Best banking #19 by Best Banking Magazin

ISSN 1847-8182

0 5 0 1 1

best banking 9

771847 818004

# 19 # 2017.

BESPLATNI PRIMJERAK

Magazin za bankarstvo, financije i sigurno poslovanje

INTERVJU Predsjednik obrtničke komore

Dragutin Ranogajec

u ovom broju>

Sustav upravljanja ključevima za sigurnu pohranu i kontrolu pristupa 29 ------------------Kako prodavati vrijednost? 44 ------------------Potencijal i svrha lovnog turizma 48

Tema broja >

Održivost hrvatskog mirovinskog sustava 29

Uvodnik Poštovani čitatelji pred Vama je devetnaesto izdanje Best banking magazina. U ovom broju donosimo Vam intervju s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Dragutinom Ranogajcem, koji je istaknuo kandidaturu za Župana Krapinsko – zagorske županije, te novoizabranom predsjednicom Ceha zaštitara Lidijom Stolicom. Nastavljamo s feljtonima o EU fondovima i sigurnosti na internetu. Obradili smo uvijek zanimljivu temu lobiranja. Važnost poslovne diplomacije i njeno funkcioniranje u ovim kriznim vremenima od velikog je značaja za svaku državu pa tako i Hrvatsku. Ponosni smo predstaviti dva nova suradnika, Branka Kuzelea koji je istražio važnost i sigurnost elektroničkog potpisa i Danijela Bićanića koji predstavlja važnost poslovnih edukacija u prodaji.

EU fondovi: Birokratska nepopustljivost umjesto partnerstva stranica 12

Poljuljano hrvatsko gospodarstvo izuzetno je zabrinuto za mirovinski sustav. U temi broja dr.sc Filip Dujmović približio nam je izazove s kojima se susreću mirovinski fondovi, dok iz realnog sektora svoje viđenje mirovinskog sustava donosi Željko Bedenić, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Predstavljamo Vam grad Novalju i planove gradonačelnika Ante Dabe, te analiziramo stanje u lovnom turizmu koji je na niskim granama Hrvatske turističke ponude. Odnosi s javnošću struka su prof.dr.sc. Bože Skoke koji nam je približio razloge i načine djelovanja PR-a.

Gospodarska diplomacija stranica 22

Kurt Quendler

Gordan Ivan Šojat

vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazina Austrija, Beč

glavni urednik Best Banking magazina Hrvatska, Zagreb

Odnosi s javnošću – zanimanje koje osvaja stranica 45

bestbanking 19 • 2017

KISAN 2 POCKET

Kompaktni uređaj za sortiranje novčanica s 2 (1+1) izlazna pretinca Obrada do 10 valuta Mrežna administracija i nadzor Istovremeno broji i sortira pomiješane apoene i valute uz detekciju falsifikata Certifikat HNB-a

TEHNIČKI PODACI HRK, EUR, USD (do 10 valuta na zahtjev)

Valute Brzina Brojanje denominacija obrade Zbrajanje denominacija (Value) Izlazni pretinci

1200 novč./min. 1000 novč./min. 2 (1+1)

Kapacitet ulaznog pretinca

500 novčanica

Kapacitet izlaznog pretinca

200 novčanica

Kapacitet pretinca za odbačene novčanice

Dimenzije (VxŠxD) mm

50 novčanica 273 x 265 x 270mm

Zaslon

4,3 inčni LCD na dodir

Sučelje

USB, Lan, printer, korisnički zaslon

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | HR t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr | w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Sadržaj

19/2017.

best banking

Grad Novalja: Centar turizma Ličko -Senjske županije stranica 19

Ukratko

stranica

KentBank otvorila petnaestu poslovnicu i poduzetnički centar

stranica

Moody povećao kreditini rejting MOL-a

stranica

Skuplje dopunsko osiguranje i konkurencija za HZZO?

stranica

EU fondovi: Birokratska nepopustljivost umjesto partnerstva

stranica

Lobiranje je protuteža korupciji

stranica

Intervju Dragutin Ranogajec predsjednik Hrvatske obrtničke komore

stranica

Tema broja: Održivost hrvatskog mirovinskog sustava

stranica

Tema broja: Hoće li demografski slom Hrvatske ugroziti mirovinski sustav?

stranica

Osnove Internet sigurnosti 2. dio

stranica

Promet KMS, 24/7 nadzor ključeva na različitim lokacijama

stranica

Od 146 izlagača SBO jedina tvrtka iz oblasti mehaničke zaštite na Interprotexu

stranica

Konferencija Privatna zaštita 2017

stranica

Kako prodavati vrijednost, a ne cijenu u b2b poslovanju?

stranica

I nvestitorima je potrebna usluga kompletnog vođenja projekata

stranica

Hotel za lovni turizam: Hotel Garić

stranica

Fuzija stila i luksuza: Montblanc Figurado Creation Privée

stranica

Vodeća poslovna mačka: Jaguar XF

stranica

Kupilek zdravlje iz kupine

stranica

Raste potreba za uvođenjem elektronskog potpisa stranica 32

Konferencija Privatna zaštita 2017

stranica 36

bestbanking 19 • 2017

Ukratko

Krenuo pilot projekt e-gruntovnice Nakon što je dugo trajao projekt informatizacije katastra i gruntovnica, napokon je sada krenuo i upis vlasništva putem sustava e-upis u gruntovnice. Zasad je riječ o pilot projektu koji se odvija na dva Općinska suda i to u Osijeku i Velikoj Gorici, izvijestilo je Ministarstvo pravosuđa. Funkcionalnost e-upisa u zemljišne knjige jedna je od funkcionalnosti razvijanih i financiranih kroz projekt IPA 2008 ‘One stop shop’ od strane Europske unije, ukupne vrijednosti 553 tisuće eura. Uvođenjem e-upisa u zemljišne knjige omogućit će se građanima da, nakon što potpišu primjerice kupoprodajni ugovor i ovjere ga kod javnog bilježnika, ugovor putem javnog bilježnika ili odvjetnika internetom proslijede na provedbu u zemljišnoknjižni odjel općinskog suda. Nakon što zemljišnoknjižni odjel općinskog suda zaprimi zahtjev za upis te ga provede, izvadak građani mogu dobiti kod javnog bilježnika ili odvjetnika.

EIOPA uËvrstila suradnju nadzornih tijela u prekograniËnim aktivnostima Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) objavilo je dana 16.2.2017. Odluku o suradnji osiguravateljnih nadzornih tijela svih zemalja članica Europske unije u skladu sa zahtjevima postavljenim u Direktivi Solventnost II. Ova Odluka dodatno osnažuje i unaprjeđuje suradnju između nacionalnih nadležnih tijela, posebno u vezi prekograničnih aktivnosti, kroz

Promjena smjera Tajvanskog HTC-a nije nimalo iznenađujuća zbog lošijih rezultata u 2016 godini. Kompanija je zabilježila gubitke od 3,6 milijardi dolara u četvrtom kvartalu 2016 a prihodi su pali za 3,5 milijarde u odnosu na 2015 godinu dok je siječanj 2017 zabilježio pad od 28 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kako HTC ne može konkurirati u srednjoj i nižoj klasi mobitela odlučili su se isključivo fokusirati na premium proizvode gdje se direktno sučeljavaju sa Samsungom i Applom. Problem te strategije mogao bi biti sučeljavanje sa cjenovno jednakim ili jeftinijim aparatima poznatijih proizvođača pa je upitno koliko će korisnika se odlučiti za HTC-ov proizvod.

bestbanking 19 • 2017

HTC krenuo s promjenom strategije

razmjenu informacija i podataka iz područja kao što su: izdavanje ovlaštenja, planovi oporavka te sustavi upravljanja pritužbama učinkovitom uporabom centralizirane baze podataka kojom upravlja EIOPA. Poboljšana suradnja ključna je za provedbu procesa nadzora i postizanje konzistentne prakse nadzora čime se također poboljšava preventivna zaštita potrošača i očuvanje financijske stabilnosti Europske unije.

Tech Data preuzela Avnet technology solutions

Tech Data Corporation je objavila dovršetak preuzimanja tvrtke Technology Solutions od tvrtke Avnet, Inc.. Tom kombinacijom nastaje vrhunski globalni sveobuhvatni IT distributer neprikosnovenih mogućnosti, s najraznovrsnijim rješenjima, od podatkovnog centra do dnevnog boravka. „Ovo je značajan dan u povijesti naše tvrtke i uzbuđeni smo što svojim talentiranim kolegama iz tvrtke Technology Solutions možemo izraziti dobrodošlicu u obitelj Tech Data“, rekao je Bob Dutkowsky, izvršni direktor tvrtke Tech Data. „Naša kombinirana tvrtka savršeno je pozicionirana u epicentru IT ekosustava – svojom veličinom i dosegom obuhvaća razna dinamična tržišta diljem svijeta – omogućavajući našim klijentima pristup sveobuhvatnom portfelju IT rješenja, kao i učinkovito predstavljanje proizvoda naših dobavljača novim klijentima na još većem tržištu. Zajednička kultura i vrijednosti naših organizacija, kao i posvećenost osiguravanju vrhunskog korisničkog iskustva, služit će kao temelj nove tvrtke Tech Data. Zajedno ćemo biti još snažnija tvrtka, sposobna za svoje partnere učiniti više no ikad prije. Uvjereni smo kako je preuzimanje tvrtke Technology Solutions dobitna kombinacija za naše klijente, dobavljače i dioničare, kao i zaposlenike obje organizacije.“ Technology Solutions značajno će proširiti distribucijsko poslovanje tvrtke Tech Data i dodati mu vrijednost, povećavajući mogućnost tvrtke da svojim partnerima pomogne iskoristiti tehnologije nove generacije, uz istovremeno unapređivanje tržišnih mogućnosti kroz komplementarne vještine, sveobuhvatnije odnose s dobavljačima i nove klijente. Kombiniranu tvrtku odlikuje mnogo veća i uravnoteženija zemljopisna prisutnost, uključujući i prisutnost u regiji Azija-Pacifik, što je novo tržište za tvrtku Tech Data. Tvrtka posluje u 40 država, a u njoj radi 14 000 zaposlenika koji poslužuju približno 115 000 klijenata u više od 100 država.

Bankarstvo

RBI „Najbolja banka u Srednjoj i Istočnoj Europi“ U okviru dodjele nagrada najboljim svjetskim bankama za 2017. godinu Global Finance proglasio je Raiffeisen Bank International AG (RBI) „Najboljom bankom u Srednjoj i Istočnoj Europi“. Renomirani financijski časopis dodijelio je ovaj prestižni regionalni naslov RBI-ju već jedanaesti put u posljednjih 14 godina. „Imenovanje najboljom bankom u Srednjoj i Istočnoj Europi čast je, ali i zadatak u daljnjim nastojanjima za ostvarenje kvalitete te osiguravanja prvorazrednih usluga i proizvoda diljem regije“, izjavio je Johann Strobl, predsjednik Uprave RBI-ja. „Ova nagrada ujedno je odraz

našega dobrog strateškog položaja i uspješnosti, u što se ubrajaju poboljšanje kvalitete imovine i ojačani koeficijenti adekvatnosti kapitala.“ Raiffeisen Bank International AG (RBI) svojim matičnim tržištem smatra kako Austriju, u kojoj je vodeća institucija korporativnog i investicijskoga bankarstva, tako i Srednju i Istočnu Europu (SIE). Njegove banke kćeri pokrivaju 14 tržišta te regije. Osim toga, Grupa obuhvaća i brojne pružatelje drugih financijskih usluga, primjerice u područjima leasinga, upravljanja imovinom, kao i spajanja i pripajanja društava.

Ukupno gledajući, usluge za 17,0 milijuna klijenata pruža oko 50.000 djelatnika putem približno 2.500 poslovnica, od kojih se većina nalazi u SIE-u. Dionice RBI-ja uvrštene su na Bečku burzu. Regionalne Raiffeisen banke vlasnice su oko 58,8 posto dionica, dok je ostatak distribuiran javnosti. U okviru bankovne grupacije Raiffeisen (RBG), RBI služi kao središnja institucija regionalnih Raiffeisen banaka i drugih pridruženih kreditnih institucija te im u toj ulozi pruža važne usluge

KentBank otvorila petnaestu poslovnicu i poduzetnički centar Uz odlične poslovne rezultate u 2016. godini, KentBank nastavlja širenje mreže poslovnica otvaranjem svoje petnaeste poslovnice u Hrvatskoj i četvrte u Zagrebu Poslovnicu je službeno otvorio predsjednik Uprave Kentbank gospodin Ivo Bilić uz mnoge prisutne goste, klijente, suradnike i partnere. U sklopu poslovnice djeluje i poduzetnički centar koji je otvoren zbog velikog potencijala koji ovaj dio grada ima u ovom segmentu poslovanja. Isti pruža paletu usluga za pravne osobe uz individualan pristup, stalnu dostupnost i brzu reakciju na svaki zahtjev klijenata. Posebno se ističu povoljne usluge platnog prometa i brza realizacija zahtjeva za kredit. Sukladno svojoj usmjerenosti na društveno-odgovorno poslovanje, KentBank povodom otvorenja svojih poslovnica dodjeljuje donacije pojedincima ili ustanovama koje teže do njih dolaze jer su manje eksponirani. Pri tome se pomoć raspodjeljuje diljem Hrvatske, sukladno regionalnoj zastupljenosti Banke. Sponzorska i donatorska politika KentBank je transparentna, ona se planira unaprijed, uključuje prijedloge voditelja poslovnica i regija koji su na terenu i poznaju potrebe područja na kojem žive i rade. Ovom prigodom uručena je donacija Udruženju Djeca prva, koja radi s djecom, mladima i obiteljima, naročito onima koji žive u rizičnim uvjetima. Osmišljava i provodi psihosocijalne i edukativne programe/projekte koji se temelje na potrebama djece i mladih, a koji aktivno uključuju cijelu obitelj kao i djelatnike iz odgojno-obrazovnog sustava i sustava socijalne skrbi. U sklopu svog plana društveno-odgovornog poslovanja, KentBank najavljuje osnivanje Kluba volontera , djelatnika Banke koji su se voljni direktno, na terenu, uključiti u projekte pomoći potrebitima.

bestbanking 19 • 2017

Bankarstvo

Erste Card Club preuzeo Diners franšize u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori Zaključena je transakcija kojom je Erste Card Club d.o.o. (ECC), sa sjedištem u Zagrebu, stekao 100% vlasništva nad kompanijama Diners Club International Belgrade d.o.o. iz Beograda i Diners Club International Mak d.o.o.e.l. iz Skoplja, a posredno i nad kompanijama Diners Club International Montenegro d.o.o. iz Podgorice i DC Travel iz Beograda. Prethodno su dobivena odobrenja nadležnih regulatornih tijela te su ispunjeni formalnopravni uvjeti iz Ugovora o kupoprodaji poslovnih udjela između SKB Capital S.A. iz Luksemburga i ECC-a, potpisanog u studenom 2016. ECC je time službeno preuzeo ekskluzivno pravo izdavanja i prihvaćanja Diners Club kartica, odnosno odgovornost za daljnji ra-

zvoj Diners Club brenda i budućeg poslovanja na području Republike Srbije, Republike Makedonije i Crne Gore. Prijenos licence na ECC, kao i budući razvoj poslovanja na navedenim tržištima, odobrio je i podržao Diners Club International, kao davatelj franšize.

Erste Card Club d.o.o. je kartičarska kuća s preko 550.000 izdanih kreditnih kartica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Dio je jedne od najvećih bankarskih grupacija u „Drago nam je da je zaključenje transakcije srednjoj i istočnoj Europi, Erste Groupa, i njeuspješno realizirano, i to u roku najavljenom govog partnera u ovoj regiji, Steiermärkische prilikom potpisivanja ugovora u studenom Sparkasse iz Graza. Osim franšize Diners prošle godine, što dodatno potvrđuje ozbiljnost Cluba u Hrvatskoj, koja je jedna od 10 najvenaših namjera. Sada se u potpunosti može- ćih i najuspješnijih na svijetu, ECC je vlasnik mo posvetiti našem glavnom cilju, a to je dalj- i Diners Club franšize u Bosni i Hercegovini i nji razvoj Diners Club poslovanja na tržištima Sloveniji, a prisutan je i na tržištima Mađarske, Srbije, Makedonije i Crne Gore te osigurava- Bugarske i Rumunjske u segmentu prihvata nje vrhunske kvalitete usluge prema klijentima“, kartica.

RBA i RL potpisale Sporazum o suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) i Raiffeisen Leasing d.o.o. (RL) potpisali su Sporazum o suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb na projektu Artifex. Radi se o programu, kojega je inicijalno pokrenula Obrtnička komora Zagreb, kako bi svojim članovima olakšala poslovanje kroz razne pogodnosti kod partnera koji su pristupili programu. RBA i RL prepoznali su značaj programa i priključile se Artifexu, kako bi obrtnicima olakšali poslovanje, te su sklapanjem suradnje omogućene posebne pogodnosti obrtnicima u programu. Svečanim potpisivanjem Sporazuma o suradnji, od danas Raiffeisen banka nudi korisnicima programa povoljniju, odnosno nižu naknadu za odobrenje kredita s rokom otplate do 36 mjeseci, te popust na iznos redovne naknade za korištenje FlexiBIZ poduzetničkoga paketa. Kao potpisnik Sporazuma, Raiffeisen Leasing putem Artifexa nudi posebne uvjete jednokratnih troškova obrade za vrijednost objekata leasinga do 200.000 EUR, posebne uvjete kasko osiguranja za vozila do 400.000 HRK bez PDV-a, te

bestbanking 19 • 2017

istaknula je ovom prigodom Marija Radonić, zamjenica predsjednika Uprave ECC-a zadužena za regionalno poslovanje. „Razvijeni poslovni model i uspješno poslovanje na tržištima ne samo Hrvatske, već i Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Bugarske i Rumunjske, gdje smo od ranije prisutni, snažno su jamstvo naše odlučnosti i posvećenosti ostvarenju zadanih ciljeva, u skladu sa strategijom daljnjeg jačanja regionalne prisutnosti na području jugoistočne Europe“, zaključila je Radonić. Obrad Sikimić, dosadašnji čelni čovjek Diners Cluba na području Srbije, Crne Gore i Makedonije, koji je proveo preko 25 godina aktivno radeći na pozicioniranju Diners Club brenda u spomenutim zemljama, sljedećih pet godina obavljat će dužnost predsjednika Nadzornog odbora u DCI Belgrade. Detaljniju poslovnu strategiju na tržištima Srbije, Makedonije i Crne Gore, ECC će javnosti predstaviti u idućem razdoblju.

posebne uvjete osiguranja opreme s gratis uslugom brokera Raiffeisen Bonus. Na svečanom okupljanju, Sporazum su potpisali Toni Jurčić (Izvršni direktor gospodarstva i poduzetništva u Regijama – RBA) i Nikola Karin (Izvršni direktor financijskih proizvoda – RBA), Krešimir Perić (predsjednik Uprave) i Miljenko Tumpa (član Uprave) iz Raiffeisen Leasinga te Mirza Šabić iz Obrtničke komore Zagreb. Približno 4.500 obrtnika uključeno je u projekt Zajedničke nabave komore – Artifex. Pogodnosti programa Artifex trenutno mogu koristiti članovi Obrtničke komore Zagreb, koji uredno podmiruju komorski doprinos i dobrovoljni članovi koji spadaju pod grad Zagreb i Zagrebačku županiju (j.d.o.o., d.o.o. i OPG).

Društveno odgovorno poslovanje

Zaba dobitnica Zlatnog indeksa za stručnu potporu i organiziranje projekata Nagradu dodjeljuje udruga eSTUDENT poduzećima koja aktivno sudjeluju u životu studenata te potiču i omogućuju prilike za stjecanje praktičnih znanja Na svečanoj dodjeli nagrada koja je održana u Hrvatskom državnom arhivu Zagrebačka je banka dobila Zlatni indeks za Stručnu potporu i organiziranje projekata. Riječ je o priznanjima studentske zajednice poduzećima koja su pridonijela kvalitetnijem studentskom životu,

obrazovanju i stručnom usavršavanju studenata koje organizira udruga eSTUDENT. „Suradnja sa studentima i prisutnost u njihovoj zajednici od velike je važnosti za Zabu. Kroz programe poput Zaba Banking Academy i studentske inicijative kao što su Case Study Competition, App Start Contest ili Mozgalo, kao jedan od najvećih poslodavaca u zemlji želimo se približiti studentima, omogućiti im bolju integraciju na tržište rada, ali i podržati

HPB – Znanje je moć Hrvatska poštanska banka svjesna je da je ulaganje u znanje i intelektualni kapital najbolja investicija i osnovni preduvjet jačanja konkurentnosti naše zemlje. Svoju osjetljivost za pitanja vezana uz kvalitetu studentskog života, HPB dokazuje sudjelovanjem u raznim projektima usmjerenim unaprjeđenju obrazovanja mladih te stalnim podupiranjem mnogobrojnih obrazovnih projekata, institucija i pojedinaca. HPB je već tri godine zaredom nagrađena Zlatnim indeksom, prema izbor u sedam studentskih udruga Zagrebačkog sveučilišta. Prve godine nagrađena je u tri kategorije: Ulaganje u studentske udruge i projekte, Prakse i Grand Prix, sljedeće je godine Zlatni indeks dobila za Ulaganje u studentske udruge i projekte, a posljednji put osvojila je nagradu žirija za doprinos u projektima za obrazovanje studenata. Ponukana dosadašnjim priznanjima za rad u području potpore obrazovanja mladih ljudi, banka će nastaviti s kreiranjem usluga prema pripadnicima akademske zajednice i studentima kako bi im olakšala svakodnevne financijske transakcije. Hrvatska poštanska banka i Grad Vukovar potpisali su Ugovor temeljem kojeg je Banka u jednogodišnjem razdoblju (od 2011. do 2012. godine) stipendirala četiri studenta s područja grada Vukovara. Na taj se način HPB uključila u akciju „Solidarnost za Vukovar“ i time dodatno potaknula obrazovanje mladih Vukovaraca. Hrvatska poštanska banka, kao donator Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, potvrđuje svoje opredjeljenje – pomoći mladim talentiranim ljudima u daljnjem obrazovanju i radu.

Erste fragmenti 13 – natječaj za potporu djelovanju mladih likovnih umjetnika Kako bi mladim, široj javnosti još nepoznatim likovnim umjetnicima pružila potporu u njihovom djelovanju, Erste banka trinaesti put provodi natječaj Erste fragmenti. Riječ je o projektu kojim banka otkupljuje djela umjetnika do 30 godina te studenata akademija likovnih umjetnosti, a neovisno radi li se o skulpturama, slikama, grafikama ili instalacijama. Djela za otkup bira stručno povjerenstvo koje također odabire i pobjednika natječaja, kojem banka dodjeljuje dodatnu novčanu nagradu u visini 10 tisuća kuna, te omogućuje samostalnu izložbu. Također, i publika može izabrati svoga favorita, kojem se dodjeljuje posebna na-

njihove vrijedne inicijative. Volimo raditi sa studentima i drago nam je da je studenska zajednica prepoznala naš trud“, poručila je Jasna Justinić Pakrac, direktorica razvoja ljudskih resursa koja je u ime Zabe primila nagradu. Nagrada Zlatni indeks dodjeljuje se od 2010. godine. Nagradu za Stručnu potporu i organiziranje projekata Zaba je dobila drugu godinu zaredom. Ove godine pobjednici su birani između 26 prijavljenih malih i srednjih te velikih poduzeća, a odluku o dobitnicima donijeli su predstavnici studentskih zborova i udruga iz cijele Hrvatske. Dodijeljeno je ukupno 10 nagrada u 5 različitih kategorija te dvije Posebne nagrade Povjerenstva.

OTP – 500.000 kn za studente slabijeg imovinskog stanja OTP banka provodi program stipendiranja učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja. Nedavno je odvojila 500.000 kuna za 77 učenika i studenata s područja Zadra, Siska, Čakovca, Benkovca, Župe dubrovačke, Nuštra te sa Sveučilišta u Zadru. Ovim programom pod nazivom Zeleno svjetlo za znanje OTP banka je stipendijama i drugim darovanjima u proteklih sedam godina osigurala više od četiri milijuna kuna za bolje uvjete školovanja i ulaganja u obrazovanje. Također, OTP banka od akademske godine 2016./2017. stipendira i talentirane studente deficitarnih zanimanja. Šestu godinu OTP banka organizira donacijski natječaj na koji su ove godine pristigle 1293 prijave. Donacijski natječaj s fondom od 400.000 kuna namijenjen je projektima u nekoliko kategorija: mladi, obrazovanje i znanost; očuvanje kulturne povijesne i tradicijske baštine te očuvanje okoliša; humanitarni i sportski projekti. Godišnje se ovim natječajem pomogne četrdesetak projekata diljem Hrvatske.

grada u visini 3 tisuće kuna. U sklopu natječaja dodjeljuje se i jedna godišnja stipendija na koju se mogu prijaviti studenti likovnih akademija u OTP banka jedina je banka u Hrvatskoj koja Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Splitu. je koristi energiju iz vlastitih solarnih elektraErste banka ovaj natječaj provodi s pono- na. Dvije elektrane podignute su na krovovisom od 2002.. Naime, danas poznati i cije- ma upravnih zgrada u Zadru i Dubrovniku, a njeni likovni umjetnici, poput Tanje Deman, još jedna je u planu izgradnje u Puli. Sebastijana Dračića, Ivana Fijolića, Alema Korkuta, Ines Matijević Cakić, Lale Raščić, OTP banka je razvila vlastiti sustav nagraZlatana Vehabovića, Matka Vekića i mnogi đivanja zaposlenika za inovativne ideje. Na zadrugi, svoju su prvu afirmaciju stekli upravo dnjem natječaju s temom održivog razvoja tri kroz ovaj natječaj. Danas se preko 170 njihovih pobjednička projekta koji se odnose na energetlikovnih djela, svakodnevno može razgledati u sku učinkovitost za dobrobit lokalne zajednice više od 130 lokacija banke u Hrvatskoj. su u tijeku realizacije. bestbanking 19 • 2017

Energetika Osiguranja

n Zadržavanje velike bilance i jake likvidnosti

Moody povećao kreditini rejting MOL-a na BAA3 sa stabilnim izgledima MOL-u, mađarskoj naftno plinskoj kompaniji, agencija Moody’s dodijelila je kreditni rejting BAA3 sa stabilnim izgledima. To je uglavnom odraz: • Jake likvidnosti I financijskog profila • Jakih rafinerija I marketinga u regiji jugoistočne Europe • Integriranog poslovnog profila koji je grupu pokazao otpornom na cijene nafte u okruženju • Integracije u maloprodaji i petrokemiji koji služe kao važan kanal za prodaju naftnih derivata Financijski direktor MOL grupe to je komentirao: “Vrlo smo zadovoljni novim investicijskim rejtingom koji potvrđuje snagu našeg poslovnog modela i financijskog profila. U skladu sa strategijom MOL 2030 nastavit ćemo graditi kompaniju postojećim snagama kroz kombinaciju visoke kvalitete, niske cijene i učinkovitosti. Cilj nam je dovesti industrijsku transformaciju u regiji zadržavajući veliku bilancu i jaku likvidnost.” U proteklih nekoliko mjeseci nekoliko je vanjskih čimbenika potvrdilo jaku MOL-ovu izvedbu i financijsko stanje, usprkos izazovnom okruženju: • U ožujku 2016. Fitch je revidirao MOL-ove izglede sa negativnih na stabilne • U srpnju 2016. Standard & Poor ‘(S & P) Global je nadogradio kreditni rejting MOL-a sa BB na BB+ sa stabilnim izgledima • U travnju je MOL izdao euroobveznice sa najnižim prinosom u korporativnoj povijesti • U lipnju je MOL osigurao novu kreditnu liniju s vrlo povoljnim uvjetima • Konsenzus je analitičara kako je MOL-ova ukupna cijena poboljšana u posljednjih 12 mjeseci

Cijena nafte ispod 53 dolara po barelu Snižena procjena cijene nafte u ovoj godini na prosječnih 57,25 dolara po barelu. Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima ispod razine od 53 dolara jer se trgovci pribojavaju da će veća američka proizvodnja neutralizirati efekte smanjene opskrbe vodećih proizvođača na čelu s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC). Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila u minusu 34 centa i iznosila je

bestbanking 19 • 2017

52,62 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 50,16 dolara. Tržišta je jučer poduprla poruka Kuvajta o produljenju razdoblja smanjene opskrbe na drugu polovinu godine. Prema sporazumu iz studenog prošle godine proizvođači na čelu s OPEC-om trebali su u prvoj polovini 2017. smanjiti opskrbu za ukupno 1,8 milijuna barela dnevno. Opskrba je već u značajnoj mjeri usklađena s tim dogovorom ali proizvođačima izmiče konačni cilj – smanjenje prenapuhanih globalnih zaliha – budući da SAD koristi priliku kako bi plasirao svoju naftu iz škriljaca i povećao svoj udio u tržištu. Tako američke zalihe iz tjedna

u tjedan rastu, a povećava se i broj bušotinskih postrojenja. Tako je cijene nafte i danas zakočilo očekivanja trgovaca da će najnovije izvješće specijalizirane tvrtke Baker Hughes pokazati daljnji rast broja postrojenja u prošlom tjednu. U takvom su okruženju i analitičari koje je anketirao Reuters blago snizili procjene cijena nafte u ovoj godini, na prosječnih 57,25 dolara, s 57,52 dolara koliko su trebale iznositi prema njihovim procjenama iz prošlog mjeseca. Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 50,20 dolara, što znači da je porasla 76 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Osiguranja

Rast dobiti Generali Grupe Neto dobit je bila 2,5 posto viša te je iznosila 2,1 milijardu eura. Dividenda po dionici iznosi 0,80 eura što je 11,1 posto više u odnosu na 2015. Zaračunata bruto premija Generali grupe na povrata na uloženi kapital i trenutnim perforkraju 2016. iznosila je 70,513 milijuna eura te mansama financijskog tržišta. je bila 3,9 posto niža u odnosu na isto razdoblje Neto dobit je bila 2,5 posto viša te je iznoprošle godine. sila 2,1 milijardu eura. Dividenda po dionici Neživotna osiguranja rasla su 2,1 posto, dok iznosi 0,80 eura što je 11,1 posto više u odnosu životna osiguranja imala 6,3 posto manju su na 0,72 eura koliko je iznosila u 2015. gozaračunatu bruto premiju što je kako iz Ge- dini. Operativni rezultat grupacije dosegnuo je neralija pojašnjavaju rezultat discipliniranog 4,830 milijuna eura, što je 0,9 posto više u odpristupa proizvodima, ciljanju optimizacije nosu na lani, ističu iz Generalija.

Skuplje dopunsko osiguranje i konkurencija za HZZO? Ukupni dug zdravstva na kraju 2016. godine bio 7,56 milijardi kuna Ministar zdravstva Milan Kujundžić iznio je podatak da je ukupni dug zdravstva na kraju 2016. godine bio 7,56 milijardi kuna. Ta visina duga iznenadila je mnoge, a pitanje financiranja zdravstva ponovno izbacilo u prvi plan. “Ovako velike brojke mogu se rješavati na tri načina. Prvi je povećanje javnog duga, što bi utjecalo na kreditni rejting države, zatim dalje gomilanje deficita, a to ima svoju granicu, ili pak iznaći riješenje unutar države i doći do brojke koja će značiti financijski održivo zdravstvo. Pitanje je koji su to brojevi, ja ne držim rješenje u rukavu”, kaže ministar Kujundžić, odbivši precizirati planira li i kakav model za rješavanje zdravstvenih dugova, kazavši tek da je “jasno kako treba povećati input novca”, a na upit znači li to poskupljenje, žurno naglašava: “Nisam to rekao!”. Poskupljenje bi se naravno odnosilo na dopunsko zdravstveno osiguranje kojeg građani sada plaćaju 70 kuna. Ipak, treba pojasniti da se u tih sedam milijardi dio dugova prebija, odnosno da je riječ o ukupnim dugovima, a kada se raščlane, onda se barata iznosom dospjelih dugova od 3,5 milijardi kuna, kako pokazuju podaci Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Zadnja sanacija ulijevanjem 6,5 milijardi kuna bila je prije pet godina, kojim su se pokrili dugovi bolnica i HZZO-a. Ponovna sanacija samo bi privremeno riješila problem, no dugoročno su potrebne i konkretnije mjere. Tako nam jedan ministar u Vladi govori kako bi bilo potrebno spojiti bolnice, što je načelno ministar Kujundžić nedavno najavio. Nadalje, naš sugovornik iz Vlade kaže kako je potrebno uvesti profesionalnije upravljanje bolnicama, uspostaviti tržište zdravstvenog osiguranja, odnosno uvesti konkurenciju. Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević smatra da HZZO treba dobiti konkurenciju, ali da je potrebno i djelomično privatizirati zdravstveni sustav. Kroz primjerice najam prostora. Ali, kaže Lovrinčević, to je pitanje društvenog izMinistar zdravstva Milan Kujundžić bora.

Projekt Allianza „Dio koji nedostaje“ dobitnik nagrade za sponzorsku komunikaciju Nagrada „Grand PRix 2017” osmo je priznanje koje je projekt osvojio. Allianzov projekt „Dio koji nedostaje“ je za najbolju sponzorsku komunikaciju osvojio nagradu Grand PRix koju mu je dodijelila Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ). „Dio koji nedostaje” projekt je kojeg Allianz u suradnji s Hrvatskim paraolimpijskim odborom (HPO) i tvrtkom za strateška sponzorstva VETTURELLI proveo u sklopu višegodišnjeg sponzorskog partnerstva, kojem je cilj izgradnja tolerantnijeg društva i promicanje vrijednosti paraolimpizma - hrabrosti, odlučnosti, inspiracije i jednakosti. Upravo s tom vizijom Allianz je ususret prošlogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Riju nizom aktivnosti potaknuo smanjivanje razlika u odnosu prema sportašima s invaliditetom i onima bez invaliditeta, stavljajući naglasak na strast paraolimpijaca prema sportu, upornost i odricanja na putu prema sportskim uspjesima. Nastojeći „probuditi“ navijače čija je podrška sportašima dodatni „vjetar u leđa“ da daju najbolje od sebe, projekt je upravo nosio naziv „Dio koji nedostaje“. Nagradu je preuzeo paraolimpijac Branimir Budetić koji je tom prilikom izjavio: “Velika mi je čast u ime Allianza, ali i svih paraolimpijaca preuzeti nagradu za projekt koji nam je svima puno značio u paraolimpijskoj 2016. godini. Mnogi paraolimpijci nisu naviknuti na medijsku pažnju i vrijeme je da svi skupa to promijenimo. Allianz nam je u tom pogledu dao dodatni vjetar u leđa. Na tome im veliko hvala!” Nagrada „Grand PRix 2017” osmo je priznanje koje je projekt „Dio koji nedostaje“ osvojio. Digitalni dio projekta proveden u suradnji s agencijom Degordiran već je osvojio nagradu za Awwwards „Site of the day”, CSS Awards, CSS Winner i CSS Design Awards, dok je cjelokupni projekt od Društva za marketing Slovenije proglašen najboljim sponzorstvom u Hrvatskoj, Hrvatsko-njemačka industrijska i trgovinska komora dodijelila mu je «AHK Inovacijsku nagradu», a Europska sponzorska asocijacija ESA Best of Europe Bronze Award. bestbanking 19 • 2017

Pišu: Martina Belić Josip Štilinović

Fondovi

n EU fondovi

Birokratska nepopustljivost umjesto partnerstva Državna tijela koja administriraju EU fondove nisu prihvatila jedan od principa Europske komisije: partnerstvo. Prijavitelje i korisnike sredstava ne shvaćaju kao partnere, nego kao entitete koje treba izmučiti kontrolom. Važnije su administrativne i birokratske začkoljice, nego meritum projekta.

bestbanking 19 • 2017

nici dobivaju od EU-a mogu se koristiti samo u skladu s ugovorom. To znači da postoji proračun po kojem se sredstva troše u skladu s prilično kompliciranim pravilima Europske komisije.

Dobar je strah, kome ga je Bog dao. Ta stara poslovica u kojoj ulogu Boga ima Europska komisija (EK) i Revizorski sud je, na žalost, točna, ali i pogubna za mnoge poduzetnike. Hrvatska državna tijela koja administriraju EU fondove, koja se zovu provedbena tijela, žive u stalnom strahu od kontrole EK, Revizorskog suda EU-a, a ponekad i od OLAF-a (ured za suzbijanje prevare i korupcije u korištenju EU fondova). A tko živi u strahu, ima velike oči, pa vidi problem i tamo gdje ga nema. Naime, po odobrenju sufinanciranja projekta iz EU fondova, mali ili srednji poduzetnik sklapa ugovor s provedbenim tijelom o dodjeli sredstava te o njihovu utrošku. Novce koje poduzet-

Brisel ili Hrvatska

No, nije svejedno je li ugovor financiran i potpisan iz natječaja koji je objavljen u Hrvatskoj ili u Briselu. Ako je poduzetnik sklopio ugovor s provedbenim tijelima i agencijama EK za EU fondove izravno u Briselu, ide na jednodnevnu radionicu s detaljnim objašnjenjima provedbe, s tim da su putni troškovi za Brisel dio proračuna projekta. Tamo dobiva pedesetak stranica debelu skriptu s preciznim pra-

vilima koja se ne mijenjaju. Projekt menadžeri zaduženi za projekt pomažu na svakom koraku. Upozoravaju i bez pitanja, a kad dobiju pitanje na njega meritorno odgovaraju u pravilu u roku od 24 sata. Izvještava se jednom godišnje, a ponekad čak i dvogodišnje, na kraju projekta. Projekt menadžeri iz Brisela odgojeni su da korisnike sredstava doživljavaju kao partnere kojima treba pomoći da projekt odrade kako treba, u skladu s ugovorom i znanim pravilima, jer i njihov status ovisi o količini uspješno provedenih i završenih projekata, te o količini potrošenih (a ne vraćenih ili neisplaćenih) bespovratnih sredstava. U Hrvatskoj su stvari, nažalost, drugačije. Na već ionako komplicirana pravila EK, stiže

Fondovi

Naša provedbena tijela bdiju nad svakim zarezom i ve-

znikom europskih smjernica se „pokrivajući“ da ih nitko ne bi ulovio u pogrešci.

sloj hrvatskog birokratskog tumačenja pravila i potpuno nepotrebnih kompliciranja. Naša provedbena tijela bdiju nad svakim zarezom i veznikom europskih smjernica i hrvatskih zakona očajnički se „pokrivajući“ da ih nitko ne bi ulovio u pogrešci. U skladu s dobrom hrvatskom tradicijom, poduzetnike ne doživljavaju kao partnere, nego kao objekte koje treba kontrolirati do beskraja, jer su valjda već samim time što su poduzetnici apsolutno nepouzdani. Dio svojih obveza prema EK, obično statističkih, prebacuju na korisnike, dakle na poduzetnike. I to nije sve. Pravila izvedena iz pravila EK, takozvana nacionalna pravila, često se mijenjaju (ponekad i 2 puta godišnje) pa u cijeloj šumi proturječnih odredbi treba pronaći one koje se primjenjuju na određeni projekt. Ponekad se u istom projektu primjenjuju dva seta različitih pravila. Svi pravilnici se obično donose na razini provedbenih tijela, a definirani su kao prilozi. Pa na njima nema datuma, a ne zna se ni tko ih je, u stvari, donio.

Prepušteni cjepidlačenju

Niti jednom poduzetniku nije svejedno kad će dobiti novac,

točnije odobrenje projekta jer se bespovratna sredstva u pravilu ne isplaćuju unaprijed,

nego nadoknadom potrošenog.

Nasumičan izbor primjera:

• Otprilike godinu dana je na snazi bilo pravilo da ako projekt sufinancirate iz vlastitih „živog“ novca, a ne kreditom banke, morate oročiti i držati tako blokirano na bankovnom računu iznos sredstava vlastitog sufinanciranja. Ovisno o veličini projekta ta suma je mogla iznositi od 200 tisuća do milijun eura. Iznos ste morali oročiti najkasnije na dan predaje projekta na procjenu, a niste ga mogli povući do trenutka potpisa ugovora i početka projekta, čak niti onda ako ste o svom riziku krenuli u projekt prije odluke fonda (što je bilo dopušteno). A čekalo se na odluku u prosjeku šest mjeseci. No-

vrhu označena da sadrži određenu stavku u kunama, u redove niže upisivao samo iznos bez oznake valute. • Neukost osoblja je začudna. Ili je bar čudno da samo ne pokuša riješiti neke nejasnoće. Ako se gradi ili adaptira neka zgrada potrebno je za natječaj priložiti pravovaljanu građevinsku dozvolu. Prijavitelji obično imaju izvršne dozvole (što je nadređeno pravovaljanosti, jer ne možeš dobiti izvršnost dok nemaš pravovaljanost). Iako imaju izvršnu dozvolu, što znači da je i pravovaljana, svejedno poduzetnik mora po pečat o pravovaljanosti. A onda mu u uredu za dozvole ne žele lupiti taj pečat, jer već ima „jači“. Nesavršen pečat na bilo kojem dokumentu također znači ponovni odlazak prijavitelja/ korisnika po novi pečat. Osim problema koji su izravno vezani za EU fondove i dokumentaciju koja ide uz to, još manje se shvaćaju poduzetničke potrebe. Niti jednom poduzetniku nije svejedno kad će dobiti

Takozvana nacionalna pravila, često se mijenjaju pa u cijeloj šumi proturječnih odredbi treba pronaći one koje se primjenjuju. vac jalovo zarobljen na oročenju uz zanemarivu kamatu, a ako ti je potreban za tekuće poslovanje, diži kratkoročni kredit uz visoke kamate. Nakon mnogih i upornih prigovora, to pravilo je konačno nestalo. • Kvazi-online obrazac A koji je uvijek dio dokumentacije – uzgred budi rečeno ispunjava se online, a zapravo sprema lokalno na vašem računalu kao PDF, pa se opet diže online da se prijavi projekt, a zatim printa i zapravo šalje na natječaj u papirnatoj verziji (!) - ne prihvaća 0 kuna u pojedinoj proračunskoj liniji. Pa se umjesto 0 kuna obično upisuje 1 lipa, kako su uredno provedbena tijela upućivala da se taj problem riješi. U projektu se tako zna nakupiti poneka lipa viška. Pri provjeri dokumentacije u postupku ocjenjivanja projekta od nekoliko milijuna kuna, izgubljeno je tjedan dana da se provedbenom tijelu objasni otkud nekoliko lipa razlike između obrasca A i proračuna projekta u poslovnom planu. A da paradoks bude veći, do razlike je došlo zbog neispravnog ponašanja obrasca za koje provedbena tijela znaju. Šteta radih sati prijavitelja i njegovih konzultanata zbog toga daleko je nadmašila nekoliko lipa. • Traženje ispravka datuma jer je na jednom mjestu u dokumentu napisan brojkama, a na drugom je mjesec napisan slovima. A to čak i nije vrhunac birokratskog maltretiranja. Jedan je obrazac odbijen, a time srušen i cijeli projekt, jer se unutar kolone koja je na gornjem

novac, točnije odobrenje projekta jer se bespovratna sredstva u pravilu ne isplaćuju unaprijed, nego nadoknadom potrošenog. Samo 3 mjeseca razlike može značiti uspjeh ili neuspjeh projekta. Npr. zbog stvaranja nove tržišne niše u kojoj će poduzeće biti vodeće na tržištu. Ako netko samo malo ranije uđe na dotično tržište, već je poduzetnik sljedbenik i značajno mu se umanjuju šanse za zauzimanje velikog dijela tržišne niše. Ili zbog sezonalnost posla ili proizvoda. Ili strateškog partnera koji će odustati.

Izvještavanje u obliku zahtjeva za naknadom sredstava je tromjesečno. S obzirom na količinu zahtjeva za promjenama, pojašnjenjima, odbijanjima ponekih troškova, kad završite s jednim zahtjevom, uredno možete početi raditi sljedeći. „Pendulum“ velikih opterećenja poduzetnika se ponekad pomakne prema manjima, ali nikad ne dođe u prihvatljivu ravnotežu. Niti jedna hrvatska vlada (a bilo ih je od ulaska u EU tri, pa nešto i u vrijeme prije priključenja dok su

i hrvatskih zakona očajnički

bili na raspolaganju pretpristupni fondovi) nije obavila ni približno dobar posao. Sve su se prepustile birokratskom cjepidlačenju i neslušanju potreba korisnika i savjeta konzultanata koji se svakodnevno susreću sa začudnim zahtjevima i pravilima.

Nije sve baš tako crno

Postoje i kooperativne djelatnice i djelatnici u provedbenim tijelima. Žele komunicirati, upozoriti, pomoći. Ali oni obično imaju šefove, koji ih koče. Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova govori u javnim medijima o pojednostavljivanju procedura. Iako želimo vjerovati u to, svaka najava pojednostavljivanja procedura izaziva zazor. Nakon takvih najava je obično bilo samo još gore. Najčešće pojednostavljivanje procedure znači manje rada za birokrate, a više za korisnike potpora, dakle poduzetnike. Pa ipak, bespovratna sredstva su bespovratna sredstva. Znatno olakšavaju financiranje novih investicija pa ih treba pokušati koristiti. Samo se treba oboružati strpljenjem i solidnom količinom sredstava da se projekt provede. A povrat će stići – jednog dana. I uvijek je dobrodošao. bestbanking 19 • 2017

Piše: Tomislav Krušić

Tržište

n Profesija lobist

Lobiranje je protuteža korupciji Za razliku od „hofiranja“ „lobiranje“ pospješuje poruke koje su nam važne za funkcioniranje društva, poslovnih procesa i značajnog djela međunarodnih odnosa. U sektorima je gotovo nemoguće predložiti neku uredbu ili odluku bez jasne argumentacije i senzibilizacije kritičnih dionika odlučivanja.

Povijest lobiranja

Svatko tko komunicira ujedno i lobira, svjesno ili nesvjesno. Dio naše komunikacije je ujedno i senzibilizacija naših sugovornika ili javnosti kojoj se obraćamo, na naš stav, našu želju ili neko željeno stanje kojemu smo skloni. Povijest riječi Lobbying, je jednostavna. Radilo se o komunikaciji u predvorju sale u kojoj su se donašale odluke, pa bi se prije toga donosioce odluke senzibiliziralo na svoj stav o kome bi se odluke donašale u plenumu. Lobiranje je dakle govor predsoblja koji itekako utječe na mnijenje onih koji donose odluke. Vrlo slično poznatome „hofiranju“ (dvor, dvorište), kada je momak u predvorju djevojke ostavljao svoje dojmove žiteljima dvora kako bi došao do srca svoje odabranice. Za razliku od „hofiranja“ „lobiranje“ pospješuje poruke koje su nam važne za funkcioniranje društva, poslovnih procesa i značajnog djela međunarodnih odnosa. U tim sektorima je gotovo nemoguće predložiti neku uredbu ili odluku bez jasne

argumentacije i senzibilizacije kritičnih dionika odlučivanja. To je ponekad moguće ostvariti supsidijarno, prema realnom zahtjevu profesionalnih ili društvenih potreba koje nam ukazuju na predstojeću potrebu, a ponekad se moramo potruditi stručno i precizno prikazati ozbiljnost potrebe za promjenom. Taj posao će nam najbolje obaviti komunikacijski stručnjak kojega nazivamo lobistom, ne zato što on ima neke privilegije dolaska u razna predsoblja, nego zato što će nam najkonciznije obrazložiti važnost neke potrebe o kojoj se valja odlučiti.

Zakonske regulative

U današnje vrijeme promjene zakona su složeni postupci koji se redom nastavljaju na neku postojeću regulativu, a da bi se senzibiliziralo zakonodavstvo na njihovu potrebu, važno je imati jako uvjerljive argumente. Zakonodavstvo se često želi predstaviti u svjetlu svoje političke opcije, pa ako prijedlog dođe

Sredinom devedesetih mi je bilo

povjereno lobirati za kožar-

sku industriju Hrvatske, kako

s tom industrijom nisam znao i

mogao stvoriti osobnu poveznicu i uživjeti se u ulogu nekoga

tko je s time povezan, unatoč namjere zajedničkog nastupa

smo se vrlo brzo razdružili. Tu

valja biti pošten. Zagovornici ili lobisti moraju biti aposto-

li svoje misije i u nju vjerovati.

Ne preporučujem niti jednome

lobistu da se prihvati promica-

nja neke poruke ako sam u nju

ne može povjerovati, to je i sa-

stavnica etičkih načela struke

ali i preduvjet poštenog djelo-

vanja. Još manje preporučujem

klijentima da „ganjaju“ razvikane lobiste koji će njihov nalog

Autor teksta i Barunica Margaret Tatcher, London, 1990.

bestbanking 19 • 2017

prihvatiti kao nešto sporedno.

Svaki treći bivši EU parlamentarac, sudjeluje u nekoj organizaciji koja je u Europi registrirana za lobiranje.

Autor teksta i Dr Kurt Waldheim, Beč, 1990.

Kada sam 1990.godine lobirao u Austriji i Ujedinjenom Kraljevstvu za priznaje Hrvatske bio sam motiviran političkom realnošću i time ujedno bio samo-motiviran, pa mi je uspješnost bila izvjesnija, nego da u ciljeve nisam vjerovao. Vjera u cilj lobiranja, osim što je i element etičke vertikale, presudna je u nekom lobističkom pothvatu. Ako dolazite iz nepriznate države, iz rakursa studentske organizacije, prihvatljiviji ste nositelj poruke nego netko tko se predstavlja kao vođa političkih promjena. To nazivamo „diskursom naivnosti“ koji, koliko god da je manje intenzivan, stvara visok stupanj empatije i u našem slučaju imao je učinka. Barunica Tatcher bila je otvorena prema novoj realnosti u Hrvatskoj, a Kurt Waldheim nije imao zapreke koje bi kao državnik imao kada bi razgovarao s nekim tko je „frontman“ neke poruke. Drugim riječima i student može biti bolji zagovornik vaše namjere nego Vi osobno. Nastupi u prvom licu jesu vjerodostojni, ali imaju u sebi onaj manjak kritičnosti koji tvori netko „sa strane.“

Tko su lobisti?

U modernim demokracijama, poput Hrvatske postoje društva lobista, čiji registrirani članovi obnašaju poslove u skladu sa propozicijama svoje udruge. Etički kodeks Hrvatskoga društva lobista sadrži temeljna pravila ponašanja za djelatnike u lobističkoj profesiji. Lobiranje kao legitimna i legalna profesija sastavni je dio višestranačkog poretka u kojem pojedinci i interesne skupine mogu izraziti svoje mišljenje te žele utjecati na proces donošenja odluka u državnim institucijama. Prilikom učlanjenja svaki član HDL-a dužan je potpisati

Etički kodeks HDL-a čime se obvezuje na ponašanje u skladu s njegovim odredbama i profesionalnim kriterijima lobističke struke. Osobe i organizacije koje lobiraju moraju se u svom radu rukovoditi načelima otvorenosti, transparentnosti, čestitosti i besprijekornosti. U drugim europskim zemljama je lobiranje slično regulirano, a u nekim ne-europskim zemljama je još na razini običajnih pristupa i možemo kazati da je još u razvoju. Nakon europskih izbora 2014. su 27. članova Komisije i 485 članova Europskog parlamenta bili zamijenjeni svojim nasljednicima. Jedna studija pratila je karijerni razvoj bivših komesara i parlamentaraca i došlo se je do zanimljivog zaključka: od 27 dosadašnjih EUkomesara, 15 ih danas djeluje kao registrirani lobisti, a tri se bave lobiranjem bez neke službene registracije. Svaki treći bivši EU parlamentarac, koji nije ostao zaposlen u politici ili državnoj upravi (njih 51), sudjeluje u nekoj organizaciji koja je u Europi registrirana za lobiranje. Najzanimljiviji je primjer da je José Manuel Barroso nastupio u Goldman Sachsu kao „Non-Executive chairman.“ Goldman Sachs Group Inc. osim što je poznata po svom

od protu-stranke usvajanje znade dosegnuti obol mučnine i nerijetko odgađanje i suspenziju takve odluke. Da bismo se zaštitili od takvih slučajeva najbolje je zakonodavce prethodno pripremiti i senzibilizirati na spomenute potrebe. To nam uvelike sprječava odbacivanje važnih odluka u plenumu i omogućuje dotok stručnih javnosti do političkih. Postoji čitav niz zakona koji su stranački neutralni, ali ako ih lansira neka stranka postoji veliki rizik od odbijanja drugih stranaka.

prestižnom položaju u investicijskom bankarstvu ima i značajan broj klijenata iz područja korporacija, financijskih institucija, vlada i pojedinaca. Osnovana je 1869 i sa sjedištem u New Yorku njeguje održavati i urede u većini financijskih središta diljem svijeta. Lobiranje ponekad može biti silno jednostavno, a ponekad beskonačno strukturirano, jedno je sigurno, ono se ne treba povjeriti u ruke nekoga tko je na tom polju nestručan ili neregistriran iz velikog niza razloga, a najvažniji je sprječavanje korupcije. Postoji velik broj ljudi koji će se lažno predstaviti kao lobisti i pod tom krinkom pokušati provoditi „kupovanje realnosti“ umjesto „tumačenja realnosti“, takvi ljudi u glavnom nisu članovi ozbiljnih cehovskih udruga i osobito u nekim novonastalim demokracijama žele prikazati svoj privilegirani položaj presudnim u procesu odlučivanja. Takve pojavnosti ne samo da su štetne za sebe i za ugled lobističke struke, nego i redovito zapadaju s druge strane zakona i dovode mnoge ozbiljne ljude u neugodnosti.

Zašto lobiranje, a ne marketing i odnosi s javnosti?

Lobiranje se obično vrši prema strogo fokusiranim krugovima i osobne prezentacije nekog stava su puno prikladnije, ali ih često vežemo uz kampanje gdje marketing i odnosi s javnošću imaju značajnu ulogu u senzibilizaciji javnosti. Lobist preporučuje rješenja u koja i sam vjeruje, a ipak priča o drugima. Sam sebe preporučiti je isto toliko teško koliko je i moguće „sam sebe nositi“. Preporuke crpimo iz onih krugova koji su s nama upoznati, ali oni nisu u mogućnosti svo svoje vrijeme posvetiti nama, pa se onda služimo strukom koja je u tome nenadomjestiva i počiva na etičkom kodeksu. Za lobiranje se, dakako valja i pripremiti, nije samo dostatno poći kod lobista i podastrijeti mu svoje želje koje će ovaj prometnuti u konkretne odluke. Istraživanja i analitike koje prethode lobiranju su od slične važnosti kao i bilo koji drugi poslovni plan ili konstrukcijski nacrt. To su predradnje po kojima ćete prepoznati lobista i vidjet ćete da će vas dobro pripremljeni plan dovesti do toga da već po čitanju plana možete predvidjeti uspjeh vaše namjere. bestbanking 19 • 2017

Tržište

Razgovarao: Branko Kuzele

Foto: Martina Cvek

Intervju

n Intervju Dragutin Ranogajec predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Obrnimo Zagorje na bolje Vrijeme je da svako stavi svoje ja u stranu, da ja postane Mi i da zajedno počnemo 'obrtati' Zagorje na bolje. Teško dajem obećanja jer znam kako ih je teško ostvariti, ali ovo mogu obećati kao budući Krapinsko -Zagorski župan.

bestbanking 19 • 2017

Koje ste sve probleme zamijetili u stanju obrtništva kao predsjednik Hrvatske obrtničke komore? Čitav moj život vezan je uz obrtništvo. Od 38 godina staža, 27 godina jedem 'obrtnički' kruh. Usporedo, postao sam aktivan u udruženju obrtnika, zatim u područnoj obrtničkoj komori, da bi sada šestu godinu bio na čelu Hrvatske obrtničke komore. Prije desetljeća bilo na je više od 100000, dok u ovom trenu djeluje 76000 obrtnika. Razlika odgovara gradu srednje veličine. Sveukupno je nestalo preko 50000 obrta, jer su neki u međuvremeni otvoreni i nadomjestili su neke zatvorene. Njihovu sudbinu dijelili su i zaposleni, pa tome pribrojimo još 30000 izgubljenih radnih mjesta. U svjetlu današnjih događanja, sigurno niste pročitali da se Vlada izvanredno bila sastala raspravljati o navedenom problemu, nisu osnovani krizni stožeri. Moji kolege obrtnici nestajali su u tišini svojih financijskih i obiteljskih problema uzrokovanih time, budući da mi jamčimo cjelokupnom svojom imovinom, za razliku od trgovačkih društava na primjer! Za vrijeme mojeg mandata, koji je sada u drugoj polovini reizbora, mogu reći da je više od 80% zacrtanih ciljeva uspješno ostvareno, ponajviše zahvaljujući suradnicima, među kojima sam ja, samo 'prvi među jednakima'. Prvu godinu mandata završio sam s negativnom bilancom, ponajprije zbog saniranja “Obrtničke banke“ i nakupljenih problema. Na Skupštini HOKa krajem 2011. Godine rekao sam da ukoliko i sljedeće godine bude tako, napuštam čelno mjesto. Od tada, sve su bilance pozitivne, usprkos tome što sam mandat započeo s proračunom od 36 milijuna kuna, da bi on

danas bio srušen na 10 milijuna, što je uzrokovalo otpuštanje 10 djelatnika. Moji kolege i kolegice, posebno u cehovima obrtnika, svijetli su primjer kako se može napraviti mnogo predanošću općem cilju i uz malo sredstava. Gdje vidite glavni uzrok pada broja obrtnika u Republici Hrvatskoj? Ranogajec: Problemi kreću 2008 godine prelijevanjem krize iz financijskog u realni sektor, što su prvo osjetili naši izvoznici, potom prijevoznici i zatim kapilarno svi ostali. Usprkos uvjeravanju da će taj udar ostati ograničen na bankarski sustav, bio sam među rijetkima koji su tvrdili suprotno, jer sve drugo je bilo nerealno očekivati. Volio bih da nisam bio u pravu. Smatrate li da se država u tom trenutku snašla kako bi zakonskim rasterećenjem, poticajima i zaštitom proizvodnje olakšala položaj obrtnika i proizvođača? Od velikog broja naših prijedloga te inicijativa koje su za cilj imale zaustaviti zatvaranje i gašenje proizvodnih radnih mjesta, jako malen broj uzet je u razmatranje, i to još 2011. godine. Promjenom vlasti te iste godine, svoje praktične prijedloge ponudili smo i vladi SDPa i njihovim koalicijskim partnerima. Usmjerili smo svoje napore na rješavanje pitanja financijske discipline u naplati potraživanja i ubrzanju sudskih sporova od kojih su neki trajali 'duže od života'. Te godine uspjeli smo ishoditi i zakon o sprječavanju neregistriranih djelatnosti, koji je usprkos malom broju članaka bio nejasan u pojedinim svojim odredbama i nije zaživio. Slijedi uvezani proces: obrti se zatvaraju,

Od trgovaËke škole, obrane Domovine do Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Dragutin Ranogajec, rođen je 29. listopada 1959. godine, kao prvo od šestero djece u radničkoj obitelji oca Stjepana i majke Marte (rođ. Maček). Nakon završene osnovne škole u Radoboju, upisuje Srednju trgovačku školu u Krapini, koju završava 1977. godine, nakon čega regulira vojnu obvezu do ožujka 1979. godine. Tada se zapošljava u trgovačkom poduzeću “Kolonijale” koje napušta 1984. godine zbog odlaska na novo radno mjesto u zagrebački “Naprijed”, gdje radi do 1989. godine. Oženjen je od 1982. godine i otac je akademski obrazovane kćeri. Godine 1989. donio je odluku o otvaranju obiteljskog obrta koji uspješno posluje već 21 godinu te zapošljava 4 djelatnika u trgovini i knjigovodstvenom servisu. Svoje aktivnosti u obrtništvu započinje već 1990. godine, kada je izabran za predsjednika Sekcije za trgovinu te ulazi u Upravni odbor Udruženja obrtnika Krapina. Dolaskom ratnih zbivanja aktivno se uključuje u obranu Domovine te je nositelj Spomenice Domovinskog rata 1990-1992. godine. U razdo-

ljudi da bi preživjeli i ne emigrirali počinju raditi 'na crno' i time potkopavaju preostali zdravi dio obrtnika! Milanovićeva vlada u želji da olakša otvaranje novih radnih mjesta uvodi mogućnost registriranja tvrtke ubrzanim procesom i za pristojbu od 10 kuna. Iz kojeg razloga ste se tome protivili? U tom dijelu 2013. Godina je bila ključna. Prvo, krenulo se u izmjene i dopune „Zakona o obrtu“ i to na traženje HOK. Želja je bila da se urede članci o jamčenju obrtnika svojom imovinom. Predlagali smo da su u registar imovine upiše stečevina prije otvaranja obrta kako bi naše članove zaštitili od vjerovnika, koji su se po starom Zakonu mogli naplatiti i na imovinom dobivenom nasljeđivanjem, kao što je npr. obiteljska kuća ili imanje. Kao drugo, htjeli smo unaprijediti sustav strukovnog obrazovanja, jer HOK ima javne ovlasti u tom dijelu. Rezultat razgovora i inicijativa tadašnjem ministru obrta Marasu bio je potpuni debakl. Potpuno nerazumijevanje biti problema. Rezultat!? Obrti su se još više zatvarali, nelojalna konkurencija tvrtki za 10 kuna člankom 2. Zakona o obrtu, kojim je dozvoljeno da se takva trgovačka društva pojave kao konkurencija obrtima bez jamčenja imovinom i obavezom zadovoljenja stručnosti ili zaposlenja stručne osobe, bile su konkurentnije i dobivale poslove. Da karikiram: u frizerskom salonu može raditi automehaničar i obrnuto. Zbog moguće pogubne prakse koja iz toga proizlazi zatražili smo ocjenu Ustavnog suda. Prema ovome, različiti poslovni subjekti imaju različite uvjete na tržištu prigodom natjecanja za posao čime se poništava jednakost u njihovoj početnoj poziciji.

blju do 2004. godine obavljao je razne dužnosti, od člana prve Skupštine Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije (OKKZŽ) do predsjednika Udruženja obrtnika grada Krapine, a ustrajnost u poslu i želja za promjenom odnosa prema obrtništvu rezultirala je izborom na mjesto predsjednika Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, gdje je obavljao tu dužnost u dva mandata, a prije izbora za predsjednika Hrvatske obrtničke komore izabran je i treći put za predsjednika OKKZŽ. Bio je član Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Odbora za gospodarstvo, Odbora za europske integracije te potpredsjednik Odbora za financije HOK-a. Završio je obuku za suca izmiritelja u organizaciji Wifi Croatia International Network i član je Hrvatske udruge za mirenje. Odlukom Hrvatskog sabora, od 2006. godine obnaša dužnost suca porotnika na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, a u rujnu 2008. godine imenovan je za vanjskog člana Odbora za razvoj i obnovu Hrvatskog sabora. Član je Rotary kluba Krapina gdje je obnašao dužnost predsjednika te je član Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina. Uz sve navedene aktivnosti, poslovne i obiteljske obveze rado se odaziva i aktivno sudjeluje u raznim društvenim, sportskim i humanitarnim događanjima. bestbanking 19 • 2017

Intervju

obnovom. Svoje veze iz gospodarstva i politike stečene zadnjih šest godina želim usmjeriti u Županiju. Ja osiguravam uvjete za otvaranje novih radnih mjesta, a njih će stvoriti investitori i njihovi proizvodni pogoni koji će zahvaljujući tome doći u Zagorje. Kao Župan osigurat ću uvjete da preduvjeti budu što brže i kvalitetnije ostvareni s pravnom sigurnošću investicije. Na što točno mislite pri tome? Prije svega to je dobra infrastruktura. Drugo, nove zdrave investicije u turizmu koje su zamrle. I potom temelj, ono naše autohtono: oživljavanje poljoprivreda i stočarstvo. To su tri stvari bez kojih Zagorje ne može napredovati. Cijelu tu priču tada objedinjava gospodarstvo. Koji najveći problem vidite pri ostvarivanju vaše vizije Krapinsko-Zagorske županije?

Imate praksu kao obrtnik, sakupili ste znanje i iskustvo kao predsjednik Hrvatske obrtničke komore u području organizacije i zakonodavstva, dakle ujedinili ste praksu i teoriju. S tim znanjima kandidirate se za položaj KrapinskoZagorskog župana koja je oduvijek poznata po malom i srednjem obrtništvu. Zasniva li se vaša vizija razvoja Županije na tome? Prije nego odgovorim, želim napomenuti važnu stvar. Nisam zaposlenik HOK. Uvjet da se bude predsjednik HOK, a to pravilo sam uz podršku Skupštine uveo u pravilnik Komore, je da obrt bilo kojeg našeg dužnosnika, krenuvši od mene, uredno posluje bez dugovanja prema zaposlenicima ili državi, jer kakav primjer u protivnom šaljemo!? Smatram da se država voli plaćanjem poreza i poštivanjem zakona. Kada zakoni nisu dobri, treba ih mijenjati, a ne, kršiti. Tako sam sa suradnicima uspio promijeniti stavke nepovoljne po obrtnike u tri zakona. Prvi o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države koji je Milanovićeva Vlada uredbom derogirala na način da su se prodavali samo oni koji su bili neperspektivni. Potom zakonsku odredbu o doprinosima o obveznom osiguranju, gdje je obrtnik koji je u prosjeku godišnje izdvajao 1000 kuna doprinosa za zapošljavanje, samo u izvanrednom slučaju imao prava na zavodu za zapošljavanje koja je imao njegov radnik nakon što ostane bez posla. Treći je zakon o pogrebničkoj djelatnosti koji smo izuzeli iz komunalnog sektora i uspjeli je staviti na trži-

bestbanking 19 • 2017

šte ukidajući dio monopolističke pozicije pojedinih institucija. Ukratko, vaš plan za Zagorsko-Krapinsku županiju? Živim i vodim obrt u Krapini. Kao dnevni migrant, vidim mnogo stvari. U Zagorju je 2009. godine bilo 3260 obrta. Danas ih je 2300. To dovoljno govori da se Zagorje gospodarski urušava izuzmemo li dio oko Huma na Sutli gdje su 'Vetropak straža', 'Plastika', 'Onko' i još neke uspješne tvrtke. Bez njih ne bi imali o čemu govoriti. Potencijali su neiskorišteni. O Županiji se govori u superlativima, a istina je da zaostajemo 40% za nacionalnim prosjekom u BDP-u. Osobno sam uložio četiri godine da stvorim preduvjete kako bi mi se kćer mogla vratiti u Zagorje. Što mislite koliko je još ljudi u Krapinsko-Zagorskoj?! Da bi se povratak mladih dogodio, potrebno je stvoriti preduvjete. Prije svega to je oživljavanje gospodarstva koje treba otvoriti nova radna mjesta. Za to je potrebno privući investitore. Pretpostavka za to je stvaranje sigurnog ozračja za ulaganje. Upravo me to navelo da se kandidiram. Uvidio sam mnoge prepreka, ali i osmislio te prakticirao mnoge načine kako ih riješiti. Svoju ulogu Župana vidim prije svega u stvaranju pretpostavki za obnovu gospodarstva, a time posredno i za sve druge djelatnosti; obrazovanje, kulturu, zdravstvo, sport, turizam, što će u konačnici rezultirati demografskom

Uz lošu infrastrukturu, poglavito u željezničkom dijelu, to su neiskorišteni potencijali, koji nam mogu omogućiti da stanemo uz rame Istri. Na jednom mjestu imamo ogromne količine termalnih izvora, najveći broj dvoraca na kilometar kvadratni u Europi, Marijansko svetište u Mariji Bistrici koje predvodi vjerski turizam u našoj državi, a mi nemamo osiguran dobar temelj za nadgradnju i kvalitetan iskorak. Jednostavno, nismo se otvorili prema investitorima, nismo ulagačima osigurali tim ljudi koji bi ih pratio od ideje do realizacije projekta dajući potporu u rješavanju problema sa lokalnom administracijom i bržem rješavanju potrebnih dozvola. U Zagorju konačno moramo spojiti katastar sa gruntovnicom, što je uvjet ubrzanja procedure za mnoge projekte. Mislio sam da će to riješiti dosadašnji župan Kolar, koji je, da napomenem geodet, pa mu je to u struci. To se nije dogodilo. Naravno, da bi se to riješilo, potrebna je potpora Vlade, a prigodom isticanja kandidature, nju mi je iskazao premijer Plenković, kao i HDZ, HSS, ZDS i HSP AS. Razlog je taj, što kada imate tako riješene zemljišne knjige 1/1 lako je pozvati ulagače jer nema 'lokalnih šerifa' koji će moći tražiti mito za rješavanje potrebnih papira. Time se smanjuje i korupcija.To mora raditi Župan, posebno kada proradi vertikala županija – država. Kao nezavisni kandidat nudim zajedništvo u kojem političke opcije ne smiju biti prepreka uspješnom investiranju i zatvaranju u lokalpatriotske okvire ovisno o stranci kojoj pripadaju. Vrijeme je da svako stavi svoje ja u stranu, da ja postane Mi i da zajedno počnemo 'obrtati' Zagorje na bolje. Teško dajem obećanja jer znam kako ih je teško ostvariti, ali ovo mogu obećati kao budući Krapinsko-Zagosrki župan.

n Grad Novalja

Centar turizma Ličko-Senjske županije Iako su nepotrebno izazvani prijevremeni lokalni izbori koji su održani u ožujku prošle godine, u mnogočemu omeli realizaciju nekih značajnih projekata Grada i pripremu turističke sezone kao najvažnijeg pokretača gospopdarskih aktivnosti, ipak je prošla godina, pogotovo u financijskom smislu i realizaciji bila jedinstvena. ticaja uglavnom malim obrtima i PG-ovima u cilju povećanja njihove konkurentnosti i održivosti. Gradonačelnik Novalje Ante Dabo upoznao nas je sa ostvarenim projektima u prošlom mandatu i planovima za Grade Novalju u nadolazećim godinama.

Otok Pag sa svojim jedinstvenom geopoli- uprave od njenog osnutka do danas, u iznotičkim položajem u Hrvatskoj jedan je od naj- su od 50,02 miliona kuna (otprilike 40 mil. razvijenijih u gospodarskom, turističkom i kuna izvornih prihoda a oko 10 miliona kuna poljoprivrednom pogledu. Perjanica privrede aranžmana sa raznim fondovima). Po prvi put otoka Paga u njegovom Ličko-senjskom ad- premašen plan prihoda koji je bio planiran sa ministrativnom dijelu je Grad Novalja, pozna- 49,8 miliona kuna. Ostvaren je rekordan turita po svojim plažama, kampovima, kulturnim stički promet od otprilike 240.000 dolazaka i događanjima i noćnom životu. 1,43 mil. noćenja, što Novalju kao destinaciju svrstava u sam Hrvatski vrh po ostvarenom Rekordna 2016 godina prometu. Osim turizma, značajni naglasak stavljen je Sve te činjenice dovele su do rekordnog prona razvoj poljoprivrede, ovčarstva, sirarstva, računa grada i ostvaren je rekordan turistič- vinogradarstva i maslinarstva. U prošlom je ki promet. Novalja je prošle godine ostvarila mandatu iz gradskog proračuna dodijeljeno najveći proračun u povijesti ove lokalne samo- otprilike 1,5 miliona kuna bespovratnih po-

Ostvareni ciljevi u prošlom mandatu

Sanirali smo odlagalište komunalnog otpada Caska (1. i 2. Faza) u vrijednosti nešto više od 10 miliona kuna, sufinanciranjem Fonda za zaštitu okoliša od 75 % izgradili smo i >> bestbanking 19 • 2017

Gospodarstvo

Poduzetnički inkubator Novalja

bestbanking 19 • 2017

građanima predali na upotrebu reciklažno dvorište za komunalni otpad u vrijednosti od otprilike 2 miliona kuna Obnovljena je uređena povijesna jezgra grada (obnova građevina, popločavanje ulica, izmjena komunalne infrastrukture i izgradnja novih javnih objekata poput gradske knjižnice) za koju je do sada u ovom mandatu utrošeno otprilike 14 miliona kuna. Revitalizacija povijesne jezgre osim turističke revalorizacije ima i svrhu pokretanja gospodarski aktivnosti, tradicionalnih zanata i izvorne gastronomije. Izgrađeni su novi javni objekti i sadržaji u ruralnim područjima grada poput novog društvenog doma u Staroj Novalji, crkvice sv. Ivana u Kustićima, pokrenuta je druga faza Lunjskih maslinika, obnovljena je prometna i lučka infrastruktura, na što je samo u prošloj i ovoj godini utrošeno preko 6,5 miliona kuna.

Kapitalni projekti u fazi pripreme

U sljedećem mandatu u fazi pripreme ili početka realizacije je projekt Aglomeracija Novalja. Kapitalni projekt za Grad obuhvaća zbrinjavanje otpadnih voda na većem području Novalje (od Metajne i Stare Novalje do Novalje), poboljšanje vodoopskrbnog sustava grada Novalje i otoka Paga u vrijednosti od 243 miliona kuna uvećan za iznos PDV-a. Ovaj projekt obuhvaća izgradnju pročišćivača otpadnih voda, izgradnju glavnog cjevovoda kanalizacijskog sustava i mjesnih mreža za naselja Metajna, Zubovići, Kustići, Vidalići, Caska i Stara Novalja, nove vodospreme Komorovac 2 kapaciteta 5000 m3, vodoopskrbnog prstena za naselja Novalja i nekih manjih projekata.

vrijednosti od 6,5 miliona kuna i projekt dogradnje i rekonstrukcije društvenog doma DVD-a Novalja u vrijednosti od 5,5 miliona kuna.

Financiranje projekta Aglomeracije riješeno je bespovratnim sredstvima iz EU kohezijskog fonda u iznosu od 70,98 % a ostatak se fincira 1/3 iz sredstava Hrvatskih voda, 1/3 iz Državnog proračuna a 1/3 iz Proračuna Grada Novalje. Sukladno Planu gospodarenja otpadom, nastavlja se sanacija odlagališta komunalnog otpada čija ukupna vrijednost iznosi preko 20 miliona kuna. Daljnje faze podrazumjevaju izgradnju sortirnice sa pripadajućom opremom, za koju smo ishodovali građevisku dozvolu i posjedujemo tender u vrijednosti 3,7 miliona kuna. U tijeku smo ishodovanja potrebne građevinske dozvole za kompostanu i reciklažno dvorište za građevinski otpad u poduzetničkoj zoni Prozor – Zaglava. Za mjeru „7,4 Ruralnog razvoja“ čija prijava započinje 18. Travnja imamo spremna dva projekta sa ishodovanom pravomoćnom građevinskom dozvolom i pripremljenom kompletnom dokumentacijom za prijavu. Proširenje i dogradnja Dječjeg vrtića Carić u

Briga za ekologiju, mala gospodarstva i ruralni turizam

Ante Dabo, gradonačelnik Novalje

Krajem prošle godine uspješno smo prijavili projekt Poduzetničkog inkubatora „Ragan“ Novalja u vrijednosti od 7,9 miliona kuna. Prema dostupnim informacijama projekt je uspješno prošao prijavu i uskoro očekujemo odobrenje i prihvaćanje ovog značajnog projekta od strane nadležnog ministarstva. Ovaj projekt ima posebnu važnost za Grad Novalju jer osim značajne investicije koja se financira u većem dijelu bespovratnim EU sredstvima, realizacija i izgradnja ovog projekta značajno bi utjecala na poboljšanje poduzetničke klime na području našeg grada i potaknula bi motiviranost i gospodarsku kreativnost mladih stanovnika našega grada.

privrednicima, kao i osiguranje plasmana na tržište domaćih poljoprivrednih proizvoda raznim poticajnim mjerama, okosnica je budućeg razvoja našeg grada. Kvalitetnija ponuda gastronomije i smještaja povlači za sobom i kvalitetnije goste – potrošače a sve to generira i ukupni gospodarski razvoj kao i razvoj poljoprivrede.

Proširenje turističkih sadržaja

Planiramo nastaviti sa projektom uređenja povijesne jezgre grada tako da u idućem mandatu namjeravamo u potpunosti završiti ovaj projekt te time Novalji udahnuti dušu, vratiti poduzetnike i stare obrte u jezgru grada te znatno podignuti turističku ponudu Novalje. Procjenjujemo da će za završetak ovog projekta biti potrebno osigurati dodatnih 15 – 20 miliona kuna. Također uređenje Luke Novalja od krucijalnog je značaja za razvoj našega grada i turističke ponude Novalje. Svjedoci smo izgradnje novih hotela sa četiri zvjezdice koji bi trebali znatno obogatiti turističu ponudu Novalje a samim time i stvoriti preduvjete za širenje turističke sezone od Uskrsa pa sve do kraja godine. U tijeku je izgradnja wellness hotela obitelji Kamenički kapaciteta 150 kreveta i aparthotela Lovren također sa. U tijeku su postupci ishodovanja građevinske dozvole za hotele Novalis i Modern Line kapaciteta 150 i 200 kreveta.

U predviđenom roku prijave za projekte iz Programa Zaštite prirode Natura 2000 do 13. travnja 2017. godine planiramo prijaviti vrlo vrijedan i složen projekt Mediteranski vrt sa edukativnim centrom za zaštitu ptica u vrijednosti od cirka 15 miliona kuna. Za ovaj projekt isposlovana je pravomoćna građevinska dozvola a potrebna dokumentacija uskoro će biti u potpunosti kompletirana. U novom mandatu cilj mi je za poljopriPoticajnim mjerama kojima je između ostavredni fond godišnje izdvojiti i više sredsta- log za hotele sa četiri i više zvjezdica komuva, barem jedan milion kuna godišnje, te tako nalni doprinos smanjen za više od deset puta, našim malim obiteljskim gospodarstvima dati imali smo za cilj dovesti investitore koji će novi i snažniji vjetar u leđa u smislu plasmana svojom visokokategoriziranom ponudom podomaćih poljoprivrednih proizvoda u turistič- dići kvalitetu i imidž destinacije. Kompleks ku ponudu grada. hotela Liburnija koji se prostire na više od 2 Obnova i uređenje poljskih putova te nji- ha prekrasnog zemljišta poviše gradske plaže hovo stavljanje u funkciju ciklo turizma, ko- Vrtić, kupio je domaći poduzetnik i ugostitelj masacija poljoprivrednih parcela i dodjela Anton Šestan za otprilike 38 miliona kuna, te na korištenje zainteresiranim mladim poljo- je time započeo revitalizaciju i obnovu hotelskog kompleksa koji je zaštitni znak novaljskog turizma. Novi vlasnik planira vrlo skoro krenuti u obnovu hotela i pripadajaćih objekata te ponudu podignuti na traženu razinu. Također tvrtka Hadria planira rekonstrukciju i dogradnju hotela Loža te podizanje kvalitete usluge na četiri zvjezdice hotela Loža u samom centru grada. Ovaj pozitivan trend obnove i gradnje hotelskih kapaciteta od četiri zvjezdice ohrabruje turističke radnike, i sve one koji sudjeluju u izradi turističkog proizvoda grada kao poželjne destinacije za veći dio kalendarske godine, zaključio je gradonačelnik Novalje Ante Dabo. bestbanking 19 • 2017

Gospodarstvo

Piše: Radmila Pavličić

Gospodarstvo

n Gospodarska diplomacija

Efikasna gospodarska diplomacija uvjet je gospodarskog rasta Važnost i učinkovitost gospodarske diplomacije neupitna je u promicanju hrvatskih gospodarskih interesa na inozemnim tržištima te postizanju pozitivnih efekata uposlovanju hrvatskih poslovnih subjekata.

U najširem smislu diplomacija podrazumijeva aktivnosti među državama. Profesor Emeritus Berridge s Univerziteta u Leicesteru (2001) je definirao diplomaciju kao službene kanale komunikacije koje koriste zaposlenici državnih institucija. Zaposlenici u inozemstvu jesu profesionalni ili ugovorni diplomati. Međutim, tim se definicijama diplomacija ograničava isključivo na odnose između država, a ne i na gospodarske poslove. Jačanje konkurencije među državama, otvorenost granica i politika globalizacije dovela je

do sve snažnije potrebe za povećanjem aktivnosti koje će potaknuti gospodarski rast, povećanje izvoza, privlačenje stranih investicija u zemlju. Otvorio se time put za uvođenje novih modela diplomacije koji će ostvariti ove aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi veće konkurentnosti zemalja na karti Svijeta. Prije tek nekoliko desetljeća uvodi se u literaturu i diplomaciju novi pojam gospodarska diplomacija. Aktivnosti gospodarske diplomacije usmjerene su na podršku poslovnom i financijskom sektoru zemlje. Danas moderne svjetske diplomacije stavljaju gospodarstvo u samo središte svog djelovanja te koriste sve prednosti za strana ulaganje i izvozne poslove.

Nastanak gospodarske diplomacije

Gospodarska diplomacija u Hrvatskoj

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova također je prepoznalo važnost povezivanja ne samo državnih službenika već i gospodarskih subjekata u cilju razvoja zemlje i svih njenih građana. Tako je 2013. godine pokrenut novi model i sveobuhvatan sustav Gospodarske diplomacije. Hrvatski izvoznici i poslovna udruženja ukazivala su do sada na potrebu razvitka ovakvog sustava kroz razne publikacije, kongrese, no i direktnim zahtjevima. Ako ste izvoznik ili to želite postati hrvatska gospodarska diplomacija može vam pomoći u nizu potrebnih aktivnosti koje stoje pred vama kao izvoznikom. Gospodarska diplomacija pomoći će vam promicanjem hrvatskih proizvoda, pružanjem informacija o uvjetima u poslovanju na stranim tržištima, uklanjanjem prepreka kod izvoza i dostavljanjem izvoznih prilika, pronalaženjem poslovnih partnera i pružanjem podrške na sajmovima, umrežavanjem hrvatskih izvoznika… (http://gd.mvep.hr). Gospodarski sustav je „živi organizam“ podložan brojnim promjenama i učincima i modeli upravljanja gospodarskom diplomaciju moraju se stalno prilagođavati institucijama te ustroju i nadležnosti u trgovinskoj politici, uvođenjem novih kategorija i sustava diplomatskog komuniciranja i upravljanja informacijama na tržištu. Iako je ovaj model pokrenut tek 2013. godine već je polučio izvrsne rezultate u početnoj fazi i njegov učinak na dinami-

bestbanking 19 • 2017

Prednosti korištenja gospodarske diplomacije (u % ispitanih izvoznika)

Poboljšanje marketinške strategije

Olakšana prilagodba lokalnom okruženju

12%

Rušenje barijera

11%

Poboljšanje profila i kredibilnosti

Pristup informacijama

55%

Pristup partnerima i institucijama

43%

Drugo

43%

Izvor: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova http://gd.mvep.hr/hr/gospodarska-diplomacija/

ziranje gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj je mjerljiv i svakako nužan.

Sudionici gospodarske diplomacije

Hrvatska gospodarska komora nudi niz usluga našim poduzetnicima i izvoznicima kroz organizaciju gospodarskih foruma sa Hrvatska udruga poslodavaca u svojim stranim delegacijama i poduzetnicima. Pu- temeljnim načelima i principima djelovanja tem županijskih udruženja približila se i regi- prioritet daje hitnom prostornom definiranju, onalnom razvoju lokalnih zajednica. Također infrastrukturnom osposobljavanju i potrebiuz predstavništva u Bruxellesu i Ruskoj Fe- to umrežavanje poduzetničkih i tehnoloških deraciji omogućava lakši pristup informacija- centara i inkubatora, poduzetničkih i induma na ovim tržištima. HGK je pokrenula i strijskih zona u svim dijelovima zemlje. Priuslugu Jedinstvena kontaktna točka za uslu- stup Hrvatske u paneuropski kumulativni cage (Point of Single Contact – PSC) nudi od- rinski sustav. govore kako pokrenuti posao u Hrvatskoj te na jednom mjestu pruža poslovne informacije Hrvatska obrtnička komora (HOK) krovo administrativnim uvjetima pristupu hrvat- na je organizacija obrtnika u Hrvatskoj. Suraskom tržištu. đuje s komorama u inozemstvu, udruženjima Agencija za investicije i konkurentnost i sličnim asocijacijama. (AIK) je agencija Vlade Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća pružanje potpune usHrvatska banka za obnovu i razvitak luge investitorima pri realizaciji investicijskih (HBOR) razvojna je i izvozna banka Republiprojekata, predlaganje mjera za unaprjeđenje ke Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje poslovnog okruženja te promociju Republike razvitka hrvatskoga gospodarstva. Bankarske Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije. usluge HBOR-a omogućavaju jačanje konku-

Ministarstvo turizma i Hrvatsku turističku zajednicu posebno izdvajam. Razlog tome je turizam kao vrlo važna grana razvoja hrvatskog gospodarstva te promicanja identiteta i ugleda hrvatskoga turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i promocije te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske. Zadaće HTZ-a uključuju aktivnosti gospodarske diplomacije, kao što su istraživanje tržišta izrada programa i planova promocije hrvatskoga turističkog proizvoda i njihova provedba, osnivanje turističkih predstavništva te mnoge druge aktivnosti. Spomenimo još i Udrugu Hrvatski izvoznici, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatsko društvo lobista, Državni ured za trgovinsku politiku i mnoge druge. Na lokalnim razinama djeluju Upravne odjeli županija i gradova zaduženi za gospodarstvo i razvoj, koji također u cilju regionalnog i lokalnog razvoja svojih zajednica rade na promicanju svoje sredine nastupima na sajmovima i pružanjem pogodnosti za investitore.

Iz gornjeg prikaza možemo uočiti da izvoznici cijene pomoć gospodarske diplomacije koja im je olakšala pristup informacijama, partnerima i institucijama ocijenivši je vrlo uspješnom. Taj prvi korak ka pristupu novim partnerima i tržištima je krucijalan. Osim sustava gospodarske diplomacije koja djeluje unutar Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma, Ministarstva poduzetništva značajnu ulogu u promicanju hrvatskog gospodarstva imaju i gospodarske institucije, vladine agencije te razna poslovna udruženja.

Gospodarski sustav je „živi organizam“ podložan brojnim promjenama i učincima i modeli upravljanja gospodarskom diplomaciju moraju se stalno prilagođavati institucijama te ustroju i nadležnosti u trgovinskoj politici, uvođenjem novih kategorija i sustava diplomatskog komuniciranja i upravljanja informacijama na tržištu.

rentnosti hrvatskoga gospodarstva, s naglaskom na izvoz.

Učinci gospodarske diplomacije

Sve ove organizacije rade u cilju dinamiziranja gospodarskog rasta i boljeg položaja i materijalnog boljitka hr vatsk ih građana. Osim postavljenog formalnog institucionalnog okvira, postavlja se pitanje: Imamo li prepoznatljivu i uspješnu gospodarsku diplomaciju? Istraživanje među nadležnim institucijama Instituta za međunarodne odnose (IMO) Zagreb iz 2012. godine pokazalo je da su glavni ciljevi gospodarske diplomacije povećanje izvoza i privlačenje ulaganja. Nadalje, da ne postoji jedinstveno razumijevanja značenja i suglasnosti što je gospodarska diplomacija i tko bi je i u kojim nadležnostima trebao provoditi, način na koji se aktivnosti provode može biti efikasniji, vidljiv je utjecaj politike u provođenju aktivnosti, nedostatak koordinacije i jasno definiranih zadataka. Zaključno, iako je uključeno više dionika, modernizacija sustava gospodarske diplomacije je potrebna uz primjenu najboljih praksi drugih država. U najširem smislu svi poslovni i institucionalni akteri dio su gospodarske diplomacije Hrvatske i svi možemo doprinijeti dijelom prepoznatljivosti hrvatskih brendova te uz nužno uključivanje edukacije na terenu i poboljšanjem kvalitete radnika stvaramo konkurentnije gospodarstvo. bestbanking 19 • 2017

Gospodarstvo

Piše: dr.sc. Filip Dujmović

Tema broja

n Analiza

Održivost hrvatskog mirovinskog sustava Ranjivost i nerobusnost sustav je pokazao već prvom pojavom nepovoljnih gospodarskih prilika kad se našao pred izazovima u financiranju, koje su riješene parametarskim izmjenama i povećavanjem dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na 67 godina života za žene i muškarce.

bestbanking 19 • 2017

nu sigurnost u specifičnim životnim okolnostima. Upravo zbog toga čini jednu od najvažnijih komponenti modernog i socijalnog društva. Bismarckov sustav zasnovan na načelu generacijske solidarnosti uspostavljan je u vrijeme kada je postojala stabilna politička i ekonomska klima. Dinamično okruženje u kojem se našla većina europskih država posljednjih desetljeća dovelo je do propitivanja tradicionalnog mirovinskog sustava. Pod utjecajem globalizacije, financijske krize i demografskih promjena postao je rastuće opterećenje za državu uz sve manju razinu socijalne sigurnosti. Demografske promjene uzrokovane smanjenjem nataliteta ispod razine nužne za zadržava-

nje povoljnih demografskih kretanja, činjenica da se živi duže, kao i emigracija, posebno su uzdrmale mirovinski sustav. Zbog navedenih pojava trend je povećanja izdvajanja za isplatu mirovina koji će u Hrvatskoj u 2017. biti rekordnih 37,47 mlrd kuna (prema Financijskom planu HZMO-a za 2017.), od čega su samo 21 mlrd prihodi od doprinosa i nisu dovoljni za pokrivanje mirovinskih izdataka bez proračunskih transfera.

Mirovinsko osiguranje je osiguranje za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti ili smrti i smatra se jednom od osnova socijalne sigurnosti stanovništva. To je početna pretpostavka koju treba imati na umu kada se govori o uspješnosti mirovinskih sustava. Financijska održivost koju će mnogi stručnjaci istaknuti kao ključnu zapravo je samo preduvjet za dugoročno postizanje prvotnog cilja. Ako sustav ne zadovoljava te ciljeve nije uspješan, jer, logično, mirovinski sustav ne postoji kako bi bio financijski održiv niti kako bi imao bilo koju drugu funkciju osim da korisnicima osigura materijal-

Od reforme do danas

Prevelik opseg mirovinskih prava naslijeđenih od bivše države, uz trend masovnog umirovljivanja radno-sposobnog stanovništva (prisutan sredinom devedesetih godina najčešće kao oruđe divlje privatizacije javnih poduzeća) i disbalans na tržištu rada (uzrokovan negativnim demografskim kretanjima, starenjem

Uspješnost mirovinskog sustava mjerljiva je i sprječavanjem siromaštva, kao i osiguravanjem mirovina dostatnih za ispunjenje osnovnih životnih potreba, u čemu se također nije uspjelo.

sto doprinosa koji su od 2002. preusmjereni u drugi stup) koji je prema podacima HZMO-a u 2015. iznosio oko 5,15 mlrd kuna. Broj korisnika mirovina iz oba stupa, još je uvijek simboličan (prema podacima HANFAe na zadnji dan 2016. bilo ih je 191). Tih je korisnika do sada trebalo biti daleko više no naknadno je uvedena zakonska mogućnost izlaska iz drugog stupa korisnicima koji su 2002. svojevoljno ušli, na što se većina odlučuje zbog povećanja mirovine od 27 posto (za što je nužno da niste korisnik iz drugog stupa). Ako ne bude daljnjih zakonskih izmjena tek će od 2027. gotovo svi novi korisnici primati mirovinu iz oba stupa, što će rezultirati sve nižim tranzicijskim troškom. Dobrovoljna mirovinska štednja, s druge strane, nije dovoljna kao rješenje niskih mirovinskih primanja. Naime, ona zahtijeva stabilnu gospodarsku situaciju koja će omogućiti građanima stvaranje viška prihoda koji će moći uložiti. Bez tog elementa treći stup ne znači previše, osim mogućnosti dostupne eliti. Ako pokušamo rezimirati možemo reći da se do sada niti mirovinski sustav nije pokazao uspješnim, a niti provedene (ili neprovedene) reforme odgovarajućim rješenjem. Sustav je pokazao ranjivost i nerobusnost, te se već prvom pojavom nepovoljnih gospodarskih prilika našao pred izazovima u financiranju, koje su riješene parametarskim izmjenama i povećavanjem dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na 67 godina života za žene i muškarce (uz određeni prijelazni period). Uspješnost mirovinskog sustava mjerljiva je i sprječavanjem siromaštva, kao i osiguravanjem mirovina dostatnih za ispunjenje osnovnih životnih potreba, u čemu se također nije uspjelo. Naime prema podacima DZS-a stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 20 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 29,1 posto osoba. Snagu mirovinskog sustava moguće je sagledati visinom stope ovisnosti i zamjenskom stopom. Kada stopa ovisnosti počinje ići u negativnom smjeru i kada se broj korisnika i osiguranika počne izjednačavati, to je dovoljan

stanovništva, produžavanjem životnog vijeka i padom nataliteta) doveo je hrvatski mirovinski sustav na rub održivosti. Osnovni ciljevi reforme hrvatskog mirovinskog sustava, kada je predstavljena krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, bili su: osigurati stabilne i dovoljno visoke mirovine za sve, financijska održivost, veća domaća štednja i ubrzan gospodarski razvoj, pravednost i mogućnost izbora. Iako je početna reforma do danas doživjela brojne iteracije, one do sada nisu imale pozitivan utjecaj na visinu mirovina. Naprotiv, stvoren je jaz između korisnika mirovina po starom i novom sustavu. Promjene su se uglavnom svodile na parametarske izmjene populističkog karaktera, gdje su se pokušavajući ispraviti stare nepravde stvarale nove. Uvođenjem individualne kapitalizirane štednje 2002. (obvezne i dobrovoljne), u sustav je unesen element „pravednosti“ (mirovina u skladu s uplaćenim doprinosima) i sigurnosti (diverzifikacija isplate mirovine). Ujedno je dio odgovornosti za materijalnu sigurnost prebačena s države na pojedinca, od kojeg se traži da aktivno sudjeluje u kreiranju svoje mirovinske budućnosti. Problem je što visina doprinosa za obvezni dio kapitalizirane štednje (drugi stup) od pet posto do danas nije pomaknuta na početno planiranu visinu od deset posto (polovice ukupnih mirovinskih doprinosa). To će u budućnosti rezultirati neadekvatnošću visine mirovina ostvarenih u oba stupa. Izdvajanje za drugi stup prilagođeno je mogućnostima državnih financija za pokrivanje tzv. tranzicijskog troška (pet po-

znak da sustav ima financijskih problema, kao što niska zamjenska stopa pokazuje da mirovine odskaču od prosječnih plaća i vjerojatno ne zadovoljavaju potrebe korisnika. U Hrvatskoj su oba pokazatelja nepovoljna. Udio prosječne mirovina ostvarene prema općem propisu u odnosu na prosječnu plaću u siječnju 2017. bio je 43 posto, a odnos broja korisnika mirovina i osiguranika iznosio je 1:1,16. Spomenimo i usklađivanje mirovina (tzv.indeksacija) koja se u Hrvatskoj provodi dva puta godišnje po formuli koja se zasniva na kretanju prosječne plaće i potrošačkih cijena. Modeli indeksacije koji uključuju visinu troškova života uglavnom dovode do zaostajanja prosječnih mirovina za plaćama, što je vidljivo iz navedene zamjenske stope i izvjesno je da će trend zamjenske stope ostati nepovoljan.

Panaceja

U budućnosti će se radnici, bez obzira na to o kojem se mirovinskom modelu radilo, nastojati zadržati što duže na tržištu rada, a korisnici mirovina uključiti u tržište rada. Očekuje se i daljnje smanjivanje ukupnog broja korisnika invalidskih mirovina kao rezultat uvođenja novog, strožeg sustava za ostvarivanje invalidskih mirovina, obveznih medicinskih pregleda i poboljšanog sustava profesionalne rehabilitacije. Također, mirovine iz drugog stupa će pozitivno utjecati i na visinu mirovina s obzirom na to da će budući korisnici mirovina imati duži period akumulacije sredstava. Ostvarivat će mirovine u starijoj dobi od sadašnjih umirovljenika. Mirovine iz drugog stupa bit će više uz povoljniju zamjensku stopu s obzirom da su u dugom roku prinosi drugog stupa u pravilu veći od rasta plaća. Povećanje broja korisnika koji mirovinu ostvaruju iz oba stupa rezultirat će i nižim transferima iz državnog proračuna i boljom održivosti sustava. Važno je prilikom planiranja daljnjih parametarskih, a posebno sustavnih reformi, imati jasnu viziju budućeg sustava i kvalitetnu analizu sadašnjeg i projekciju budućeg stanja i njegov utjecaj na nadolazeće generacije. Prisutnost problematike hrvatskog mirovinskog sustava se u medijima intenzivirala, te smo svjedoci čitavog niza demografskih i financijskih studija, no još čekamo da se uključe sociolozi i psiholozi. Kako će koja promjena, model ili reforma sociološki i psihološki utjecati kod građana na povjerenje u sustav možda je jedno od ključnih pitanja. Možda bi iduća reforma sustava trebala početi od mirovinskog opismenjavanja građana i široke javne rasprave, jer čini se da do sada stručna i politička javnost nisu imali previše uspjeha. bestbanking 19 • 2017

Tema broja

Piše: Željko Bedenic predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva d.d.

n Sigurna budućnost?

Hoće li demografski slom Hrvatske ugroziti mirovinski sustav? Možemo li nametnuti našim nasljednicima obavezu zbog naše neodgovornosti da izdvajaju 25 ili 30 posto svojih budućih plaća kako bismo mi mogli preživjeti mjesec. Hoće li time mirovinski sustav biti održiv? Kakav mirovinski sustav možemo očekivati? Ta su me pitanja potaknula da se pozabavim analizom demografije i mogućim scenarijima mirovinskoga sustava u Hrvatskoj do 2060. godine. Hoće li demografski slom Hrvatske ugroziti mirovinski sustav? Vrlo je popularno pitanje posljednjih dana. Da bismo mogli definirati ugrozu, trebamo se zapitati što je uopće održiv mirovinski sustav? Što čini mirovinski sustav? Ako je odgovor isplata mirovina, što su onda mirovine? Većina ljudi bi se složila da su mirovine supstitut plaće u vremenima kada umirovljenik nije više aktivan. Mnogi bi mirovine definirali i kao nagradu za minuli rad. Definirajući mirovine mnogima ne pada na pamet visina te „plaće“ ili „nagrade“, već se ista podrazumijeva kao nešto dostatno za sve životne probleme. No, jesmo li mi svi u zabludi, jesmo li mi svi „ovisnici“ koji si ne žele priznati očito? Da bih dočarao dubinu zablude, želio bih pojasniti na veoma jednostavnom i svima poznatom primjeru. Svakome od nas je netko u jednom trenutku poklonio cvijet, biljku ili na kraju krajeva, ste si ju sami kupili. Zašto je nekome ta ista biljka živjela samo par tjedana, dok kod drugih živi godinama. I ne samo da živi već njezini izdanci krase i mnoge druge domove. Jedina razlika je u trudu i odgovornosti prema toj biljci. Kako je moguće da supruga i ja, koji imamo dvoje djece (stopa totalnog fertiliteta u Hrvatskoj je 1,46), očekujemo da ćemo imati mirovinu koja će pokrivati naše životne troškove. Recimo da pojednostavimo pojam generacijske solidarnosti i da to dvoje naše djece sutra izdvaja po 15 posto iz svoje plaće samo za nas. Jednostavnom matematikom mi bismo mjesečno primali 30 posto svoje plaće. To su realna očekivanja. Možemo li nametnuti našim nasljednicima obavezu zbog naše neodgovornosti da izdvajaju 25 ili 30 posto svojih budućih plaća kako bismo mi mogli preživjeti mjesec. Hoće li time mirovinski sustav biti održiv? Kakav mirovinski sustav možemo očekivati? Ta su me pitanja potaknula da se pozabavim analizom demografije i mogućim scenarijima mirovinskoga sustava u Hrvatskoj do 2060. godine. Cilj analize bio je determinirati mirovinski sustav RH do 2060. godine s obzirom na demografiju i njegov utjecaj na zaposlenost, bruto domaći proizvod, visinu rashoda opće države, te visinu mirovina, odnosno stope zamjene istih. Analiza je bazirana na podacima za 2015. godinu i

bestbanking 19 • 2017

testirana je na tri različita scenarija. Prvi scenarij govori o utjecaju sadašnjega modela mirovinskoga sustava, drugi scenarij pretpostavlja ukidanje drugoga mirovinskog stupa i preusmjeravanje doprinosa od pet posto u prvi mirovinski stup, dok treći scenarij podrazumijeva povećanje doprinosa za drugi stup na 7,5 posto (ali uz zadržavanje doprinosa za prvi stup od 15 posto). Pritom su na demografskoj strani modela unesene pretpostavke niskog fertiliteta, a očekivano doživljenje je linearno produženo za otprilike 4 godine, te se migracija u godinama koje su ispred nas zanemarila iz razloga što bi sadašnji negativni migracijski saldo urušio, ne samo mirovinski sustav, već bi se urušile i državne financije. Glavna pretpostavka modela je da smo svjesni situacije te da ćemo u sljedećim godinama „aktivirati“ neaktivno stanovništvo na tržištu rada po stopi od 0,9 posto godišnje kako bismo u 2060. godini uhvatili sadašnji prosjek omjera aktivnoga stanovništva u radnoj populaciji u najrazvijenijim članicama EU (oko 78 posto). Kad bi zanemarili ovu pretpostavku, omjer zaposleni/umirovljenik bi već u 2030. godini bio oko 1:1. Uz smanjenje neaktivnoga stanovništva, taj omjer bi se uspio zadržati oko sadašnjih razina 1,12 do 1,18. Vidi Slika 1. Ostale postavke modela uključuju povećanje prosječnoga radnog staža svakih deset godina za jednu godinu (u Hrvatskoj je prosječni radni staž 32,6 godina, Švedskoj 41,1, Švicarskoj 42,5 godina, a na Islandu 46,6). Uz to, model polazi od toga da se na stopu rasta BDP-a od tri posto, zaposlenost povećava za jedan posto, da temeljna inflacija u prosjeku iznosi dva posto, a produktivnost tih dva posto minus realni rast plaća. Nadalje, za polaznu osnovu uzela se projekcija da će se mirovine isplaćivati prosječno 20 godina, da će dodatak od 27 posto primati samo umirovljenici iz prvog stupa, da će realni prinos (iznad inflacije) mirovinskoga sustava biti jedan posto. Konačno, prvi scenarij (ostanak sadašnjega modela mirovinskoga sustava) pretpostavlja da 12,5 posto novih uplata

Slika 1. Omjer zaposleni/umirovljenici u zavisnosti od scenarija

iz drugoga stupa odlazi u nove investicije (na primjer, putem dokapitalizacije kompanija od strane Obveznih mirovinskih fondova, odnosno direktnih investicija kroz javno privatna partnerstva, a uvjetovan je kapacitetima radne snage i produktivnosti države), drugi scenarij (ukidanje drugoga stupa) pretpostavlja da se osam posto doznaka preusmjerava u državnu potrošnju, a treći scenarij (povećanje drugog stupa na 7,5 posto) pretpostavlja da osam posto novih uplata iz drugoga stupa ide u direktne investicije. Glavna razlika u usporedbi scenarija proizlazi iz rashoda opće države, odnosno manjka za pokriće mirovina u HZMO. Naime, dok se u prvom i trećem scenariju (sadašnje stanje i povećanje doprinosa za 2. stup na 7,5 posto) sadašnji trošak od 4,2 posto BDP-a smanjuje na samo 0,9 posto, u drugom scenariju (ukidanje drugoga stupa) niži inicijalni troškovi zbog preusmjeravanja 5 posto doprinosa u HZMO, sa 2,1 posto narasli bi na 2,8 posto u 2060. Nadalje, sam trošak mirovinskoga sustava generacijske solidarnosti (ukupne isplate mirovina iz HZMO) bi u prvom i trećem scenariju sa sadašnjih 10,4 posto BDP-a pao na 5,9, odnosno 5,7 posto BDP-a, dok bi u drugom scenariju bio cijelo vrijeme oko 10 posto. Posljedica takvog odnosa je da bi rashodi opće države u prvom i trećem scenariju sa sadašnjih 46,9 posto BDP-a pali 43,5 posto u 2060. godine, dok bi u slučaju ukidanja drugoga stupa ti rashodi narasli na 51,4 posto BDP-a. Sama činjenica da bi država trebala 20 posto veći budžet zbog ukidanja drugoga stupa dovodi u pitanje održivost takvog scenarija. Vidi Slika 2. Rezultati pokazuju kako bi stopa zamjene (prosječna mirovina u od-

Slika 2. Trošak isplate mirovina iz 1. stupa/BDP uz različiti nominalni rast plaća, odnosno ukidanje 2. stupa

nosu na prosječnu plaću) bila nešto bolja u drugom scenariju (ukidanje drugoga stupa – 45,6 posto) u odnosu na prvi scenarij (sadašnje stanje – 43,3 posto), ali daleko najbolja u trećem scenariju, koji bi podrazumijevao porast uplata doprinosa u drugi stup na 7,5 posto (52,7 posto). Dodatno uz tri bazna scenarija, analizirane su i tri simulacije koje se odnose na rast nominalnih plaća po stopama od 1, 2,5 te 4 posto, što u stvari znači da bi zbog inflacije od 2 posto u prvoj simulaciji plaće realno pale za 1 posto. Ta prva simulacija podrazumijeva, takozvanu internu devalvaciju idućih 40 godina, odnosno pristajanje na to da će primanja zaposlenih realno biti manja za 40 godina nego danas. Interna devalvacija, međutim, u velikoj mjeri nadoknađuje gubitak konkurentnosti koji nastaje povećanjem izdvajanja ulaganja u drugi stup sa pet na 7,5 posto (povećanje doprinosa iz plaće sa 20 na 22,5 posto), pa se u odnosu na ostale simulacije značajno povećava zaposlenost, smanjuje trošak države, a stopa zamjene povećava na 59,9 posto 2060. godine. Vidi Slika 3. Ono što je vidljivo je da jedino iz simulacije scenarija interne devalvacije moguće privlačenje imigracije (zbog troška asimilacije), kako bi broj stanovnika Hrvatske do 2060. godine ostao blizu četiri milijuna stanovnika. Interna devalvacija donosi realni pad plaća, ali veću zaposlenost i veći manevarski prostor za državu da poveća izdvajanje za zdravstvo i za pomoć najugroženijima. Na kraju svega navedenog, uz glavnu pretpostavku da ćemo smanjiti udio neaktivnog stanovništva na samo 20 posto od radno sposobne populacije do 2060. godine, mirovinski sustav bi se trebao moći održati. Ono što zabrinjava je utjecaj na opće rashode države u zavisnosti od modela koji se odabire te stope zamjene koje bi jedino u scenariju povećanog izdvajanja u 2. stup, odnosno realnoga pada plaća približile budućim umirovljenicima standard življenja kojeg su imali dok su bili radno sposobni. U svim modelima je vidljivo da će sadašnji 1. stup mirovinskog osiguranja ili osiguranje temeljem generacijske solidarnosti zasigurno poprimiti obilježja socijalne solidarnosti, dok ćemo se mi radno aktivni morati osloniti na vlastitu štednju i investicije u sigurniju budućnost kako bi nam biljka s početka teksta živjela dugo i podarila sretnu starost.

Slika 3. Stope zamjene uz simulaciju rasta plaća 2,5% (izdvajanja u drugi stup 7,5%, realnog prinosa 2% i ukidanja 2. stupa), te rasta plaća od 1% nominalno bestbanking 19 • 2017

Tema broja

Piše: Siniša Begović, MBA Konzultant za e-Poslovanje

Informacijske tehnologije

povezana na internet. Ovakva računala mogu kontrolirati treće strane, a da vlasnici računala toga nisu ni svjesni.

4. Računalni špijuni

Računalni špijuni vrsta su zlonamjernog softvera koji se instalira na računalu, bez znanja vlasnika da bi prikupio njegove privatne podatke. Računalni špijun obično je sakriven od vlasnika da bi prikupio podatke o internet interakcijama, pritiscima na taster (poznato kao i keylogging), lozinkama i drugim vrijednim podacima.

Osnove Internet sigurnosti 2. dio

n Što je potrebno znati?

Kako se zaštiti od zlonamjernih softvera?

Ne možete uvijek znati imate li neki zlonamjerni softver u svom računalu, tako da je važno imati najnoviju verziju antivirusnog softvera instaliranu na vašem računalu. Provjerite da li Vas taj softver štiti i od računalnih špijuna. Možete napraviti i sljedeće:

Što je malware ili zlonamjerni softver?

1. Virusi

Virusi su mali računalni programi koji se mogu sami kopirati i širiti na ostala računala. Neki od njih su relativno dobroćudni, jednostavno Vam prikazuju poruku, ali ima i onih koji su izrazito zlonamjerni i dovode do toga

bestbanking 19 • 2017

2. Računalni crvi

Nasuprot inficiranju relativno malog broja datoteka, crvi velikom brzinom inficiraju cijelo računalo. Na primjer, Slammer worm koji je bio usmjeren na poznatu ranjivost unutar baze podataka Microsoft’s SQL Servera zarazio je preko 95% računala koji su bili povezani na internet u roku od deset minuta od trenutka kad je poslan, onemogućivši rad fiskalnih kasa u supermarketima i Banci Amerike.

Opća klasifikacija zlonamjernih softvera

Malware ili zlonamjerni kod predstavlja prijetnju za računala i njihovu sigurnost koju ugrožavaju računalni špijuni (eng. spyware), virusi, računalni crvi, trojanci i botovi. To su veoma rasprostranjeni programi koji mogu evidentirati sve što ukucate na računalu, napraviti snimke ekrana, ukrasti dokumente i datoteke i otvoriti skrivena zadnja vrata do Vašeg računala. Ove informacije se zatim šalju osobi koja je instalirala neki od navedenih programa. Malware može instalirati svatko tko ima pristup računalu ili može biti skriven u „bezopasnom“ prilogu poslanom putem e-pošte ili otpremljen putem sumnjive web stranice. Na primjer, ukoliko koristite internet bankarstvo, malware može evidentirati lozinku Vašeg bankovnog računa. Ta informacija može biti zloupotrebljena tako što će novac nestati s Vašeg računa.

da programi ne funkcioniraju kako treba, da se datoteke uništavaju, a hard diskovi ponovo formatiraju. Virusi se uglavnom klasificiraju prema dolje navedenim kategorijama: • Makro virusi: inficiraju samo specifične programe za koje su i napisani. • Virusi koji inficiraju datoteke: inficiraju izvršne datoteke kao što su .exe i .dll datoteke. • Skripte: napisani jezikom za pisanje skripti kao što su Perl ili VBScript.

3. Trojanci

Trojanci su zlonamjerni softveri koji su maskirani tako da izgledaju kao nešto što korisnik možda želi instalirati, a zatim obavljaju nepredviđene radnje – najčešće omogućuju pristup računalnim botovima preko zadnjih vrata računala. Bot (skraćeno od robot) je zlonamjerni program koji se prikriveno instalira na računala

• Budite svjesni da kada god koristite računalo na javnom mjestu poput internet caffe-a ili biblioteke, ono može sadržavati zlonamjerni softver napravljen u svrhu prikupljanja Vaših podataka. • Ažurirajte svoj operativni sistem. • Budite pažljivi s programima za razmjenu datoteka – ukoliko nisu pravilno konfigurirani, ostali mogu imati pristup svim Vašim datotekama. • Povećajte razinu zaštite na Vašem pretraživaču tako da ne prihvaćate kolačiće s neprovjerenih web stranica. • Nikad nemojte kliknuti na link u vašoj e-pošti jer Vas možda neće odvesti na danu web stranicu. • Budite pažljivi kada otvarate priloge, jer oni mogu zaraziti Vaše računalo. • Budite pažljivi kada preuzimate programe s interneta, koristite provjerene izvore i preuzete materijale skenirajte na viruse. • Budite oprezni s web stranicama koje koriste iskakajuće forme (engl. pop-ups) ili djeluju sumnjivo jer mogu biti opasni. • Koristite jedinstvenu lozinku za Internet bankarstvo koja se razlikuje od svih drugih lozinki. • Koristite softver za detekciju zlonamjernih softvera. • Podesite svoj web pretraživač tako da ne čuva Vaše lozinke (i izbrišite one koje su već sačuvane).

n Promet KMS, 24/7 nadzor ključeva na različitim lokacijama

Sustav upravljanja ključevima za sigurnu pohranu i kontrolu pristupa Koliko često vam se dogodilo da niste mogli pronaći ključeve od ureda ili doma? Događa li vam se na radnom mjestu da ne znate niti tko je od djelatnika uzeo ključeve i kada iste misli vratiti?

Unatoč informacijskom dobu u kojemu živimo, mobilnim računalnim tehnologijama i naprednim aplikacijama, mehanička brava s ključem u većini je slučajeva najvažniji čimbenik sigurnosti svakog poslovnog i radnog okruženja. Rukovanje ključevima i pristupom njima zato zahtijeva puno brige i pažnje. Brave ograničavaju pristup brojnim područjima i prostorijama s povjerljivim, važnim, dragocjenim ili opasnim sadržajem i neovlašteni pristup u te prostorije mogao bi izazvati značajnu imovinsku ili poslovnu štetu. Stoga nije svejedno tko ima pristup ključevima i, sukladno tome, sadržaju prostorija. Izgubljeni, nestali ili ukradeni ključevi mogu uzrokovati mnogo brige, sigurnosne rizike i nepotrebno visoke troškove (zamjena ključeva i brava). Iako se mogućnost zloupotrebe ključeva ne može u potpunosti spriječiti, možemo ograničiti pristup i značajno smanjiti mogućnost takvog razvoja događaja. Možemo to napraviti na tri načina i to sa sustavom zaključavanja (smanjenje broja ključeva i povećanje broja vrata koja ključ otvara; ako dođe do neprimjerenog ponašanja s ključevima, povećava se rizik), sustavom za kontrolu pristupa (izmjena cijelog sustava; zamjena mehaničkih brava električnima, postavljanje čitača i jedinica za upravljanje i nadzor, uvođenje identifikacijskih kartica) i sigurnom pohranom mehaničkih ključeva u elektroničke ormariće.

Prednosti ovakvih sustava su to što znamo gdje se ključevi nalaze, tko je ovlašteni korisnik, primamo obavijest kada i tko preuzme ključ te gdje se trenutno nalazi, kao i kada je vraćen, a najbitnije u svakom trenu možemo provjeriti povijest korištenja ključa kroz određeni vremenski period.

Sustav za upravljanje ključevima koristimo za vozne parkove, vrata bez kontrole pristupa, učionice, sportske objekte, trgovačke centre, službe za održavanje, zdravstvene ustanove, ustanove za skrb za starije i nemoćne, zabavne centre i igraonice, hotele, brodove, ali i financij-

Sustavi za zaključavanje ovakvog tipa koriste se za svakodnevno upravljanje ključevima (poslovni prostori, skladišta, pogoni, radionice, pomoćne prostorije…), za pohranu rezervnih ključeva, ključeva za posebne namjene i onih koji se rjeđe koriste, za nadzor nad ključevima

Promet KMS 50

skim institucijama, državnoj upravi, ministarstvima, vojci i policiji, a prikladni su za male, srednje i velike tvrtke.

voznog parka… Sustav omogućuje osobito pomni nadzor nad ključevima izvan radnog vremena. Naravno da to ovisi o veličini sustava, ali u većini slučajeva sigurna je pohrana ključeva u elektronički ormarić nekoliko puta jeftinija od sustava za kontrolu pristupa. Sustav nije namijenjen samo za pohranu ključeva. Moguće ga je i nadograditi s mehaničkim sigurnosnim ormarićima u koje možete pohraniti veće ili manje predmete različitih vrijednosti i za koje se mora u svakom trenutku znati gdje se nalaze (prijenosna računala, mobilni telefoni, važni dokumenti, službene iskaznice i ovlasti, oružje, novac…) Pristup sustavu moguć je pomoću osobnog koda i identifikacijskog medija, a potrebno je i registrirati ključ koji vraćamo da bi nam sustav dao upute. bestbanking 19 • 2017

Sigurno poslovanje

Piše: Branko Kuzele

Sigurno poslovanje

n Asimetrični kriptografski sistemi

Raste potreba za uvođenjem elektronskog potpisa Za realizaciju autoriziranog elektronskog potpisa neophodno je koristiti sredstva za formiranje punovažnog elektronskog potpisa i posjedovati certificiranu potvrdu izdanu od ovlaštenog tijela koje ispunjava odgovarajuće uvjete prema Zakonu o elektroničkom potpisu.

Nužna promjena načina rada

Grafologija otkriva osobine ličnosti

Cjelokupna operacija, prvotno je pala na jednoj potpuno jednostavnoj stavci: potpisu. Temeljita grafološka analiza ukazala je da se radi o falsificiranju potpisa. Grafologija je vještina ili “znanost” gdje se, na temelju analize rukopisa otkrivaju osobine ličnosti. Pomaže pri prosuđivanje karaktera i povremenih duševnih stanja osoba putem njihovog rukopisa. Zasniva se na pretpostavci da između rukopisa i karaktera postoji pravilan psihofiziološki odnos. Često je samo stručna analiza danog rukopisa u kriminalistici i sudskom vještačenju koja se vrši jedino radi utvrđivanja je li to izvornik ili krivotvorina, tj. radi utvrđivanja identiteta osobe kojoj se pripisuje rukopis.

Iz navedenih razloga, prigodom zapošljavanja u nekim velikim tvrtkama nije rijetkost da se analizira rukopisa potencijalnih kandidata za posao. Rukopis je jedno od najosobnijih načina izražavanja karaktera i mnogo govori o našoj osobnosti. Analiziranje istog ima nekoliko stupnjeva koji uz izgled i oblik podrazumijevaju analizu sredstva pisanja i podloge na koju se piše. Tek sveobuhvatnost ovih čimbenika može dovesti do potvrde izvornosti nečijeg rukopisa i potpisa.

Propust koji je otkriven i zahvaljujući njemu najavljena je promjena načina izdavanja predujma za putne naloge ukazala je na mnogobrojne nedostatke državne Uprave, gotovo na simboličkoj razini. Prije svega zbog netransparentnog načina odlučivanja o, rekao bih, trivijalnim stvarima, kao što su putni nalozi. Strukturalno krivo postavljeno, bez završnog nadzora, omogućilo je da pojedinci mijenjanju tijek potvrđivanja putnih naloga, kao i izdavanje predujma za iste. Tako je službenik sred-

njeg razreda bio u mogućnosti krivotvoriti i prisvojiti novac. Treba napomenuti da je u privatnim tvrtkama koje su pod nadzorom Države isto riješeno elektroničkim putem i transferom novca na tekući račun korisnika.

Nedavni pokušaj krivotvorenja putnih naloga u jednom od najviših državnih tijela RH, koje bi trebalo biti primjerom poštivanja Zakona, ukazalo je na svu nedostatnost tradicionalnih načina internog poslovanja unutar institucija. Središnje zakonodavno tijelo RH, umjesto da prije svega digitalizira i uskladi svoj način organizacije u poslovanju s dosezima 21. stoljeća, radi na razini starosti zgrada u kojima se nalazi.

Problemi potpisa u poslovnom svijetu

Problemi s potpisom u poslovnom svijetu, kao i u drugim administrativnim djelatnostima uvriježenog tipa, nastaju kada između korisnika i traženog dokumenta, radnje, postoji posrednik. Pretežito to je čovjek. Čovjek je sklon koruptivnim radnjama, kao i primanju mita kako bi ubrzao ili osigurao povoljan ishod svoje molbe. Tako se rađa korupcija ili kao u slučaju putnih naloga iz uvoda, potkradanje javnog dobra.

NajznaËajnija polja primjene elektroniËkog potpisa • • • • • •

bestbanking 19 • 2017

elektroničko poslovanje (e-Business) elektronička trgovina (e-Commerce) elektroničko bankarstvo (e-Banking) elektronička uprava (e-Government) elektroničko zdravstvo (e-Healthcare) platni sistemi na bazi čip kartica (EMV)

Provjera autentičnosti potpisnika

Elektronički potpis se realizira primjenom asimetričnih kriptografskih sistema i hash funkcija, dok se kao sredstva za formiranje elektroničkog potpisa uglavnom koriste smart kartice.

Elektronički dokument

Elektronički dokument je dokument u elektronskom obliku koji se koristi u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama, kao i u upravnom, sudskom i drugom postupku pred državnim tijelom. Elektronički potpis je skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s elektroničkim dokumentom i koji služe za identifikaciju potpisnika.

Jedan od osnovnih alata je elektronski potpis. Elektronički potpis predstavlja tehnologiju čijom se primjenom u sistemima elektroničkog poslovanja omogućava provjera autentičnosti potpisnika, poruke ili dokumenta. Analogno svojeručnom potpisu u standardnom poslovanju, elektronički potpis se koristi u elektroničkom poslovanju. On ima i dodatnu osobinu da štiti integritet elektronički potpisane poruke što svojeručni potpis to ne osigurava. Direktiva EU 1999/93/EC o elektroničkim potpisima (usvojena 13. prosinac 1999, a formalno stupila na snagu 19. siječnja.2000. godine) predstavlja pravno utemeljenje elektroničkog potpisa i na osnovu nje su donijeti Zakoni o elektroničkom potpisu u svim zemljama EU, kao i u većini ostalih zemalja Europe. Kod nas je to Zakon o elektroničkom potpisu (pročišćeni tekst zakona Narod-

ne Novine 10/02, 80/08, 30/14 na snazi od 06.03.2014. godine).

Jedno od rješenja je ‘izbacivanje’ posrednika u takvim radnjama. Razni oblici e-države ubrzavaju i što je najvažnije standardiziraju postupke, a ovise o nepristranim elektroničkim autentifikacijama dokumenata i osobnih podatka. U Singapuru se e-katastrom i drugim oblicima upravljanja administrativnim postupcima u potpunosti izbacili korupciju.

Pravna težina i snaga kao svojeručni potpis

OGLAS 76 x 303

Autoriziranim elektroničkim potpisom se jamči identitet potpisnika, integritet elektroničkih dokumenata i onemogućava naknadno poricanje odgovornosti za njihov sadržaj. Takav elektronski potpis u odnosu na podatke u elektronskom obliku ima isto pravnu težinu i dokaznu snagu kao i svojeručni potpis, odnosno svojeručni potpis i pečat. Za realizaciju autoriziranog elektronskog potpisa neophodno je koristiti sredstva za formiranje punovažnog elektronskog potpisa i posjedovati certificiranu potvrdu izdanu od ovlaštenog tijela koje ispunjava odgovarajuće uvjete prema Zakonu o elektroničkom potpisu. U ovom tehnološkom trenutku, elektronički potpis se realizira primjenom asimetričnih kriptografskih sistema (na primer RSA algoritam) i hash funkcija (MD5 ili SHA-1 algoritmi), dok se kao sredstva za formiranje elektroničkog potpisa uglavnom koriste smart kartice. Želite li unaprijediti svoje poslovanje, činiti ga sigurnijim, kako za tvrtku tako i za svoje komitente, u našoj državi postoje tvrtke certificirane i ovlaštene za izradu i pribavljanje potrebnog Softwarea i Hardwarea. Sigurno jeftinije od sporova! bestbanking 19 • 2017

Sigurno poslovanje

Događanja

n Salon bankarske opreme - Ozimec

Vodeća tvrtka bankarsko - novčarske zaštite u regiji

Od 146 izlagača SBO jedina tvrtka iz oblasti mehaničke zaštite na Interprotexu Na Zagrebačkom velesajmu održan je 12. Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine Interprotex u sklopu ovogodišnjih Proljetnih sajmova Zagrebačkog velesajma. Tom prilikom predstavljeno je 146 izlagača iz 22 zemlje. Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine odvijao se u organizaciji Grada Zagreba, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatskog ceha zaštitara. Iako je ove godine INTERPROTEX bio osnažen terminskim zajedništvom sajmova na kojem je izlagački i programski sadržaj stavio u fokus planiranje, projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata na energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv način, uključujući i sve prisutniju potrebu za zaštitom ljudi, imovine i podataka, samo je jedna tvrtka iz oblasti mehaničke zaštite predstavila svoj asortiman, stoga i ne čudi što je upravo ona

bestbanking 19 • 2017

privukla posebnu pažnju posjetitelja i izlagača. Riječ je o Salonu bankarske opreme – Ozimec, hrvatskom proizvođaču i izvozniku tehničke i mehaničke zaštite. SBO je prepoznao sajam kao mjesto gdje hrvatski proizvođač može dati doprinos bržem stvaranju robnih marki kao i potvrdu prisutnosti na tržištu, a u cilju povećanja međunarodne konkurentnosti, samim time što su se uz niz kvalitetnih stručnih skupova obrađivale i aktualne teme zaštite i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kao predstavnik branše iz oblasti mehaničke zaštite u Interprotexu je prepoznao odličnu

priliku da poduzetnike i gospodarstvenike detaljnije upozna s inovativnim rješenjima vlastite proizvodnje, te visokokvalitetnim proizvodima renomiranih svjetskih proizvođača. Nažalost, nakon što se Interprotex nije održavao 6 godina, tvrtka SBO je istaknula kako im je neizmjerno žao što sajam nije prepoznat od strane ostalih tvrtki iz oblasti tehničke i mehaničke zaštite, čime bi se dodatno istaknula važnost zaštite ljudi, imovine i podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ali i potvrdila kvaliteta hrvatskih tvrtki kao proizvođača sigurnosnih rješenja koje itekako mogu konkurirati na međunarodnoj razini. SBO je na sajmu predstavio proizvode proizvođača najkvalitetnije opreme tehničke i mehaničke zaštite, čiji je ekskluzivan zastupnik i dobavljač. Od 146 izlagača u suradnji s SBO predstavljeno je njih 13. Posebno su se

istaknuli proizvodi proizvođača Promet/Valberg, Gunnebo, Hess, Spinnaker, Wittkopp, LincSafe, Koval, Dorma-Kaba,Kisan i Ribao Double Power. Sami proizvođači aktivno su sudjelovali u predstavljanju proizvoda na sajmu, a predstavnici Wittkoppa na sajmu su sudjelovali predstavljajući visokokvalitetne brave. Riječ je o profesionalnom dobavljaču sigurnosnih proizvoda i rješenja, koji je od osnutka svoje poslovanje usmjeravao prema kvaliteti pružanja usluge i pouzdanosti. Stalnim unapređenjem kvalitete te stalnom edukacijom zaposlenika tijekom proteklih godina drži visoku kvalitetu usluga, konkurentnost na tržištu i povjerenje kupaca. S više od 25 godina iskustva, bez sumnje posjeduje stručnost u opsluživanju i opremanju financijskih društava i institucija s ciljem da korisnicima pružim kompletnu uslugu u osmišljavanju, izvedbi, opremanju i zaštiti prostora i imovine.

Interlocking kabina Salona bankarske opreme

Hrvatski proizvod za sigurnost – tehnička zaštita prostora

SBO je kao hrvatski proizvođač na sajmu predstavio Interlocking kabinu, protubalističku mjenjačnicu, protubalistička vrata, primopredajni pult, sigurnosnu ladicu i elektrokemijske uređaje za prijenos novca vlastite proizvodnje. Po prvi put u Hrvatskoj predstavljen je Safe Cash Retail Station, samoposlužni sustav za recikliranje novca proizvođača Gunnebo.

Sigurnost novca uz SafeCash Retail Station

SafeCash Retail sustav najčešći je način plaćanja u svijetu. Prilagodljiv, anoniman i jednostavno prenosiv.

Proizvođač sustava Gunnebo je lider u sektoru za upravljanje gotovinom u maloprodaji s velikim iskustvom u radu s trgovcima i drugim glavnim igračima u sektoru rada s gotovinom. Više od 15 godina je dobavljač automatiziranih rješenja upravljanja novcem za financijske institucije.

Lidija Stolica s predstavnicima tvrtke Gunnebo, Istvan Roszmann i Eva Cikos (Gunnebo Mađarska), Cor van den Hondel (manager poslovnog razvoja, Gunnebo Nizozemska)

Pametni depozitni sustav Gunnebo Electum Mini

Prezentacija rada SafeCash Retail sustava bestbanking 19 • 2017

Događanja

Izložbeni štand SBO-a posjetili su gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević

Opremanje banaka

Kako je SBO vodeća tvrtka u opremanju banaka, predstavljeni su svi uređaji potrebni za opremanje radnog mjesta u poslovnici banke.

Salon bankarske opreme ovlašteni je i ekskluzivni zastupnik za regiju tvrtke LincSafe. Gotovinska plaćanja su oduvijek veliki izvor brige za maloprodaju. Brojenje, provjera i transport gotovine zahtijeva vrijeme i skupo je. LINCSAFE je rješenje za stvaranje zatvorenog procesa manipuliranja gotovinom (provjeru, računanje i sigurnu pohranu). Zatvoreno novčano rukovanje omogućuje učinkovitu obradu gotovine, dok smanjuje rizik od (oružane) pljačke, provale i (unutarnje) krađe. SBO u ponudi ima LincSafe -ove uređaje Pro i Duo koji se mogu dodatno nadograditi sukladno zahtjevima i potrebama korisnika. Upravo LincSafe uređaji ocijenjeni su najboljima kada je riječ o bazama podataka, mogućnostima njihove selekcije te ostalim promatranim parametrima. Također SBO je predstavio i Sustav za sigurnu pohranu, upravljanje i kontrolu ključeva.

Kako se novčane transakcije povećavaju, trgovci su sve više u potrazi za novim načinima zaštite od napada i pljačke dok ušteda troškova i vremena ostaje primarna briga. Povećana sigurnost, produktivnost i operativna učinkovitost se može postići kroz sustav upravljanja novcem koji obrađuje novčane transakcija brzo i efikasno, istaknuli su iz tvrtke SBO. SafeCash je samoposlužni sustav za recikliranje novca koji kombinira polaganje i mogućnost doziranja u jednom praktičnom rješenju. Možete brzo i sigurno ispuniti, napuniti i uskladiti blagajnu. Kako se novčanice mogu i povući i pohraniti, korist od zatvorenog novčanog ciklusa je ta da rezultira manjim pražnjenjem i punjenjem strojeva te nižim troškovima administracije. SafeCash Retail Station je podržan tehnologijom recikliranja za novčanice i kovanice koje su korištene u bankarskom sektoru. Posebno je dizajniran za back office poslove na velikim prodajnim mjestima, povevši od 5 ladica/blagajni za novčanice naviše. Uz sefove proizvođača Promet i Gunnebo, posebnu pozornost privukli su Lincsafe-ovi pametni sefovi za uplatu depozita.

Trezorska blagajna s vremenskom odgodom otvaranja slovačkog proizvođača Koval System, tržišnog lidera u proizvodnji i razvoju blagajni s vremenskom odgodom otvaranja spoj je moderne tehnike, kojom su opremljene Kovalove blagajne s vremenskom odgodom otvaranja. Omogućava spajanje na bankovne baze podataka s ciljem povećanja sigurnosti raspolaganja novcem. Kovalove blagajne s vremenskom odgodom otvaranja od 0 do 30 min, opremljene su protuprovalnom zaštitom - S2 prema EN 14450, te priključkom na tihi alarm. Uređaji za provjeru ispravnosti novčanica, Baijia, Dobule Power koji sadrže sve potrebne funkcije za detekciju krivotvorina. Uz blagajnu s vremenskom odgodom, predstavljen je kvalitetan brojač novčanica Newton VS i K2.

Rješenja za siguran prijenos gotovine

Na sajmu su predstavljena i inovativna rješenja za siguran prijenos gotovine iBox, proizvođača Spinnaker. Riječ je o najnaprednijem inteligentnom sustavu zaštite novca u transportu, namijenjen financijskim institucijama i Cit tvrtkama. Prilikom aktivacije koristi patentirano ubrizgavanje tinte bez upotrebe pirotehnike te pruža iznimnu razinu sigurnosti prilikom transporta ili pohrane. Potpunim “End-toend “ pristupom, ne postoji apsolutno nikakva potreba za otvaranjem iBox jedinice prilikom prijenosa novca. Time su eliminirani “ranjivi” trenutci transportnog ciklusa koji su podložni napadu. Zaštitarska (CiT) tvrtka može potpuno samostalno odraditi prijenos gotovine bez intervencije osoblja financijske institucije ili maloprodaje, stoga je smanjen rizik za zaposlenike, klijente, ali i za tvrtku distributera.

Fokus tvrtke Carl Wittkopje je na inovacijama i mehaničkoj preciznosti proizvodnje visoko sigurnosnih brava. U ponudi imaju uravnotežen asortiman proizvoda izrađenih od kvalitetnih komponenti. Proizvodi su certificirani te prolaze kroz Knut Fey servisni tehničar tvrtke Carl Wittkopp, prezentirao je visoko sigurnosne brave za sefove i trezore serije Primor i Gator

bestbanking 19 • 2017

moderan razvojni proces.

Prezentacija rada sustava za sigurnu pohranu i upravljanje ključevima - Promet KMS

Isključivanje djelatnika banke iz transportnog ciklusa, CiT tvrtki daje mnogo širi vremenski prostor za izvršenje distribucije novcaSada se transakcija može provesti u bilo koje doba dana ili noći u sigurnom dijelu zgrade bez osoblja dok je izlaz zatvoren za javnost (npr. kod punjenja bankomata), što olakšava logistiku samog procesa distribucije novca. Djelatnik CiT tvrtke nema apsolutno nikakav pristup novcu izvan sigurnog okružja, čime je smanjen rizik od razbojstva. Prikladan broj sigurnosnih spremnika može se ugraditi u vozilo ili u prostorije banke. Svaki iBox je jedinstveni inteligentni sef kojem se može pristupiti samo pod sigurnim uvjetima i pod sigurnosnim procedurama

u prostorijama banke. Nema potrebe za teškim oklopnim vozilom ili glomaznim sefovima u prostorijama banke. Cjelokupni „End-to-End“ proces distribucije je vrlo fleksibilan. Prema potrebi količina iBox spremnika može se u svakom trenutku jednostavno povećati ili smanjiti bilo na vozilu ili u prostorijama banke. iBox je sustav male težine koji je udoban i jednostavan za korištenje. Dizajniran je za zaštitu novca od bilo koje vrste napada. Prilikom napada iBox će tintom označiti čak i novčanice umotane u plastične vrećice. IBox može biti opremljen s modularnom komunikacijom koja pruža korisnicima slobodu i f leksibilnost za programiranje i praćenje jedinica on-line..

Grupacija Promet je vodeći proizvođač sefova i metalnog namještaja čiji je SBO ekskluzivan zastupnik za Hrvatsku. Grupa ima tri tvornice uključujući glavno postrojenje za izvoz u EU u Republici Bugarskoj.

S lijeva na desno: Michael Alert (manager prodaje, Carl Wittkop), Mladen Ozimec (generalni direktor, SBO), Slavica Savić (SBO Banja Luka), Lidija Stolica (izvršna direktorica, SBO), Vitaly Litvinenko (direktor prodaje, Promet) Radomir Predojević (direktor, SBO Banja Luka) bestbanking 19 • 2017

Događanja

n K onferencija Privatna zaštita 2017

PREVENCIJA ZAŠTITA SIGURNOST

Hrvatski ceh zaštitara – strukovna zaštitarska komora ove godine obilježava jubilarnu 25. godišnjicu svoga postojanja i djelovanja, čijim je povodom pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova i Konfederacije europskih sigurnosnih službi COESS-a održana prigodna godišnja Konferencija ‘Privatna zaštita 2017.’ u okviru Interprotexa, 12. Međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine.

Konferencija strukovne zaštitarske komore imala je za cilj potaknuti raspravu o privatnoj zaštiti kako bi se uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova i članica CEH-a privatna zaštita dovela na najvišu moguću razinu prema EU standardima. Sama konferencija bila je namijenjena članovima Skupština, nadzornih odbora i upravama zaštitarskih trgovačkih društava, menađerima i voditeljima poslova sigurnosti iz javnog i privatnog sektora, predstavnicima Policijskih uprava nadležnim za poslove privatne zaštite, konzultantima sigurnosti, predstavnicima unutarnje revizije, voditeljima pravnih poslova, djelatnicima tijela državne uprave nadležnima za poslove sigurnosti, projektantima sustava sigurnosti, te stručnjacima i nastavnicima sigurnosnog obrazovnog područja. Uvod u Konferenciju započeo je osvrtom potpredsjednika Ceha gospođe Renate Dončević i gospodina Ivana Funčića na 25 godina djelovanja HCZ-a, te svečanom dodjelom plaketa za osobite zasluge za

razvoj i promicanje zaštitarske struke u Republici Hrvatskoj. Plakete su primili dr.sc. Željko Dobranović, bivši predsjednik HCZ-a, dipl. iur. Mladen Ozimec, SBO, Lidija Stolica SBO, Ivan Funčić, Securitas Hrvatska, Frano Marušić, Tehnozavod-Marušić, Krešimir Marušić, Tehnozavod- Marušić, Marko Sikirica, Tehnozavod-Marušić, Renata Dončević, Alarm Automatika, Krešimir Pajić, Eccos inženjering, Ivan Špoljarić, Eccos inženjering, Stipica Baljkas, Prospectus, Neven Martić, Miroslav Petrović, Alzas Alarms, Josip Dijaković, Bravarija Dijaković, Hrvoje Šimac, Gradska sigurnost Šimas i sin, Petar Šimac, Gradska sigurnost Šimac i sin, Ilija Ivezić, Arsenal Ivezić, Duško Bjelotomić, Protekta, Nadia Cvitanović, Danica Kauzlarić, Davor Mihalinec, A.A.M.Mihalinec, Ministarstvo unutarnjih poslova, COESS, Vlatko Bašić, HNB, Ivan Čulo. Ministarstvo financija RH, Matijas Manić, KING ICT, Primat RD, Zaštita ZAGREB,FINA, FINA GS, Securitas Hrvatska, Pliva, Podravka, AKD ZAŠTITA, Zagrebački velesajam.

Podjela povelja utemeljiteljima HCZ-a, s lijeva na desno: Marijan Kraljević, Velimir Ostoić, Boris Popović, Vjekoslav Šafranić, Lidija Stolica (aktualna predsjednica), Boris Belušić, Zoran Kovač, Robert Pažitka i Ivan Husar.

bestbanking 19 • 2017

Catherine Piana, Generalna direktorica CoESS –a

Runar Karlsen, Direktor industrije privatne sigurnosti Norveške

Renata Dončević, Dopredsjednica za Tehničku zaštitu Marko Sikirica, Predsjednik radnog odbora tehničke zaštite Ivan Funčić, Dopredsjednik za tjelesnu zaštitu

Uz plakete, dodijeljene su i zahvalnice za potporu i suradnju u radu Hrvatskog Ceha Zaštitara u proteklih 25. godina. Zahvalnice su dodijeljene Uredu za upravljanje kriznim situacijama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, RSRH- Zaštita, Zbornici za razvoj slovenskega zasebnega varovanja, Komori na R. Makedonija za privatno obezbeduvanje, NHO – Private Security Industry Norway, Federatia serviciilor de securitate din Romania, PKS-Udruženju za privatno obezbeđenje i ostale uslužne djelatnosti, časopisu Zaštita, A&S Adria magazinu i Best Banking magazinu. Prigodnim poveljama Hrvatski ceh zaštitara – strukovna zaštitarska komora zahvalila se i svojim utemeljiteljima prvom predsjedniku Ceha dr. sc. Ivanu Husaru, Marjanu Kraljeviću, Damiru Funčiću, Velimiru Ostoiću, Vjekoslavu Šafraniću, Damiru Ruku, Borisu Belušiću, Mladenu Markoviću, posthumno Antunu Pelku, Robertu Pažitki, Borisu Popoviću, Zoranu Kovaču, Mladenu Boljunu, Branimir Vukoviću i Frani Marušiću. Konferencija je omogućila svim sudionicima mogućnost umrežavanja i neposrednu komunikaciju pružatelja usluga, korisnika usluga u području privatne zaštite, stručnjaka i drugih zainteresiranih institucija i pojedinaca. Broj sudionika Konferencije bio je iznad svih očekivanja, te je na Konferenciji sudjelovalo preko 170 sudionika, kojima je posebno bio zanimljiv drugi dio Konferencije na kojem je predavanje održala Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a na temu Stanje industrije privatne zaštite u EU. Coess kao krovna organizacija industrije privatne sigurnosti u EU, kroz nacionalne članice okuplja preko 44 000 tvrtki i zapošljava gotovo 2 milijuna licenciranih osoba za obavljanje poslova privatne zaštite. U svom izlaganju predstavila je nove trendove i inovacije u industriji privatne sigurnosti, djelovanje Coessa u jačanju kvalitete rada, primjenu standarda pri javnoj nabavi iz priručnika „Nabava kvalitetnih usluga privatne zaštite“, razvoj i održavanje standarda CEN i ISO i jačanju javno-privatnog partnerstva. Runar Karlsen, direktor industrije privatne sigurnosti Norveške na temu Suradnja policije i industrije sigurnosti, predstavio je novi vodič koji su zajednički izradili industrija sigurnosti i policija Norveške. bestbanking 19 • 2017

Događanja

Branko Slak, Predsjednik slovenske zaštitarske komore ZRSZV

Verica Mileska Stefanovska, Predsjednica Makedonske komore za privatnu zaštitu

Branko Slak, predsjednik slovenske zaštitarske komore ZRSZV govorio je o Ulozi privatne zaštite u sustavu nacionalne sigurnosti. Projekt TRAIN BRAIN SOFT u kojem iz RH sudjeluje Hrvatski ceh zaštitara predstavila je Verica Mileska Stefanovska, Predsjednica Makedonske komore za privatnu zaštitu. Naglasila je važnost kontinuirane edukacije i specijalizacije menadžera i zaposlenika u industriji privatne sigurnosti s ciljem podizanja kvalitete, znanja, radnih uvjeta i sposobnosti sektora da uspješno odgovara na nove sigurnosne izazove. Treći dio Konferencije bio je i najaktivniji nakon što je gospodin Sandro Šegedin iz Sektora za inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održao predavanje na temu Zakona o zaštiti novčarskih institucija - 2 godine nakon primjere istog. Nakon predavanja započela je panel diskusija čiji je moderator bila potpredsjednica Ceha gospođa Renata Dončević, uz sudionike gospodina Sandra Šegedina, predstavnika MUP RH, predstavnika obveznika Zakona o zaštiti novčarskih institucija gospodina Milana Parata, PBZ, gospodina Emira Lojića, Adris grupa i gospodina Andreja Sajka, Senator. Pitanja iz publike odnosila su se na određene promjene koje je potrebno učiniti kako bi se isti Zakon što bolje primijenio, te kako bi se određeni problemi koji su primijećeni u protekle dvije godine otklonili, a kako bi se što je moguće više smanjila mogućnost bilo kojeg oblika razbojništva u zaštiti osoba i imovine. Predstavnici MUP-a, ali i obveznici iskazali su otvorenost za suradnju, dok je sam predstavnik MUP-a gospodin Šegedin iskazao potrebu za još većim uključenjem CEH-a u provođenju Zakona, ali i skretanju pažnje na one segmente privatne zaštite koji po mišljenju članica CEH-a nisu dovoljno jasno definirani u Zakonu, te zahtijevaju određene promjene. MUP tako očekuje pomoć CEH-a u kreiranju Zakona o novčarskim institucijama, ali i cijele privatne zaštite kroz primjere iz prakse iskusnih članica CEH-a.

Sandro Šegedin, Sektor za inspekcijske poslove, MUP RH

Održana Konferencija bila je uvod u smjer daljnjeg rada Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore od koje se očekuje da bude relevantan sudionik i partner u kreiranju smjernica koje će osigurati najbolju privatnu zaštitu, što je pokazatelj da je HCZ komora od iznimnog značaja u sigurnosnoj industriji, te relevantan dionik kreiranja i implementacije Zakona o novčarskim institucijama. Kroz panel diskusiju predstavnici obveznika Zakona kazali su kako je prilagodba novom Zakonu bila lako prilagodljiva, te kako se ne radi o većim novčanim izdacima, obzirom da su svi kroz vlastito iskustvo i rad kontinuirano radili na unapređenju sigurnosti osoba i imovine, stoga su bili spremni učiniti dodatne promjene kako bi se u potpunosti prilagodili Zakonu o novčarskim institucijama. Kroz te dvije godine primijetili su što je još potrebno promijeniti, gdje određene smjernice u Zakonu nisu jasno definirane, te su pokazali spremnost na dodatno pojačanje privatne zaštite. Članovi HCZ-a tako su iskazali zadovoljstvo i očekivanje u nastavku dijaloga s predstavnicima vlasti, kako bi u narednom periodu HCZ dodatno kroz prijedloge članica HCZ-a sudjelovao u unapređenju privatne zaštite na najvišem nivou uz primjenu EU standarda.

Panel diskusija: Renata Dončević (moderatorica), Emir Lojić (Adris), Milan Parat (PBZ), Sandro Šegedin (MUP RH), Andrej Sajko (Senator)

bestbanking 19 • 2017

Svi predsjednici Ceh-a: Željko Dobranović, Ivan Husar, Lidija Stolica, Damir Funčić

n HCZ - Strukovna zaštitarska komora

Svečana večera uoči jubilarne 25. godišnjice rada HCZ–a Najstarije i najveće strukovno udruženje privatne zaštite u Republici Hrvatskoj, ove godine obilježava jubilarnu 25. godišnjicu svoga postojanja i djelovanja. Uz prigodnu godišnju Konferenciju “Privatna zaštita 2017” cijela priča je zaokružena organizacijom svečane večere koja se održala u srijedu 05. travnja 2017. u restoranu “Gastro Globus” na Zagrebačkom velesajmu. Na svečanu večeru uz članice Ceha, odazvali su se utemeljitelji i bivši predsjednici Ceha, predstavnici strukovnih Komora Norveške, Slovenije, Rumunjske, Srbije i Makedonije, te predstavnici partnera Ceha uz brojne prijatelje. Na samom početku sudionicima se prigodnim riječima obratila predsjednica gospođa Lidija Stolica, zahvalivši utemeljiteljima Ceha, bivšim predsjednicima, te članovima Ceha na njihovom nesebičnom radu i doprinosu razvoja struke. Premijerno su prikazane slike osnutka Ceha iz 1992. godine te slike iz brojnih događanja i aktivnosti Ceha od osnutka do danas. Sudionicima se obratio i prvi predsjednik Ceha dr. Ivan Husar, koji je u svom obraćanju podsjetio na razloge osnivanja Ceha, uvjete pod kojima je osnovan, te ciljeve koje je Ceh svojim radom ostvario. Nakon g. Husara, sudionicima se obratio g. Željko Dobranović, drugi predsjednik Ceha koji je podsjetio na aktivnosti Ceha kroz sudjelovanje u izradi Zakona, Pravilnika, strukovnih konferencija i okruglih stolova, te nastojanjima formiranja Ceha kao

Komore s javnim ovlastima, te otvaranje Ceha prema međunarodnoj suradnji, pridruženim članstvom Ceha u COESS-u, krovnom udruženju industrije privatne sigurnosti u EU. Treći predsjednik i utemeljitelj gospodin Damir Funčić koji je u Cehu svih 25 godina, poseban je naglasak u aktivnostima Ceha dao na radu Ceha u prijedlogu zakonskih rješenja i pravilnika koju uređuju industriju privatne zaštite u RH od strane Ceha. Osvrnuo se na aktivnosti kojima je cilj bio jačanje položaja i uloge struke, ulazak RH u EU i promjene u radu industrije sigurnosti, jačanju međunarodne suradnje Ceha sa strukovnim Komorama u EU i regiji, kao i promicanju hrvatske industrije

privatne sigurnosti na stručnim skupovima diljem EU. Od novijih projekata posebno se osvrnuo na rad Ceha na projektu Train Brain Soft i povećanju broja članova Ceha. Prilikom dodjele plaketa, sudionicima se obratio gospodin Mladen Ozimec, direktor i vlasnik Salona bankarske opreme-Ozimec, koji je čestitao Cehu, utemeljiteljima i članovima na dosadašnjem radu. Gospodin Ozimec iskoristio je priliku kako bi sve pristune pozvao na još veću aktivnost u radu Ceha kroz davanje još veće potpore novom vodstvu, kako bi se nastavila izgradnja i razvitak Ceha kao moderne strukovne komore 21. stoljeća koja će prezentirati hrvatsku industriju privatne sigurnosti na nacionalnoj, ali i svjetskoj razini. U drugom dijelu večere podijeljene su Povelje utemeljiteljima Ceha, Plakete pojedincima i tvrtkama osobito zaslužnim za razvoj i promicanje zaštitarske struke u Republici Hrvatskoj. Dodijeljenje su i zahvalnice za potporu i suradnju u radu HRVATSKOG CEHA ZAŠTITARA u proteklih 25. godina strukovnim partnerima, Komorama i tvrtkama.

bestbanking 19 • 2017

Događanja

Ljudski potencijali

bestbanking 19 â&#x20AC;˘ 2017

U dobrim ste rukama.

Ljudski potencijali

n PR

Odnosi s javnošću – zanimanje koje osvaja Ana ima četrdeset godina i radi za jednu inozemnu korporaciju sa sjedištem u Zagrebu. Radni dan joj započinje u osam ujutro čitanjem svih izdanja dnevnih novina a nakon toga kratkim razgovorom s predsjednikom uprave. Desna je ruka direktora korporacije, koji joj povjerava sve planove, strategije i tajne korporacije a dostupna je u svakom trenutku i bilo kojem drugom djelatniku. Ona najbolje zna kako tvrtka „diše“ i što o njoj misle, ne samo mediji, već i tržište, konkurencija, Vlada… Zato je najpozvanija da predviđa trendove i savjetuje menadžment o tome kako će se tvrtka najbolje prilagoditi okruženju, poboljšati imidž i nesmetano poslovati. Nerijetko direktoru piše govore, savjetuje ga oko javnih nastupa i kreira njegov imidž u javnosti. Ona poznaje gotovo sve novinare u zemlji koji prate gospodarstvo. S mnogima od njih se i privatno druži. Na raspolaganju im je doslovce od ranog jutra do ponoći, kako bi im pružila pravovremene i potpune informacije o svim segmentima poslovanja organizacije. Dogovara susrete i zajedničke projekte s drugim organizacijama, vladinim i nevladinim institucijama… Usko surađuje s marketingom i ljudskim potencijalima. Ponekad lobira i bavi se industrijskom špijunažom a u slobodno vrijeme priprema ispite na poslijediplomskom studiju… Ana nije „super žena“. Ona je tipična menadžerica za odnose s javnošću, koja za razliku od svojih kolega koji upravljaju financijama, kadrovima ili prodajom, upravlja komuniciranjem unutar svoje tvrtke. On je PR-ovka, kako bi to njezine kolege u žargonu rekle (zbog kovanice na engleskom „public relations“).

Kad je upisivala studij novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti ranih devedesetih nije mogla ni sanjati o ovom zanimanju. Bilo je to doba u kojem je „carevao“ marketing i o odnosima s javnošću se vrlo malo znalo. Dapače, prvi pokušaji su još nazivani „prodavanjem magle“ a taj su posao uglavnom obavljali bivši novinari. Danas je to jedno od najpoželjnijih zanimanja ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj. Zapravo, jedno od rijetkih zanimanja koje nije „pokosila“ kriza, jer upravo u doba krize treba umijeća da bi se ispravno komuniciralo s okruženjem i zadržalo povjerenje javnosti i ugled na tržištu. Stručnjaci za odnose s javnošću sve su bolje plaćeni i imaju sve veći utjecaj u svojim korporacijama. Dok su nekada bili dodana vrijednost, danas su nužnost. Dok su nekada sjedili u marketinškim odjelima, danas sjede uz ured uprave, a nerijetko i u samoj upravi korporacije. Dok su se nekada agencije plaćale po učinku, danas se PR savjetnici plaćaju po satu, a satnice vrhunskih profesionalaca na ovom području dosežu i iznos od 250 eura. Tržište je postalo svjesno kako u vrijeme izrazite konkurencije i iznimno zahtjevnih potrošača, ugled postaje najdragocjenija imovina tvrtke. A ugledom mogu upravljati jedino profesionalci poput Ane, koja je zapravo tipična hrvatska menadžerica za odnose Ana ima četrdeset godina i radi za jednu inozemnu korporaciju sa sjedištem u Zagrebu. Radni dan joj započinje u osam ujutro čitanjem svih izdanja dnevnih novina a nakon toga kratkim razgovorom s predsjednikom uprave. Desna je ruka direktora korporacije, koji joj povjerava sve planove, strategije i tajne korporacije a dostupna je u svakom bestbanking 19 • 2017

Piše: prof.dr.sc. Božo Skoko

Ljudski potencijali

trenutku i bilo kojem drugom djelatniku. Ona «Odnosi s javnošću su zasebna između 30 i 40 godina a trećina (34%) u dobi najbolje zna kako tvrtka „diše“ i što o njoj miizmeđu 20 i 30 godina. Višu školu ili fakultet sle, ne samo mediji, već i tržište, konkurenci- funkcija upravljanja koja po- ima čak 90% a magisterij 20% hrvatskih stručja, Vlada… Zato je najpozvanija da predviđa maže u uspostavljanju i održa- njaka za odnose s javnošću, što ih u prosjeku trendove i savjetuje menadžment o tome kako čini puno obrazovanijima od kolega novinara. će se tvrtka najbolje prilagoditi okruženju, po- vanju uzajamne komunikacije, Stručnjake za odnose s javnošću zapošljavaboljšati imidž i nesmetano poslovati. Nerijetko ju najviše tvrtke, potom političke institucije i direktoru piše govore, savjetuje ga oko javnih razumijevanja, prihvaćanja i profesionalne agencije, a odnedavno ih «unajnastupa i kreira njegov imidž u javnosti. Ona suradnje između organizacije i mljuju» i pojedinci iz svijeta politike i zabapoznaje gotovo sve novinare u zemlji koji prave. Budući da u Hrvatskoj do 2000. nije pote gospodarstvo. S mnogima od njih se i pri- njezinih javnosti; oni uključuju stojalo nijedno znanstveno središte gdje bi se vatno druži. Na raspolaganju im je doslovce izučavali odnosi s javnošću, prvi PR-ovci su od ranog jutra do ponoći, kako bi im pruži- upravljanje problemima ili te- u pogledu obrazovanja i usavršavanja bili prela pravovremene i potpune informacije o svim mama, pomažu upravi da bude pušteni uglavnom vlastitom snalaženju. Tako segmentima poslovanja organizacije. Dogovaje prva generacija stručnjaka za odnose s javra susrete i zajedničke projekte s drugim orga- stalno informirana o javnom nošću u svijet PR-a došla iz drugih zanimanizacijama, vladinim i nevladinim institucijanja svojevrsnom prekvalifikacijom. One koji ma… Usko surađuje s marketingom i ljudskim mnijenju te da djeluje suklad- se danas obrazuju za tu profesiju na zagrebačpotencijalima. Ponekad lobira i bavi se indu- no njemu, definiraju i ističu od- kom Fakultetu političkih znanosti i drugim strijskom špijunažom a u slobodno vrijeme privatnim znanstvenim institucijama poput priprema ispite na poslijediplomskom studi- govornost uprave u službi jav- Edward Bernays visoke škole za komunikacijju… Ana nije „super žena“. Ona je tipična meski menadžment ili VERN-a u zemlji očekunadžerica za odnose s javnošću, koja za razli- nog interesa, pomažu upravi da je privlačna budućnost. Naime, na hrvatskom ku od svojih kolega koji upravljaju financijama, ide u korak s promjenama i ko- tržištu vlada potražnja za kvalitetnim i dobro kadrovima ili prodajom, upravlja komuniciraobrazovanim stručnjacima za odnose s javnonjem unutar svoje tvrtke. On je PR-ovka, kako risno ih primjenjuje, služe kao šću, a razvojem gospodarstva i završetkom kribi to njezine kolege u žargonu rekle (zbog koze potrebe tržišta će se i povećavati. S druge «radarska mreža» i predviđaju strane, iako su se u Hrvatskoj posljednjih govanice na engleskom „public relations“). Kad je upisivala studij novinarstva na za- buduće trendove, koriste istraži- dina odnosi s javnošću snažno razvijali, njihogrebačkom Fakultetu političkih znanosti rava zastupljenost ni u poduzećima ni u političnih devedesetih nije mogla ni sanjati o ovom vanja te valjanu i etičku komu- kim organizacijama ni približno ne odgovara zanimanju. Bilo je to doba u kojem je „carepotrebama i mogućnostima suvremenog gosvao“ marketing i o odnosima s javnošću se vrlo nikaciju kao svoje glavno oruđe». podarstva i politike. U onim poduzećima i ormalo znalo. Dapače, prvi pokušaji su još nazi- Rex F. Harlow ganizacijama gdje odnosi s javnošću postoje u vani „prodavanjem magle“ a taj su posao uglavbilo kojem obliku, kvantitetu očito još ne pranom obavljali bivši novinari. Danas je to jedno od najpoželjnijih zani- ti i kvaliteta koja bi odgovarala zapadnim standardima. Zato je velika manja ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj. Zapravo, jedno od rijetkih odgovornost za profesionalizaciju i «standardiziranje» te profesije i utizanimanja koje nije „pokosila“ kriza, jer upravo u doba krize treba umi- ranje puta razvoju temeljenome na najboljim zapadnim iskustvima na jeća da bi se ispravno komuniciralo s okruženjem i zadržalo povjerenje krovnoj PR organizaciji - Hrvatskoj udruzi za odnose s javnošću, koja javnosti i ugled na tržištu. Stručnjaci za odnose s javnošću sve su bolje je utemeljena 1998. a od 2007. dodjeljuje nagradu Grand PRix za najplaćeni i imaju sve veći utjecaj u svojim korporacijama. Dok su nekada bolja PR ostvarenja u Hrvatskoj. bili dodana vrijednost, danas su nužnost. Dok su nekada sjedili u marketinškim odjelima, danas sjede uz ured uprave, a nerijetko i u samoj Prvi hrvatski PR-ovci u turizmu i politici upravi korporacije. Dok su se nekada agencije plaćale po učinku, danas se PR savjetnici plaćaju po satu, a satnice vrhunskih profesionalaca na Dok su se odnosi s javnošću u Americi razvijali još u doba Divljeg ovom području dosežu i iznos od 250 eura. Tržište je postalo svjesno Zapada a prva PR agencija utemeljena u Bostonu daleke 1900. godine, kako u vrijeme izrazite konkurencije i iznimno zahtjevnih potrošača, tradicija odnosa s javnošću u Hrvatskoj prilično je skromna. Korijene ugled postaje najdragocjenija imovina tvrtke. A ugledom mogu uprav- razvoja možemo pronaći tek u šezdesetim godinama prošlog stoljeljati jedino profesionalci poput Ane, koja je zapravo tipična hrvatska ća. Bila je to egzotična pojava u svijetu hotelijerstva i turizma, koja je menadžerica za odnose s javnošću. takvom, nažalost, ostala i tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Smatra se da je prvo takvo radno mjesto otvoreno u zagrebačkom hotelu Žene bolje komuniciraju Esplanade 1964. godine, gdje je jedna djelatnica brinula o VIP gostima i imidžu hotela u medijima. Razvojem turizma, radno mjesto za odNaime, prosječan hrvatski djelatnik u odnosima s javnošću, prema nose s javnošću u obalnom hotelijerstvu postalo je uobičajeno. PR je u rezultatima istraživanja, visokoobrazovana je žena stara između 30 i politiku na našim prostorima ušao tek 1990. godine, kad je pri Vladi 40 godina s, ne više od sedam godina staža u struci. Naime, 70% hr- Republike Hrvatske utemeljen Ured za informiranje, koji je bio pretevatskih PR-ovaca su žene, u čemu slijedimo američke trendove, gdje ča današnjih ureda za odnose s javnošću i glasnogovornika u svim hrse ovo zanimanje smatra izrazito demokratičnim kad je u pitanju na- vatskim ministarstvima i vladinim institucijama. Profesija stručnjaka predovanje bez obzira na spol. Polovica hrvatskih PR-ovaca u dobi je za odnose s javnošću u Hrvatskoj ozbiljnije je počela zaživljavati tek

bestbanking 19 • 2017

Odnosi s javnošću – trend ali i nepoznanica

Odnosi s javnošću, poznatiji po žargonskoj skraćenici «PR», nastaloj iz engleskog pojma public relations, prilično su se uvriježili u svakodnevnoj komunikaciji te su postali nezaobilaznim čimbenikom u gospodarstvu, politici, svijetu zabave, nevladinim organizacijama itd. Ali pojam odnosa s javnošću često se koristi nedefinirano, pri čemu se pretpostavlja da svatko zna na što se misli. Pritom se vrlo često zamjenjuje ili poistovjećuje sa srodnim pojmovima kao što su oglašavanje, propaganda, publicitet, promocija, marketing itd. Iako svakog dana sve više ljudi tvrdi kako se bavi tim zanimanjem, a odnosima s javnošću sve se otvorenije pripisuje konkretna moć «popravljanja» imidža, sprječavanja negativnog publiciteta, povećanja zarade, rješavanja sukoba, usklađivanja privatnog i javnog interesa i sl., oni su još uvijek prilična nepoznanica. Mnogo je pitanja na koja svakodnevno pokušavamo pronaći odgovore... Jesu li odnosi s javnošću znanost ili vještina? Služe li općem dobru ili samo interesu naručitelja? Gdje je tanka crta koja dijeli odnose s javnošću od propagande? Jesu li odnosi s javnošću nužnost ili pomodni hir? Koliko odnosi s javnošću utječu na medije i novinarstvo, a koliki je obrnuti utjecaj? Da li nas odnosi s javnošću informiraju i educiraju ili manipuliraju? Kako se stvaraju a kako grade odnosi s javnošću? O čemu ovise i čime se koriste? Jedni ih smatraju nepotrebnima, drugi ih bespogovorno zagovaraju. Za jedne su svemoćni a za druge tek «prodavanje magle»... Međutim, oni su činjenica. Oni su svuda oko nas. Svakodnevno smo objekt njihova djelovanja a uz malo truda možemo postati i subjekt te tako participirati u njihovim blagodatima. U svakom slučaju moramo ih upoznati kako bismo ih bolje razumjeli i kvalitetnije koristili. U tu svrhu na hrvatskom tržištu objavljeno je čak 15 knjiga posvećenih ovoj problematici.

završetkom Domovinskog rata i jačanjem tržišnog gospodarstva u zemlji. Prve profesionalne agencije za odnose s javnošću utemeljene su krajem devedesetih godina. Međutim, zbog naglog razvoja tržišta i pojave inozemne konkurencije, jačanja uloge javnog mišljenja, medija i uopće važnosti komuniciranja, ta profesija doživljava istinski procvat od 2000. godine. Danas na hrvatskom tržištu funkcionira desetak profesionalnih agencija za odnose s javnošću, čiji se projekti mogu mjeriti sa zapadnim standardima. Njih predvodi najveća i najuspješnija – Millenium promocija.

Tko se može baviti PR-om?

Obično se u žargonu kaže da bi stručnjaci za odnose s javnošću trebali biti «netko s kim biste rado popili kavu». Dakle, netko s kime je ugodno razgovarati, netko tko će vas ljubazno saslušati, dobro informirati o svemu što vas zanima i istodobno dobro opustiti i zabaviti. Posao u odnosima s javnošću je dinamičan, iziskuje mnoga znanja i neprestano učenje te sposobnost učinkovitog komuniciranja s ljudima najrazličitijeg profila. Njihove zajedničke osobine bi trebale biti: brzina razmišljanja, elokvencija, organiziranost, sposobnost slušanja sugovornika i empatije. Američko društvo za odnose s javnošću – PRSA, nakon mnogobrojnih istraživanja objavila je listu poželjnih osobina koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću. Na toj listi se, među ostalim, nalaze: dobar smisao za humor, pozitivizam i optimističnost, laka komunikacija s ljudima, sposobnost razgovora sa svakim, sposobnost uvjeravanja, dotjeranost i ugodna pojavnost, sposobnost za pridobivanje povjerenja nadređenih, sposobnost nošenja s rokovima i hitnošću, susretljivost, znatiželja, energičnost, osjećajnost, slušanje ljudi, obje ktivnost i brzo primanje informacija. Kad pogledamo gore navedene uvjete i kriterije koji bi trebali karakterizirati kvalitetnog stručnjaka za odnose s javnošću, slobodno možemo pomisliti kako nije riječ o ljudima već o supermenima. Međutim, ljude s takvim vrlinama svakodnevno susrećemo! Mnogi od njih rađaju se s nekom navedenih osobina a najveći broj potrebnih osobina se ipak uči. Kako nije riječ o pretjerivanju već uistinu potrebnim osobinama za čovjeka koji svoj život namjerava posvetiti PR-u svjedoči profil poslova kojima se stručnjaci za odnose s javnošću bave tijekom radnog dana. O njima je mnogo napisano. Oni se razlikuju od tvrtke do tvrtke i od institucije do institucije, međutim temeljna im je zadaća komuniciranje, odnosno jačanje odnosa među ljudima, bilo da je riječ o interakciji «face to face» ili interakciji putem medija, bez obzira radilo se o komunikaciji s upravom, zaposlenicima, konkurencijom, medijima ili potrošačima. A to nije lako! Komuniciranje više nije samo tehnika već ono postaje svojevrsna umjetnost. Naime, živimo u svijetu komunikacija, zasićeni smo informacijama sa svih strana i od stručnjaka za PR se svakodnevno traži da budu kreativni i originalni kako bi se u tom «informacijskom kaosu» izborili za svoj prostor i kako bi njihova poruka bez šumova sa strane stigla do cilja.

Zašto trošiti novce na PR?

Odnose s javnošću velik dio domaćih menadžera još uvijek doživljava kao aktivnost koja je «u trendu» i od koje nema pretjerane koristi osim što će – uvođenjem te službe ili odjela u svoju tvrtku – slijediti zapadne trendove i ponosno se šepuriti pred konkurencijom. Veliki dio onih koji pak smatraju svrsishodnim uvođenje odnosa s javnošću u svoju tvrtku, vrlo često imaju nerealna očekivanja ili nedovoljno poznaju aktivnosti i mogućnosti ove vještine. Tome u prilog govore opisi poslova djelatnika za odnose s javnošću u različitim tvrtkama ali i želje koje poslodavci upućuju agencijama za odnose s javnošću. Odnosi s javnošću nisu svemogući i ne mogu preko noći promijeniti imidž neke tvrtke ili njezina direktora, ne mogu spriječiti ili omogućiti objavljivanje pojedinih informacija ili dezinformacija u medijima, ili ne mogu izravno pomoći prodaju određenog proizvoda... Ali su neophodni za funkcioniranje tvrtke i njezina menadžmenta u suvremenim okolnostima jer zadiru u samu biti poslovanja tvrtke. bestbanking 19 • 2017

Ljudski potencijali

Prodajne vještine

Piše: Danijel Bićanić poslovni konzultant i prodajni trener

n Argumenti koji opravdavaju iznos ulaganja

Kako prodavati vrijednost, a ne cijenu u b2b poslovanju? Tijekom nedavnog prodajnog treninga, jedan od sudionika je rezolutno tvrdio kako je cijena jedini faktor uspjeha u prodaji što se tiče njegove branše. Nisam se želio usprotiviti osobi s puno većim iskustvom u dotičnoj branši, već sam postavio pitanje: “U redu, siguran sam da to govorite na temelju konkretnih dokaza i činjenica i prihvatit ću vaše argumente. Mene zanima jedna stvar. Ako je cijena isključiv temelj za bilo kakav prodajni uspjeh, kakva je onda vaša uloga u svemu tome…?”. Sudionik je ostao zbunjen…

Dva potpuno različita pristupa prodaji

S obzirom da osobno nikad nisam temeljio niti vlastite prodajne napore niti prodajnu edukaciju koju provodim na filozofiji “najpovoljnije cijene”, jedino o čemu ovdje mogu

(iz vlastitog i iskustva mojih klijenata) pričati jeste prodaja temeljena na vrijednostima tj. jedinstvenim prodajnim argumentima. Potrudit ću vam pokazati i objasniti suštinske principe prodaje “vrijednosti” te kako iste implementirati u vašoj prodaji.

Tržišno raslojavanje koje možemo pratiti posljednjih nekoliko godina govori nam sljedeće: ili ćemo prodavati “cijenu” (dakle temelj prodaje će uvijek biti najpovoljnija cijena naše ponude) ili ćemo prodavati “vrijednost” - a to su naši jedinstveni prodajni argumenti koji opravdavaju iznos ulaganja.

Tri osnovna principa

Prodaja vrijednosti pronalazi svoje uporište u tri osnovna principa: 1. Jedinstvena ponuda (koja se u očima ciljanog tržišta jasno i pozitivno razlikuje od konkurencije - a da se ne radi samo o cijeni!);

2. Jedinstvena prodajna strategija (način kako dugoročno pristupamo tržištu); 3. J e d i n s t v e n p r o d a j n i n a s t u p (X faktor tj. ljudski faktor - razlog zašto je čovjek još uvijek potreban u prodaji). Ako su navedena tri elementa u ravnoteži te usmjereni prema zajedničkom cilju - naglasku na jedinstvene prodajne argumente - onda možemo govoriti o prodajni vrijednosti. Krenimo redom. Kako ćete znati sadrži li vaša prodajna ponuda jedinstvene prodajne argumente koji opravdavaju financijski veću investiciju? Odgovor na ovo pitanje pronaći ćete u odgovorima na sljedeća četiri pitanja: 1. U čemu smo točno bolji od konkurencije? Odgovor na ovo pitanje jasno upućuje na karakteristike, funkcije, prednosti i koristi vaše ponude kojih nema u ponudi vaše konkurencije. Odgovor mora biti vrlo precizan. 2. Koliko smo točno bolji od konkurencije? U ovom pitanju morate biti u stanju kvantificirati značajke navedene u odgovoru na prvo pitanje - u postocima ili brojevima. Nemojte niti pokušavati pristupiti vaši ciljanim b2b poslovni partnerima, klijentima i kupcima ako nemate jasno definirane brojke koje konkretno ukazuju na to koliko ste bolji. 3. Koliko je to relevantno za ciljanu skupinu? Što vam vrijedi biti konkretno bolji u

bestbanking 19 • 2017

s s

nečemu od konkurencije ukoliko to isto nije Bez čovjeka nema važno vašim b2b klijentima? Odgovor na ovo prodajnog uspjeha pitanje možete naći jedino kroz detaljnu analizu tržišta, njegovih potreba, razmišljanja i Bez čovjeka u ovim branšama je još uviplanova za poslovanje. jek nezamislivo ostvariti dugoročan prodajni 4. Kako ćemo dokazati sve navedeno? Do- uspjeh. Samo je ljudsko biće u stanju “pročibra “prodajna priča” više odavno nije dovoljna. tati” i upravljati svim nijansama kompleksne Sve što kažemo našim klijentima moramo biti prodajne komunikacije u ovakvim slučajevima u stanju i dokazati. Naši jedinstveni prodajni - i tako će biti sigurno još neko vrijeme. argumenti moraju se temeljiti na istraživanjiUpravo je čovjek često “jedinstveni prodajni ma, analizama, statistikama i studijama sluča- faktor” u ovim branšama u situacijama kada su ja iz svakodnevne prakse. naša i ponuda i strategija slične onima konkuUkoliko ste uspješno odgovorili na sva na- rencije - i to kao jaje jajetu. vedena pitanja - čestitam - sada ste definirali vaše jedinstvene prodajne argumente i spreI stoga je ulaganje u ljudski faktor od premni ste na sljedeći korak. sudne važnosti za prodajni uspjeh. I ne, ne mislim pritom na ulaganje u prodajnu edukaA taj korak glasi - definiranje jedinstvene ciju. Zvučat će čudno, s obzirom da ovaj člaprodajne strategije temeljene na vašim JPA. nak piše prodajni trener i konzultant, ali čvrsto sam uvjeren kako je danas stručno znanje Kvalitetna prodajna strategije sastoji se od prodavača važnije od njegovih prodajnih vjejasno definirane ciljane skupine kojoj naši JPA ština. Struka je u konačnici važnija od prodajnešto znače. Kvalitetna prodajna strategija sa- nog nastupa jer sam klijent u prodavaču trastoji se od jasno definiranih koraka kojima ži savjetnika i partnera koji mu može biti od ćemo se približiti ciljanoj skupini i dugoroč- konkretne pomoći u njegovom poslovanju. A no je “obrađivati”. Kvalitetna prodajna strate- takav partner može biti samo prodavač sa zagija sastoji se, na kraju, od konkretno defini- vidnom razinom stručnosti u području kojim ranih i praktičnih predprodajnih, prodajnih i se bavi. Tek kad je struka na odgovarajućoj rapostprodajnih aktivnosti koje će osigurati: zini, tek onda dolazi na scenu i kvaliteta nečijeg prodajnog nastupa. Tek kad pred klijentom 1. preuzimanje kontrole nad kupovnim stoje dva konkurentska prodavača s istom raprocesom ciljanih klijenata pri čemu mi, zinom stručnosti, tek onda će upravo kvalitekao ponuđač, postajemo partner u istom ta nečijeg prodajnog nastupa odlučiti o tome s (predprodaja); kim će klijent raditi. 2. maksimalnu stopu realizacije u trenutku prodaje i iskorištavanje svih mogućnosti za Temelji prodajnog nastupa dodatnu prodaju (prodaja); 3. dugoročno vezivanje ciljanih klijenata za A taj prodajni nastup se onda mora temenašu ponudu (postprodaja). ljiti na: 1. visokoj razini interpersonalne inteligenProdajne strategije se također moraju teme- cije; ljiti na učinkovitoj kombinaciji svih prodaj2. razvijenoj sposobnosti dijagnosticiranja nih alata i aktivnosti koje odgovaraju bran- potreba klijenata; ši za koju je strategija oblikovana. To znači 3. vrhunskoj prodajnoj retorici; DOBRO OVO PROČITAJTE! - kvalitetna 4. snažnim pregovaračkim tehnikama. kombinacija offline i online prodajnih aktivnosti i alata. Prilično sam siguran da dobar A ovo su pak stvari (ili barem većina njih) dio čitatelja ovog članka ima na čemu poraditi koje možemo promatrati kao zanatska umijekada su u pitanju npr. LinkedIn, newsletteri, ća. Umijeća koja se mogu i moraju neprekidno CRM, web nastup… usvajati, usavršavati i uvježbavati. Zadnji element ovog, neki će reći, “đavoljeg Prodajni profesionalac se u maločemu ratrokuta” prodaje jest ranije spomenuti faktor X zlikuje od sportaša-profesionalca. Neprekidan iliti ljudski faktor. rad na sebi je preduvjet za uspjeh! Upravo ljudski faktor prkosi uvođenju sve popularnijih i razvijenijih prodajnih alata i kanala kao što su web prodaja, algoritmi i bootovi u onim branšama gdje se prodaju visoko sofisticirane usluge i proizvodi.

Na kraju ću vam od srca zaželjeti da prepoznate i implementirate sve navedene elemente u vašoj prodaji. Tada ću sigurno znati da ste na sigurnom putu ka prodajnom uspjehu temeljenom na vašim vrijednostima!

OTVORENI TRENING

Njezino Veličanstvo Prodajna prezentacija Ovo je trening koji se isključivo bavi jačanjem prezentacijskih vještina B2B prodavača! Jedna od ključnih slabosti u nastupu mnogih prodavača krije se upravo u području za kojeg mnogi prodavači vide kao vlastitu snagu - a to je područje predstavljanja ponude. Pogotovo u b2b prodaji ova slabost može fatalna za konačni prodajni rezultat. Nerazlikovanje b2b i b2c argumenata, fokus na predstavljanju tehničkih i sadržaj nih obilježja i funkcija i zanemarivanje konkretnih koristi za pojedinačnog sugovornika bez prilagodbe argumenata te izostanak kreativnih prezentacijskih tehnika to su problemi koje će ovaj trening ukloniti. 08. lipnja 2017. hotel Aristos, Zagreb - Buzin, od 09 do 16.15 sati Više informacija na: 091/ 44 88 002 vedran.andric@bicanic-consulting.eu Prijavite se do 8. svibnja i ostvarite 15% popusta.

NA OVOM TRENINGU ĆETE NAUČITI: • Specifičnosti b2b prodajne prezentacije • Razumijevanje pojma “Jedinstveni prodajni argumenti" • Što je Prezentacijski EKG i kako ga iskoristiti u prodajnoj prezentaciji • Kako iskoristiti princip "Etospatos-logos” u prodajnoj prezentaciji • Dodatni prezentacijski alati • Uvježbavanje prezentacijskih vještina

bestbanking 19 • 2017

Prodajne vještine

Nekretnine/Real Estate

Spada residance, Poreč

n PSC Antares d.o.o.

Investitorima je potrebna usluga kompletnog vođenja projekata Konstantnim rastom interesa investitora za ulaganja u Hrvatskoj naveo je konzultantske tvrtke da počnu razmišljati o tome što još mogu ponuditi potencijalnom investitoru, odnosno što je to što njemu doista treba. Imajući u vidu kako je najvažnije osigurati da sam proces realizacije projekta ne bude ugrožen neočekivanim momentima, jedna od takvih tvrtki odlučila je svojim klijentima osigurati uslugu koja klijenta prati od trenutka kada dođu u Hrvatsku do same realizacije projekta. Sami klijenti prepoznali su ovakav tip usluge kao uslugu koja štedi njihovo vrijeme i novac, ali i kvalitetan oblik prevencije svega onoga što bi moglo odužiti ili u potpunosti ugroziti realizaciju projekta. Jedna od tvrtki u Hrvatskoj, koja se može pohvaliti upravo ovakvom brigom za klijenta je PSC Antares d.o.o.

bestbanking 19 • 2017

"Pored kvalitetne pripreme investicija, pružamo konzultantske usluge u praćenju projekta, njegovoj provjeri izvedivosti i provedbu stručnih poslova i radnji kako bi investitor u svakom trenutku mogao imati točnu predodžbu nužnih aktivnosti, radnji i potrebnog vremena za realizaciju projekta. Jedna od važnih zadaća u zaštiti interesa Investitora je upozoriti ga na one točke u procesu koje bi mogle ugroziti realizaciju projekta. U kompleksnim uvjetima današnjeg poslovanja, usluge koje pruža PSC Antares d.o.o. mogu biti od interesa za poboljšanje svakog poslovanja.", direktor PSC Anaters gdin Berislav Cuculić.

Vila Sperone, Novigrad

Djelatnost tvrtke vezana je za upravljanje investicijskim projektima, procjenu nekretnina, nadzor, konzalting, inženjering i energetsko certificiranje čime objedinjuje rad čitavog niza partner tvrtki u cilju stvaranja pretpostavki za što bolje i efikasnije vođenje kompletnog investicijskog procesa. PSC Antares potencijalnom investitoru nudi kompletno vođenje projekta, kako bi izbjegli angažman značajnog broja raznih sudionika i suradnika i to od prostornih planera, geodeta, projektanata, do pravnika, lokalne samouprave ili tijela središnje uprave, te se dodatno angažirati na koordiniranju istih i to često u području za koje investitor nije usko specijaliziran što pretpostavlja mukotrpnu proceduru koordinacije svih sudionika, nesinkronizirano koordiniranje aktivnosti, vraćanje na početak i često puta osudu na neuspjeh.

Vila Sperone, Novigrad

procjene nekretnina u najkraćem roku. Svjesni činjenice da je brzina vrlo bitna PSC Antares svim strankama garantira rok izrade od 7 dana od prikupljene cjelokupne dokumentacije i izvršene uplate. U osnovi, vrijednost se stvara i održava međusobnim odnosom četiri faktora koja su pridružena svakoj robi, usluzi ili proizvodu, pa tako i nekretninama, a to su upotrebljivost, količina ponude, količina potražnje, kupovna moć. Odjel procjene i nadzora tvrtke vrši i uslugu praćenja namjenskog korištenja sredstava kredita odnosno financijski nadzor, te usluge stručnog i obračunskog nadzora.

Briga o cilju i svrsi

Garanciju koordinirane aktivnosti i stvaranje sigurne pretpostavke da će se određeni poslovni cilj i svrha ispuniti PSC Antares d.o.o. potvrđuje nizom sklopljenih Ugovora o poslovnoj suradnji i zajedničkom nastupu na tržištu s partner tvrtkama iz područja prostornog planiranja, geodezije, projektiranja, ekologije, zaštite voda, zaštite spomenika kulture, sređivanje imovinsko pravnih odnosa.

Cjelovita podrška

Vila Elena, Poreč

Iz prethodno navedenih razloga PSC Antares na tržištu se pozicionirao kao mjesto gdje investitor na jednom mjestu dobiva potpunu podršku u vođenju kontroliranog i koordiniranog postupka i gdje će s uspjehom doći do svog cilja.

Procjene tržišne vrijednosti nekretnina u roku 7 dana

Odjel procjena nastao je i razvijao se zahvaljujući suradnji s vodećim Hrvatskim bankama. PSC Antares može pohvaliti s preko 800 godišnjih procjena prihvaćenih od strane banaka što potvrđuje povjerenje banaka u brz i profesionalan pristup ove tvrtke. Koristeći dugogodišnje iskustvo i specijalistička znanja sudskih vještaka s kojima tvrtka pokriva cijelo područje RH, stranka pružaju uslugu

Vila Elena, Poreč bestbanking 19 • 2017

Nekretnine/Real Estate

Turizam

n Lovni turizam

Nedovoljno iskorišten potencijal

Rad na zaštiti divljači

Rad lovačkih društava i saveza puno je angažiraniji od pukog lova. Sam lov se obavlja u za to predviđenom vremenskom periodu koji je različit za svaku divljač. Zaštita lovne divljači osigurava se lovostajem, zabranom lova, osiguranjem dovoljne i dostupne hrane i vode tijekom cijele godine, izgradnjom objekata namijenjenih divljači, zaštitom od bolesti i nametnika, zaštitom od štetnih čovjekovih aktivnosti (nezakoniti lov, uznemiravanje, štete od poljoprivrednih strojeva, štete od upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi) zaštitom od elementarnih nepogoda te zaštitom od šteta u prometu. Pojedine vrste divljači, kojima brojnost padne ispod biološkog minimuma, stavljaju se pod trajnu ili privremenu zaštitu dok im se populacija ne vrati na optimalnu brojnost. Ako je neka vrsta divljači nestala s nekog područja zbog određenih razloga, provodi se reintrodukcija, tj. ponovno unošenje te vrste divljači u isti prostor. U Hrvatskoj su tako ponovno uneseni ris, dabar, muflon, jelen lopatar, a postoje projekti povratka i drugih vrsta kao što su pelikan i sredozemna

bestbanking 19 • 2017

Lovišta u Hrvatskoj

Vlastita lovišta osnovala je jedino država, s obzirom na to da ispunjava uvjete o veličini lovišta, pa se ona nazivaju i državnima a na površinama gdje postoji veći broj vlasnika osnovana su zajednička lovišta. U Hrvatskoj ima oko 317 vlastitih i oko 750 zajedničkih lovišta. Lovištima se gospodari na temelju izrađenih i odobrenih lovno-gospodarskih osnova tijekom deset godina. Lovne površine zauzimaju četiri milijuna hektara, od čega državna lovišta zauzimaju 1,6 milijuna hektara. Osnivanje lovišta ima vlastite kriterije koji se moraju ispuniti od vrsta divljači koja u njem obitava ili se pretežito uzgaja, broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjena. Lovišta se dijele na otvorena lovišta u kojima je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljači, koja moraju biti veća od tisuću hektara (na otocima petsto hektara), ograđena lovišta s prirodnim ili umjetnim preprekama koje sprječavaju ili znatno smanjuju mogućnost bježanja divljači, također veća od tisuću hektara, te uzgajališta divljači, površinom zemljišta veća od sto hektara, a manja od dvije tisuće hektara, ograđena ogradom ili prirodnim preprekama. Najpopularnija lovišta u Hrvatskoj nalaze se u Baranji, gdje se lovi jelen, te na Biokovu i području Dalmacije, gdje se love divokoza i muflon. Lovni turizam dobro je razvijen i na velikogoričkome području u Turopoljskome lugu i Vukomeričkim goricama, gdje se love zečevi, fazani, srne i divlje svinje.

Lovstvo kao djelatnost obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači a u šire smislu lovstvo je gospodarska, znanstvena, obrazovna, turistička, sportska i rekreativna sastavnica niza djelatnost koja sadržava elemente kinologije, sokolarenja, trofeistike, oružarstva, balistike, sportskog strjeljaštva i strjeličarstva. Lovstvom se na području RH bavi oko 55 000 osoba. Lovci su organizirani u lovačkim udrugama, a preko njih su učlanjeni u Lovački savez županije te u Hrvatski lovački savez (HLS), kao krovnu organizaciju. U HLS-u ima oko 50 000 članova iz 814 udruga.

medvjedica. Ako se pojedina vrsta divljači namnoži iznad propisanoga kapaciteta lovišta, čime može štetiti drugim vrstama i staništu, obavlja se redukcijski odstrjel, a sanitarnim odstrjelom uklanjaju se jedinke koje pokazuju znakove bolesti (bjesnoća). Iz svega je razvidno da je briga i zaštita lovne divljači primarna okupacija lovačkih društava i saveza.

Na nedavno održanom sajmu turizma u zagrebačkoj Areni samo je jedan domaći izlagač na svom štandu imao ponudu za lovni turizam. Iako lov i lovstvo imaju negativnu percepciju u javnosti, zbog po nekima nepotrebnog ubijanja životinja, ali i zbog nedovoljne informiranosti javnosti o radu samih lovačkih društava.

Lovni turizam

U Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, u kojoj je jedan od ciljeva razvoj turizma na cijelom području RH, lovni turizam zauzima važno mjesto, a prema procjenama u EU aktivno oko osam milijuna lovaca. Lovni turizam pokazuje veliki potencijal u Gorskom Kotaru, Slavoniji i Baranji ali ga koči nedostatak kapaciteta i nedovoljna promidž-

Lovni turizam sudjeluje u ukupnom odstrjelu divljači s 10 do 20% ostvarenog odstrjela. Najviše se lovi pernata divljač (lovci iz Italije) te medvjed, jelen i divlja svinja u trofejnom odstrjelu. Najveći dio lovnoga turizma ostvaruje se u lovištima Hrvatskih šuma. ba u zemljama kao Italija, Njemačka, Austrija. Za razliku od Hrvatske susjedne zemlja puno više ulažu u ne samo lovni turizam već i u druge slične oblike kao foto safari. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju pojednostavljena je procedura za lovce van Hrvatske, i dalje je obveza imati hrvatsku lovačku iskaznicu, ali se više ne naplaćuje taksa te nije obavezna prijava oružja. Iako lovac turist troši dva-tri puta više od običnog turista, strani lovci u Hrvatskoj troše samo trideset posto na turističke usluge i sadržaje, dok sedamdeset posto izdvajaju za odstrel divljači (koji je ponekada ispod minimuma). U drugim lovno orijentiranim zemljama omjer je obrnut, sedamdeset posto potrošnje lovca turista odnosi se na smještajne, ugostiteljske i izvanpansionske usluge. Lovni turizam, kao specifični oblik turizma, važan je segment u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, s osobitim naglaskom na ponudi kontinentalnoga dijela, a Hrvatska ima dugu lovnu tradiciju, lovce entuzijaste, a interes inozemnih lovaca za hrvatske lovne destinacije vrlo je velik. Na razvoju strategije lovnog turizma treba tražiti modalitet cijelo-godišnjeg turizma koje se ne zasniva samo na lovu, već i razvoj svih drugih popratnih djelatnosti koje mogu privući gosta kroz cijelu godinu u kontinentalnu Hrvatsku. Lovstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Već u 15. st. na području Slavonije bio je organiziran lov na divlje svinje, a postojali su i propisi koji su regulirali lov (kralj Ladislav, 1504). Lov plemenite divljači bio je povlastica višega staleža, a ostalu divljač i grabežljivce, napose krznaše, mogli su loviti i kmetovi. Organizirano lovstvo datira s kraja 19. st., kada su se počela osnivati lovačka društva. God. 1881. u Zagrebu je osnovano Društvo za obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Prestalo je s radom 1891., kada je bilo osnovano Društvo za gajenje lova i ribarstva. Društvo je počelo izdavati časopis Viestnik 1892 koji izlazi i danas. Zakon o lovu donesen je 1893., a prvi priručnik na hrv. jeziku, Lovstvo F. Kesterčaneka, bio je tiskan 1896. Već 1899. u Zagrebu je bila održana prva izložba lovačkih trofeja, a 1906. i prva kinološka izložba. Savez lovačkih društava Hrvatske i Slavonije osnovan je 1925. i predstavlja početak rada današnjega Hrvatskoga lovačkog saveza. Hrvatski lovački savez istupio je 1991. iz Lovačkoga saveza Jugoslavije, a 1992. postao je punopravnim članom Međunarodnoga savjeta za lov i očuvanje divljači (franc. Conseil international de la chasse et de la conservation du gibier – CIC).

n Izvoz za povijest

Plavac Mali osvojio Finsku Tvrtka Mediterra Natura d.o.o. Zagreb je prvi puta u povijesti realizirala izvoz Plavca Malog finskom monopolu Alko, državnom uvozniku i distributeru alkoholnih pića za čitavu Finsku. Time je u marketinškom smislu otvoren put za promociju i plasman ostalih hrvatskih vina na tržište Finske, ali i utjecaj na turistički marketing Hrvatske kao poželjne eno-gastro destinacije. Temeljem osvojenog tendera, izvezen je Telus Plavac Mali proizvođača OPG Anđelko Arambašić iz Orebića na Pelješcu. Očekuje se nekoliko isporuka godišnje (cca 10000-15000 butelja) u nelimitiranom kontinuitetu prema pravilima Alko monopola. Telus je uvršten u glavnu kategoriju vinske ponude nakon što je prodaja u Finskoj premašila zadane minimalne kriterije monopola i ujedno je pobijedio vina nekoliko domaćih proizvođača plavaca koji su tom prilikom također konkurirali na spomenutom tenderu. Mediterra koja se bavi izvozom i distribucijom hrvatskih i regionalnih vina i srodnih prehrambenih proizvoda, osim navedenog tržišta, djeluje već godinama na tržištima Japana, Poljske, Danske, Estonije, SAD i ostalima. U domaćoj distribuciji prisutna je s brandovima regularnih i organskih certificiranih vina i delikatesa u nekoliko domaćih retail lanaca i trgovina. Promet tvrtke u odnosu na 2015. godinu porastao je za preko 200%. Mediterra uspješno surađuje s vodećim svjetskim dobavljačima i kupcima velikih parkiranja te konkurira na raznim internacionalnim tenderima. U Hrvatskoj zastupa vodeće talijanske proizvođače vinskog destilata i ostalih alkoholnih prerađevina. Djeluje i kroz Udrugu Mediterra koja broji preko 80 članova regionalnih vinara i srodnih proizvođača i promovira njihove proizvode na stranim tržištima. U Poljskoj ima joint venture kompaniju Mediterra Polska Sp.zo.o. i ostvaruje internacionalnu suradnju kroz partnerstva, agenture, posredovanja i joint venture akvizicije.

Mediterra Natura d.o.o. Ede Murtića 8, 10000 Zagreb +385 91 2828 511 www.mediterranatura.hr bestbanking 19 • 2017

Turizam

n Hotel za lovni turizam

Hotel Garić Na svega dvadesetak kilometara od autoceste Zagreb-Lipovac,te na magistralnoj cesti Kutina - Virovitica, nalazi se mali, pitoreskni gradić Garešnica, a u njemu novouređeni hotel “Garić”.

Ponuda Hotela Hotel ima tri zvjezdice, te 44 sobe, od toga 34 jednokrevetnih, 8 dvokrevetnih i dva apartmana. Novouređene i komforne sobe opremljene su luksuznim namještajem. Novouređene i komforne sobe opremljene su novim namještajem i kupaonicom, telefonom sa mog ućnošću direktnog biranja, T V prijemnikom sa satelitskim programom te bežičnim internetom. Većina soba je s klima uređajem, a sve sobe imaju svoj balkon te rezervirani parkirališni prostor. U cijenu sobe je uključen bogati doručak. Hotel nudi raznovrsne usluge i sadržaje; 24h recepcija, parking pod video nadzorom, r e s tor a n a l a c a r t e s a m o s l a v a č k i m specijalitetima, kafić za pušače, aperitiv bar, salu za dnevne obroke, vlastitu proizvodnju slastica, salu s 300 sjedećih mjesta, organizaciju raznih domjenaka i proslava. A la carte restoran nudi raznovrsne moslavačke specijalitete, slastice te odabrana pića, a sve to uz vrhunsku uslugu. Kapacitet restorana je 300

sjedećih mjesta. Svojim ugodnim ambijentom odlično je mjesto za održavanje svih svečanosti kao i različitih seminara i prezentacija. U sklopu hotela nalazi se i manja sala za dnevne obroke, kapaciteta 70ak mjesta. Upravo zbog svoje izdvojenosti od restorana, pogodna je za održavanje druženja,prezentacija i seminara za manje grupe

Kontakt Adresa: Kolodvorska 1, 43280 Garešnica Telefon: +385 43 533 053 Web: www.hotelgaric.com Email: recepcija@hotelgaric.com

bestbanking 19 • 2017

Lovni turizam U okolici Garešnice smješteno je pet lovišta koja su poznata i izvan granica Hrvatske. U hotel „Garić“ rado se vračaju lovci iz Italije, Njemačke, Austrije i Hrvatske. Sam hotel nudi poseban popust u klubu hotela, a lovcima je u sklopu cijene dogovoreno opuštanje u daruvarskim toplicama.

n Fuzija stila i luksuza

Montblanc Figurado Creation Privée

Neiscrpna kreativnost Artisan Ateliera u prilagodbi materijala za jedinstvena, mogli bi smo reći umjetnička djela, pripremila je inače krhke listove duhana u materijal, kojim je u suradnji Montblanca i Figurado Creation Privée nastala jedinstvena kreacija. Nalivpero je replika nadaleko poznate cigare, a proces stvaranja tako posebnog predmeta zahtijevao je i razvoj nove tehnologije. Ekstrakcije ulja iz listova duhana, kako bi bili pogodni za savijanje oko metalnog tijela nalivpera, zaštita posebnim celuloznim slojem koji se koristi pri restauraciji slika i na kraju lakiranje u više slojeva smo su dio umijeća ugrađenog u Montblanc Figurado Creation Privée. Sam instrument ima osamnaest karatni vrh, skupocjeni turmalin i bijelo zlato te Montblancov dijamant. Zbog organskog karaktera nalivpera ono dolazi sa specijalno napravljenim humidorom te pripadajućom pepeljarom i upaljačem.

bestbanking 19 • 2017

Business class

Bussines Club

n Vodeća poslovna mačka

Jaguar XF Jaguar XF se nadograđuje uspjehom najprodavanijeg Jaguarovog automobila ikad. S neusporedivom kombinacijom stila i materijala, pruža zavodljiv spoj dizajna, dinamike i profinjenosti kako bi stvorio automobil koji istovremeno nudi uzbudljivost i učinkovitost. Usavršen vrhunskim tehnologijama pruža vam sigurnost, povezanost i zabavu.

bestbanking 19 • 2017

LAGAN, INSTIKTIVAN, REAKTIVAN Zahvaljujući Jaguarovoj laganoj arhitekturi od aluminija,XF je učinkovitiji,nudi nižu cijenu posjedovanja i smanjuje emisije. U vožnji, lagane prednje duple vilice i zadnji sustav integralne suspenzije daje vrhunski komforu vožnji i upravljivost.

IZRAĐEN DO SAVRŠENSTVA XF je automobil dokazanog izbora i luksuza. Mjesto gdje su vrhunski materijali elegantno izrađeni u izgled koji daje čistu i sveobuhvatnu udobnost. Gdje god sjedili,kombinacija XF-ovog suvremenog dizajna, bogatstvo prirodnog svjetla i vrhunska izrada kreiraju ozračje relaksirane rafiniranosti.

INOVACIJA OD POLASKA DO ZAUSTAVLJANJA Ostanite povezani i zabavljeni preko InControl Touch i InControl Touch Pro* informatičkog sustava. Odlikuju se brzom reakcijom i suvremenim grafičkim sučeljem s komandama na dodir i povlačenjem. Reaktivan,intuitivan i neprimjetno integriranJaguar tehnologija nudi rješenja koja inovacijom poboljšavaju vašu vožnju.

XF ZA POSAO Kada smo projektirali XF uzeli smo u obzir sve oblasti troška posjedovanja. Rezultat su period održavanja do 34000km ili 2 godine između servisiranja, CO2 emisija od niskih 104 g/km i niska potrošnja goriva od 4 l/100km-pozicioniraju XF među liderima svoje klase.

bestbanking 19 • 2017

Bussines Club

LifeStyle

n Kupilek zdravlje iz kupine

Razgovor s Igorom Jambrešićem Iako se mnogi vole sladiti ukusnim kupinama, malo tko zna koliko je ljekovita ta biljka. Naime u cijelosti su ljekoviti njezini listovi, cvjetovi, korijen i plod.

Obitelj Jambrešić već se preko dvadeset i pet godina bavi s uzgojem i preradom kupina, a kako kaže vlasnik poduzetničkog projekta „Proizvodnja kupinovog vina Kupilek“ i nositelj PG-a Igor Jambrešić, prva bačva kupinovog vina ugledala je svjetlo dana 1993 godine.

Obiteljski posao

Širenje asortimana

Nakon uspjeha na tržištu s Kupilekom, a u potrazi za zdravim i ukusnim voćnim

U proizvodnji sudjeluje cijela obitelj - mama Dragica Jambrešić brine o našim nasadima kupina, od cvatnje do berbe, pa je tako svaki listić i grm praćen njezinim budnim okom uz trud da se postigne što veća kvaliteta plodova. Tata Ivan Jambrešić, svojim dugogodišnjim iskustvom kreira proces proizvodnje zasnovanu na postavkama enologa dr.sc. Schuberta Gerharda, u kojem odabiremo najukusnije i najzdravije EKO kupine da bismo iz njih dobili pitko kupinovo vino „KUPILEK“.

bezalkoholnim napitkom, došli smo do ideje o proizvodnji sirupa od kupina. Pasterizirani voćni sirup dobiven od zrelih EKO kupina, prema provjerenom tradicionalnom receptu namijenjen je kako djeci tako i odraslim osobama a ponudu smo obogatili i s Extra džemom dobiven od zrelih EKO kupina, prema provjerenom bakinom receptu.

Osobno iskustvo

Svaki proizvod smo osobno testirali kako bi se uvjerili u njegovu kvalitetu i izvrstan okus. Djeca brata Dražena prva su kušala kupinov sirup i mazala finu marmeladu od kupina, proizvedenu po bakinom receptu, dok je sestra Ana uspjela značajno poboljšati krvnu sliku pijući naše vino.

Prateći najnovije enološke standarde proizvodnje vina, uz prelazak na EKO-proizvodnju, pridobivamo naklonost novih kupaca i postajemo sve prepoznatljivi brand Kupilek zaključio je Igor Jambrešić.

best banking IMPRESSUM BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i davatelje financijskih usluga. Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama, kompanijama i organizacijama. Izdavač i vlasnik licence za Hrvatsku: SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska Glavni urednik: Gordan Ivan Šojat telefon: +385 (0) 91 4120 257 fax +385 (0) 1 3775 037 gordan.sojat@sbo.hr Grafički urednik: Matija Vasiljevski

bestbanking 19 12••2017 2015

Prodaja oglasnog prostora: marketing@sbo.hr mobitel: +385 91 4120 267 telefon: +385 (0)1 3777 655 fax +385 (0) 1 3775 037

Vlasnik i idejni pokretač magazina BestBanking: Kurt Quendler Glavni urednici europskih izdanja: Kurt Quendler (Austrija, Njemačka) András Szöcs (Rumunjska)

Naklada: 5000 primjeraka Učestalost izlaženja: kvartalno Tisak: Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska Fotografije: Best Banking arhiva, Freepik, DollarPhotoClub, Pixsell Pridržano pravo na pogreške u tisku.

Grafički urednik europskih izdanja: András Szöcs

Cijene oglasa su važeće za 2016. Autorski prilozi ne moraju nužno odražavati stavove redakcije.

Glavno sjedište BestBankinga: Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga sukladno Zakonu o autorskim pravima.

Nazovite nas:

PiĹĄite nam: