr. BR2 S. Oznaka „S“ pored klase označava da postoji mogućnost povratnih krhotina na štićenoj strani. Novim Zakonom i to se promijenilo tako da sada neprobojna stakla pored razine neprobojnosti moraju imati oznaku „NS“, odnosno, ne smiju imati povratnih krhotina na štićenoj strani. To se postiže postavljanjem nerasprskavajuće folije na neprobojno staklo sa strane

Neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje

Salon bankarske opreme kao hrvatski „brand“ za opremanje financijskih institucija i pružanje sigurne zaštite imovine i ljudi, u svom programu nudi rješenja sukladno Zakonu i u mogućnosti je u najkraćem roku kvalitetno i stručno implementirati u novčarsku instituciju neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje razine neprobojnosti do FB6, protuprovalno - neprobojna vrata FB2-4/WK4 iz vlastite proizvodnje, kase s vremenskom odgodom otvaranja, visoko sigurnosne brave, sustave kontrole pristupa, protuprovalne sefove svih stupnjeva sigurnosti prema EN 1143-1 i svu ostalu opremu potrebnu za siguran rad novčarskih institucija, uz sve prateće certifikate i potvrde sukladno novom Zakonu. bestbanking 11 • 2015

Tema broja

n K ABA

Visoko-sigurnosne brave, neizostavan dio zaštitnih mjera novčarskih institucija Novim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija nalaže se obavezna upotreba naprednih sistema zaključavanja u raznim segmentima poslovanja. Napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave imaju važnu ulogu u prijedlogu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji bi uskoro trebao stupiti na snagu. Mjerama zaštite institucijama se nalaže njihova obavezna upotreba u raznim segmentima poslovanja i vrstama primjene.

Napredni sistemi zaključavanja

Tako primjerice, Zakon određuje kako se poslovnice Fine, banaka i štednih banaka, mjenjačnica, kladionica, kreditnih unija, automat-klubova i drugih 'novčarskih institucija' moraju štititi "pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem". Hrvatskoj narodnoj banci propisuje "pohranu novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom..." itd. Upravo to omogućavaju napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave.

Prilagodba potrebama korisnika

No, njihova svrha danas nije samo zaključavanje i otključavanje, one

Elektronska kombinacijska brava Kaba Lagard

predstavljaju jedinstven sigurnosni sustav koji se prilagođava potrebama korisnika. 'Suključarstvo', kreiranje jednokratnih šifri i centralni nadzor velikog broja brava u sustavu, samo su neke od prednosti koje su dobivene tehnološkim napretkom. Napredni sustavi zaključavanja korisnicima pružaju brojne mogućnosti kao što su programiranje i upravljanje individualnim šiframa, grupnim šiframa i omogućavanje pristupa na temelju hijerarhije u kompaniji. Brojne funkcije uključuju i vremensku odgodu otključavanja, spajanje na alarmne sustave, vremensko zaključavanje prilikom godišnjih odmora i brojne druge. Naprednije visoko sigurnosne brave imaju i rezervne 'backup' sustave tako da i ako dođe do pada sustava, zamjenski sustav preuzima funkcioniranje brave što uvelike povisuje funkcionalnost i pouzdanost brave.

Axessor® 32

bestbanking 11 • 2015

Pristup sadržaju bez ključa

Osim sigurnosnog aspekta, rukovanje i upravljanje bravom također je važan faktor prilikom investicije. Sigurnosna brava mora biti laka za upravljanje kako bi se stvarno koristila svakodnevno. Prednost elektronske brave s numeričkim šiframa u usporedbi s klasičnom mehaničkom bravom je ta što omogućuje pristup sadržaju sefa bez ključa. Korisnik ne mora stalno razmišljati da li je ključ pohranio na sigurno te može u bilo koje doba otvoriti sef i u njega pohraniti svoje vrijednosti. Pripremio: Damir Grund

O sigurnosti pitajte... Kaba AG vodeći je svjetski proizvođač visoko-sigurnosnih brava, od jednostavnih mehaničkih i kombinacijskih brava pa sve do visoko sofisticiranih elektroničkih sigurnosnih brava. Rješenja koja nudimo klijentima su bez dvojbe najbolja rješenja koja postoje na tržištu i bazirana su na najnovijim tehnologijama. Kroz naše projekte uvijek tražimo najsigurnija rješenja za potrebe naših klijenata. Kroz inovacije i svakodnevno rješavanje kompleksnih izazova postajemo veći profesionalci u našem poslu.

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Croatia t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Kaba AG Mühlebühlstrasse 23 CH-8620 Wetzikon P.O. Box Phone +41 44 931 61 11 Fax +41 44 931 64 84 www.kaba.com/safe-locks

Događanja

n K onferencija "Privatna zaštita"

Zaštitari u potrazi za državnom zaštitom „Sklapanje Kolektivnog ugovora, osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene kod javnih nabava, pomogli bi branši koja pada već treću godinu“, upozorio je Damir Funčić predsjednik HCZ-a.

Posljedice raskidanja granskog kolektivnog ugovora

bestbanking 11 • 2015

osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene kod javnih nabava dio su rješenja", zaključili su Funčić i Pažitka.

Korištenje kvalitetnih usluga privatne zaštite

A upravo o tome govori i nova Direktiva Europske unije koja stupa a snagu 2016. Njezine odredbe zemlje članice trebati će inkorporirati u nacionalna zakonodavstva. O tome je detaljno govorio dr. Eduardo Cobas, predsjednik Odbora za socijalni dijalog COESS-a (koordinacije europskih sigurnosnih službi) i generalni tajnik španjolskog udruženja privatne zaštite APROSER. Upravo u cilju što kvalitetnije i brže primjene novih direktiva EU, COESS je u uz podršku Europske komisije i UNI Europe izradio praktični priručnik "Korištenje kvalitetnih usluga privatne zaštite". Cobas ga je ukratko predstavio.

Predsjednik HCZ-a, Damir Funčić

U fokusu konferencije bilo je stanje u zaštitarskoj branši, novi Zakon o privatnoj zaštiti kao i nove direktive o javnoj nabavi koje su usvojene od strane parlamenta Europske unije, uz snažnu podršku Europske komisije i UNI Europe. Skup je okupio stotinjak sudionika iz više zemalja, Hrvatske, Srbije, Slovenije itd., a na njemu su sudjelovali predstavnici HCZ-a, COESS-a, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te slovenske zaštitarske komore i mnogi drugi. Konferenciju je otvorio Damir Funčić predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara. Uslijedila je analiza djelatnosti privatne zaštite. „Brojke nisu dobre“, konstatirao je Funčić na početku te upozorio da cijeli sektor 'pada' već treću godinu zaredom. „Ukupni prihodi branše, po prvi puta od 2003., zabilježili su pad od 6,4% (2011/2012.) a godinu kasnije još i veći, čak 8,3%. Udio ukupnih prihoda djelatnosti (N 80.10) u ukupnoj privredi je i dalje relativno mali i iznosi tek 0,21% te uzastopno pada već treću godinu

zaredom. Prosječna neto plaća po zaposlenom zaostaje čak 43,3% za prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj (5.515 kn) a trend zaostajanja i dalje raste“, upozorio je Funčić. Predsjednik Udruge tehničke zaštite Robert Pažitka je kao uzrok takvog stanja naveo raskidanje temeljnog granskog kolektivnog ugovora.

U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara (HCZ) i uz generalno pokroviteljstvo Konfederacije europskih sigurnosnih službi (COESS) u Zagrebu je održana međunarodna konferencija “Privatna zaštita“, godišnji skup predstavnika poslovnih subjekata i stručnjaka iz područja privatne zaštite iz Hrvatske i inozemstva.

Kriterij najniže cijene u 99,4 posto javnih nabava

„Od tada počinje gotovo isključivo vrijediti kriterij 'najniže cijene' pružanja usluga bez obzira na kvalitetu. To je pogodilo sve koji su do tada ulagali u svoje tvrtke. Čak 99,4% javnih nabava od tada se vodi isključivo 'najnižom cijenom' kao najvažnijim kriterijem“, naglasio je Pažitka. „Sklapanje novog Kolektivnog ugovora,

Predsjednik UTZ-a ,Robert Pažitka

Događanja

infobox

„Direktiva uvodi princip automatskog isključenja iz postupka jave nabave svih onih koji na bilo koji se ne pridržavaju natječajne procedure, ne plaćaju poreze, osiguranja te tako ruše cijenu. Kvaliteta mora biti glavni kriterij, no i cijena treba biti uzeta u obzir. Dugoročno, kvaliteta uvijek pobjeđuje. Kvalitetni a ne nužno i najjeftiniji ponuditelj će ispoštovati potpisani ugovor, naručitelj će dobiti kvalitetniju uslugu a sve će se to odraziti i na njegov imidž. Sve što je jeftino, ima i razlog zašto je jeftino“, naglasio je Cobas. O iskustvima i radu Njemačke zaštitarske komore izlaganje je imao dr. Harald Olschock, generalni direktor njemačkog krovnog udruženja tvrtki u sektoru sigurnosti BDSW. Naglasio je kako razvojem industrije u toj zemlji raste i potreba za zaštitom. BDSW inače okuplja 900 članica sa 110.000 zaštitara a pokriva oko 80 posto njemačkog tržišta. Njihovu edukaciju obavezni su prolaziti svi, zaposlenici ali i poslodavci u djelatnosti sigurnosti i zaštite. Na konferenciji su svoje obrazovne programe predstavili Studij menadžmenta poslovne sigurnosti i Studij kriznog menadžmenta. Predstavljen je i OBZOR 2020 - Horizon 2020 novi program Europske unije za istraživanje i inovacije. D.G.

TehniËka zaštita na meti nelojalne konkurencije iz inozemstva Članovi Hrvatskog ceha zaštitara uputili su brojne primjedbe na prijedlog novog Zakona o privatnoj zaštiti kojeg je na konferenciji prezentirao Sandro Šegedin iz Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a RH. Smatraju da se, između ostalog, Zakonom otvaraju vrata nelojalnoj konkurenciji iz inozemstva, pogotovo u sferi privremenih i povremenih poslova. Ističu da nema reciprociteta u radu između Hrvatske i ostalih zemalja EU-a. Boje se dolaska jeftinih Bugarskih i Rumunjskih tvrtki, pogotovo u sektoru tehničke zaštite kod koje su cijene ipak nešto više. Sporna im je i odredba kod koje se minimalno vrijeme dolaska na intervenciju ograničava na izuzetno kratkih 15 minuta. Istaknuti su i problemi obrazovanja, nejasnih zakonski odredbi…Zbog toga je predsjednik Slovenske zaštitarske komore Branko Slak upitao "koji je javni interes u donošenju tako restriktivnog zakona?" „Javni je interes već sama zakonska regulacija djelatnosti", odgovorio mu je Sandro Šegedin iz MUP-a RH te pojasnio novine koje zakon donosi. „Pravne osobe i obrtnici koji dolaze iz zemalja EU morati će imati podružnice u RH a moći će obavljati poslove pod istim uvjetima kao i naše tvrtke u njihovim zemljama. MUP će im izdavati 'dopusnice' nakon što provjeri njihov status u matičnoj zemlji. Fizičke osobe morat će biti jednako ili više educirani od domaćih. Za povremene i privremene poslove, koje uistinu još možda treba jasnije definirati, MUP-u je važno da zna tko ulazi u zemlju i na koji rok. Nećemo dopuštati ugovaranje poslova zaštite objekata nad kojima postoji prijepor oko vlasništva. Uvodi se mogućnost da obrtnici obavljaju poslove tjelesne zaštite a ne samo tehničke. Propisano vrijeme intervencije od 15 minuta je uistinu dvojbeno, no ono se može drugačije definirati ugovorom. Zato Zakon daje mogućnost mobilnih ophodnji. No, ponavljam ideja o tako brzoj intervenciji možda i nije najbolje rješenje", istaknuo je Šegedin te pozvao prisutne da primjedbe upute do završetka javne rasprave.

Sandro Šegedin, MUP RH

bestbanking 11 • 2015

Događanja

n Intervju Dr. Harold Olschok: Samo regulirano tržište štiti od nelojalne konkurencije Dr. Harold Olschok je generalni direktor njemačkog krovnog udruženja tvrtki u sektoru sigurnosti BDSW. Na konferenciji je govorio o regulaciji tamošnjeg tržišta. Koliko iznosi prosječna cijena usluga zaštite u Njemačkoj i koliki je trošak poslodavaca? „To je teško precizno reći jer Njemačka ima sedam regija u kojima se plaće razlikuju. Primjerice, u sektoru prijevoza novca (CIT) ona iznosi 13 eura po satu a u zračnim lukama 15 eura po satu. Radi se o bruto iznosima na koje još treba platiti poreze, osiguranje, osposobljavanja... Minimalna plaća na nivou države iznosi 8,50 eura po satu. Troškovi za plaće su oko 60 do 70 posto prihoda. Na koji je način reguliran rad stranih zaštitarskih tvrtki u Njemačkoj? „Svaka inozemna tvrtka koja obavlja bilo tjelesnu bilo tehničku zaštitu mora se prilagoditi uvjetima rada koji su zakonom propisani na nivou države. Na lokalnim je vlastima odgovor-

nost za provedbu zakona. One su dužne nadgledati krši li neka od inozemnih kompanija zakon u bilo kojem segmentu. Što bi se dogodilo da netko primjerice u nekoj njemačkoj zračnoj luci ponudi satnicu nižu od propisanih 15 eura, tko to kontrolira? „U zračnim lukama to je u domeni tamošnje policija a za sve ostale slučajeve zadužena je državna kontrola. Kakva je u Njemačkoj uloga osiguravatelja? „Oni imaju značajnu ulogu u k reiranju propisa kojih se onda zaštitari moraju pridržavati. Koliko čujem, to je karika koja u Hrvatskoj nedostaje. Kakva su Njemačka iskustva s proširenjem EUa, da li je na tržište došlo puno stranih zaštitarskih tvrtki i da li se to odrazilo a cijenu? „Naše je tržište dobro regulirano i zbog toga nam se nije dogodio ulazak strane nelojalne konkurencije. A bojali smo se, pogotovo Poljskih zaštitarskih tvrtki“. D.G.

n Intervju Dr. Eduardo Cobas: Izbacite iz javnih nabava one koji nude nerealnu cijenu Dr. Eduardo Cobas je predsjednik Odbora za socijalni dijalog COESS-a i generalni tajnik španjolskog udruženja privatne zaštite APROSER. Na konferenciji je prezentirao priručnik "Korišenje kvalitetnih usluga privatne zaštite" koji je napravljen kako bi pomogao kupcima u natječajnim postupcima. Razvili su ga Konfederacija europskih sigurnosnih službi i UNI-Europa uz financijsku potporu Europske unije. Nova direktiva o javnoj nabavi staviti će naglasak na kvalitetu a ne samo na cijenu kao glavni kriterij kod javnih nabavi. Kako se taj omjer kretao do sada? „Iskustva variraju od države do države. Po mojim procjenama u 60 do 70 posto slučajeva presudna je bila najniža cijena a u ostalim slučajevima kvaliteta. I nakon uvođenja direktive cijena će biti i dalje važna, ali naglasak bi ipak trebao biti na kvaliteti. Do sada sam bio jako sretan kada se trećina natječaja vodila kriterijem kvalitete a ne samo najniže cijene. Tko bi trebao inicirati postupak inkorporiranja direktive u nacionalno zakonodavstvo, država ili zaštitarski ceh? „Država je zadužena za regulaciju a ceh bi trebao 'gurati' da se to dogodi na nacionalnoj ra-

bestbanking 11 • 2015

zini. U tome treba biti zajedno sa sindikatima. Već sama ta činjenica, da sindiakti i poslodavci djeluju zajedno, puno znači. Kako uvjeriti odgovorne da je kvaliteta u javnim nabavama važna isto kao i cijena u uvijetima kada im za vratom puše USKOK i izloženi su mogućim optužbama za pogodovanje? Ista takva situacija je danas u zemlji iz koje dolazim, u Španojlskoj. No, treba napraviti kvalitetan zakon koji potiče kriterij kvalitete. Ako postoje objektivno mjerljivi kriteriji odabira, odgovorni neće strahovati od kaznenog progona. Odluka je na kraju uvijek na ljudima a oni bi bez razmišljanja trebali iz postupka javne nabave izbaciti sve one koji nude nerealno nisku cijenu. Znači dvije su stvari važne, dobar zakon i njegovo provođenje. Da li priručnik "Korištenje kvalitetnih usluga privatne zaštite" spominje 'multikriterijalnost'? „U priručniku toga nema zato što on mora odgovarati svim državama EU-a. Kriteriji se onda prilagođavaju svakom nacionalnom zakonodavstvu posebno. Primjerice, u Švedskoj inzistiraju na većem broju sati obuke i sl. Sve je ovo samo osnova a vi je morate prilagoditi i provesti u svojoj poslovnoj praksi, odnosno na hrvatskom tržištu. D.G.

n Da bi pokušaji provale ostali samo pokušaji

Tehnička zaštita prostora Već je dugi niz godina u Europi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje na potencijalne počinitelje kaznenih djela. Objašnjenje što je to zapravo tehnička zaštita, možda je najbolje definirano u Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite gdje kažu: „Tehnička zaštita predstavlja skup radnji kojima se neposredno i posredno zaštićuju ljudi i njihova imovina, a provodi se tehničkim sredstvima i napravama te sustavima tehničke zaštite kojima je osnovna namjena sprečavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenim osobama ili imovini kao što su: protuprovalno, protuprepadno i protusabotažno djelovanje.“

Trend je tehničkom zaštitom preventivno djelovati

Već je dugi niz godina u Europi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje na potencijalne počinitelje kaznenih djela. Prije svega štiti se ljudski život koji je neprocjenjiv, kako zaposlenika, tako i svih ostalih osoba koje se zateknu u prostorima financijskih institucija, a ujedno se štiti i imovina od protupravnog otuđivanja. Iz tog razloga sve se više stavlja naglasak na preventivno djelovanje, kojim se već smanjio broj počinjenja kaznenih djela, iz razloga što su mnogi potencijalni počinitelji odustali od svojeg nauma već samom spoznajom kojim sredstvima tehničke zaštite se pojedine financijske institucije služe.

Pokušaji provale i razbojstva ostaju samo pokušaji

Istovremeno, mnogi pokušaji za počinjenjem razbojstva ostali su samo pokušaji, nakon što su se razbojnici susreli s raznim mjerama tehničke zaštite kojima se štite financijske institucije kao što su: - primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, - primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama,

- neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom videozapisa u digitalnom obliku, - primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama; - pohranom novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom, koji se štite i sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa, - pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke - tjelesnom zaštitom i mnogim drugima.

zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima, kao i na prijedlogu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija koji jači naglasak stavlja upravo na tehničku zaštitu prostora. Piše: Žanet Primorac

Moguće je djelovati na smanjenje kaznenih dijela

Obzirom da se kroz dugi niz godina, upotrebom sustava tehničke zaštite, došlo do spoznaje da se preventivno može utjecati na smanjenje broja kaznenih djela provala, prepada i sabotaža, došlo je do potrebe da se radi na izmjeni Zakona o minimalnim mjerama bestbanking 11 • 2015

Sigurnost

Tehnička zaštita u financijskim institucijama Interlocking sigurnosna vrata

Za potrebe protuprepadnog djelovanja neophodna je fizička odjeljivost vanjskog od unutarnjeg prostora s postojanjem sigurnosnog međuprostora. U međuprostoru se izvršava zadržavanje osoba s kontrolnim postupkom, a vrata su međusobno koordinirana funkcijom vezanih pristupnih točki (eng. Interlock), što znači da se daljnja vrata ne mogu otvoriti dok se ne zatvore prethodna.

Neprobojne pregrade

Neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje certificirane po najvišim europskim standardima. Po želji naručioca moguće je izraditi neprobojne pregrade po mjerama prostora i po stupnju neprobojnosti. U najmodernije opremljenoj radioni Salona bankarske opreme na izradi pregrada rade stručno osposobljeni i od MUP-a ovlašteni djelatnici.

SBO vlastita proizvodnja www.sbo.hr SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr , w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Klizne neprobojne pregrade

Neprobojni zaslon P3300 s višim stupnjem neprobojnosti stakla predstavlja “Security á la Carte”. Sigurnost – brzina samo 0,4 sekunde do potpunog spuštanja zaslona. Neprobojni blagajnički šalter sa kliznom ladicom.

Bankarska oprema

Rosss n

Novi koncept arhiviranja, metalne police budućnosti Mobilni sistem arhiviranja dizajniran je po konceptu modularnosti klasičnih željeznica; postoji glavni element koji vuče, na njega se zakači željeni broj ‘vagona’, te se tako kreira ‘vlak‘ željene duljine sastavljen od polica. Neorganizirane, prenatrpane police u skladištima odlazu u prošlost. Zamijenila su ih moderna rješenja – novi koncept polica dizajniranih futurističkom tehnologijom do najsitnijeg detalja, čime je napravljen “sistem po mjeri” za sigurnu i neoštećenu pohranu različitih artikala. U ponudi je velik izbor različitih modela metalnih polica brojnih namjena, a jedne od najkvalitetnijih su one poznate talijanske tvrtke Rosss koja izrađuje pokretne arhive, metalne police za dokumentaciju, industrijske skladišne police… Primjerice, novi kompaktni mobilni sistem arhiviranja Train Rosss dizajniran je po konceptu modularnosti klasičnih željeznica; postoji glavni element koji vuče, Motor Rosss, na koji

se zakači željeni broj Wagon Rosss-a, te se tako kreira ‘vlak‘ željene duljine sastavljen od polica. Zapakiran u kutiji, jednostavan za transport, lako se montira, precizno i tiho pokreće. Bez rasipanja prostora. Police za skladištenje paleta Iron Fist razvijene su da nose sve moguće palete, ali i da izdrže zadobivene štete od viličara. Zbog preciznog dimenzioniranja, visoke kvalitete materijala i ekskluzivnog sistema sidrenja, grede i nosači polica jamče stabilnu kombinaciju koja povećava sigurnost u seizmičkim uvjetima. Compattibili je ručno, mehanički ili elektronski pomičan sistem polica. Pruža mogućnost pohrane dvostruke količine materijala, koristeći isti prostor kao kod tradicionalnog sistema polica.

bestbanking 11 • 2015

Pripremila: Darija Cipriš

Pripremio: Dalibor Preprotić

Bankarska oprema

n Pametni sefovi – LincSafe

Sigurno rješenje za upravljanje gotovinom Omogućuje efikasnu obradu novca, dok na minimum smanjuje rizik od oružane pljačke, provale i unutarnjih manipulacija novcem. Gotovinska plaćanja su oduvijek veliki izvor brige za maloprodaju. Brojenje, provjera i transport gotovine zahtijeva vrijeme i skupo je. Fiskalizacija je cijeli postupak dodatno zakomplicirala nametnuvši maloprodaji izuzetno kratak rok prebacivanja novca iz blagajne u banku što je nametnulo potrebu čestog transporta gotovine. Svjetski proizvođači (Gunnebo, Promet, LincSafe, Cesspro itd.) u vrlo su kratkom roku pronašli rješenja za navedene situacije i ponudili tržištu svoje tzv. pametne sefove. Radi se o rješenju za stvaranje zatvorenog procesa upravljanja gotovinom (provjeru, brojanje i sigurnu pohranu). Omogućuje efikasnu obradu gotovine, dok na minimum smanjuje rizik od (oružane) pljačke, provale i (unutarnjih) manipulacija novcem. I što je najvažnije, štedi novac svojim korisnicima. Salon bankarske opreme (SBO) iz Zagreba ovlašteni je i ekskluzivni zastupnik za regiju marke LincSafe. Radi se o ‘pametnom sefu’ koji, između gore navedenih, ima najbolji softver upravo za zahtjeve hrvatskog tržišta. No, da bi on optimalno radio potrebna je kvalitetna suradnja komercijalne banke s kojom klijent posluje kao i zaštitarske tvrtke koja za njega prenosi i prevozi novac. Upravo njima, zaštitarima, pametni sefovi koje zastupa SBO, donose maksimalnu uštedu i pojednostavljenje poslovanja. Omogućava im da u realnom vremenu imaju pregled nad svim transakcijama na svim lokacijama gdje su postavljeni pametni sefovi. Tako obilazak mogu planirati sukladno ‘napunjenosti’ sefa. Primjerice, ako su pojedini sef ‘praznili’ četiri puta tjedno pri napunjenosti od svega 20 posto, sada to mogu obavljati samo jednom, tek kada popunjenost primjerice pređe 70 posto. Upravo im taj podatak u realnom vremenu omogućuje ‘pametni sef ’. S druge strane, klijent u maloprodaji više ne mora svakodnevno angažirati zaštitare kako bi mu u banku transportirali novac od dnevnog

bestbanking 11 • 2015

info

box

Specifikacije

Pro

Duo

LINCSAFE Pro

LINCSAFE Duo

Sigurnosni standard

EN 1143-1, stupanj I

EN 1143-1, stupanj II (stupanj III opcija)

Čitač novčanica 100% ECB-testiran

MEI čitač pojedinačnih novčanica opcija: MEI čitač svežnja novčanica

MEI čitač svežnja novčanica opcija: MEI čitač pojed. novčanica

Prikupljanje novčanica

MEI kaseta opcija: MEI sigurnosna vrećica ili sigurnosna kaseta

Kapacitet novčanica

1200 novčanica opcija: 800 ili 2200 novčanica

2 x 1200 novčanica opcija: 2 x 2200 novčanica

Sigurnosna brava

Elektronska brava + vrem. odgoda opcija: CENCON 2000 (kôd putem SMS-a)

Ekran

LED display + operativni ključ opcija: TFT ekran na dodir

7 inčni TFT ekran na dodir

Identifikacija korisnika

Identifikacija ključem opcija: RFID ili pristupna kartica

Preko ekrana na dodir opcija: RFID

Povezivost

Ethernet + 3G RS232 (2x)

Ethernet + 3G RS232

Digitalna sigurnost

Kodiran SSD opcija: programski alarm

Software

LINCSAFE Webportal: • informacije u realnom vremenu • daljinski upravljač • detaljna revizija i izvješća • administracija korisnika

Vanjske dimenzije

430 x 175 x 391 (V x Š x D u mm)

805 x 470 x 600 (V x Š x D u mm)

Težina

32 kg

190 kg

ciji, zaposleniku, vremenskom periodu, apoenskoj strukturi itd.

• značajno smanjenje utrošenog vremena i troškova u operacijama pologa, prijevoza i obrade novca, za sve sudionike procesa

Novac se odmah provjerava, broji i pohranjuje u sef, zaštićen od neželjenih pogleda. Automatsko brojanje i pohrana u sigurnosnu kazetu omogućuje rezultat da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara i pogrešaka. Sigurnosna kazeta se ovlašteno otvara mehaničkim ključem u centralnom trezoru. Automatska detekcija krivotvorina u potpunosti eliminira rizik od k rivot vorenih novč a n ic a i g ubit k a pr i hod a . Vi nudite potrošaču kupovinu u prijateljskom i sigurnom okruženju.

IMPLEMENTACIJA

• sustav je provjeren u stvarnom radnom okruženju od strane renomiranih tvrtki

• jednostavna implementacija sustava u postojeća poslovna okruženja sudionika • povezivanje s informatičkim sustavima banaka bez narušavanja sigurnosti

DOSTUPNOST INFORMACIJA

PRILAGODLJIVOST

POUZDANOST

• sve informacije s terena potrebne za kvalitetno poslovanje dostupne odmah u realnom vremenu • izrada izvješća o transakcijama prema loka-

• razne veličine uređaja i kapaciteta novčanica • razni stupnjevi sigurnosti • opcija dodatni čitač kovanica • opcija dodatni bar kod i RFID čitači

Učinkovitost

Omogućeno polaganje u vrijeme kada Vama to odgovara (365 dana u godini, 24 sata na dan). Sredstva su u najkraćem roku dostupna na Vašem računu i spremna za daljnju uporabu. Korištenjem web aplikacije omogućen je uvid u kompletan promet, te kreiranje, spremanje i ispis izvješća po raznim parametrima, dok CIT tvrtka brine o planiranju prijevoza novca, a sve u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji.

FINANCIJSKA UŠTEDA

Naglašena sigurnost

su najboljima kada je riječ o bazama podataka, mogućnostima njihove selekcije te ostalim promatranim parametrima. Karakterizira ih visoka IT sigurnost praktički na razini bankomata, kao i visoka sigurnost tehničke zaštite. Informacije daju u realnom vremenu a onemogućavaju bilo kakav kontakt zaštitara s novcem kojeg prenosi.

prometa, već ga završetkom radnog dana pohranjuje u pametni sef. Banka o tome dobiva trenutnu informaciju te automatski vrši knjiženje iako se novac fizički ne nalazi u njenoj poslovnici. Banka istovremeno dobiva na reputaciji kod svojih klijenata jer im štedi vrijeme i omogućava lakše i brže poslovanje. Uspješan primjer takve suradnje predstavlja partnerstvo zagrebačkog Salona bankarske opreme, tvrtke Securitas Hrvatska i Erste banke. Oni su zajednički uspostavili kompletan sustav pametnih sefova . Instaliran je i stavljen u funkciju kod više zadovoljnih klijenata na domaćem tržištu. U kombinaciji sa Spinaker spremnikom za transport gotovine (kojeg također zastupa SBO) zaokružuje priču sigurnog transporta novca sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i MUP-ovom pravilniku. SBO u ponudi ima LincSafe-ove uređaje Pro, Duo i Trio no oni se mogu dodatno nadograditi sukladno zahtjevima i potrebama korisnika. Upravo LincSafe uređaji ocijenjeni

Smanjenje troškova

Ne trošite vrijeme na izlazak iz Vaših prostora ili na čekanje CIT kompanija te preuzimanje pologa u određeno vrijeme. Nema čekanja od predaje gotovine do uplate na Vaš račun. Niži trošak obrade u odnosu na pologe u klasične dnevno noćne trezore. Oslobađanje blagajničkog maksimuma odmah po pologu u uređaj. Ne trošite vrijeme na ručno brojanje i pakiranje gotovine.

SIGURNOST

• elektronska brava i sef izrađeni prema CEN stupnjevima sigurnosti • čitači novčanica i kovanica vodećeg svjetskog proizvođača MEI s ECB certifikatom • zaštićeni kriptirani podaci i komunikacija • sigurnosne kazete za novčanice i kovanice • opcija zaštite sadržaja sefa s elektrokemijskom zaštitom • mogućnost pogreške i manipulacije svedena na minimum • spajanje na alarmni sustav • e-mail obavijest u svim izvanrednim situacijama

Kako LincSafe pomaže u svakodnevnom manipuliranju s Vašom gotovinom?

1. • LINCSAFE provjerava, broji i pohranjuje deponiran novac sigurno u kasetu u protuprovalnom sefu. • Svaka pohranjena novčanica je obrađena kao zasebna transakcija za reviziju. • Informacije su dostupne u realnom vremenu o LINCSAFE statusu i visini deponiranog novca preko web portala i zaslona na sefu.

Privremeni krediti • CIT – tvrtka planira prijevoz novca • CIT – tvrtka broji prikupljeni novac i • CIT – tvrtka (gotovina u tranzitu) (ovisno o odabranoj usluzi): čim LINCSAFE dosegne osiguranu prikuplja sve transakcije u unaprijed 1. vraća novac u banku (privremeni razinu. Vi ne trebate poduzimati određeno vrijeme preko web kredit). ništa. portala. 2. dogovaraju u banci da uplaćuje • Iznosi su automatski resetirani • CIT – tvrtka zahtijeva da vaša Banka na Vaš račun (bez privremenog (stavljeni na nulu) čim uplati depozit na Vaš račun. kredita). CIT – tvrtka postavi novu kasetu u • Deponirana sredstva su odmah LINCSAFE. dostupna na vašem računu, iako su novčanice su još uvijek fizički u LINCSAFE-u!

bestbanking 11 • 2015

Bankarska oprema

Pripremio: Kristijan Poljanec

Bankarska oprema

n Reiner GiroScanBox 916

Automatska obrada platnih naloga u samo četiri koraka Cijeli je proces usavršen, a procedura obrade naloga za plaćanje je maksimalno pojednostavljena. Vrijeme potrebno za obradu je zanemarivo i u stvarnisti potpunosti anulirano iz procesa.

Od kada se na hrvatskom tržištu pojavio GiroScanBox cijeli postupak obrade platnih naloga je u potpunosti automatiziran, znatno je skraćeno vrijeme njihove obrade a trošak je za banku postao - zanemariv. S druge strane, praksa djelomične automatizacije tog posla nepotrebno je opterećivala djelatnike banke te povećavala troškove. Kod poluautomatiziranog procesa obrade platnih naloga sve je počinjalo time da klijent ubacuje virman u spremnik nakon čega djelatnik banke mora ručno isprazniti spremnik i pregledati da li je virman ispravno popunjen. U slučaju neispravno popunjenog virmana djelatnik banke morao je kontaktirati tvrtku kako bi se greška ispravila što je dodatno produživalo cijeli postupak te povećavalo trošak banci. No nakon što se na hrvatskom tržištu pojavio uređaj GiroScanBox stvari su se iz korjena promjenile. Prethodno navedeni postupak obrade se smanjio na svega četiri jednostavna koraka koje klijent mora napraviti. Na početku se klijent identificira magnetnom karticom, zatim ubacuje original virmana u skener i ako je virman ispravno popunjen, automatski se skenira i ostaje u spremniku, a klijent kopiju virmana ovjerava na električnom štambilju.

Vrijeme je za racionalizaciju poslovanja

Postavlja se i pitanje zašto bi banka uopće koristila elektronske štambilje u obradi virmana kada bi u slučaju da klijent osobno dođe predati virman, zaposlenici banke bili u neposrednom i direktnom kontaktu s klijentom koji ovjerava virmane, a nalog bi se provjerio na licu mjesta. Upravo zbog racionalizacije poslovanja i brige

bestbanking 11 • 2015

U Njemačkoj ili Austriji takvi su uređaji primjerice postavljeni u trgovačkim centrima na mjestima gdje u blizini nema banaka. Vrlo su jednostavni za održavanje a mogu biti instalirani doslovce bilo gdje, glavno da je mjesto opre-

mljeno strujom i internetskom mrežom. Vrijeme potrebno za pripremu obrade virmana razlikuje se ovisno o tome da li se virmani obrađuju na šalteru banke, elektronskim štambiljom ili GiroScanBox-om. Kompletni proces se sastoji od zaprimanja virmana, provjere, odlaganja virmana te pripreme i skeniranja. Dok se na šalteru banke cijeli postupak izvodi ručno i potrebno je 85 sekundi, upotrebom elektronskog štambilja vrijeme obrade se smanjuje na 30 sekundi. Kako je GiroScanBox u potpunosti automatiziran i kako se svi navedeni koraci u cijelom postupku obrade odrađuju simultano, jedan za drugim, vrijeme obrade virmana je u potpunosti anulirano iz procesa tj. iznosi 0 sekunda.

U slučaju da sva polja na virmanu nisu pravilno popunjena, uređaj korisniku glasovnim navođenjem i tekstualnim objašnjenjem na ekranu daje do znanja što nedostaje kako bi se virman pravilno popunio.

za zadovoljstvo klijenata. Klijent banke koji bio htio na predati virman na šalteru trebao bi čekati u redu, a potreban je i veći broj djelatnika zbog ručnog skeniranja i pečatiranja virmana. Pozitivne strane korištenja elektronskog štambilja sa spremnikom su manji redovi i gužve, veliki kapacitet prihvata virmana i najvažnije, predaja virmana izvan radnog vremena banke. No i taj model ima svojih nedostataka jer se u slučaju krivo ili nepotpuno popunjenih virmana klijent banke mora vraćati radi ispravljanja grešaka, a i banci se stvara nepotrebni trošak. Cijeli je proces usavršen s novim GiroScanBox uređajem, a procedura obrade naloga za plaćanje je maksimalno pojednostavljena. Pruža se i mogućnost za postavljanje samostojećeg GiroScanBox uređaja izvan poslovnica banaka, npr. u poslovnim centrima, trgovačkim središtima, 24 satnim zonama u bankama...

Moduliranje uređaja prema potrebama kupca

“Reiner GiroScanBox 916, kojeg u ponudi ima Salon bankarske opreme d.o.o. je modularan uređaj koji se slaže s potrebama i mogućnostima kupca. Ako primjerice banka ima elektronski štambilj model 925 SB, cijena

Bankarska oprema Postupak korištenja  Umetnite bankovnu karticu  Umetnite ispunjeni original virmana  Potvrdite kopiju virmana na el. štambilju  Uzmite Vašu karticu Napomena: Nema kontrole na točnost upisa, već samo da li su polja ispunjena!

GiroScanBox-a će biti niža jer ćemo elektronički štambilj prilagoditi i ugraditi u GiroScanBox. To je isto moguće napraviti i za modele 741 i 925.“, naglašavaju u zagrebačkom Salonu bankarske opreme. Reiner je obiteljsko poduzeće koje je 1913. osnovao Ernst Reiner. Sa sjedištem u FurtwanVRIJEME DJELATNIKA BANKE POTREBNO ZA PRIPREMU OBRADE VIRMANA

genu, Schwarzwald, tvrtka se danas sastoji od tri operativne jedinice: strojevi za numeriranje i elektronički žigovi, skeneri i precizni dijelovi. Više od dvije stotine visoko stručnih zaposlenika u Reineru razvija nove tehnologije i proizvode koji su danas prisutni na svim važnijim ključnim tržištima u Europi. Bilo u industriji,

ELEKTRONSKI ŠTAMBILJ

GIROSCANBOX

zaprimanje virmana

provjera

štambiljanje

odlaganje virmana

priprema i skeniranje

UKUPNO VRIJEME (sec)

ŠALTER BANKE

javnoj upravi ili bankama - Reiner proizvodi su prisutni svugdje! Reiner je nagrađen međunarodno priznatim QS certifikatom o kvaliteti. Ovaj certifikat potvrđuje primjenu i daljnji razvoj učinkovitog sustava upravljanja kvalitetom, u skladu sa zahtjevima standarda DIN EN ISO 9001. Zagrebački Salon bankarske opreme osigurava servisnu podršku za sve kupce Rainer GiroScanBox-a.

Usporedba: ŠALTER BANKE • EL.ŠTAMBILJ • GIROSCANBOX

U priloženoj tablici možete vidjeti usporedbu potrošnje vremena u sekundama koje troši djelatnica banke prilikom pripreme obrade virmana. Izražene vrijednosti su prosječne i ovise o trenutnom broju klijenata u poslovnici i broju virmana za obradu.

Osiguravamo servisnu podršku za sve kupce Reiner GiroScanBoxa

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

bestbanking 11 • 2015

Pripremio: Ivan Legin

Bankarska oprema

n Redomati - Dora i Onlinet

Uštedite vrijeme klijentima u redu - vrijeme je novac Kompjuterizirani sustavi pomažu menadžmentu za dobivanje brojnih statističkih informacija kao što su učestalost dolaska klijenata, vrijeme čekanja i vrijeme pružanja usluga. Moderni sustavi za upravljanje redovima omogućuju efikasno upravljanje dragocjenim vremenom klijenata koji čekaju u redu. Cilj im je podizanje kvalitete usluga, usporedo sa poboljšanjem produktivnosti i operativne efikasnosti samog radnog procesa. U svom najosnovnijem obliku, sustav za upravljanje redovima će izdati redni broj klijentu koji je upravo stigao, a zaposlenik će čim zatražena usluga postane dostupna, pozvati redni broj klijenta time eliminirajući potrebu da klijent stoji u redu dok čeka da bude uslužen.

Optimimalno korištenje poslovnih resursa

Na taj način sustav osigurava ‘ugodno’ čekanje i pravednost pri pozivanju na red u odnosu na dolazak, a i garantira zadržavanje poziciju u redu. Međutim, moderni sustavi za čekanje u redovima pružaju puno više od toga.

bestbanking 11 • 2015

Nadogradnja sustava i prilagodba željama korisnika

Ne postoji finalna verzija instaliranog sustava u nekoj poslovnici jer je u svakom trenutku moguće nadograditi sustav ili pak napraviti bilo kakvu promjenu sustava prema željama korisnika kao što je npr. dodavanje novog šalterskog mjesta, dodavanje ili brisanje usluge, promjena izgleda ispisnog listića... Prikaz rednih brojeva moguć je na LCD ili plazma televizorima, a uz prikaz brojeva moguće je prikazivati i reklame ili obavijesti koje odredi pružatelj usluge. Važno je istaknuti i mogućnost definiranja prioriteta kod korisnika (invalidi i trudnice imaju prednost ispred ostalih klijenata) ali i kod samih usluga (zaposlenik poziva brojeve dvije vrste usluga ali jedna zbog postavljenih prioriteta uvijek ima prednost u odnosu na drugu). U svrhu povećanja zadovoljstva klijenata moguće je koristiti i

transfer korisnika s usluge na uslugu. Ova se mogućnost koristi u situacijama kada klijent mora dio posla obaviti na drugoj usluzi kako bi se u potpunosti obradio njegov zahtjev.

Kompjuterizirani sustavi pomažu menadžmentu institucija koji ih koriste za dobivanje brojnih statističkih informacija kao što su učestalost dolaska klijenata, vrijeme čekanja i vrijeme pružanja usluga na temelju kojih je tada moguće izraditi određene prognoze kao i ocijeniti produktivnost zaposlenika. Na temelju tih pokazatelja može se optimizirati korištenje resursa, a ujedno i postići uravnoteženost između kvalitete usluge i troška pružanja usluga. Noviji modeli s pristupom Internetu omogućuju i daljinski nadzor sustava, generiranje izvještaja i konfiguraciju sustava preko Internet linka.

Ocijenjivanje produktivnosti zaposlenika

Jedan od glavnih benefita za menadžment je upravo ocjenjivanje produktivnosti zaposlenika, a da bi se to olakšalo, moguće je u sustav uključiti neke dodatne opcije: • •

zaposleniku se može omogućiti da prijavi u sustav ukoliko trenutno obavlja neki drugi posao osim rada s klijentima zaposleniku se može aktivirati opcija prijavljivanja odlaska na pauzu; moguće definirati više vrsta pauze s drugačijim vremenom trajanja

Bankarska oprema

Također, postoji mogućnost aktivacije glasovnog pozivanja rednih brojeva za slijepe i slabovidne osobe.

Mađarska Onlinet Grupa i turska Dora S-Matic

Na europskom tržištu trenutno su u ponudi švedsk i sustavi za upravljanje redovima Nemo-Q i Q Matic, koji se mogu pronaći i u Hrvatskoj. Uz njih postoji i mađarski Aquis. Salon bankarske opreme d.o.o. je zastupnik dvaju proizvođaća, mađarske Onlinet Grupe i turske Dore S-Matic.

Za projekte koji zahtjevaju kompleksnija rješenja tu je Onlinet Grupa, vodeći europski inovator na području sistema za upravljanje redovima čekanja. Sami ih dizajniraju, razvijaju i proizvode. Njihove sustave trenutačno u Hrvat-

I-Box

S-Box

skoj koristi nekoliko institucija, primjerice Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe Adria banka, Gradska plinara Zagreb, IKB, Elektroprimorje Rijeka, Autokamp Park Umag, Erste card club i dr.

Smart Q

Multy Q

U cijeloj regiji Salon bankarske opreme iz Zagreba osigurava kvalitetnu servisnu i stručnu podršku za sve proizvode iz ponude, koji prilagođava potrebama i specifičnim zahtjevima korisnika.

Dodatni moduli za veće zadovoljstvo korisnika Onlinet je za modele Smart Q i Multi Q na tržište izbacio i više dodatnih modula koji poboljšavaju zadovoljstvo korisnika te ujedno i olakšavaju samo poslovanje.

infobox

S-Maticovi uređaji (C-Box, I-Box i S-Box ) su predviđeni za jednostavnije projekte koji zahtijevaju instaliranje manjih sistema za upravljanje redovima. U Hrvatskoj ih primjerice koriste riječki Pravni fakultet, Sberbanka, ambulante i dr.

ONLINE BOOKING Modul koji se integrira u postojeću web stranicu klijenta a omogućuje korisniku da na taj način dogovori sastanak.

SMS BOOKING ONLINE

Modul sličan Online booking modulu, samo što se rezervacija sastanka odrađuje preko SMS poruke.

CDS SMS Modul koji omogućuje korisniku da, ukoliko u njegovom redu čeka veći broj ljudi, na ekranu redomata upiše svoj broj mobilnog telefona, kako bi nesmetano mogao izaći iz poslovnice i obavljati druge zadatke dok čeka u redu. Kada će u njegovom redu biti još samo 5 osoba ispred (podesivo po želji), sustav će mu automatski poslati SMS poruku da je uskoro na redu te da se vrati u poslovnicu.

DASHBOARD APLIKACIJA Onlinet aplikacija za pametne telefone

Karta zemlje je prikazana na glavnom

zaslonu i podijeljena po regijama ili županijama. Svi uredi ili poslovnice obilježeni krugovima nude vizualnu povratnu informaciju o broju klijenata u redu, doseg podešenih ciljeva ili bilo koji drugi važan pokazatelj. Grafička vizualizacija omogućuje korisniku široki pregled cijele zemlje ili regije na temelju situacije u trenutku. Upozorenja su također vidljiva odmah ako su podešene vrijednosti prekoračene. Važne odluke koje se temelje na ažurnim, pouzdanim i odmah dostupnim podacima donose se u samo nekoliko minuta.

iBOOKING APLIKACIJA ZA SMART PHONE iBOOKING je aplikacija za pametne telefone koja omogućuje korisniku da nađe najbližu poslovnicu, rezervira sastanak te na kraju ostavi povratnu informaciju o razini usluge.

bestbanking 11 • 2015

Sistem čekanja u redu Redomati

Multy Q

C–Box Sistem čekanja u redu u potpunosti omogućava upravljanje klijentima u redu čekanja, s ciljem što bržeg i kvalitetnijeg izvršavanja administrativnih zahtjeva te daje banci i ostalim kupcima mogućnost optimizacije iskorištavanja resursa, tj. direktnu uštedu sredstava.

I–Box Smart Q

S–Box

Olakšava poslovanje službenicima, povećava zadovoljstvo klijenata, povećava kvalitetu usluge, osigurava unos u CRM sustave i omogućava korisnicima uvid u statistiku. KOMPONENTE SUSTAVA • Kiosk • Šalterski display • Glavni display • Management software • Virtualni terminal

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28, 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

Svjetska vina na Vašim usnama Posebno iznenađenje hotela je impresivna kolekcija vrhunskih vina s preko 200 etiketa, koje uz hrvatske uključuje i sve važne svjetske vinske regije.

bluesun hotel kaj**** Marija Bistrica

Skrivena oaza ljepote u srcu zelenog Zagorja Poseban komfor Bluesun hotela Kaj u Mariji Bistrici je u zanimljivom spoju rustikalnog i modernog stila, ali i čarobnoj lokaciji. Ovako uređen interijer hotela i stara zagorska kuhinja pričaju posebnu priču o ljubavi prema hrani i kraju. Lokacija: svega 50 km od Zagreba i 52 km od zagrebačke zračne luke

Poslovni sastanci i događaji Hotel raspolaže polivalentnom dvoranom kapaciteta od 20 do 150 mjesta, te sobom za sastanke kapaciteta od 20 do 40 mjesta. Za Vas organiziramo kongrese, team buildinge, seminare, workshopove, prezentacije za klijente, konferencije za medije i slične događaje prema vašoj želji i potrebi.

Restorani i barovi • Buffet restoran “Bistricza” (do 300 osoba) • Gourmet restaurant “Academia” (do 60 osoba)

Kulinarski doživaljaj Za Vas organiziramo poslovne ručke i događaje

Smještaj - ugodan san Hotel nudi komforan smještaj u sobama iz kojih seže romantičan pogled na brežuljke i veličanstvenu crkvu Blažene Djevice Marije u neposrednoj blizini. Smještajni kapacitet • Ukupan broj kreveta: 130 • Ukupan broj soba: 65 (61 soba i 4 apartmana)

U hotelskim restoranima uživati ćete u vrhunskim specijalitetima inovativne interpretacije tradicionalne zagorske kuhinje koje za Vas priprema Tomislav Kožić, chef Bluesun hotela Kaj, školovan pri čuvenoj Ritz Escofer Ecole akademiji. Chef Kožić je i osvajač titule prvog Zagorskog Chefa, te vlasnik i vlastite kuharice Academia. Čekaju Vas iznenađenja u sljedovima poput Hladne uvertire, Juhe iz Escoferova sna, Zapleta radnje i Sladunjavih maštanja.

Zagrebačka bb, 49246 Marija Bistrica, Croatia www.hotelkaj.hr - kaj@bluesunhotels.com Tel. +385 1 3844 288 • Fax. +385 1 3844 177

Wellness & Spa daje još jedan razlog za posjetu Osim tretmana i masaže, dermaterapijskog i ritualnog programa, te programa mršavljenja, specijaliteta kuće i tematski prilagođenih paketa, wellness sadrži i whirlpoole, saune i relax zonu u kojoj ćete se opustiti i obnovljeni dočekati početak radnog tjedna.

Pripremila: Lidija Stolica

Bankarska oprema

n HESS

Samouslužni uređaji u zonama 24 satnog poslovanja 24 satne zone su opremljene isplatnim i uplatnim bankomatima, uređajima za deponiranje kovanica, dnevno–noćnim trezorima, uređajima za zaprimanje naloga... U današnje vrijeme banke žele svojim klijentima biti stalno na raspolaganju, a 24 satnim zonama postižu upravo to. Klijenti banke će na taj način izbjeći gužve, čekanja u redovima, a ne moraju brinuti ni o radnom vremenu poslovnice. 24 satne zone su opremljene isplatnim i uplatnim bankomatima, uređajima za deponiranje kovanica, dnevno–noćnim trezorima, uređajima za zaprimanje naloga... Salon bankarske opreme je zastupnik za proizvode vodećih svjetskih proizvođača specijaliziranih za opremanje 24 satnih zona u bankama.

Lako prepoznaju krivotvorene kovanice

bestbanking 11 • 2015

Spajanje na lokalnu mrežu, nadzor s radnog mjesta

HESS uređaji CoinRoll za izdavanje kovanica izdaju rolane kovanice i mijenjaju novac u željene kovanice i novčanice. Patentirani roler kovanica je fleksibilan i dopušta individualno opremanje na svakoj lokaciji. Osim toga štedi dragocjeno vrijeme. Uređaji

automatski prepoznaju kovanice i knjiže/upisuju svako punjenje. Između ostalog, rolere možete bez problema spojiti na lokalnu mrežu. Tako možete udobno sa svoga radnoga mjesta upravljati i nadzirati.

HESS CoinIn sustavi

mogućnost nadgledanja i upravljanja s radnog mjesta.

Danas su, zahvaljujući jedinstvenoj tehnološkoj i softverskoj platformi, na raspolaganju automati za kovanice različitih kategorija, performansi i dizajna. Suvremena rješenja zadovoljavaju najviše svjetske standarde. HESS CoinIn sustavi za deponiranje kovanica identificiraju, broje i vrednuju kovanice 24 sata dnevno. Također se nose sa velikim količinama kovanica brzo i pouzdano. Krivotvorene kovanice ili strane objekte lako prepoznaju i uklanjaju. Uređaji mogu također biti integrirani u lokalne mreže bez ikakvih poteškoća. To daje

Mogučnost postavljanja fiksne naknade ili provizije

Uređaji za mijenjanje valuta su maksimalno fleksibilni i jednostavni za korištenje. Korisniku se pruža mogućnost kupnje i prodaje raznih

HESS CoinRoll

Bankarska oprema

valuta u bilo koje doba dana i noći. Grafički animirano i višejezično sučelje mjenjača valuta korisnika usmjerava korak po korak kroz željeni proces promjene valute. To znači da postoji mogućnost promjene svih 15 unešenih valuta u uređaj u maksimalno 6 izlaznih valuta. Jedna od najvažnijih značajki ovih uređaja jest da se banci ili tvrtki koja upravlja uređajem pruža mogućnost postavljanja fiksne naknade ili pak naknade za mijenjanje valuta u obliku provizije.

HESS ForEx

toga, može se bez problema spojiti na lokalnu mrežu.

Svaki od ovih uređaja može se lako integrirati u lokalnu mrežu tako da se kompletni rad uređaja nadzire pomoću web mastera što jamči neprekidnu zalihu novca. To ujedno znači da korisnik može upravljati zalihama u stvarnom vremenu iz udobnosti svojeg radnog mjesta, te ujedno ažurirati dnevne promjene tečajeva. Neovisno da li se radi o samostojećoj verziji mjenjačnice ili ugradbenoj verziji koja se ugrađuje u zid, mjenjačnice valute su korisnicima dostupne 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Automatske mjenjačnice valuta se najčešće nalaze u bankama, hotelskim predvorjima ili trgovačkim centrima, u zračnim lukama, željezničkim stanicama, na trajektima ili na graničnim prijelazima. HESS ForEx mjenjačnice omogućuje mijenjanje kao i prodaju i kupnju po slobodnom izboru strane valute 24 sata. Pritom je klijent vođen korak po korak do željenog postupka. Ponuđač pritom ostaje fleksibilan u svako vrijeme. Ovisno o lokaciji ili promjenjivoj potražnji uređaji se mogu pojedinačno podesiti. Osim

Najmodernija tehnologija na minimalnom prostoru

Dnevno/noćni trezor (DNT) je oblik samouslužne opreme koji je korisnicima na raspolaganju 24 sata, a namijenjen je polaganju i čuvanju gotovine, prvenstveno izvan radnog vremena. Uz jednostavan način uporabe, iznos novca koji je klijent položio u dnevno – noćni trezor (DNT) vidljiv je na poslovnom računu najkasnije sljedećeg radnog dana. DNT-i korisnicima pružaju mogućnost mrež-

HESS SafeBag

nog spajanja i praćenja rada uređaja s jednog mjesta te ujedno nude sigurniji i brži način ulaganja depozita uz funkciju automatskog ispisivanja potvrda i računa. Može se modificirati i adaptirati prema individualnim potrebama korisnika. Korištenje DNT-a se uvelike smanjuje promet gotovim novcem na šalterima dok je samouslužni sustav za deponiranje gotovine razvijen na način kako bi ga korisnici brzo prihvatili. Nova generacija samouslužnih strojeva, koristi najmoderniju tehnologiju s minimalnim zahtjevima prostora. Uz Hess SafeBag 921 korisnici mogu ubaciti depozitne sigurnosne vrećice brzo i sigurno. Opcija DTA dopušta polaganje iznosa na račun.

infobox

Upravljanje zalihama novca u stvarnom vremenu

Aktivno praËenje potreba banaka i štedionica Poslovanje gotovinom regionalnog je karaktera. Stoga su potrebni proizvođači uređaja, koji ne samo da razumiju bankarsko tržište, već su na njemu i prisutni. Naime, njemačko tržište ima neke svoje posebnosti. Adekvatno i aktivno praćenje i zadovoljavanje potreba banaka i štedionica, osnovni je preduvjet kojim se stvaraju etablirani partneri na području upravljanja gotovinom. Povjerenje nastaje i gradi se na način da se proizvodi razvijaju i proizvode u zemlji, a velika prednost je ako proizvođači imaju svoju prodajnu i servisnu mrežu u blizini klijenata. Prostorna i izravna blizina tržištu, koje zahtjeva visok stupanj kvalitete i učinkovitosti financijskim je institucijama isplativa kroz vrijednosti njemačke inženjerske snage, a proizvođačima kroz čvrste temelje za međunarodni rast. Ulaganja u strategije platforme za pojedine proizvode i IT ekspertize, koje su omogućile online povezivanje s podatkovnim centrima, ključni su pokretači međunarodne ekspanzije za

tvrtku Hess, koja se proširila kroz švicarsko kćerinsko društvo te kroz tvrtku GBS GmbH, austrijskog tržišnog lidera. Za Hess je kreativnost pokretačka sila za izradu inovativnih rješenja koja su rezultat dugogodišnjeg istraživanja i razvoja. Time tvrtka pridonosi i činjenici da maloprodajne banke svojim klijentima na svom području poslovanja mogu na učinkovit način ponuditi usluge koje oni očekuju od svojeg financijskog partnera. Internacionalizacija i podrška multinacionalne matične tvrtke Gauselmann, u obiteljskom vlasništvu, nude optimalne uvjete kojima se na području obrade kovanica mogu trajno i održivo razvijati inovacije „Made in Germany“. Tim inovacijama financijske institucije mogu ići u korak i s većim volumenom kovanica u optjecaju te na efikasan način voditi svoju logistiku gotovine.

bestbanking 11 • 2015

Gdje s novcima nakon radnog vremena? Nudimo Vam rješenje...

Ubacite svoj novac brzo i sigurno u dnevno/noćne trezore za pohranu vrijednosti. Dnevno/noćni trezor (DNT) je oblik samouslužne opreme koji je korisnicima na raspolaganju 24 sata, a namijenjen je polaganju i čuvanju gotovine, prvenstveno izvan radnog vremena. DNT nudi sigurniji i brži način ulaganja depozita, a nudi i funkciju automatskog ispisivanja potvrda i računa. Može se modificirati i adaptirati prema individualnim potrebama korisnika ovisno o lokaciji ugradbe i svrsi samog DNT trezora. Najčešće su smješteni u 24-satnim zonama ili na fasadnim dijelovima poslovnica. Salon bankarske opreme nudi Vam tri visoko kvalitetna modela najvećeg svjetskog proizvođača, švedskog Gunneba.

www.sbo.hr

RDS

RSB 30A

J Moderan dizajn pogodan za samoposluživanje pri deponiranju. J Smanjeno poslovanje sa novcem na šalterima. J Praćenje svih depozita sa visokim stupnjem provjere u svrhu izbjegavanja spornih situacija. J Jednostavno vođenje kroz Windows operativni program (modeli RBS 30A i SafeBag ADX). J Daljinski monitorni sistem. J Brza i jednostavna instalacija.

SafeBag ADX

+ Jednostavna, brza i sigurna depozitarna procedura. + 24 satna pristupačnost. + Deponiranje u vrijeme kada vam odgovara i na mjestu koje vam odgovara bez čekanja u redu.

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Bankarska oprema

Euroseal n

Sigurnosne vezice

Upotrebljavaju se u svim područjima u kojima želimo osigurati ali i označiti predmet kako bismo primijetili ukoliko je došlo do neovlaštenog otvaranja

Sigurnosna vezica je tehničko sredstvo koje se koristi u poštama, bankama, financijskim i drugim institucijama za osiguranje transporta poštanskih artikla, vreća ili spremnika za prijenos novca, pošiljaka i sličnog materijala kod kojeg je potrebno spriječiti neovlašteno otvaranje. Korištenje sigurnosnih vezica je vrlo jednostavno i brzo. Bez upotrebe alata i opreme, vezica se na vrlo jednostavan način ručno zatvara. Zbog toga je primjerice njemačka policija već odavno zamijenila tzv. lisice za vezanje uhićenika s mnogo pouzdanijim-sigurnosnim vezicama. U ponudi je mnogo različitih dizajna, veličina i boja, također i sam raspon korištenja plastičnih i metalnih vezica je vrlo širok. Jedan od najvećih hrvatskih izvoznika morske ribe, tvrtka Cromaris, upotrebljava ih primjerice za vezanje vreća u kojima transportira tunu u daleki Japan. Kako bi vezica savršeno funkcionirala, potrebno je odabrati pravu vezicu za pravu svrhu. Najčešće se sigurnosne vezice upotrebljavanju: • u bankama za vezanje vreća s novcem, kutija s novcem, kaseta bankomata • u transportu za osiguranje robe – u željezničkom, cestovnom, avionskom te pomorskom prometu.

UPORABA 1. Kutije s novcem 2. Poštanske usluge 3. Kutije za distribuciju 4. Pokretna kolica 5. Spremnici 6. Protupožarni aparat 7. Sigurnosne kutije 8. Transport

Upotrebljavaju se u svim područjima u kojima želimo osigurati ali i označiti predmet kako bismo primijetili ukoliko je došlo do neovlaštenog otvaranja. Vezice dijelimo na dvije glavne skupine: • Plastične vezice. • Metalne vezice.

bestbanking 11 • 2015

Pripremila: Danijela Miloš Šegović

Bankarska oprema

Plastične vezice

Plastične vezice sa širokim rasponom aplikacija su poznate po svom jednostavnom mehanizmu zatvaranja, bez upotrebe alata. Uglavnom su izrađene od kvalitetnog materijala otpornog na kemikalije, ekstremne temperature i vremenske uvjete. Povećanu sigurnost pružaju vezice s metalnim umetkom koje eliminiraju svako moguće manipuliranje / neovlašteno otvaranje. Kao treća opcija provode se plastične vezice uz koje se upotrebljava žica. Plastične vezice se proizvode u mnogo verzija i mnogo različitih veličina.

Metalne vezice

Metalne vezice nalaze svoju primjenu u slučajevima gdje je potrebno osigurati veću razinu sigurnosti. Ponajviše se koriste u transportu za osiguranje pošiljki, kamiona…

ČELIČNA VEZICA

1. Čeličnu vezicu s fleksibilnom čeličnim jezgrom, koja osigurava visoku otpornost pri pokušaju otvaranja.

JEDNOSTAVNE VEZICE

2. Jednostavne vezice s više od 100-godina tradicije poznate kao kuglaste vezice izrađene su od kromiranih čeličnih traka i imaju jednostavan, ali vrlo pouzdan mehanizam za zaključavanje, sastavljen od dva prstena smještena u zatvorenu ovojnicu što osigurava visoku razinu sigurnosti.

KABELSKE VEZICE

3. Kabelska vezica - tijelo vezice izrađeno je od visokokvalitetnog čelika, obujmljeno je vatrootpornom i kompaktnom plastikom. Vezica je zatvorena metalnim kabelom, koji može biti pokriven plastičnim omotom, s metalnim kabelom kvadratnog profila u svrhu sprječavanja okretanja kabela unutar mehanizma.

bestbanking 11 • 2015

PLOMBA SA ŽICOM

4. Zadnja vrsta je olovna plomba s žicom – najčešće korištena u željezničkom i cestovnim prometu. Za takvu vrstu vezica potrebna su kliješta. Na sama kliješta gravira se željena oznaka te svaka plomba nakon „pečaćenja“ sadrži željenu oznaku. Kao bi se vezice kod korištenja razlikovale osim u boji i po obliku vezice moraju se obilježiti. Samom obilježbom vezici dajemo personalizirani izgled dodavanjem logotipa i sl. No i mogućnost praćenja – po serijskom broju ili bar kodu u svakom trenutku možemo znati koju vezicu smo koristili za koji predmet osiguranja.

Uglavnom ih proizvođači dijele na 4 skupine:

Tehnike obilježavanja

Tehnike obilježavanja su razne od vrućeg utiskivanja, laserskog graviranja, termo ispisivanja… Vruće utiskivanje je najčešća tehnologija koja se koristi za označavanje sigurnosnih vezica. Metoda garantira prepoznatljivo obilježje sigurnosne vezice. U slučaju bilo kakvih pokušaja brisanja ili manipuliranju obilježja, uvijek je moguće koristiti mehanoskopske tehnike kako bi se dokazalo postojanje izvornog obilježavanja. Lasersko graviranje stvara otporan ispis. Moguće je ispisati broj i 1D i 2D kodove. Korištenje laserskog označavanja pogodno je za aplikacije koje zahtijevaju složenije obilježavanje i povećanu otpornost na mehaničke abrazije. Termo - ispisivanje pruža veliku raznovrsnost u tisku. Vezica može biti označena logotipom, brojem, bar kodom ili bilo kojim drugim grafičkim simbolom koji kupac zahtijeva. Ova tehnologija pogodna je za aplikacije koje nisu izložene mehaničkom trenju ili kemijski agresivnom okolišu (otapala i naftni derivati). Ink jet ispis precizan ispis koji se koristi za ispis bar kodova. Na hrvatsko tržište sigurnosne vezice najčešće dolaze iz Europske unije ili Kine. Prolaze testiranja kojima se detaljno utvrđuje njihova kvaliteta. Valja istaknuti da većina sigurnosnih vezica koje dolaze iz Kine nema metalni umetak koji doprinosi sigurnosti a zahtjeva ga većina kupaca.

Sigurnosne plastične vezice Plastične vezice sa širokim rasponom aplikacija su poznate po svom jednostavnom mehanizmu zatvaranja, bez upotrebe alata. Od kvalitetnog su materijala otpornog na kemikalije, ekstremne temperature i vremenske uvjete. Dizajn vezice eliminira svako moguće manipuliranje. Nepogrešivo označavanje od strane velikog broja najnovijih tehnologija jamči vezicama jedinstvenost i omogućuje da se svaka pregleda i registrira na transparentan način.

Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

Bankarska oprema

n Format i Promet

Sefovi za sigurnu pohranu vrijednosti Koji sef izabrati ovisi o individualnim potrebama svakog kupca – što želi zaštiti i koje će sigurnosne potrebe imati u budućnosti

Izbor odgovarajućeg sefa za zaštitu vrijednosti i službene dokumentacije znatno je ozbiljnija obveza od odabira druge vrste uredske opreme. Ponuda je zaista velika ali istovremeno i zbunjujuća. Što točno trebamo, tko će nas savjetovati i na što moramo obratiti pozornost? Odgovor na ova pitanja ovisi o individualnim potrebama svakog kupca – što želi zaštiti i koje će sigurnosne potrebe imati u budućnosti? Svaka osoba koja kupuje sef želi dobiti pouzdan proizvod koji će izdržati svaki napad i pokušaj provaljivanja. Plava certifikacijska oznaka Europske udruge za sigurnosne sustave (ESSA-e) daje trenutnu informaciju o stupnju sigurnosti.

Jeftini proizvodi preplavljuju tržište

Kao i u svim djelatnostima, jeftini proizvodi preplavljuju tržište i nerijetko se čine kao dobar odabir po odličnoj cijeni. No u kriznim situacijama prilikom pokušaja provale takvi sefovi neće predstavljati nikakav problem za razbojnika koji će bez problema doći do sadržaja sefa. Za razliku od brojnih proizvođača „no name“ sefova, proizvođači certificiranih sefova moraju nadležnim ustanovama dokazati da će vlasnik sefa uistinu dobiti sigurnost kakva mu je obećana. Stupanj sigurnosti istaknut na certifikacijskoj oznaci garantira da je sef prošao opsežne testove prilikom kojih se pokušava ući u sef svim modernim provalničkim alatima. Potreban stupanj sigurnosti (1-5) prvenstveno ovisi o vrijednosti sadržaja kojeg pohranjujemo. Prije kupnje poželjno je kontaktirati osiguravajuću kuću koja će sukladno svojim standardima preporučiti klijentu stupanj sigurnosti ovisno o vrijednosti pohranjenog sadržaja.

Sidrenje sefa spriječava provalnike

Uz stupanj sigurnosti, posebnu pozornost treba posvetiti sidrenju sefa u zid ili pod. Ni najbolji i najčvršći sef neće spriječiti provalnike u njihovom naumu ako nije usidren. Sefovi kojiteže manje od 1000 kg moraju

bestbanking 11 • 2015

PROTUPROVALNI SEFOVI STUPNJA SIGURNOSTI 1–5

biti usidreni u odgovarajuću podlogu. U suprotnom prijeti opasnost da razbojnici jednostavno odnesu cijeli sef i pokušaju ga otvoriti na drugoj sigurnijoj lokaciji. Čak ni nekoliko stotina kilograma težine neće ih spriječiti. U švicarskom kantonu Solothurn, drski lopovi odnijeli su sef težak 400 kilograma iz podruma jedne obiteljske kuće.

VATROOTPORNI SEFOVI

Norma EN 1047-1 garantira zaštitu

Mnoge elektroničke naprave poput CD-a, DVD-a i ostalih, na kojima mogu biti pohranjeni vrijedni podaci, izuzetno su osjetljive na vrućinu i vatru i ako se ne zaštite na pravi način u slučaju požara biti će uništeni. I u ovom slučaju treba obratiti pozornost na plavu certifikacijsku oznaku jer sef koji garantira određeni supanj protuprovalnosti nije nužno i vatrootporan. Vatrootpornost sefova se testira prema normi EN 1047-1, a sukladno tome korisnici mogu prepoznati oznake „S 60 DIS“ ili „S 120 DIS“ koje potvrđuju vatrootpornost za magnetne medije na 60 odnosno 120 minuta. Proizvođači sefova certificiranih prema normi EN 1047-1 garantiraju da će njihovi sefovi pružiti zaštitu na nekoliko načina. Temperatura u unutrašnjosti sefa mora biti na razini koja je sigurna za magnetne medije i to prilikom izlaganja otvorenom plamenu ali i nakon što je plamen ugašen.

DEPOZITNI SEFOVI

Nikad na vidljivom mjestu

Modeli bez certifikata ili modeli certificirani po nekim neslužbenih certifikatima predstavljaju nemjerljiv sigurnosni rizik za korisnika. Nadalje, sef nikako ne bi trebao biti na vidljivom mjesto no ipak na mjestu koje je lako dostupno. Priručni skladišni prostori i ormari su odličan izbor dok vlaga u prostorijama može često izazvati poteškoće na elektroničkim kombinacijskim bravama pa se takvi prostori ne preporuD.G. čaju kao dobra lokacija. 1

ABC

DEF

GHI

RST

UVW

XYZ

SEFOVI ZA ORUŽJE

Različite opcije zaključavanja sefova. Pri narudži kupac odabire ociju zaključavanja prema potrebi i želji.

bestbanking 11 • 2015

Bankarska oprema

n Laurel

Brzo i pouzdano brojanje novčanica na šalteru Visoka preciznost, brzina brojanja i pouzdanost samo se neke od brojnih karakteristika uređaja za brojenje novčanica. Uređaji za brojenje novčanica imaju široke mogućnosti korištenja. Idealni su za korištenje u šalterskom poslovanju banaka, mjenjačnica, kladionica i sl. Visoka preciznost, brzina brojanja i pouzdanost samo se neke od njihovih brojnih karakteristika. Treba napomenuti, od 1. siječnja 2011. na snazi je odluka Hrvatske narodne banke o uvjetima redistribuiranja novčanica kuna koja propisuje obveznu strojnu kontrolu autentičnosti i prikladnosti novčanica.

Certiifikat HNB-a

Odluka središnje banke nalaže da se novčanice putem isplatnih bankomata ili drugih uređaja kojima rukuju klijenti smiju redistribuirati samo ako su novčanice strojno provjerene. To znači da odgovarajući uređaji, a HNB točno navodi koji su to modeli, moraju provjeriti autentičnost i prikladnost novčanica koje idu u bankomate ili ponovo u opticaj putem isplate na šalterima.

Više od 5000 uređaja

bestbanking 11 • 2015

Posjeduje i novo razvijeni senzor za poboljšanu detekciju krivotvorina. Brzina brojanja je u dvije razine, ovisno o potrebi i kvaliteti novčanica koje se broje.

Model brojača novčanica Laurel J-790-II, kojeg u ponudi ima Salon bankarske opreme, početkom studenog 2014. je ponovo uspješno prošao postupak certificiranja od strane Hrvatske narodne banke. Središnja banka naime zahtjeva testiranje svakih 15 mjeseci. Trenutno na području RH koristi se više od 5000 takvih brojača u bankama, mjenjačnicama i ostalim institucijama koje rade uplatno/ isplatne radnje. Šalterski uređaj za brojenje novčanica Laurel J -790- II namijenjen je radu u poslovnicama (na šalterima). Služi za detekciju raznih veličina novčanica (dužina i širina) a detekciju radi na više načina. Kvalitetu papira ispituje UV zrakama. Za detekciju sumnjivih oznaka ispituje prisutnost magnetizma na novčanici.

Certificirao HNB: Šalterski uređaj za brojanje novčanica - J 790 II

Pakiranje i sortiranje

Laurel u svojoj ponudi ima i uređaje za pakiranje i sortiranje novčanica. Naime, proces ručnog pakiranja novca dugo se smatrao najtežim i najdugotrajnijim procesom prilikom obrade i transporta gotovog novca. Danas to više nije tako. Uređaj za pakiranje kovanica Laurel–LAC 16 ima grafički LCD display na kojem su prikazani svi postupci prebrojavanja i pakiranja. Masivna konstrukcija i ubrzan mehanizam osiguravaju ispravno i učinkovito prebrojavanje i zamatanje kovanica te automatsko vraćanje i odbacivanje neispravnih kovanica. Japanska tvrtka Laurel je vodeći svjetski proizvođač uređaja za obradu novčanica i kovanica.

Uređaj za pakiranje kovanica Laurel Lac -16

Koval System n

Najviša razina sigurnosti - trezori s vremenskom odgodom otključavanja Trezorske blagajne u kombinaciji s interlocking sistemima predstavljaju stupanj zaštite koji u potpunosti zamjenjuje potrebu za fizičkom prisutnošću zaštitara u poslovnicama banaka. Usporedo s razvojem bankarskog sustava razvijaju se sve opasnije i sofisticiranije prijetnje sigurnosti banaka i njihovim zaposlenicima. Najvišu razinu sigurnosti danas nude sigurnosne blagajne s vremenskom odgodom otključavanja (Time trezori). Zanimljivo je da trezorske blagajne u kombinaciji s interlocking sistemima predstavljaju stupanj zaštite koji u potpunosti zamjenjuje potrebu za fizičkom prisutnošću tjelesne zaštite (zaštitara) u poslovnici banke. Banke koje posluju u Hrvatskoj, na vrijeme su spoznale prednosti trezorskih blagajni te se one u velikom broju koriste u šalterskom poslovanju. Osim uplate i isplate novčanih sredstava moguće ih je spojiti na tzv. tihi alarm te koji će o možebitnom slučaju pljačkaškog prepada ili bilo kakve slične situacije odmah obavijestiti policiju ili nadležnu zaštitarsku službu. Slovačka tvrka Koval System je tržišni lider u proizvodnji i razvoju trezorskih blagajni. Moderna tehnika, kojom su opremljeni Kovalovi uređaji omogućava spajanje na bankovne baze podataka s ciljem povećanja sigurnosti raspolaganja novcem. Modeli trezorskih blagajni ovise o zahtjevima korisnika a u ponuda im varira u odnosu na različite vrste dizajna i veličine.

Modularna konstrukcija trezora s vremenskim bravama odgovara različitim korisničkim zahtjevima, ispunjavajući njihove želje vezane uz dimenzije i smještajne mogućnosti. Osim što su zamijenili klasične pokretne i rolo blagajne podigli su sigurnost i preciznost samog poslovanja gotovine na jedan viši nivo.

TREZORSKE BLAGAJNE EK 1400

Deponiranje viška gotovine

Primjerice, trezorska blagajna EK 1400 prvenstveno je namijenjena uplatnim radnim mjestima za deponiranje viška gotovine. Opremljena je sigurnosnim, mehaničkim ili elektromehaničkim bravama i može se instalirati na vrlo malo prostora .Takvi modeli najviše se koriste u poštanskim uredima, kladionicama i ostalim financijskim institucijama. Dodatnu zaštitu novcu pruža vremenska blokada. Otvaranje trezora EK 1400 moguće je tek nakon isteka vremenske blokade. U slučaju pljačke rizik financijskog gubitka sveden je na minimum.

EK 1555

Vremenska blokada otvaranja

Trezorske blagajne EK 1552 i EK 1555 se također mogu otvoriti tek nakon isteka blokade-postavljenog vremenskog intervala. Time se smanjuje rizik gubitka uslijed pljačke. Trezori su samostojeći modeli sa dvije , tri ili više ladica. Posjeduju modul za sigurnosno ubacivanje novčanica . Elektronička kontrola s pomoću mikroprocesora je suvremena i na najvišem nivou što jamči sigurnost u novčanom poslovanju.

EK 1552 S Compact

bestbanking 11 • 2015

Bankarska oprema

Intervju

n Dipl.iur. Mladen Ozimec, generalni direktor i vlasnik Salona bankarske opreme

SBO je najmoderniji izložbeno edukacijski centar bankarske opreme u ovom dijelu Europe U cijeloj Hrvatskoj danas možemo zadovoljiti zahtjeve svake naše stranke, bez obzira na broj poslovnica Prošlo je nešto više od godine dana od preseljenja Salona bankarske opreme na novu lokaciju i otvaranja poslovne zgrade i najmodernijeg izložbenog salona u regiji. U međuvremenu su realizirani brojni poslovni projekti. Salonu bankarske opreme dodijeljen je i certifikat bonitetne izvrsnosti, koji se temelji na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu i projekciji poslovanja za sljedećih 12 mjeseci. Izvrsni poslovni rezultati i planovi povod su za razgovor s Mladenom Ozimecom, dipl.iur generalnim direktorom i vlasnikom Salona bankarske opreme – SBO. Kako danas gledate na preseljenje Salona bankarske opreme na novu lokaciju i otvaranje izložbenog salona? Što je ta investicija donijela poduzeću? Kupnja i uređenje nove poslovne zgrade dio su našeg razvojnog programa. Vjerovali smo da je takav salon potreban u ovom dijelu Europe. Uspjeli smo ostvariti našu viziju te možemo s ponosom reći da imamo najmoderniji edukacijski centar s izložbenim prostorom. Osobitost našega salona jest da su svi izloženi uređaji u potpunoj funkciji, s potrebnim certifikatima, na jednom mjestu. Naš je prostor „banka“ naših proizvoda. Kakve su reakcije kupaca koji su posjetili izložbeni salon?

bestbanking 11 • 2015

Prostor ostavlja snažan dojam, a unutrašnjost na četiri etaže, sa svim odjelima daje cjelovitu sliku tvrtke, upotpunjenu dizajnerski koncipiranom najmodernijom opremom. Želio bih zahvaliti SBO timu i suradnicima koji su doprinijeli uređenju prostora prema idejnom rješenju arhitekta. Možete li nam reći nešto o salonu, što čini izložbeni asortiman, na koliko se kvadrata proteže, kakve sve informacije tamo mogu dobiti kupci vaših proizvoda? Poslovna zgrada ima oko 2500 četvornih metara, a obuhvaća upra-

vu, izložbeno edukacijski prostor, servis i skladište. Salon (showroom) bankarske i sigurnosne opreme proteže se na preko 400 četvornih metara. Izlošci predstavljaju cjelovitost prodajnog programa Salona bankarske opreme. Prezentiramo širok izbor uređaja i opreme koju financijske institucije koriste u svakodnevnom poslovanju. Način korištenja i druge važne upute čine edukacijski program, koji je sastavni dio naše usluge. Kupili ste i potpuno preuredili zgradu u koju ste uselili, jeste li imali problema prilikom realizacije tog posla? Trebalo nam je godinu dana da ishodimo sve dozvole. Bilo je potrebno mnogo vremena, ali i volje i sredstava da prikupimo dokumentaciju. Prošli smo put tipičan za razvoj tvrtke i poduzetništva u Hrvatskoj. Uvjereni u ispravnost naše vizije bili smo uporni u u svladavanju prepreka. Kako smo radili, možete vidjeti u promo spotu, na DVD-u u prilogu časopisa. Preseljenjem u novu poslovnu zgradu, na jednom ste mjestu objedinili prodaju, servis, skladište i dostavnu službu. Što je to donijelo tvrtki, a što vašim kupcima? Naš je credo, brza i cjelovita usluga. Na zahtjeve naših klijenata moramo tako i odgovarati. Jedino smo ovakvom koncepcijom i ustrojem mogli udovoljiti interesima naših kupaca, ali i ponuditi im inovacije u poslovanju. Profesionalnim radom i brzim intervencijama prihvaćamo odgovornost za sigurnost, koja je u temelju poslovanja naših klijenata. Ekskluzivni ste zastupnik za proizvode brojnih renomiranih svjetskih tvrtki, ali i hrvatski izvoznik. Što poslovni partneri iz cijeloga svijeta prepoznaju u vama, odnosno zašto u Hrvatskoj žele raditi upravo sa Salonom bankarske opreme? U cijeloj Hrvatskoj danas možemo zadovoljiti zahtjeve svake naše stranke, bez obzira na broj poslovnica. SBO to rješava. Ako gledamo iz perspektive kupaca, imamo kvalitetne proi-

„Naš je credo - brza i cjelovita usluga“ „Imamo vlastite poslovnice u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu“

ganje u znanje, dugoročno, najbolja investicija. Upravo su educirani serviseri ujedno i savjetnici koji našim klijentima nastoje osvijestiti nužnost preventivnog održavanja, kao optimalnijeg rješenja od otklanjanja kvarova. Kompleksnost današnjeg poslovanja otežava taj balans – cijene usluge i redovitog održavanja. Kako bi se smanjili kvarovi koji našim klijentima uzrokuju štetu u poslovanju slijedimo svjetske trendove u redovitom održavanju opreme.

„Slijedimo svjetske trendove u redovitom održavanju opreme“

Salon bankarske opreme ima poslovnice u Srbiji, Federaciji BiH te Republici Srpskoj. Što nudite tamošnjim kupcima, mogu li oni računati na istu razinu usluga kao kupci u Hrvatskoj?

zvode po konkurentnim cijenama. Nakon kupnje, našim klijentima pružamo izvrsnu servisnu podršku sa 18 educiranih servisera te na taj način unaprijeđujemo povjerenje klijenata. Naši parneri u svijetu to prepoznaju, na što smo ponosni!

SBO svugdje pruža prepoznatljivu razinu usluge i kvalitetu proizvoda!

Značajna sredstva ulažete u edukaciju svojih zaposlenika. Zašto to činite?

Ponosimo se time što u odnosu na konkurenciju imamo brojne prednosti. Na području Hrvatske imamo vlastite poslovnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. To našim klijentima pruža mogućnost da rade samo s jednom tvrtkom, koja prihvaća odgovornost. Odgovornost je preduvjet sigurnosti koja je ključna u našem radu. Naše je skladište puno certificiranih stro-

Naši se zaposlenici permanentno stručno usavršavaju, ulažemo u razvoj novih znanja te razvijamo nova programska rješenja kako bi zadovoljili individualne potrebe naših klijenata. Vjerujemo da idemo pravim putem i da je ula-

U čemu je glavna prednost SBO-a u odnosu na ostale konkurente i kolike napore ulažete kako biste se održali na vrhu?

bestbanking 11 • 2015

Intervju

jeva i rezervnih dijelova što je nužno za brzu intervenciju servisera. To je naša snaga! Recesija već traje osam godina, a vi ne samo da opstajete, već i investirate. Krajem prošle godine dodijeljen vam je i AAA certifikat bonitetne izvrsnosti za kvalitetu poslovanja. Što za vas znači to priznanje te tako uspijevate i dalje uspješno poslovati u zahtjevnim uvjetima? To nam je poticaj ali i potvrda da dobro radimo. Kako gledate na budućnost, smatrate li da u domaćem gospodarstvu ipak ima pomaka na bolje? Vidljivi su pomaci, izdvojit ću jedan pozitivan gotovo neočekivan obrat u odnosima sa HGK, čiji su nas djelatnici posjetili i ponudili pomoć!!! To je hvalevrijedan čin. Naravno da postoji još prostora za unaprijeđenje odnosa s HUP-om, Hrvatskim udruženjem izvoznika i ostalim strukovnim udruženjima. Želimo prihvatiti pomoć i poticaje naših udruga, a rado ćemo svoja iskustva s podijeliti s drugima. U nešto više od dva desetljeća uspjeli ste stvoriti respektabilnu i jaku tvrtku koja već godinama uspješno posluje na hrvastkom tržištu i tržištima zemalja u regiji. Što dalje?

Posjetite stranicu

www.sbo.hr

i prijavite se na naš

newsletter. Primajte najnovije vijesti, ponude i prodajne akcije iz svijeta sigurnosne i bankarske opreme

bestbanking 11 • 2015

Uređenje salona bankarske opreme dio je razvojne strategije SBO-a, naglašavam dio. Razvojna perspektiva je širenje poslovanja izvan regije, konkretno u Libiji. Svaki iskorak na poslovnom putu uključuje i rizik. O razini profesionalnosti ovisi koliko ga možemo kontrolirati. Mi smo uvjereni da ćemo rizik svesti na prihvatljivu mjeru i da ćemo uspjeti. Planiramo i dalje razvijati inovativne projekte: pametne sefove, elektrokemijski uređaj SBO 105, mjenjačnice, interlocking vrata i kabine vlastite proizvodnje....

Razgovarao: Damir Grund

n Modni event

Kolekcija poslovnih torbi AD’sign u izložbenom salonu SBO-a „Posebnu pažnju posvetila sam dizajniranju poslovne linije torbi koja je izrađena od visokokvalitetne kože, obogaćena jakim koloritom“, rekla je dizajnerica Ana Dorotić.

modna dizajnerica Ana Dorotić

Izložbeni prostor zagrebačkog Salona bankarske opreme poslužio je kao idealna kulisa modnoj dizajnerici Ani Dorotić koja je predstavila svoju luksuznu kolekciju poslovnih torbi AD’sign. Mnoge dame poput Minee, Ivane Marić i Jasne Palić Picukarić nisu odoljele atraktivnom dizajnu i bojama modnih dodataka. Ani su došli pružiti podršku i kolege dizajneri, Kristina Burja i Zoran Aragović. „Posebnu pažnju posvetila sam dizajniranju poslovne linije torbi koja je izrađena od visokokvalitetne kože, obogaćena jakim koloritom a svaka torba ima zabavnu unutrašnjost koja krije zebrasti uzorak i dovoljno pretinaca. Upravo sve to oduševljava poslovne žene kojima se u trgovinama nudi samo strogi dizajn i crno-smeđe varijante”, otkrila je dizajnerica Ana Dorotić, koja se udružila s renomiranim obrtnikom Miljenkom Vukom. On je svojim dugogodišnjim iskustvom u kožnoj galanteriji pomogao u realizaciji ovog projekta.

Kao inspiracija za dizajn poklopca svake torbe korišten je hrvatski grb koji daje dodatnu originalnost ovom ručnom radu. Osim ženskih torbi, predstavljeni su book keeperi, torbe za računala i tablete u bojama poput ljubičaste, crvene, zelene i ružičaste, kao i prvi modeli muških poslovnih torbi, koji su samo najava u kojem smjeru se Ana želi širiti. D.G.

bestbanking 11• 2015

LifeStyle

Reportaža

n U glavnom gradu Južne Koreje

Iz Seula s certifikatima i nezaboravnim turističkim iskustvom Zvonimir Haber i Marijan Surop, serviseri SBO-a, uspješno su prošli napredni tehnički trening na Kisanovim uređajima za obradu novčanica a ujedno su i upoznali azijsku metropolu. MARIJAN SUROP I Z VONIMIR HABER

„Veliki grad, gužva, mnoštvo ljudi i vozila koja na prometnicama od čak šest traka u samo jednom smjeru stvaraju prometni kaos“, tim riječima svoje prve dojmove iz Seula, glavnog grada Južne Koreje, opisuje Marijan Surop serviser zagrebačkog Salona bankarske opreme. On je zajedno s kolegom, voditeljem servisa Zvonimirom Haberom, u tom gradu uspješno prošao napredni tehnički trening kojeg je za svoje proizvode organizirala tvrtka Kisan Electronics, proizvođač uređaja za obradu novčanica. Između polaznika iz čak 28 zemalja, njih dvoje su bili jedini iz naše regije.

Spoj modernog i tradicionalnog

„Naučili smo uistinu puno, pogotovo o sortirkama modela Newton i Smart. Radi se o novim ili poboljšanim verzijama starijih uređaja. Primjerice Newton 2 za razliku od Newton-a 1 puno brže prepoznaje novčanice, brže popisuje serijske brojeve i ima dva CIS senzora umjesto jednog. Učili smo kalibriranje uređaja, rastavljanje a kao test smo morali otkloniti kvar na svakome od njih“, kaže Surop. Ljubazni domaćini iz Kisana proveli su ih kroz korejsku metropolu koja se po mnogočemu razlikuje od bilo kojeg hrvatskog grada. 62

bestbanking 11 • 2015

Piše: D.G. Sor tirka i brojač novčanica Kisan Newton

„Centrom dominiraju neboderi no strancima su najzanimljiviji budistički hramovi, koje smo posjetili. Probali smo i lokalnu kuhinju koja se sastoji od riže, morskih plodova i trava, kiselih i ljutih okusa na koje ljudi s naših prostora baš i nisu navikli. Na ulicama Seula bezbroj je ljudi a svi u rukama imaju mobitele, gotovo isključivo marke Samsung. Zanimljivo je da se nigdje ne mogu naći jeftini kineski proizvodi koje smo očekivali, već samo korejski. Cijene su nešto više nego u Hrvatskoj, osim tehnike“, ističe Surop.

Newton i K 500 PRO

Njihov domaćin, tvrtka Kisan Electronics, već dugi niz godina izvozi svoje proizvode u čak 45 zemalja svijeta. Specijalizirani su za sortirke novčanica. Salon bankarske opreme d.o.o. jedini je zastupnik i distributer za Hrvatsku. Trenutno u ponudi ima Kisanove uređaje Newton VS i FS te K 500 Pro. Newton uređaji primjerice imaju dvije izlazne jedinice za novac. Zauzimaju minimalan prostor a s visokom preciznošću sortiraju i broje pomiješane novčanice. Šalju podatke na PC preko RS-232C porta i mrežnog kabela te ispisuju rezultate. Imaju 4,3“ TFT zaslon na dodir u boji kao i lako grafičko sučelje. U usporedbi s Newton uređajem K 500 Pro ima čak 4 izlazne jedinice za novac. Svrstava novčanice u 10 kategorija, ovisno o njihovoj kvaliteti. Detektira novčanice sa ljepljivom trakom. Sortira ih prepoznajući izgled ispisa i bilo koju orijentaciju. Šalje podatke na PC preko RS-232C porta i ispisuje rezultate. bestbanking 11 • 2015

Reportaža

Business club

iPhone 6: Veći, bolji, skuplji Prva stvar koja upada u oči kod novog Appleova pametnog telefona jest da uživo izgleda puno bolje nego na slikama. Drastičan redizajn u odnosu na prethodni model, po uzoru na nove generacije iPada, donio je zaobljene konture, bez izraženih rubova. Telefon fantastično leži u ruci i iako je bilo bojazni da bi zbog aluminijske poleđine mogao lako skliznuti iz ruke, to nije slučaj. Iako je afera sa savijanjem uređaja pogodila veći model Plus, manji iPhone 6 ne odaje dojam da bi se mogao iskriviti pukim nošenjem u džepu. Premda nominalno slabijih specifikacija od “flagship” uređaja konkurenata, to se u radu iPhonea 6 nimalo ne osjeti. Uređaj radi munjevito, ne ruši se i ne zamuckuje čak ni kod grafički zahtjevnijih aplikacija poput 3D igara. Iako je i razlučivost zaslona slabija nego kod modernih Android perjanica (ostala je na Appleovoj Retini, uvedenoj još kod iPhonea 4), to bi moglo smetati samo onim najzahtjevnijim korisnicima. Ekran je pritom iznimno pregledan iz svih kuteva, a vidljivost je izvanredna čak i na izravnom sunčevu svjetlu. Toliko tražene i čekane povećane dimenzije zaslona od 4,7 inča donijele su novu funkcionalnost za “home” tipku s Touch ID senzorom otiska prstiju (koji, usput, radi još fluidnije nego na modelu 5S). No, najveći forte iPhonea 6 je njegova kamera koja je trenutačno vjerojatno najbolja među svim pametnim telefonima na tržištu. Osim što je strahovito brza, daje izvanredne rezultate kod svih uvjeta osvjetljenja, od jarkog sunca do potpunog mraka. Pritom je u samu aplikaciju kamere sada dodan dosta solidan mini-photoshop za

dodatno ušminkavanje fotografija. Sve u svemu, Apple je napravio apsolutno najbolji iPhone dosad, a ne bi bilo pretjerano tvrditi ni da je riječ o najboljem pametnom telefonu današnjice. iPhone 6 sa 16 GB stoji oko 8.000 kuna, a 64 GB model je 1.000 kuna skuplji. Usporedbe radi, Apple u SAD-u 16 GB model bez ugovora prodaje za 649 dolara.

TAG Heuer C arrera Twin-time Švicarski proizvođač luksuznih satova na sajamu Baselworld je predstavio redizajnirano izdanje jednog od njihovih popularnijih modela iz Carrera kolekcija satova. TAG Heuer Carrera Twin-Time nam stiže u tri verzije, sa srebrnim, crnim i brojčanikom boje antracita, a model kao model se ističe pre svega po svojoj GMT funkciji i kućištem od 41mm. Naime, ova funkcija na satu omogućava da se istovremeno prati lokalno, kao i referentno, odnosno vrijeme u matičnoj zemlji.

bestbanking 11 • 2015

Mercedes S klasa Coupe S klasa Coupe naslijedla je CL-a u segmentu velikih Coupea i time pojednostaviti nomenklaturu Mercedesovih modela koji sada tako imaju oznaku klase (A, B, C, E, S) uz dodatnu oznaku modela (T, Coupe, Cabriolet,…), te obogatila vrh ponude u kojemu su stil, pojava i ekskluzivnost vrlo značajni. Veliki cuopei su oduvijek bili simboli statusa, tako da ni u S klasi Coupe ništa nije prepušteno slučaju niti se negdje štedjelo. Model S500 pokreće V8 biturbo motor radnog obujma 4.663 prostorna centimetra, najveće snage 455 KS i okretnog momenta od 700 Nm. Serijska oprema je Magic Body Control, prvi ovjes „s očima“ koji putem elektronike prati cestu i prilagođava nagib karoserije te povećava stabilnost vozila u zavojima. Ne radi se o naginjanjima poput onih motociklističkih, tek nekoliko stupnjeva, ali dovoljno da se stabilnost višestruko poboljša. Kao i u limuzinskoj S klasi, i ovdje su na raspolaganju usavršeni Intelligent Drive sustav prevencije sudara i drugi elektronski sustavi za sigurnije i udobnije putovanje. Kada je udobnost u pitanju, sve je podređeno vrhunskom užitku. Primjerice Air Balance paket brine o kvaliteti, mirisu i ionizaciji zraka u kabini, a sjedala mogu biti opremljena grijanjem, prozračivanjem, i masažom, sve do Energizing opcije masaže bazirane na principu vrućeg kamenja. Unutrašnjost načinjena od vrhunskih materijala predstavlja spoj najsuvremenije tehnologije i tradicionalnih Mercedesovih vrijednosti još iz sredine prošlog stoljeća, na koje podsjećaju romb šavovi na sjedalima.

Chanel Coco Noir E x trait Miris Coco Noir Extrait je dostupan u pojačanoj koncentraciji. Bogata kompozicija otvara se citrusnim voćem u koje spadaju grejpfrut i bergamot. Srce odiše intenzivnim mirisom cvjetova jasmina, esencije ruže, narcisa i crvenog geraniuma, zajedno sa chypre karakterom indonežanskog pačulija. U bazi se nalaze tople i bogate note brazilske tonke, Bourbon vanilije, sandalovine, tamjana i bijelog mošusa. Počastite se Chanel glamurom za nadolazeće proljeće!

bestbanking 11 • 2015

Business club

best banking Impressum BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i davatelje financijskih usluga. Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama, kompanijama i organizacijama.

Izdavač: SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska

Glavni urednik: Damir Grund

Suradnici: prof.dr.sc.Anita Pavković, prof.dr.Sanja Broz Tominac Lidija Stolica, Žanet Primorac, Danijela Miloš Šegović Kristijan Poljanec, Dalibor Preprotić, Darija Cipriš Ivan Legin

Grafički urednik: Matija Vasiljevski

Vlasnik licence za Hrvatsku: SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska Prodaja oglasnog prostora: Petra Vrgoč telefon: +385 (0) 1 3777 655 fax +385 (0) 1 3775 037 petra.vrgoc@sbo.hr

Aktualne teme sljedećeg izdanja:

Vlasnik i idejni pokretač magazina BestBanking: Kurt Quendler

– Novi članak kolumne Financijska servisna industrija – Elektrokemijska zaštita - siguran transport novca – Tema broja: “Pametne” brave za sefove i trezore - Najam bankarske i sigurnosne opreme - Facility management

Glavni urednici europskih izdanja: Kurt Quendler (Austrija, Njemačka) András Szöcs (Rumunjska) Grafički urednik europskih izdanja: András Szöcs Glavno sjedište BestBankinga: Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Kontakt: Damir Grund • +385 (0) 91 4120 257 • damir.grund@sbo.hr

Naklada: 15000 primjeraka Učestalost izlaženja: kvartalno Tisak: Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska

Rok za predaju oglasa za sljedeće izdanje Best Banking magazina: 23.05.2015.

Sva prava su pridržana. Zabranjeno je prenošenje fotografija i tekstova bez pismenog dopuštenja izdavača.

Cijene oglasa (bez PDV-a)

Pridržano pravo na pogreške u tisku. Cijene oglasa su važeće za 2015. Autorski prilozi ne moraju nužno odražavati stavove redakcije. Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga sukladno Zakonu o autorskim pravima.

1/1 Stranica 1/2 Stranice 1/2 Stranice 185 x 260 mm 185 x 130 mm 90 x 260 mm (216 x 303 mm) (216 x 148,5 mm) (107 x 303 mm) 7.500 kn

4.950 kn

1/3 Stranice 1/3 Stranice 60 x 260 mm 185 x 92 mm (76 x 303 mm) (216 x 110,5 mm) 4.350 kn

4.350 kn

1/4 Stranice 90 x 128 mm (107 x 147 mm)

1/4 Stranice 185 x 71 mm (216 x 90 mm)

3.600 kn

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa

bestbanking 11 • 2015

SBO usluge održavanja i servisa Od svojeg osnivanja, svoje smo poslovanje usmjeravali prema kvaliteti pružanja usluge i pouzdanosti svojih proizvoda. Naša je osnovna djelatnost opsluživanje i opremanje banaka i ostalih financijskih institucija s ciljem da našim klijentima pružimo kompletnu uslugu u osmišljavanju, izvedbi, opremanju i zaštiti prostora i imovine. Osim što smo proizvođač i hrvatski izvoznik, ekskluzivni smo zastupnik za proizvode renomiranih svjetskih kompanija iz područja bankarske i sigurnosne opreme uključujući i upravljanje ogromnom servisnom organizacijom čime našim klijentima garantiramo brzu i efikasnu podršku.

Poslovna mreža Salona bankarske opreme

Zadovoljstvo klijenta i marljivost su na vrhu naših prioriteta. ODGOVORNOST

Usmjereni smo na kvalitetu izvedbe i rokove.

KREATIVNOST

Svakom klijentu pristupamo individualno, na inovativan i kreativan način.

KVALITETA

Rješenja u skladu sa SBO standardima kvalitete.

KOMPETENTNOST

Kontinuirano učimo i razvijamo naša znanja i vještine. Izvrsno poznavanje poslovnih procesa, metodologije i tehnologije osiguravamo neprekidnom edukacijom naših zaposlenika.

KONTAKT: SBO Zagreb +385 (0) 1 3777 655 www.sbo.hr SBO Sarajevo +387 (0) 33 710 100 www.sbo.ba SBO Banja Luka +387 (0) 51 238 410 www.sbo-banjaluka.ba SBO Beograd +381 (0) 11 2990 823 www.sbo.rs

bestbanking 11 • 2014