Best banking #13 by Best Banking Magazin

ISSN 1847-8182

0 5 0 1 1

best banking 9

771847 818004

# 13 # 2015.

Magazin za bankarstvo, sigurnosnu i bankarsku opremu

Besplatni primjerak

Tema broja >

Inspekcije nakon studenog

Zadnji rok za usklađenje poslovanja sa Zakonom o zaštiti novčarskih institucija

u ovom broju:

Nužna promjena poslovnog modela banaka? 10 ------------Time trezori: blagajne koje lopovima kradu vrijeme 20 ------------------Sigurnost banaka u regiji: Tehnika europska, zakoni balkanski 32

Izazovno vrijeme za bankare 10

32 bestbanking 13 • 2015

Sukladno novom Zakonu o zaštiti novčarskih institucija

Jedinstvena ponuda

Vatrootporni i protuprovalni sef ASG s vremenskom odgodom otvaranja

ASG 46 El

Sef - Promet ASG

Brava - PS 300

• Dizajniran za zaštitu dokumenata i vrijednosti u slučaju provale i požara. • Protuprovalna zaštita - EN 1143-1, stupanj I • Vatrootporna zaštita - 30 min • Debljina vrata - 95 mm. • Debljina stranica - 55 mm. • Prostor između stranica i vrata je punjen vatrootpornim betonom. • Trostrani zasuni. • Brava osigurana od napada bušenjem. • Boja: RAL 7035.

• ECB-S Klasa A EN1300 • 1 master kod (6 - 8 znamenki) • 1 korisnički kod (opcija: 3 korisnička koda) • Vremenska odgoda: - period odgode: 0 - 99 min. - period otvaranja: 0 - 9 min. • Kazna kod neovlaštenog korištenja: - vremenska blokada nakon 3 uzastopna pogrešna unosa (5 min). • Detekcija prazne baterije • Vrsta brave: deadbolt Vanjske dim.

Unutarnje dim.

(v x š x d mm)

ASG 30

300 x 427 x 385

ASG 46

460 x 440 x 440

ASG 67 ASG 95

Model

Broj polica

Težina (kg)

170 x 316 x 235

330 x 329 x 290

670 x 440 x 440

540 x 329 x 290

950 x 440 x 440

820 x 329 x 290

120

Posjetite nas: www.sbo.hr SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Uvodnik Turbulentno vrijeme za bankare

rinaesti broj Best banking magazina izlazi u izuzetno turbulentno vrijeme za bankare.

Skromne naznake oporavka bankarskog sektora zasjenila je naprasna odluka Vlade o konverziji kredita iz švicarskih franaka u euro, donesena preko noći i bez javne rasprave. Očito je još uvijek aktualna politička garnitura odredila banke kao poželjnu metu koja za cilj ima dodvoravanje biračima u predizborno vrijeme. Započet je rat u kojem je teško dokučiti tko će iz njega izići kao pobjednik. S druge strane bankarima teče šestomjesečni rok za prilagodbu Zakonu o zaštiti novčarskih institucija. S njim trebaju uskladiti svoje poslovanje najkasnije do 30. studenog 2015. Nakon tog datuma kreću inspekcije, najavljeno je iz MUP-a.

Istraživanje bankarskog sektora stranica 10

Zanimljivo je, da iako se mnogi ne slažu s kratkim rokom ostavljenim za prilagodbu, u Hrvatskoj možemo biti sretni da smo takav zakon uopće dobili. Iako će neminovno značiti dodatne izdatke za novčarski sektor, poboljšat će zaštitu novca i vrijednosti u financijskim institucijama. I ono najvažnije, sačuvat će mnoge ljudske živote. Zahvaljujući njemu napravljen je i kvalitativan iskorak prema europskoj legislativi u području zaštite novčarskih institucija. Za nadati se da će ga slijediti i ostale zemlje regije, koje nažalost u mnogim zakonskim elementima još uvijek zaostaju. Kao i svaki puta i u ovom broju donosimo mnoštvo novih informacija, koje će Vaše poslovanje učiniti kvalitetnijim, jeftinijim i sigurnijim.

Sigurnost djelatnika na prvom mjestu stranica 21

Kurt Quendler

Damir Grund

vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazina Austrija, Beč

glavni urednik Best Banking magazina Hrvatska, Zagreb

Stanje zaštite institucija u regiji stranica 38

bestbanking 13 • 2015

Posjetite nas na: www.sbo.hr

Vrhunski uređaji za obradu novčanica!

NEWTON VS i FS • UV, DD, IR, MG/MT detekcije • provjera metalne niti, barkôda i serijskog broja • sortiranje po denominaciji i orijentaciji novčanice • 2 (1+1) izlazne jedinice, 4.3“ TFT zaslon na dodir u boji • udaljeno administriranje i sistem centralnog nadzora

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Sadržaj

13/2015.

best banking

Ukratko

stranica

Nužna promjena poslovnog modela, EU banke po klijentu zarade dvostruko više nego one u Hrvatskoj

stranica

Mjere zaštite novčarskih institucija prestale biti „statična kategorija“

stranica

Radionica: Otklonjene dileme oko Zakona o zaštiti novčarskih institucija

stranica

Time trezori: Blagajne koje lopovima kradu vrijeme

stranica

Standardi protubalistike dignuti na višu razinu

stranica

Elektroničke visoko sigurnosne brava, ali i više od toga

stranica

Sedam koraka za ispravan odabir sefa

stranica

Neprekidno nadzirana i zaštićena komunikacija

stranica

Pouzdani ‚japanac‘ za brzo brojanje novca na šalteru

stranica

Uredska oprema: Najam printera i do četiri puta jeftiniji od kupnje!

stranica

Adria Security summit, centralni događaj regionalne industrije sigurnosti

stranica

Stanje zaštite novčarskih institucija u regiji: Tehnička rješenja europska, zakoni-balkanski

stranica

Financijska servisna industrija: Ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i prosperiteta gospodarstva

stranica

Business club: Luksuzni sat odaje stil uspješnog menadžera

stranica

Kreditiranje privatnog sektora u neskladu s podacima o oporavku gospodarstva stranica 12

Gdje s novcem? Depozitni i protuprovalni sefovi s odgodom otključavanja stranica 27

Biometrija, nova razina sigurnosti mobilnog bankarstva stranica 34

bestbanking 13 • 2015

Ukratko

Bezgotovinskih plaÊanja sve više, ali "cash" je i dalje kralj! Iako beskontaktna i on-line plaćanja uzimaju sve više maha, gotovina i dalje čini velik dio novčanih transakcija. Govori to globalno istraživanje bankovnog sektora koje bilježi povećanje broja instaliranih bankomata. Naime, u odnosu na prošlu godinu instalirano ih je 5 posto više, odnosno čak 466 tisuća. U tome predvodi Azijsko-pacifičko tržište. Prema izvještaju Banke za međunardna poravnanja, novčanice i kovanice i dalje čine 9 posto ekonomije Europske unije i 7 posto Sjedinjenih američkih država. Čak i u Švedskoj, koja se gotovo potpuno odrekla gotovine, ona još predstavlja 3 posto njezine ekonomije. Podatak je to koji govori u prilog proizvođača sigurnosne opreme za transport gotovine, poput britanskog Spinnakera (iBox) i hrvatskog Salona bankarske opreme (SBO 104 i SBO 204). Prema svemu sudeći, potreba za sigurnim transportom gotovine još će dugo postojati.

Canonova mrežna kamera super visoke osjetljivosti uskoro na tržištu

Canon Inc. razvija kompaktnu mrežnu kameru visoke osjetljivosti koja će omogućiti jasan prikaz udaljenih objekata u boji čak i u uvjetima koji bi predstavljali izazov za golo oko. Slikovne mogućnosti ove kamere činit će je savršenom za primjene kao što su sprječavanje zločina i nadzor mjesta prirodnih katastrofa, omogućujući jasan pogled danju i noću. Nova mrežna kamera bit će opremljena ultra-telefoto objektivom velikog otvora, žarišne

sokih performansi omogućit će prepoznavanje lica subjekta, i to u boji, na udaljenosti od 100 metara, čak i u tamnim okruženjima u kojima razina svjetlosti ne prelazi 0,08 luksa, što otprilike odgovara svjetlosti mjesečine. Za usporedbu, dosadašnji noćni nadzor moguće je provoditi uz pomoć infracrvenog svjetla ili korištenjem noćnog načina koji bilježi samo crno-bijelu sliku. Dolazak na tržište nove mrežne kamere planira se u 2016.

Nova sigurnosna ladica za novac s vremenskom odgodom otkljuËavanja

Salon bankarske opreme Ozimec iz Zagreba izbacio je na tržište novi proizvod namijenjen obveznicima Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Radi se o sigurnosnoj ladici s vremenskom odgodom otvaranja SBO 01EL. Proizvod je opremljen elektronoskom kombinacijskom bravom Wittkopp Primor 2000. Ladica je izrađena od kvalitetnog čeličnog lima debljine 3 mm. Unutrašnjost je moguće opremiti pretincima za sve vrste novčanica. Ima mogućnost ugradnje u bilo koji radni element kao samostalnu komponentu ili ispod radne površine. Dimenzije sigurnosne ladice iznose 200 x 400 x 600 mm. Boja je svijetlo siva a težina joj iznosi 20 kg.

duljine veće od 600 mm (ekvivalent 35-milimetarskom filmu) uz sjajnu F-vrijednost od 2,4 koja će omogućiti ulaz velikoj količini svjetla. Objektiv će se sastojati od asferičnih i UD (elementi ultraniske disperzije – Ultra Low Dispersion) elemenata koji smanjuju pojavu kromatskih aberacija, inače sve izraženijih što se veličina otvora povećava. Spoj objektiva velikog otvora sa senzorom visoke osjetljivosti i slikovnim procesorom vi-

bestbanking 13 • 2015

Što se brave tiče, radi se o Wittkopp Primor 2000, ECB-S Klasa B EN1300. Uključuje jedan master kod, 9 korisničkih kodova te kod za trenutno otvaranje. Period vremenske odgode kreće se od 1 do 99 minuta a period otvaranja od 1 do 19 min. Sigurnosna ladica SBO 01EL ima mogućnost spajanja na tihi alarm.

SBO 01El

Ukratko

UniCredit, SanPaolo i Societe Generale meu 20 najveËih EU banaka 1) HSBC Holdings (Velika Britanija) - 151.34 2) Banco Santander (Španjolska) - 97.55 3) Lloyds Banking Group (Velika Britanija) - 78.35 4) BNP Paribas (Francuska) - 69.52 5) UBS (Švicarska) - 67.61 6) BBVA (Španjolska) - 59.51 7) Barclays (Velika Britanija) - 58.02 8) Royal Bank of Scotland Group (Velika Britanija) - 54.93 9) ING Group (Nizozemska) - 53.85 10) Intesa Sanpaolo (Italija) - 53.41

Britanska multinacionalka HSBC Holdings trenutno je najveća europska banka prema tržišnoj kapitalizaciji. Od banaka koje putem tvrtki kćeri posluju na Hrvatskom tržištu, talijanska Intesa SanPaulo (PBZ) zauzela je deseto mjesto s kapitalizacijom većom od 53.4 milijarde eura. UniCredit (ZABA) je na 16. mjestu a odmah iza nje se našla i francuska Societe Generale (Splitska banka) s kapitalizacijom od 36.1 milijardi eura. Dvadeset najvećih europskih banaka zajedno imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 1.1 bilijun eura. 150

11) AIB (Irska) - 52.34 12) Nordea Bank (Švedska) - 46.85 13) Deutsche Bank (Njemačka) - 4.48 14) Credit Suisse Group (Švicarska) - 39.78 15) Standard Chartered (Velika Britanija) - 37.68 16) UniCredit (Italija) - 37.31 17) Societe Generale (Francuska) - 36.10 18) Credit Agricole (Francuska) - 35.40 19) Svenska Handelsbanken (Švedska) - 28.83 20) Swedbank (Švedska) - 26.92

100

Tržišna kapitalizacija u mlrd. EUR

SBO na meunarodnom sajamu iSEC u Beogradu

Na ovogodišnjem međunarodnom Sajmu sigurnosti objekata, infrastrukture, osoba i poslovanja – iSEC, koji će se održati u Beogradu od 13. do16. listopada 2015., sa svojim proizvodima i inovatnim rješenjima sudjelovati će, među ostalima, i Salon Bankarske Opreme. Uz uobičajenu prodajnu ponudu (brojača

novca, uređaja za provjeru ispravnosti novčanica, sefova, rešenja za siguran prenos gotovine….) ove godine na SBO-ovom štandu će svi zainteresirani po prvi puta moći vidjeti i upoznati nove tehnologije iz svijeta sigurnosti koje poduzeće nudi, kao što su IP brave, inteligentni sefovi, elektronski pečati itd.

“Pozivamo Vas da nas posjetite i budete naš gost u hali 4, na štandu 1, gde će Vas naši zaposlenici ljubazno dočekati i stručno odgovoriti na sva Vaša pitanja”, priopćili su iz beogradskog Salona bankarske opreme.

Sberbanka se povlaËi sa slovenskog tržišta, možda i iz Srbije i BiH

Ruska Sberbanka, koja je 2012. kupila lokalne poslovnice austrijske Volksbanke u Sloveniji, odlučila se nakon tri godine povući iz te zemlje gdje trenutačno ima tržišni udio od oko 5%.Za vodstvo banke riječ je o relativno malom tržištu na kojemu su, nakon dvije godine intenzivne poslovne aktivnosti, doživjeli usporavanje rasta. Mediji pak navode da je Sberbanka lani zabilježila porast loših kredita u poslovanju s poduzećima i građanima. Lani je imala dobit od 6,9 milijuna eura.Za preuzimanje portfelja Sberbanke u Sloveniji navodno se zanima američki investicijski fond Apollo koji je nedavno kupio Novu kreditnu banku Maribor kao i ruska banka Expobank koja bi uz to kupila i slovensku Gorenjsku banku. Kalkulira se da bi se nakon Slovenije Sberbanka iz sličnih razloga mogla povući i iz Srbije, Madžarske i BiH. bestbanking 13 • 2015

Ukratko

LincSafe BSC opremljen ekranom osjetljivim na dodir i RFID-om Nizozemska kompanije LincSafe koja proizvodi tzv. pametne sefove objavila je kako je svoj najmanji primjerak BSC opremila radiofrekvencijskom identifikacijom (RFID) i ekranom osjetljivim na dodir. RFID su do sada (uz pristupnju karticu) za identifikaciju upotrebljavali samo veći LincSafeovi uređaji PRO i DUO. Radio-frekvencijska identifikacija je metoda automatske identifikacije, koja je u posljednjih nekoliko godina pronašla široku primjenu na raznim područjima. Radi o beskon-

taktnoj komunikacijskoj tehnici koja prenosi informacije za identifikaciju osoba, životinja, dobara i roba. RFID radi s slabim elektromagnetskim valovima koji se očitavaju pomoću čitača. Ukoliko se transponder stavi u područje dohvata antene onda se s njega mogu očitati ili pohraniti podaci bez ikakvog dodira. BSC je najmanji od LincSafeovih pametnih sefova. Kapacitet mu je 400 novčanica dok PRO i DUO mogu prihvatiti do 1.200 komada a kao opciju i dvostruko više.

NerasprskavajuÊe folije za zaštitu djelatnika na šalterima

Zakon o zaštiti novčarskih institucija propi- i fleksibilnoj poliesterskoj foliji koja u kombisuje da se "za neprobojna stakla koja su postav- naciji sa čvrstim ljepilom, znatno povećava otljena prije stupanja zakona na snagu i imaju pornost stakla na udarce i oštećenja, te znatno oznaku »S«, mora uspostaviti dodatna zaštita smanjuje rizik od ozljeda uzrokovanih krhotineprobojnog stakla koja će zaštititi osobe koje nama razbijenog stakla. Samim time poboljšarade na uplatno-isplatnim mjestima postavlja- va zaštitu osoba i imovine i pomaže u sprječanjem jedne ili više protubalističkih nerasprska- vanju provala. Testirana je prema europskom standardu EN vajućih folija na strani okrenutoj djelatnicima". Folija Safety S70 upravo je namijenjena za tu 12600 (čvrstoća ostakljenja na udar) i postignusvrhu. Dizajnirana je za upotrebu na unutraš- ta je klasa 1B1 na 4 mm staklu i klasa 2B2 na njoj strani ostakljenja. Radi se o izrazito čvrstoj 6 mm i 8 mm staklu. Debljine je 0,175 mm sa

završnim slojem otpornim na ogrebotine. U svojoj ponudi je ima Salon bankarske opreme iz Zagreba.

Potpuna automatizacija usluga, poštanski uredi odlaze u povijest U trenutku kad se Hrvatska pošta suočava s negodovanjima radi zatvaranja ureda u manjim mjestima, rješenje za taj problem stiže iz Slovačke. Tamošnji proizvođač sigurnosnih rješenja Koval Systems predstavio je novi proizvod - automatski multifunkcionalni terminal koji u potpunosti zamjenjuje sve usluge poštanskog ureda. Omogućuje primanje i slanje novca, paketa, pisama, gotovinska plaćanja poštanskih usluga, isplatu gotovine itd. Sustav EK 3006 Post Box se sastoji od nekoliko modula. Zbog toga ima mogućnost konfiguracije sukladno potrebama korisnika. U potpunosti automatizira sve poštanske usluge a može biti postavljen u samostalne prostoriji ili u tzv. 24 satnoj zoni banaka.

bestbanking 13 • 2015

z Boris Teški na čelu Jadranske banke Savjet Hrvatske narodne banke dao je suglasnost na odluke Nadzornih odbora nekoliko banaka o produljenju mandata dosadašnjim ili imenovanju novih članova uprave. Boris Teški, dosadašnji zamjenik člana Uprave Jadranske banke iz Šibenika postao je Predsjednik uprave, a Lađana Antunac, dosadašnja zamjenica člana Uprave, postala je članica Uprave. Boris Teški Boris Teški rođen je 18. prosinca 1961. u Puli. Od 1986. do danas sticao je poslovno i radno iskustvo u gospodarstvu u nekoliko društava - Tehnici, Auto Hrvatskoj, Plivi i Luri. Od 2005. vlasnik je i direktor društva Instar d.o.o. koje je specijalizirano za projekte restrukturiranja, spajanja i preuzimanja, te za razvoj i evaluaciju strateških razvojnih projekata za malo i srednje poduzetništvo. Između

ostalog, obavljao je i različite funkcije kao član predsjedništva udruge za prehrambenu i poljoprivrednu industriju pri HUP-u i kao član šireg Pregovaračkog tima za pregovore sa EU unutar podskupine za ruralni razvoj i tržište. Odlukom Glavne Skupštine Jadranske banke od 20. prosinca 2014. imenovan je za člana Nadzornog odbora Banke, a od 21. siječnja 2015. za zamjenika člana Uprave. Lađana Antunac rođena je 23. siječnja 1969. u Splitu. 2015. je obranila poslijediplomski specijalistički rad na istom fakultetu i stekla akademski naziv Sveučilišna specijalistica financijskog izvještavanja, revizije i analize. Od 1994. zaposlena u Jadranskoj banci kao referent planskih i analitičkih poslova, a od 2005. kao unutarnjji revizor uz samostalno izrađivanje revizijskih izvješća (interne revizije); 2006. postaje šef samostalne službe unutarnje revizije, a 2008. direktor Direkcije plana, analize, statistike i izvješćivanja. Na toj dužnosti ostaje do 16. veljače 2015. kada, preuzima dužnost zamjenice člana Uprave Jadranske banke.

z Slađana Jagar ostaje članica Uprave Erste banke Hrvatska narodna banka je potvrdila Aleksandru Arbanas za Predsjednica uprave Primorske banke iz Rijeke, a za novog člana uprave potvrđen je Ante Pekić. U riječkoj Erste&Steiermärkische Banci za članove uprave ponovo su potvrđeni Slađana Jagar i Boris Centner, u Raiffeisenbanci Austria iz Zagreba Zoran Košćak, a u Banci Kovanici iz Varaždina Darko Kosovec. Odlukom savjeta Hrvatske narodne banke u Istarskoj kreditnoj banci iz Umaga članica uprave postaje Emanuela Vukadinović, a u zagrebačkoj Partner banci Luka Čulo. On na tu poziciju dolazi s mjesta Direktora odjela za rizike. U Partner banku prelazi 2008. godine iz Splitske banke gdje je radio na mjestu dealara u Odjelu trgovine i trezora.

Slađana Jagar

z Zdenko Adrović u Nadzornom odboru Atlantica i Global investa Zdenko Adrović, "Imenovanje gospodina Adrovića nastavak je bivši predsjed- unapređenja poslovanja i repozicioniranja drušn i k U p r a v e tva na poslovnom tržištu, koji je ranije započet Reiffeisenbank dolaskom novog vlasnika", komentirali su u Austrije, preu- Global Investu, bivšim Fima vrijednosnicama. zeo je, uz Nad- Pod Global Investom trenutačno su tri fonda: z or n i o d b or zatvoreni alternativni investicijski fondovi BreAtlantic grupe, za i Proprius za ulaganje te otvoreni investiciju kojem već ski fond Fima Equity. Zdenko Adrović sjedi, još jedan: S obzirom na trenutačno stanje te industrije, NO društva za upravljanje investicijskim fon- vlasnici kojima je Adrović blizak računaju na njegovo iskustvo u popravljanju tržišne pozicije. dovima Global Investa. Na toj će poziciji zamijeniti Zeqira Gashija, Do srpnja 2014. Adrović je vodio RBA u nekoji postaje zamjenik predsjednika NO-a. prekinutom ciklusu od 17 godina, a ondje je

došao iz PBZ-a, gdje je bio izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost te direktor sektora investicijskog bankarstva i zamjenik predsjednika Uprave. Diplomirao je ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao korporativne financije. Usavršavao se na sveučilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji. Bio je i član Nadzornog odbora Plive, Upravnog odbora HGK i Poslovnog vijeća za konkurentnost. Premda je RBA nakon objave odluke o odlasku s čelne pozicije najavljivala da će se u banci zadržati još godinu dana na mjestu savjetnika, vrlo brzo se otisnuo dalje.

z Matej Modrovčić, novi predsjednik Hypo Alpe-Adria-Investa Za novog predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa imenovan je Matej Modrovčić , a Petar Brkić novi je član Uprave, priopćili su iz Hypo Alpe-Adria-Investa, dioničkog društva za upravljanje fondovima. Matej Modrovčić je u sklopu pozicije predsjednika Uprave zadužen za upravljanje imovinom investicijskih fondova, prodaju te razvoj poslovanja, a prethodno je od listopada 2010. godine obnašao dužnost člana Uprave Hypo Alpe-Adria-Invest d.d. Karijeru je započeo u Hypo banciu sektoru Investicijskog bankarstva, gdje je najprije radio na brokerskim poslovima, a potom i na poslovima upravljanja portfeljima klijenata. Petar Brkić je karijeru započeo 2001. u investicijskom društvu Ilirika vrijednosni papiri d.o.o.. Karijeru 2006. nastavlja na pozicijama člana i predsjednika Uprave investicijskog društva Abacus brokeri d.d., a 2012. godine prelazi u društvo Global Invest d.o.o., u kojem je od 2013. obnašao dužnost člana Uprave.

Matej Modrovčić

bestbanking 13 • 2015

Osobe

Bankarstvo

n Istraživanje bankarskog sektora

Je li nužna promjena poslovnog modela, EU banke po klijentu zarade dvostruko više nego one u Hrvatskoj? Istraživanje, koje prati uspješnost oko čak 100 bankovnih grupacija na 24 europskih tržišta, zaključilo je da banke trebaju promijeniti svoje poslovne modele te modele pružanja usluga. U državama istočne Europe, u koje je uključena i Hrvatska, potencijal za rast banaka ostaje na srednjoj razini.

Bankovni radar konzultantske kuće A.T. Kearney za 2015. pokazuje spor oporavak europskih banaka koje trenutačno žele dobiti nove izvore prihoda i povećati troškovnu učinkovitost Istraživanje, koje prati uspješnost oko čak 100 bankovnih grupacija, banaka i poslovanja njihovih podružnica na 24 europskih tržišta, zaključilo je da banke za osiguranje rasta profita i uspješno prebrođivanje novih izazova trebaju promijeniti svoje poslovne modele te modele pružanja usluga. U državama istočne Europe, u koje je uključena i Hrvatska, potencijal za rast banaka ostaje na srednjoj razini.

Dobit po klijentu 155 eura

Studija definira i analizira šest glavnih pokazatelja uspješnosti banaka. U prošloj godini u europskim su bankama porasli prihodi po zaposleniku na 220.000 eura, a dobit po klijentu na 155 eura, te su se u prosjeku snizile rezervacije na ukupne prihode (14 posto). Prihod po klijentu (644 eura), neto prihod od kamata u odnosu na ukupni prihod (69 po-

Orijentacija na kupce, inovacije i uËinkovitost

Domen Zadravec

A.T. Kearney predviđa umjerena poboljšanja u poslovanju banaka u sljedećoj godini, ali ipak uz suočavanje s mnogim preostalim preprekama. “Ako se banke već sad ne pripreme na nadolazeće promjene, u budućnosti će gledati kako im izazivači na tržištu preuzimaju posao”, kaže Domen Zadravec, “Pobijedit će oni koji promijene svoje bankovne modele, postanu više orijentirani na kupce/klijente te prihvate nadolazeće inovacije i učinkovitost”.

bestbanking 13 • 2015

• Postupno poboljšanje profitabilnosti banaka zbog značajnog smanjena rezervacija; • Banke u borbi za novim izvorima prihoda i porastu prodaje; • Unatoč naporima u transformaciji poslovnih modela, napredak na području troškovne učinkovitosti ostaje ograničen; • Profitabilnost banaka ugrožena je zbog promjenljivih zahtjeva novih kupaca, konkurenta na tržištu, strožih propisa i promjenjive makroekonomske situacije; • Napredni igrači počeli su digitalizaciju svojih poslovnih modela uz potpunu promjenu operativnih modela, također.

Bankarstvo

Konzultanti savjetuju

sto) te odnos između troškova i prihoda (60 posto) i dalje ostaju skoro nepromijenjeni. Većina indikatora ostaje na razini ispod razine aktivne prije nastanka ekonomske krize u 2007.

Profitabilnost ipak raste

U Hrvatskoj je profitabilnost banaka u posljednjih godinu dana bolja zbog pada omjera troškova i prihoda te povećanja prihoda po zaposleniku/klijentu, kaže studija. Učinak ima pozitivan trend na prvi pogled jer su se svi pokazatelji poboljšali u 2014. Bliži pogled otkriva blago poboljšanje profitabilnosti dok su se dobit po klijentu i odnos između troškova i prihoda značajno poboljšali, nadmašivši čak razine prije krize. Neto prihodi od kamata i rezervacija i dalje ostaju ispod razine prije krize, ali s pozitivnim trendom poboljšanja. Na europskoj razini razlike među državama ostaju velike. Najprofitabilnije ostaju banke u Švicarskoj te u nordijskim zemljama dok profitabilnost južnoeuropskih banaka ostaje niska, iako se poboljšavaju poslovni rezultati zbog manjeg broja rezervacija. U zemljama zapadne Europe postoje veće oscilacije uspješnosti te banke iz zemalja sa snažnijim gospodarstvima prestižu banke iz zemalja sa slabijim gospodarstvima. ‘Znakovi oporavka u bankovnom sektoru su izrazito snažni u zemljama kao što su Njemačka, Austrija i Velika Britanija, odnosno u zemljama s najsnažnijim gospodarstvima i s niskom stopom nezaposlenosti’, kaže Domen Zadravec, analitičar u A.T.Kearneyju. ‘Razlike između država istočne Europe i drugih europskih država još uvijek ostaju znatne. U Europi je prihod po klijentu tri puta veći, po zaposleniku dva puta veći, a dobit po klijentu dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Stanje banaka u istočnoj Europi se u proteklim godinama poboljšalo, ali zbog porasta vrijednosti švicarskog franka u odnosu na euro u proteklom razdoblju banke se moraju boriti s novim problemima u kreditnim portfeljima’,

pojašnjava Zadravec. I u istočnoj Europi razlike između država su velike. Na jednoj strani su Poljska i države srednje Europe, čije banke posluje s profitom, dok su na drugoj strani banke jugoistočne Europe i Turske, koje imaju puno slabije poslovne rezultate. Na temelju brzine gospodarskog oporavka i financijske snage pojedinih banaka, možemo očekivati spor oporavak europskih banaka 2015. i 2016, s obzirom da bi razina rezervacija trebala postupno padati. Zbog sporog rasta prodaje i investicija u nove poslovne modele bankovni sektor ostaje ispod razine profitabilnosti dosegnute u vremenu prije nastanka krize. “Trenutačno vidimo tri velike prijetnje koje utječu na europske banke”, kaže Toma Ćukić, menadžer u AT Kearney-ju. “Prvo, želje kupca se mijenjaju, a digitalizacija postaje standard s obzirom na pojavu novih konkurenata iako je pripravljenost na digitalizaciju različita od zemlje do zemlje i između banaka. Drugo, niske kamatne stope i deflacijski pritisci u budućnosti će ugroziti profitabilnost. I treće, propisi će u budućnosti biti samo stroži i njihova će se implementacija širit iz zapadno-europskih država prema istočnoj Europi.”

Novi izazovi pred bankarima

S obzirom na navedeno, kako se banke mogu pripremiti na nove izazove? Bankovni radar 2015. navodi četiri ključne aktivnosti: preoblikovanje bankovnog modela za digitalno doba, potragu za novim izvorima prihoda, promišljanje o vlastitom modelu poslovanja i promišljanje o mogućnostima spajanja i akvizicija. Ovogodišnji zaključci Bankovnog radara iskazuju spor makroekonomski oporavak Europe. U nekim primjerima došlo je do pozitivnih promjena, ali je neizbježno da će banke morati u budućnosti promijeniti svoje tradicionalne poslovne modele kako bi postigle uspješne rezultate.

Preoblikujte i povedite svoj bankovni model u novo digitalno doba. Banke će trebat jasnu digitalnu strategiju koja postavlja ne samo orijentaciju na nove kupce i nove tehnološke inovacije već i na jednu od najvažnijih stavki, kulturnu transformaciju. ”Digitalna budućnost komercijalnih banka bit će potpuno drugačija. Za sklapanje novih ugovora najvažnija će biti jednostavnost, brzina i sigurnost.” kaže Toma Ćukić, menadžer u AT Kearney-ju.

Tražite nove izvore prihoda i rasta prodaje. U prošlosti su se mnoge organizacije fokusirale na troškove, dok je u budućnosti najbitnije ponovno dostizanje visoke razine prihoda. “Poseban izazov je pronalazak načina za zadržavanje klijenata te stvaranje digitalne strategije za povećanje udjela u potrošnji već postojećih klijenata koji su u trenutačnom okruženju u opasnosti od novih igračaka na tržištu.” kaže Čukić.

Promislite o vlastitom modelu poslovanja. Rasprave o malim promjenama na području troškovne učinkovitosti kreću se u smjeru velikih promjena trenutnih operativnih modela. Centralizacija, digitalizacija poslovanja i razvoj visoko specijaliziranih modela postaju norme uspjeha.

Razmislite o mogućnostima spajanja i akvizicija. Nakon pet godina usporene aktivnosti na području spajanja i akvizicija u bankovnom sektoru znakovi upućuju na promjene. Današnja bolja preglednost kvalitete kredita i još uvijek niski višekratnici akvizicija nova su prilika za banke koje imaju dovoljno novčanih sredstava. Neke banke to bi mogle iskoristiti za proširenje na nova tržišta ili za brži razvoj novih digitalnih modela.

bestbanking 13 • 2015

n Podaci banaka otkrivaju

Kreditiranje privatnog sektora u neskladu s podacima o oporavku hrvatskog gospodarstva Međugodišnja stopa rasta plasmana državi u srpnju je iznosila 7 posto dok je stopa pada plasmana poduzećima veća od 3 posto.

bestbanking 13 • 2015

50% 40% 30% 20% 10%

srp.15

sij.15

srp.14

sij.14

srp.13

sij.13

srp.12

sij.12

srp.11

sij.11

srp.10

sij.10

srp.09

sij.09

sij.08

srp.08

sij.07

srp.07

sij.06

srp.06

sij.05

srp.05

sij.04

-10%

srp.04

Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi

MIN

MAX

6 5 4 3 2 1

Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima

lip-15

pro-14 vlj-15 tra-15

tra-14 lip-14 kol-14 lis-14

lis-13 pro-13 vlj-14

tra-13 lip-13 kol-13

kol-12 lis-12 pro-12 vlj-13

0 vlj-12 tra-12 lip-12

Treći ovogodišnji pregled Hrvatske udruge banka (HUB) pokazuje da su najnoviji podaci o kretanju bankarskih kredita privatnom sektoru u očitom neskladu s podacima o oporavku gospodarstva. „Međugodišnja stopa rasta plasmana državi u srpnju je iznosila 7%, no stopa pada plasmana poduzećima na međugodišnjoj razini ponovo je veća od 3%, dok su plasmani stanovništvu u srpnju 2015. pali za 0,2%. To je prvi pad zabilježen od kraja 2014.“, ističu u HUB-u. Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (preko 5 godina) u Hrvatskoj se i dalje kreću unutar intervala eurozone. Stope u Hrvatskoj (prosjek 4,5% u travnju) niže su nego na Cipru i u Velikoj Britaniji. Među državama članicama koje još nisu uvele euro niže kamatne stope imaju samo Poljska, Češka i Mađarska. Istovremeno hrvatska premija rizika i dalje je najveća u regiji. Uslijed povećanih napetosti na međunarodnim financijskim tržištima zbog situacije u Kini i neizvjesnosti oko poteza američke središnje banke, premija rizika je u rujnu porasla u svim zemljama CESEE (srednja i jugoistočna Europa) regije. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka je stabilna. Najvažnija promjena u toku 2014. i 2015. odnosi se na blagi porast kapitalskih računa i smanjenje udjela inozemne pasive. Oni i dalje predstavljaju važan izvor financiranja

pro-11

Bankarstvo

Bankarstvo 3,0% 2,5%

XII/2014 IX/2015

2,0%

Kapitalski računi; 20,92%

1,5%

Inozemna pasiva; 14,23%

1,0% 0,5%

Depoziti i instrumenti tržišta novca; 64,25%

0,0%

CDS spread

hrvatskih banaka. No, njihova se važnost smanjuje. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi smanjio se još prije krize, s maksimalnih 29% u travnju 2006., na tada minimalnih 16,6% u kolovozu 2008. Nakon eskalacije financijske krize 2008. udjel se prvo povećao i potom ostao stabilan oko 20%. U drugoj polovici 2012. udjel se ponovo počeo smanjivati. Po toj se osnovi smanjuje i vanjski dug. Banke se razdužuju u inozemstvu zbog rasta relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i slabe potražnje za kreditima. U zadnjih nekoliko mjeseci primjećuje se nastavak pada udjela inozemnih izvora, koji je u srpnju 2015. dosegao razinu nešto višu od 14%. Istovremeno, u srpnju 2015. godine

stopa rasta depozita trgovačkih društava kretala se na razini koja je za oko 3% veća nego 2014., što predstavlja blago usporavanje u odnosu na početak godine. Rast depozita stanovništva također je usporen te se u srpnju 2015. kretao na razini koja je za manje od 2% veća nego u istom razdoblju prošle godine. Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala hrvatskih banaka u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema zadnjim podacima dostiže 22,3%. Jedna je od najviših među europskim državama koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. Hrvatska je unatoč rastu kapitalne adekvatnosti zabilježila pad na listi zbog rasta adekvatno-

Ukupno

30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00%

Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva Q1:2010.-Q2:2015.

06.2015

03.2015

12.2014

09.2014

06.2014

03.2014

09.2013

12.2013

06.2013

03.2013

12.2012

09.2012

06.2012

03.2012

12.2011

09.2011

03.2011

06.2011

12.2010

06.2010

09.2010

0,00%

03.2010

5,00%

Struktura izvora sredstava banaka 31.07..2015. u %

sti kapitala u bankama u Švedskoj i Bugarskoj. U drugom kvartalu 2015. došlo je do blagog porasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima te je ukupan omjer loših kredita je dosegnuo razinu od 17,30%. Ovakva kretanja se mogu objasniti blagim porastom omjera loših kredita u sektoru poduzeća. Čini se da je rast loših kredita u sektoru stanovništva zaustavljen. Hrvatska se prema ovom pokazatelju nalazi uz Rumunjsku, Mađarsku, i Bugarsku, što znači da se sličnost ekonomskih ti strukturnih problema odražava i u omjeru loših kredita. U drugom kvartalu 2015. godine na vrh ljestvice problematičnih kredita izbili su ukupni krediti vezani uz švicarski franak (do sada su najviši omjeri loših kredita bilježeni kod kunskih kredita). Kod stambenih kredita problem naplate se javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz euro, no za kune u statistici ne postoji zasebna kategorija kunskih stambenih kredita pa ne možemo znati je li omjer loših kredita kod stambenih kredita veći u kunama ili kod kredita s valutnom klauzulom uz CHF.

Banke najavljuju tužbu, problem “švicarca” se diže na EU razinu Povodom Vladina prijedloga rješenja problema kredita u švicarskim francima grupa banaka u stranom vlasništvu - Erste Group Bank AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank, Raiffeisen Bank International AG i Hypo Group Alpe Adria AG - zatražiile su hitne razgovore s hrvatskom Vladom povodom najavljenog zakona o konverziji kredita u francima u eure. “Ozbiljno smo zabrinuti razvojem događaja, kao i izjavama koje pristižu iz hrvatske Vlade. Nametnuta konverzija bez razmatranja, bez jasnih socijalnih kriterija naših klijenta je ozbiljan retroaktivni udar na postojeće ugovore o kreditiranju. Takav korak ne bi bio samo povreda Europskih zakona već i bilateralnog investicijskog sporazuma između Hrvatske i Austrije. Kao investitori na koje ova situacija utječe, tražimo hitne bilateralne razgovore s hrvatskom Vladom’, navodi se u zajednič-

koj izjavi banaka. Slučaj je već dignut na europsku razinu gdje će se njime pozabaviti ministri financija, Europska komisija i ECB a izgledna je tužba i nekim međunarodnim pravnim institucijama. Model predviđa konverziju kredita u eure prema tržišnom tečaju, onom koji će vrijediti na dan konverzije, a onda bi se unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja švicarskog franka koji bi išao u otpis. Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se pojavljuje u njihovim bilancama. U Hrvatskoj postoji 53.000 kredita u francima, a ukupno vrijednost tih kredita doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna. Mjere Vlade odnosit će se na sve kredite u CHF. bestbanking 13 • 2015

Trezorska blagajna s vremenskom odgodom otključavanja

KOVAL EK 1552 S Compact S unutarnjim uređenjem

1. Ladica: Koval B 315A uložak za držanje sortiranog novca

2. Ladica: Koval B 315 uložak za držanje sortiranog novca

BJ 140

3. Depozitni pretinac

4. Ladica: Koval ZK2U depozitna kazeta

OPIS UREĐAJA J Čelični sef s 3 ladice i otvorom za depozit J Podesiva vremenska odgoda otvaranja:

od 0 - 30 minuta za svaku ladicu

J Otvaranje pomoću ključa i šifre J Različiti numerički kod za svaku ladicu

J J J J J

(2 - 8 znamenaka) Optički i akustični signal otvaranja ladica Priključak na centralni alarmni sustav Mogućnost sidrenja Adapter sa besprekidnim napajanjem Dimenzije uređaja: 680 x 470 x 580 mm

Posjetite nas: www.sbo.hr

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka bestbanking 13 • 2015

Tema broja

Tekst urednika – najava teme broja Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

Iako je,prema najavama iz MUP-a, trebao biti usvojen do kraja 2015. godine, novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija ekspresno je prošao saborsku proceduru te je stupio na snagu 30. svibnja ove godine, ostavivši tako financijskim institucijama izuzetno kratak rok za prilagodbu. Da obveznici imaju još mnogo nedoumica u svezi zakona i njegove primjene u poslovanju pokazala je već i prva radionica održana na tu temu. Okupila je više od stotinu sudionika a predstavnici MUP-a su gotovo svo vrijeme morali pojašnjavati i odgovarati na brojna pitanja prisutnih. Zbog toga je redakcija Best bankinga odlučila u ovom broju čitateljima što više približiti novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija te ih uputiti u to kako da svoje poslovanje usklade s njime, pogotovo što su njegovi obveznici postale organizacije i tvrtke koje to ranije nisu bile. Zakon ih nabraja sve; Hrvatska narodna banka, Hrvatski novčarski zavod, Financijska agencija (FINA) s pripadajućim dnevno-noćnim trezorima, banke i štedne banke s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba, stambene štedionice, poštanski uredi, poslovnice Hrvatske lutrije, mjenjačnice i mjenjačka mjesta, kladionice, kreditne unije, automatklubovi, zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, kasina te sve pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem. Damir GrundJurica Mateša glavni urednik

infobox

U sljedećem broju najavljujemo nove teme Best Bankinga:

Prva "Etična banka" otvara vrata u Hrvatskoj? Najam bankarske i sigurnosne opreme Pogled unaprijed: Što bankarima donosi 2016?

bestbanking 13 • 2015

Tema broja

n U čemu se novi zakon razlikuje od starog?

Mjere zaštite novčarskih institucija prestale biti 'statična kategorija' Prilagodba ili unaprjeđenje mjera zaštite ovisit će o novim događajima, npr. počinjenju kaznenih djela, što će se smatrati 'povećanjem rizika'.

Posljedice razbojstva predstavljaju neprihvatljive rizike za cijelo društvo

Naime, mnogobrojna razbojništva u novčarskim institucijama dovela su do velike velika opasnosti od usmrćivanja ili ozljeđivanja klijenata i zaposlenih u novčarskim institucijama. Da bi se trend rasta razbojništava u Hrvatskoj zaustavio, 2003. godine donesen je Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. O opsegu problema nabolje govori činjenica da je samo 2002. godine u banka-

bestbanking 13 • 2015

ma, poštanskim uredima i mjenjačnicama počinjeno 107 razbojništava, i da je Zakon donesen po hitnom postupku. Njime su propisan obvezne mjere zaštite u institucijama u kojima su broj i posljedice razbojništava postali za društvo neprihvatljiv rizik.

Mjere zaštite propisane novim zakonom o Zaštiti novčarskih institucija u prvom redu su posljedica stečenih iskustava o tome što je i gdje u istinu efikasno primijeniti. Za novi Zakon je također važno da svojim odredbama prilično detaljno definira koju funkciju pojedine mjere zaštite moraju ispuniti, minimalnu kvalitetu ugrađenih sustava tehničke i mehaničke zaštite te kako to dokazati u smislu potrebne dokumentacije.

Tri vrste objekata, razvrstani su po sigurnosnoj ugrozi

Taj, iz današnje perspektive prvi zakon propisao je minimalne mjere zaštite raznih institucija koje su, ovisno o ugroženosti od pokušaja razbojništva, razvrstane u tri kategorije te su za svaku od kategorija propisane minimalni sigurnosni uvjeti. Za rizičnije objekte (I. kategorija – banke, poštanski uredi, poslovnice FINA-e, stambene štedionice) minimalne sigurnosne mjere su obuhvaćale protuprovalu i protuprepad sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma te neprekidan videonadzor s mogućnošću pohranjivanja video zapisa, a za manje objekte (II. Kategorija – mjenjačnice, poslovnice lutrije, kladionice i štedno kreditne

zadruge) je bio dozvoljen izbor između protuprovale i protuprepada ili videonadzora. Bankomati su razvrstani u zasebnu III. Kategoriju i morali su se štititi neprekidnim nadzorom komunikacijske veze s dojavnim centrom i alarmom trezorskog dijela.

Propisana je obveza održavanja sustava u ispravnom stanju

Opisano je koje i kako alternativne mjere se mogu primjenjivati

Kako bi se odredbe Zakona osuvremenile zbog razvoja tehnologija i prilagodile već implementiranim mjerama štićenja i stečenim iskustvima, od 2012. (ili 2011.) se radi na novom zakonu. Do njegova donošenja u svibnju 2015. provedena je zaista kvalitetna rasprava i mišljenja svih relevantnih institucija su uzeta u obzir. Zakon o zaštiti novčarskih institucija stupio je na snagu 30.svibnja 2015., s rokom prilagodbe od 6 mjeseci.

Propisana je minimalna kvaliteta sustava tehničke zaštite i to iz perspektive njihove funkcije.

Razvoj tehnologije prisilio nadležne na osuvremenjavanje zakona o zaštiti

Odustalo se od kategorizacije objekata štićenja, i za svaku instituciju obveznika Zakona su zasebno navedene obvezne mjere štićenja.

Kako bi se neke odredbe Zakona prilagodile objektima štićenja i novim tehnološkim rješenjima zaštite, krajem 2005. su donesene izmjene i dopune Zakona kojima su obveza štićenja uvela i za automat klubove, propisana je tjelesna zaštita te je dana mogućnost primjene drugačijih mjera zaštite u odnosu na mjere koje je propisao Zakon uvedena je protubalistička zaštita. Vezano za problematiku zaštite novčarskih institucija treba spomenuti i dvije preporuke Hrvatskoj ceha zaštitara, o sustavima videonadzora u novčarskim institucijama iz 2004. i o izradi prosudbe ugroženosti sa kvantifikatorom iz 2006., kojima se nastojalo definirati razinu funkcionalnosti sustava i njihovu kvalitetu.

Propisana tjelesna i uvedena protubalistička zaštita

Od prethodnog, novi zakon se strukturalno razlikuje u više aspekata:

Mjere zaštite se više ne tretiraju kao statična kategorija, odnosno potrebno ih je prilagoditi ili unaprijediti ovisno o novim događajima, kao što su to npr.počinjenje novih kaznenih djela, koji se smatraju povećanjem rizika

Sigurnosna ladica s vremenskom odgodom otključavanja SBO 01 EL / TS 200 J Izrađena od kvalitetnog čeličnog

lima debljine 3 mm

J Unutrašnjost je moguće opremiti

pretincima za sve vrste novčanica

J Mogućnost ugradnje u bilo koji

radni elemen ili ispod radne površine

J Dimenzije (V x Š x D):

200 x 400 x 600 mm

J Boja svjetlo siva (RAL 7035)

J J J J

ECB-S Klasa B EN1300 1 master kod i 9 korisničkih kodova Kod za trenutno otvaranje Vremenska odgoda: - Period odgode: 1 - 99 min - Period otvaranja: 1 - 19 min Mogućnost spajanja na tihi alarm

Zatražite ponudu na info@sbo.hr

bestbanking 13 • 2015

infobox

Tema broja

Događanja

n V elik interes za radionicu o novostima u mehaničkoj i tehničkoj zaštiti

Otklonjene dileme oko Zakona o zaštiti novčarskih institucija Radionicu su organizirale tvrtke Salon bankarske opreme i Alarm automatika uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova. Brojna pitanja iz publike svjedočila su interesu sektora za novi zakon.

Upiti iz sektora sigurnosti

Radionica je organizirana povodom mnogih pitanja na temu Zakona o zaštiti novčarskih institucija i o njegovoj primjeni u poslovanju novčarskih institucija, pa su sukladno tome radionici prisustvovali brojni stručnjaci i zainteresirani iz sektora sigurnosti. Ispred Ministarstva unutarnjih poslova RH radionici je prisustvovao Sandro Šegedin, iz Sektora za inspekcijske poslove koji je održao

predavanje na temu primjene novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija Iz perspektive MUP-a. „Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima postavio je temelj sigurnosti u poslovanju novčarskih institucija. Ovim novim zakonom, koji je stupio na snagu, minimalne mjere prerastaju u odgovarajuće optimalne mjere zaštite za sve novčarske institucije, odnosno poslovnice u kojima se posluje gotovim novcem i vrijednostima“ - među ostalim rekao je Šegedin naglasivši kako je broj razbojništava zahvaljujući zajedničkim naporima MUP-a i ljudi iz sektora sigurnosti, u proteklih 10 godina znatno smanjen. Kao zadnji rok za usklađivanje sa Zakonom istaknuo je 30.studeni 2015. Nakon toga kreću inspekcije, upozorio je. „Novost koju uvodi zakon su ljudi koji će se u okviru svojih institucija morati brinuti o njego-

voj provedbi, poput menadžera sigurnosti i sl. Njime otvaramo mogućnost uvođenja inovacija u budućnosti, naglasio je Šegedin.

Povodom stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija, u hotelu Panorama održana interaktivna radionica na temu „Zaštita novčarskih institucija s naglaskom na mehaničku i tehničku zaštitu“, koju su uz Ministarstvo unutarnjih poslova RH organizirale tvrtke Salon bankarske opreme Ozimec d.o.o. i Alarm automatika d.o.o.

Brojne nejasnoće u zakonu

Renata Dončević, članica uprave za projektne poslove Alarm automatike pojasnila je zakonske odredbe u segmentu tehničke zaštite u objektima, dok se Lidija Stolica, izvršna direktorica Salona bankarske opreme, orijentirala na segment mehaničke zaštite unutar razmatrane problematike.

Hrvatskom cehu zaštitara pripojene Ëetiri udruge Hrvatskom cehu zaštitara pripojene su četiri udruge; Hrvatska udruga bankarsko-novčarske zaštite, Udruga projektanata zaštite, Udruga tjelesne zaštite i Udruga tehničke zaštite. Odluku je potvrdila Skupština HCZ-a na sjednici održanoj sredinom rujna 2015.

Djelatnici Alarm automatike

Predavači: Dražen Kordić, Lidija Stolica, Renata Dončević i Sandro Šegedin

bestbanking 13 • 2015

Josip Šeper, Dunja Magjer i Zdravko Čelebićanin

Veliki interes za informativnu radionicu

Dončević i Stolica također su odgovarale na pitanja slušatelja, a sve kako bi pojasnile nejasnoće ili novosti u primjeni tehničke i mehaničke zaštite prema uvjetima zakona.

Novi obveznici na listi

Kao obveznici njegove primjene navedeni su; Hrvatska narodna banka, Hrvatski novčarski zavod, Financijska agencija (FINA) s pripadajućim dnevno-noćnim trezorima, banke i štedne banke s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba, stambene štedionice, poštanski uredi, poslovnice Hrvatske lutrije, mjenjačnice i mjenjačka mjesta, kladionice, kreditne unije, automat-klubovi, zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, kasina te sve pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem.

Radomir Predojević, Indira Rogić, Mladen Ozimec i Snježana Martić

Mario Grzunov, Darko Višić

Marina Habuš bestbanking 13 • 2015

Događanja

Sigurnosna oprema

n Trezorske blagajne s vremenskom odgodom otključavanja

Time trezori-blagajne koje lopovima kradu vrijeme Koriste se za šaltersko poslovanje. Omogućuju podešavanje trajanja vremenske blokade otvaranja za svaku ladicu posebno. Moguće ih je spojiti na tihi alarm. Obavezne su u poslovnicama banaka. Najvišu razinu sigurnosti od prepada danas nude sigurnosne blagajne s vremenskom odgodom zaključavanja (tzv. time trezori). Zbog toga ih novi Zakon o zaštiti novčarskih institucije propisuje kao obaveznu opremu u poslovnicama banaka i drugdje. Time trezori su efikasni potrošači onoga što je razbojnicima najvažnije-vrijeme. Teško da će se bilo tko od njih odvažiti čekati da prođe vrijeme vremenske blokade otvaranja kako bi pokupili novac. Zbog toga mnogi tvrde da trezorske blagajne u kombinaciji s interlocking sistemima predstavljaju stupanj zaštite koji u potpunosti zamjenjuje potrebu za fizičkom prisutnošću tjelesne zaštite (zaštitara) u poslovnici banke.

Mogućnost spajanja na tihi alarm

Banke koje posluju u Hrvatskoj, na vrijeme su spoznale prednosti trezorskih blagajni te se one u velikom broju već koriste u šalterskom poslovanju. Osim uplate i isplate novčanih sredstava moguće ih je spojiti na tzv. tihi alarm koji će o možebitnom slučaju pljačkaškog prepada ili bilo kakve slične situacije odmah obavijestiti policiju ili nadležnu zaštitarsku službu. Slovačka tvrka Koval System je tržišni lider u proizvodnji i razvoju trezorskih blagajni. Moderna tehnika, kojom su opremljeni Kovalovi uređaji omogućava spajanje na bankovne baze podataka s ciljem povećanja sigurnosti raspolaganja novcem.

Modul za sigurnosno ubacivanje novčanica

Modeli trezorskih blagajni ovise o zahtjevima korisnika a u ponuda im varira u odnosu na različite vrste dizajna, veličine i broja ladica.U slučaju pljačke rizik financijskog gubitka sveden je na minimum. Primjerice, trezorske blagajne EK 1552 i EK 1555 se mogu otvoriti tek nakon isteka blokade-postavljenog vremenskog intervala. Time se smanjuje rizik gubitka uslijed pljačke. Trezori su samostojeći modeli s dvije , tri ili više ladica. Posjeduju modul za sigurnosno ubacivanje novčanica. Elektronička kontrola s pomoću mikroprocesora je suvremena i na najvišem nivou što jamči sigurnost u novčanom poslovanju. Modularna konstrukcija trezora s vremenskim bravama odgovara različitim korisničkim zahtjevima, ispunjavajući njihove želje vezane uz dimenzije i smještajne mogućnosti. Sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija vremensku odgodu otvaranja ne moraju imati sve ladice u blagajni već samo jedna. Ostale mogu služiti za pohranu manje količine manipulativnog novca. Postoji mogućnost pojedinačnog podešavanja trajanja vremenske blokade za svaku ladicu.

bestbanking 13 • 2015

n Sigurnost djelatnika na prvom mjestu

Standardi protubalistike dignuti na višu razinu Zakonom o zaštiti novčarskih institucija propisano je da stakla koja se nalaze ispred djelatnika ne smiju u slučaju pucanja prouzročiti krhotine koje bi mogle nekog ozlijediti. Zakonom o zaštiti novčarskih institucija definirano je da se protubalistička pregrada mora sastojati od neprobojnog stakla ili proizvoda od neprobojnih materijala sličnih staklu, nosive i pregradne neprobojne konstrukcije te vrata koja moraju zadovoljavati standarde protuprovalnosti i protubalističke otpornosti. Protubalističke zaštitne pregrade i vrata moraju zadovoljavati minimalne uvjete otpornosti na propucavanje razine FB2/BR2, pri čemu neprobojno staklo ili materijal sličan staklu koji štiti osobe koje rade na uplatno-isplatnim mjestima, ne smije imati povratnih krhotina (oznaka »NS»). Za neprobojna stakla koja su postavljena prije stupanja na snagu ovoga Zakona i imaju oznaku »S«, mora se uspostaviti dodatna zaštita neprobojnog stakla koja će zaštititi osobe koje rade na uplatno-isplatnim mjestima postavljanjem jedne ili više protuprovalnih nerasprskavajućih folija na strani okrenutoj djelatnicima.

Za pregrade minimalna razina FB2/BR2

Protubalističke pregrade sa ili bez ugrađenim neprobojnim staklom moraju zadovoljavati standarde koji su propisani minimalnim razinama FB2/BR2. Stakla koja se nazale ispred djelatnice ne smiju u slučaju pucanja prouzročiti krhotine koje bi mogle ozlijediti nekoga. „Postoje dvije vrste sigurnosnog stakla koji se razlikuju baš po oznakama „S“ i „NS“. U slučaju postojećih pregrada ili stakla ako nemaju tuprovalna minimalne klase protuprovalnosti protubalističku zaštitu. Primjerice mobilne po„NS“ potrebno je samo nalijepiti zaštitnu nera- WK4. Vrata i njihov način ugradnje ne mogu slovnice banke , zasebne mjenjačnice na otvoresprskavajuću foliju.Ovo se odnosi na situaciju imati razinu protubalističke zaštite nižu od sti- nom prostoru…“, pojašnjavaju u SBO-u. Zaključno Zakon propisuje da svi ugrađeako je objekt ili pregrada unutar nekog drugog jene u koju su ugrađena, uključujući i spoj vrata ni protubalistički elementi moraju biti u skladu prostora, primjerice šoping centar, dućani, dvo- i podne konstrukcije. „To se odnosi se na objekte koji su samostoje- s važećim popisom hrvatskih normi, međunarane itd.”, pojašnjavaju u zagrebačkom Salonu ći u vanjskom prostoru i zahtijevaju veću razi- rodnih normi, specijaliziranih normi i prihvabankarske opreme. Zakon nadalje propisuje da vanjske stijene nu zaštite. Minimalna propisana razina zaštite ćenih pravila struke. To znači da svaki proizvosamostojećih montažnih objekata u kojima se za stijene je FB4/BR4, a protuprovalnost vrata đač mora dati Izjavu o sukladnosti o izvedenoj obavlja novčarsko poslovanje moraju biti izve- minimalno WK4. Svi spojevi kod same kon- pregradi, kučici ili mobilnoj poslovnici uz predene u minimalnoj razini protubalističke za- strukcije trebaju biti izvedeni od istog mate- dočenje kompletne projektne dokumentacije i štite FB4/BR4, a ulazna vrata moraju biti pro- rijala. Vrata koja se ugrađuju trebali bi imati i svih izvješća testiranja. bestbanking 13 • 2015

Sigurnosna oprema

PAMETNO I SIGURNO UPRAVLJANJE GOTOVINOM!

LINCSAFE je rješenje za stvaranje zatvorenog procesa manipuliranja gotovinom (provjeru, računanje i sigurnu pohranu). Zatvoreno novčano rukovanje omogućuje efikasnu obradu gotovine, dok smanjuje rizik od pljačke, provale i krađe. LINCSAFE pomaže potrošačima ponuditi sigurnu kupovinu i prijateljsko okruženje, a također štedi dragocjeno vrijeme i novac!

Novac se odmah provjerava, broji i pohranjuje. LINCSAFE je certificiran na krađu prema stupnjevima Sigurnosti 1 i 2. Automatsko brojanje i automatski predviđen transport novca znači da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara. Nema razlike između depozita u banci i konačnog brojanje na CIT - mjestu. Otkrivanje krivotvorina u potpunosti eliminira rizik od krivotvorenih novčanica i gubitka prihoda. Zaposlenici koji su deponirali novac automatski su identificirani u sustavu kroz svoje značke, iskaznice ili osobni login.

PAMETNI SEF ZA AUTOMATSKU UPLATU DEPOZITA

Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

n Neizostavan dio zaštitnih mjera novčarskih institucija

Elektroničke visoko sigurnosne brave, ali i više od toga Brojne funkcije uključuju vremensku odgodu otključavanja, spajanje na alarmne sustave, vremensko zaključavanje prilikom godišnjih odmora, ‘back up’ sustav…

Napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave imaju važnu ulogu u Zakonu o zaštiti novčarskih institucija. Mjerama zaštite institucijama se nalaže njihova obavezna upotreba u raznim segmentima poslovanja i vrstama primjene. Tako primjerice, Zakon određuje kako se poslovnice Fine, banaka i štednih banaka, mjenjačnica, kladionica, kreditnih unija, automatklubova i drugih ‘novčarskih institucija’ moraju štititi “pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem”. Hrvatskoj narodnoj banci propisuje “pohranu novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom...” itd. Upravo to omogućavaju napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave. No, njihova svrha danas nije samo zaključavanje i otključavanje, one predstavljaju jedinstven sigurnosni sustav koji se prilagođava potrebama korisnika. ‘Suključarstvo’, kreiranje

jednokratnih šifri i centralni nadzor velikog broja brava u sustavu, samo su neke od prednosti koje su dobivene tehnološkim napretkom. Napredni sustavi zaključavanja korisnicima pružaju brojne mogućnosti kao što su programiranje i upravljanje individualnim šiframa, SEF 1.

SEF 2.

LAN

Ruter

grupnim šiframa i omogućavanje pristupa na temelju hijerarhije u kompaniji. Brojne funkcije uključuju i vremensku odgodu otključavanja, spajanje na alarmne sustave, vremensko zaključavanje prilikom godišnjih odmora i brojne druge. Naprednije visoko sigurnosne brave imaju i rezervne ‘backup’ sustave tako da i ako dođe do pada sustava, zamjenski sustav preuzima funkcioniranje brave što uvelike povisuje funkcionalnost i pouzdanost brave. Osim sigurnosnog aspekta, rukovanje i upravljanje bravom također je važan faktor prilikom investicije. Sigurnosna brava mora biti laka za upravljanje kako bi se stvarno koristila svakodnevno. Prednost elektronske brave s numeričkim šiframa u usporedbi s klasičnom mehaničkom bravom je ta što omogućuje pristup sadržaju sefa bez ključa. Korisnik ne mora stalno razmišljati da li je ključ pohranio na sigurno te može u bilo koje doba otvoriti sef i u njega pohraniti svoje vrijednosti. SEF 3.

Firewall

WWW Mrežna integracija

Računalo sa aplikacijom AS 284 za programiranje brava

Salon bankarske opreme iz Zagreba u svojoj ponudi ima certificirane, visoko-sigurnosne brave za sefove i trezore renomirane švicarske tvrtke Kaba. Radi se o jednom od vodećih pružatelja inovativnih rješenja u globalnoj sigurnosnoj Axessor® industriji.

bestbanking 13 • 2015

Sigurnosna oprema

n Izbjegnite najčešće greške

koraka za ispravan odabir sefa

Švedski proizvođač sigurnosne opreme Gunnebo objavio je nekoliko osnovnih savjeta prilikom odabira sefa kako bi kupci izbjegli najčešće pogreške, uštedjeli novac i osigurali najbolju moguću zaštitu pohranjenim vrijednostima. Poslovati i živjeti po načelu “neće valjda mene” je rizik a posljedice se mogu poput bumeranga odbiti o glavu.

Ne pomažite provalniku

Uvriježeno je mišljenje kako je bilo kakva zaštita bolja nego nikakva. Stoga se mnogi odlučuju na kupnju jeftinog, lako dostupnog proizvoda, primjerice u trgovačkom centru. Međutim impulsna kupnja najčešće znači grešku. Danas je potpuno legalno prodavati sef koji nije ispitan i certificiran. Kupnjom takvog proizvoda za osobnu upotrebu samo pomažemo provalniku. On prilikom pljačke više ni ne treba tražiti vrijednosti. Zna da su sve pohranjene na jednom mjestu. Mali sef koji stoji samostalno i nije usidren u zid ili pod, provalnik jednostavno odnese sa sobom i otvori na za njega sigurnom mjestu.

Poštujte “trojstvo sigurnosti”

Može li provalnik saznati da imate nešto vrijedno krađe? Mogu li ljudi bez nadzora hodati vašim poslovnim prostorom? Bez osnovne discipline čuvanja dragocjenosti, ugradnje sigurnosnih brava i osiguranja budnosti djelatnika, sigurnost sefa postaje upitna. Disciplina je najjeftinije ulaganje, a organizacija je prvi ključni korak u “trojstvo sigurnosti” - organiziranje, praćenje i zaštita. Uz relativno mali trošak možete osjetno popraviti situaciju i napravit veliku razliku. Tek kada ispunite sve ove mjere i mislite da nisu dovoljne, odlučite se za kupnju sefa.

Kupite vrijeme

3 24

Viješt i odlučan provalnik u konačnici može provaliti u bilo koji sef. Što je bolji sef, duže će trajati probijanje. Vaš objekt i prostor moraju biti zaštićeni kvalitetnim alarmnim sustavom ili zaštitarima, kako bi se pokušaj provale brzo otkrio i obavijestila policija ili privatna zaštitarska služba. Ovo je drugi korak u “trojstvo sigurnosti” - organizirati, pratiti, zaštititi. Ono što sefovi prodaju je vrijeme, jer je u većini slučajeva provalnik prilikom napada njime ograničen. Ljudi često krivo misle da sef može pružati otpor danima, međutim često se ipak radi o minutama. Zato sef treba uvijek ugrađivati u kompletu s alarmnim sustavom ili nekim drugim sistemom detekcije poput zaštitarske službe ili sl.

bestbanking 13 • 2015

Upoznajte neprijatelja

Profesionalni provalnici isprobavaju različite vrste sefova kako bi pronašli učinkoviti način obijanja, da ne gube vrijeme na krive alate ili pogrešno mjesto napada na sef. Vrijeme potrebno stručnjaku sigurnosti za otvaranje sefa u laboratoriju često nije puno kraće od vremena potrebnom profesionalnom provalniku na terenu. Ali s druge strane amateru će biti potrebno 5 do 10 puta više vremena. Što je veća nagrada, u veći rizik će se provalnik upustiti, što često uključuje i korištenje glomaznih, opasnih i bučnih alata. Kao primjer uređaj za varenje ispušta dim i lako se primijeti, ali lopovi su spremni riskirati ako je znatan iznos pohranjen u sefu. Također spremni su dovesti glomazni provalnički alat čak i na kamionu.

Razgovarajte s profesionalcem

Prostor je nadgledan, smanjili ste atraktivnost provalnicima i imate dobru predodžbu od koga se štitite. Spremni ste za završni korak trojstva sigurnosti-zaštita. Dvojba menadžera sigurnosti je da nikada ne možete ispravno odabrati: ako potrošite znatnu svotu na sef visokog stupnja sigurnosti, a onda nema provale, izgleda da ste uzalud potrošili novac tvrtke. S druge strane ako odaberete jeftiniju opciju i dogodi se uspješan napad opet ste odabrali pogrešno. Metodična procjena rizika, uz stručno savjetovanje povećat će šanse za ispravnom odlukom.

Provjerite ECB•S certifikat

Jednostavno, ali vrlo važno. Europsko certifikacijsko tijelo ili ECB•S podržano je zajedno od strane proizvođača i osiguravatelja za pružanje neovisnog i stručnog laboratorijskog ispitivanja sigurnosnih proizvoda i proizvodnih procesa. Potražite njihov logo na proizvodu, ako je tamo, to znači da je ispitan po dogovorenim standardima Europske unije. Prilikom kupnje budite oprezni jer neki drugi certifikati mogu biti besmisleni i bezvrijedni. Bez obzira koliko dobar se sef pokazao u laboratoriju, treba se ispitati postupak proizvodnje kako bi se osigurala jednaka kvaliteta. Preko 120 proizvođača sefova širom svijeta koriste ECB•S kao nezavisno mjerilo.

Odaberite stupanj sigurnosti prema vašim potrebama

Stupnjevi sigurnosti sefova podijeljeni su u osam nivoa od 0 do VII. Nula ne znači bez sigurnosti, nego je dodana naknadno nakon što su ostalih 7 razina već odlučene. Stupanj sigurnosti sefa ispisan je na pločici koja je oznaka certifikata. U uređenim zemljama osiguravatelji različitim iznosima premija osiguravaju sadržaj sefa ovisno o njegovom stupnju sigurnosti i prema tome ima li vaš dom ili radni prostor alarmni sustav. Tako da se može odabrati stupanj sigurnosti sefa prema vrijednosti koja se planira pohraniti u njega.

bestbanking 13 • 2015

Sigurnosna oprema

n Najviša razina sigurnosti

Protuprovalni i depozitni sefovi s odgodom otvaranja Sve poslovnice banaka i Financijske agencije (Fine) moraju sav novac iznad blagajničkog maksimuma pohranjivati u sefove s vremenskom odgodom otključavanja unutar centralnog trezora.

ni trostrani zasuni. Elektonska brava osigurava vremensku odgodu otključavanja. Serije Prometovih protuprovalnih sefova Fort M, Banker M i Burgas su stupnjeva sigurnosti 3, 4 i 5.

Brojnim novčarskim institucijama novi zakon (o zaštiti novčarskih institucija) propisuje obaveznu upotrebu sefova s elektroničkom bravom s vremenskom odgodom otvaranja. Tako primjerice između ostalih navodi da sve poslovnice banaka kao i Financijska agencija (Fina) moraju sav novac iznad blagajničkog maksimuma pohranjivati u sefove s vremenskom odgodom otključavanja unutar centralnog trezora. Sefovi naravno moraju biti certificirani. Oni u primjerice bankomatima i dnevno-noćnim trezorima moraju imati propisani certifikat određenog stupnja sigurnosti. Depozitni i protuprovalni sefovi njemačke tvrtke Format i ruske Promet zadovoljavaju sve odredbe koje propisuje zakon a stupnja su sigurnosti od 1 do 5. Prometova serija EK primjerice ima certifikat protuprovalne zaštite EN 1143-1, stupnja sigurnosti 1. Debljina prednje ploče mu je 10 mm, stranice 24 mm a vrata - 62 mm. Ima trostrane zasune i bravu koja se ne može probušiti. Ima tri opcije zaključavanja a ona s elektronskom bravom zadovoljava odredbu Zakona o zaštiti novčarskih institucija o vremenskoj odgodi otključavanja. Serija Bastion M, stupnja sigurnosti 2, dizajnirana je da zaštiti dokumente i vrijednosti u slučaju provale. Veću sigurnost pružaju deblje stranice (125 mm) i vrata (45 mm) te snaž-

Depozitni sefovi koje propisuje zakon

Kada je pak o depozitnim sefovima riječ Zakon o zaštiti novčarskih institucija propisuje da također moraju imati vremensku odgodu otključavanja. U tom segmentu Promet nudi Seriju DSC i DS (stupnja sigurnosti 1, odnosno seriju ASD, protuprovalnog stupnja sigurnosti S1. Svi imaju mogućnost opremanja elektronskim bravama za odgodu otključavanja. Formatovi depozitni sefovi različitih su

stupnjeva sigurnosti a zajednička im je opcija ugradnje elektronske brave. Rubin Cash sef je pripremljen za vezu s protuprovalnim alarmnim sistemom. Kombinacija je dvije preklopne čvrste kutije koje su u skladu prema EN 1143-1stupanju sigurnosti III velikog depozitnog bubnja koji je smješten u gornjem dijelu sefa omogućuje pohranu i zaštitu velikih novčanih vrijednosti u vrećama ili kutijama (120 x 520 mm). Gemini Pro D-I ima vrata izrađena od višeslojnih visokokvalitetnih ćeličnih ploće iznimne čvrstoče. Debljine 135 mm. Ukoliko je potrebno, skupljačka jedinica može biti opremljena širokim rasponom opreme kao što je primjerice unutarnji sef na zaključavanje, unutarnja pregradna ploča, armirani podni pretinci i dr.

Najbolji omjer cijene i kvalitete

Možda najbolji omjer cijene i kvalitete na tržištu predstavlja Prometov protuprovalni i vatrootporni sef serije ASG. Radi se o sefu stupnja sigurnosti 1, s elektroničkom bravom, odnosno vremenskom odgodom otključavanja. Iako u nekim slučajevima Zakon o zaštiti novčarskih institucija dopušta upotrebu sefova bez stupnjeva sigurnosti, u zagrebačkom Salonu bankarske opreme ističu da se za cijenu takvoga sefa može dobiti navedeni ASG sef sa stupnjem sigurnosti 1, koji je uz to certificiran na vatrootpornost u trajanju od 30 minuta.

bestbanking 13 • 2015

Sigurnost za banku sutrašnjice TwinLock®: Sustav zaključavanja za pametno rukovanje sefovima, bankomatima i drugim spremnicima za pohranu vrijednosti.

Potpuno automatske elektronske brave Bogata elektronička i mehanička oprema Otpornost na istezanje i pritisak Najviša klasa sigurnosti Umrežavanja preko IP-proširenja Povezanost sa sustavom za upravljanje zaključavanjem TwinNet® Optimiziran za rad s različitim grupama korisnika kao što su vanjske zaštitarske tvrtke Bilježenje protokola svih procesa

www.insys-locks.com

Designed to protect bestbanking 13 • 2015

Sigurnosna oprema

Piše: Renata Dončević, dipl. ing. el.

Sigurnosna oprema

n Zakonska obveza financijskih institucija

Neprekidno nadzirana i zaštićena komunikacija Novim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija (NN 56/2015.), između ostalog, je propisano da svi obveznici moraju imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije, a u slučaju nenadzirane komunikacije ili prekida komunikacije potrebno je osigurati pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal, koji može biti i GSM/GPRS komunikator.

Komunikacija pomoću pollinga ili pinga

Ako komunikacije ide samo jednim kanalom ovo je moguće jedino korištenjem profesionalnih IP komunikatora koji su rađeni u svrhu dojave s protuprovalnih sustava i rade na principu konstantne provjere komunikacije između prijemnika i IP komunikatora pomoću tzv. pollinga ili ping-a.

bestbanking 13 • 2015

Takvi komunikatori imaju i mogućnost kriptirane komunikacije s prijemnikom čime se udovoljava zahtjevu za zaštićenom komunikacijom jer se ne smije dozvoliti da upadom u informatičku mrežu netko simulira IP komunikator i tako spriječi dojavu alarma prema dojavnom centru. Na tržištu postoji niz uređaja koji se koriste u IP telefoniji za npr. spajanje fax uređaja koji koriste klasičnu telefonsku liniju i može se desiti da ih zbog cijene netko pokuša koristiti i za spajanje protuprovalne centrale, ali ti uređaji nemaju potreban nadzor i zaštitu. Važno je napomenuti da IP komunikacija za protuprovalne centrale nije još standardizirana iako postoje pokušaji uvođenjem SIA IP proto-

kola te je važno koristiti IP komunikator kompatibilan s prijemnikom u odabranom dojavnom centru.

Neprekidno nadzirana komunikacija znači da dojavni centar treba u kratko vrijeme (prijedlogom Pravilnika definirano u roku od 1 minute) imati informaciju da je došlo do prekida komunikacije s objektom.

GPRS kao rezerva u slučaju pada žičane komunikacije

S obzirom da većina banaka, svjesna nedostataka klasične telefonske linije, već duže vrijeme koristi profesionalne IP komunikatore i za poslovnice i za bankomate koji su već po starom Zakonu trebali imati nadziranu komunikaciju, njima ovaj zahtjev neće donijeti ništa novo u smislu ulaganja. Dapače, neke veće banke su same, želeći još više podići nivo sigurnosti komunikacije, uz IP

Tipovi komunikatora

GPM/GPRS pričuvni komunikacijski kanali uz standardnu telefonsku dojavu

IP komunikacija i Centralni tehnički nadzor

Kako bi se osigurala funkcionalnost sustava zaštite, Zakonom je propisana i obveza njiho-

ve dnevne provjere i vođenje evidencije o tome. Korištenjem usluge CTN-a (Centralnog tehničkog nadzora) taj postupak i izrada dnevnih izvještaja se mogu automatizirati. CTN može primati sve tehničke dojave sa sustava i informacije o zatvaranju i otvaranju tako da trenutno postoji informacija o tehničkim problemima u sustavu, dnevna izvješća o svim tim događajima se automatski generiraju pa ih nije potrebno ručno voditi, a stručne osobe u CTNu u suradnji sa stručnim osobama vlasnika odmah mogu zajednički ocijeniti da li je potrebna intervencija radi osiguranja funkcionalnosti sustava.

Ukoliko novčarska institucija nema IP komunikatore s kojim se osigurava neprekidna nadzirana zaštićena komunikacija mora uz standardnu dojavu telefonskom linijom koristiti i pričuvni komunikacijski kanala (GSM/ GPRS) kojim će se poslati dojava u slučaju prekida telefonske linije. Napomena da je cijena GSM komunikatora okvirno ista kao IP komunikatora uz veće troškove dojave (potrebna GSM kartica sa pretplatom i impulsi, dok se kod IP dojave koristi postojeći Internet u poslovnici).

Na tržištu su dostupni različiti tipovi komunikatora čija primjena jamči neprekidno nadziranu i zaštićenu komunikaciju između alarmnih sustava na objektu i dojavnih centara. Koji komunikator primijeniti ovisi o konkretnoj situaciji – koji alarmni sustavi su ugrađeni, kakav prijamnik koristi dojavni centar, je li potrebna back-up komunikacija ili dodatna dojava SMS-om i tako dalje, a pri njihovom odabiru treba konzultirati stručnjake s područja tehničke zaštite.

komunikatore uvele i GPRS rezervni način komunikacije kako bi u slučaju pada žičane komunikacije bila nastavljena IP komunikacija putem GPRS mreže. IP komunikacija za financijske institucije je i u skladu s europskom normom EN50131 gdje je za banke potrebna Grade 3 oprema, a to znači nadziranu IP komunikaciju.

Bez dodatnih troškova prema CTN-u

S obzirom na dojavu putem IP-a koju kao potrebu definira Zakon, a i već je implementiran u većini novčarskih institucija nema dodatnih troškova komunikacije prema CTN-u.

bestbanking 13 • 2015

Sigurnosna oprema

EXE Q

Sistem čekanja u redu u potpunosti omogućava upravljanje vremenom klijenata. Olakšava poslovanje službenicima, povećava zadovoljstvo klijenata i kvalitetu usluge, osigurava unos u CRM sustave i omogućava managmentu uvid u statistiku. Daje mogućnost optimizacije iskorištavanja resursa, tj. direktnu uštedu sredstava.

S nama ste uvijek prvi u redu! SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28, 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

bestbanking 13 • 2015

n LAUREL J 790 II s 36 mjeseci jamstva

Pouzdani ‘japanac’ za brzo brojanje novčanica na šalteru Radi se o proizvodu koji je nastao kao rezultat 60-godišnjeg iskustva u razvoju sličnih uređaja. Izrađen je od kvalitetnih dijelova koji jamče rad bez zastoja i u najzahtjevnijim uvjetima.

Laurel J790 II

Malo je bankarske opreme koja na tržište dolazi s jamstvom od čak 36 mjeseci. Već ta činjenica sugerira da se radi o najkvalitetnijim uređajima koji se rijetko kvare. Upravo je to slučaj s profesionalnim brojačem novčanica japanske proizvodnje Laurel J 790 II, namijenjenom šalterskom poslovanju u poslovnicama banaka. Radi se o proizvodu koji je nastao kao rezultat 60-godišnjeg iskustva u razvoju sličnih uređaja. Izrađen je od kvalitetnih dijelova koji jamče rad bez zastoja i u najzahtjevnijim uvjetima. Ima mogućnost brojanja tri valute (HRK,EUR i USD), kapacitet ulazne jedinice do 500 novčanica a mase je 7 kg. Posjeduje certifikat HNBa da provjerava autentičnost i kakvoću novčanica prema prikladnosti za daljnji opticaj. Naime, od 1. siječnja 2011. na snazi je odluka centralne banke koja propisuje obaveznu strojnu kontrolu autentičnosti i prikladnosti novčanica koje idu u opticaj putem isplate na šalterima. Laurel J 790 II koristi UV,D.D.,3D,IR,MG/MT detekciju. Trenutno se na području cijele Hrvatske koristi više od 5000 takvih brojača u bankama, mjenjačnicama i drugim institucijama koje se bave uplatno/isplatnim poslovima.

Posjetite stranicu

www.sbo.hr

i prijavite se na naš

newsletter. Primajte najnovije vijesti, ponude i prodajne akcije iz svijeta sigurnosne i bankarske opreme

bestbanking 13 • 2015

Bankarska oprema

Uredska oprema

Robert Pavlić, voditelj prodaje i najma tvrtke Bestcopy.

n Uredski pisači ne moraju biti skupi

Najam printera je i do četiri puta jeftiniji od kupnje! Ispis jednog papira A4 formata na printeru kojeg kupi neka tvrtka koštat će ju od 20 do 50 lipa. Unajmljivanjem uređaja cijena pada na 10 lipa po ispisu, i manje, ovisno o količini. Najmom se dobiva transparenta kontrola troškova ispisa, za četiri do pet puta nižu cijenu, ističu u zagrebačkoj tvrtki Bestcopy. Trend unajmljivanja uredske opreme u zapadnoj Europi postoji već godinama. Primjerice, gotovo 90 posto svih printera u upotrebi je unajmljeno. Slično se posljednjih godina događa i u Hrvatskoj. Sve više poduzeća uviđa prednosti najma uredske opreme, gdje su svi troškovi njene upotrebe unaprijed poznati a cijena je višestruko povoljnija. Jedna od brzorastućih tvrtki za najam multifunkcionalnih mrežnih printera je Bestcopy iz Zagreba. Njihove uređaje koriste brojne domaće i strane tvrtke na području RH, ali i u susjednim državama. Koliko je unajmljivanje multifunkcijskog uređaja isplativije od kupnje vlastitog printera, objašnjava Robert Pavlić, voditelj prodaje i najma u tvrtki Bestcopy. „Skoro u svim poduzećima je uređaj za printanje zadnje o čemu se razmišlja. O njemu se počinje misliti tek kada ponestane tonera ili se pokvari. Kada se ljudi odlučuju za kupnju jeftinog printera nisu svjesni naknadnih troškova koji s njim dolaze. Najčešće vode računa samo

Popusti na kopiranje, posjetnice, uvez…

„Svim našim klijentima dajemo popust na usluge kopiranja u Best copy kopiraoni. Ti popusti mogu biti od 5 do čak 15 posto, zavisno od količine ispisa. Tvrtke trebaju promo materijale, posjetnice, blokove, naljepnice za stakla, za automobile, plastično, žičano, mekano ili tvrdo uvezivanje... Za naše klijente sve je to jeftinije. Ali može biti i obrnuto. Nekome tko našu kopiraonu često koristi, dajemo popust na unajmljivanje printera. Pažljivo pratimo potrebe tržišta i nastojimo zadovoljiti sve poslovne potrebe naših klijenata.

bestbanking 13 • 2015

o ulaznoj cijeni po kojoj će ga kupiti. Biraju jeftin uređaj, a vrlo često se događa i da uređaj kupuju na osnovu izgleda kako bi im se uklopio u prostor. Malo tko vodi računa i kontrolira kolika je cijena ispisa jednog lista papira kada ukalkulira sve dodatne troškove. Toner se brzo potroši, treba ga zamijeniti, pa drugi, treći…Još je to dobro dok ne dođe do trenutka kada se mora zamijeniti jedan veći dio tzv. maintaince kit. Tu je i održavanje samog uređaja ( valjaka, gumica… ). Na kraju im se više isplati kupiti novi uređaj nego održavati stari. A sve zato što se u samom početku nije vodilo računa o budućim troškovima. Cijena ispisa jednog lista papira, A4 formata, na kupljenom printeru iznosi od 20 pa sve do 50 lipa ( ovisno o modelu ). Nasuprot tome, unajmljivanjem uređaja korisnik nema nikakve brige o održavanju a s time ni naknadnih troškova. To na sebe preuzimamo mi. Mora jedino imati struje i papira za printanje, a čak mu i njega možemo dostavljati ako želi. I odmah mu u početku jamčimo fisnu cijenu ispisa po jednom listu papira. Korisnik dobiva transparentu kontrolu troškova ispisa, što prije nije imao, za 4 do čak 5 puta nižu cijenu, naglašava Pavlić. Pritom otkriva ‘tajnu’ zahvaljujući kojoj Bestcopy može korisnicima ponuditi tako nisku cijenu. „Cijena uređaja nije ista kada primjerice tvrtka kupi jedan ili dva uređaja i kada ih mi kupimo 100 ili 150. Zbog količine, naša nabavna cijena je puno povoljnija. Uštedu međutim ne ostavljamo sebi već ju plasiramo korisniku koji unajmi naš uređaj. Ista je stvar i s potrošnim materijalom, tonerima i sl.“, otkriva Pavlić. Dodaje pritom da se danas više ne može govoristi samo o ‘fotokopirnim uređajima’, kakvih još ima dosta po hrvatskim tvrtkama. Sada su to suvremeni mrežni printeri s mogućnošću skeniranja i softverskim rje-

Printer je kao automobil, kupnjom troškovi ne prestaju

„Ako primjerice negdje zateknemo više pojedinačnih uređaja, korisniku predlažemo zamjenu s jednim ili dva multifunkcijska printera, ovisno jesu li djelatnici locirani na jednom mjestu ili ne. Sve to uz projekciju cijene, odnosno uštede na ispisima. Imali smo slučaj kada smo 73 dotrajala stolna printera kod korisnika zamijenili sa 11 multifunkcijskih printera. Tom korisniku, troškovi ispisa smanjeni su za čak 63 posto, a povećana je kvaliteta i nadzor. Pritom smo savjetovali vlasnicima da te zastarjele uređaje podijele

zaposlenicima po simboličnoj cijeni. “, naglašava vlasnik i direktor tvrtke Bestcopy, Roberto Stepanić. „Printer se može usporediti s automobilom. Njegovom kupnjom troškovi ne prestaju. Treba redovni servis, nove gume, benzin… Isto je i s printerom. Često nam dolaze stranke i pitaju nas da li da kupe ili unajme uređaj? Mi im kažemo da je odluka na njima. Ali kad im pokažemo brojke, malo njih ih se odlučuje za kupnju“, zaključuje Robert Pavlić, voditelj prodaje i najma.

Više od 4000 klijenata Tvrtka Best copy smještena je u zagrebačkoj Horvaćanskoj cesti broj 31. Od 2003. godine posluje kao poduzeće u privatnom vlasništvu. Danas ima preko 4000 klijenata, od korporacija do malih obrta. Nudi usluge fotokopiranja, printanja, plotanja nacrta i plakata, skeniranja, formatiranja nacrta na A4 format, uvezivanja, plastificiranja (jednostrano i obostrano) te izrade posjetnica, letaka, naljepnica, plakata i plotanja na platno. Bavi se najmom, prodajom, održavanjem i servisom svih vrsta printera od stolnih do najvećih tzv. plotera. Također prodaje originalne i zamjenske tonere i rezervne dijelove.

infobox

šenjima za kontrolu ispisa te preusmjeravanje dokumenata na više različitih lokacija. „Koristeći napredna programska rješenja, zaposlenike tvrtke može se primjerice rangirati po ovlastima printanja. Tako će samo neki moći printati u boji, drugi samo crno i sl. Možete podesiti i da zbog uštede papira svi moraju printati samo obostrano. Suvremeni uređaji daju vrlo velike mogućnosti kontrole troškova i uštede“, pojašnjava Roberto Stepanić, vlasnik i direktor tvrtke, te dodaje da implementaciju svih potrebnih programskih rješenja Bestcopy preuzima na sebe. Nakon „snimanja“ postojeće situacije, za svakog korisnika pojedinačno izrađuju plan optimizacije te jamče kvalitetu ispisa. „ Korisnicima koji imaju unajmljene naše uređaje, ne može se dogoditi da primjerice ostanu bez tonera. Vodimo preciznu evidenciju o količini potrošnje svakog od njih i na vrijeme dostavljamo nove tonere.

Korisnici se mogu slobodno fokusirati na svoj osnovni posao, a o svemu ostalom, vezanom za ispis, brinemo mi“, kaže Stepanić. Bestcopy u svojoj ponudi ima uređaje Canon, Konica Minolta i Develop, tri najjača brenda u Hrvatskoj. Svi uređaji imaju gotovo tiskarsku kvalitetu ispisa a koriste se u uredima. „Uvijek ‘miksamo’ brendove da bi smo našim korisnicima mogli ponuditi najoptimalniju cijenu najma za sve uređaje, što je konkurentima koji rade samo s jednim brendom teško postići, ističe Stepanić. Tehničari - serviseri u tvrtki Bestcopy svaki eventualni kvar na unajmljenim uređajima rješavaju u roku od najviše jednog dana, odnosno osam radnih sati i to na području cijele Hrvatske. „U slučaju kvara koji se ne može otkloniti, korisnicima dostavljamo novi uređaj“, pojašnjava Stepanić. Napominje kako su gotovo 95 posto printera koje iznajmljuju potpuno novi uređaji. „Izuzetak su jedino slučajevi gdje se od nas traži izuzetno niska, damping cijena. Onda nudimo korištene uređaje. To su obično izuzeci.“, pojašnjava Stepanić. Dodaje kako je trajanje Ugovora o najmu obično 36 mjeseci ali može biti i 48 mjeseci ili neki duži period. Primjerice kod najma na 60 mjeseci, amortizacijski period uređaja je duži pa je i cijena ispisa niža. Istekom perioda najma ugovor se može produžiti ili zamijeniti novim. Stepanić pojašnjava da se tom prilikom najčešće revidira ugovor ( smanjenje cijene ispisa ) s obzirom da na tržište dolaze novi uređaji. „Ukoliko je korisnik s nama zadovoljan, što je najčešće slučaj, potpisujemo novi Ugovor o najmu s novom, korigiranom cijenom i novim uređajem. Preko 80 posto naših ugovora se nastavljaju. Da bi u svakom trenutku mogli zadovoljiti potrebe svih naših korisnika na skladištu imamo stotinjak novih i korištenih uređaja“, ističe Stepanić. Printer se također može i zamijeniti tijekom trajanja Ugovora o najmu. Neke tvrtke, naime, nemaju podatke o količini ispisa pa je inicijalno teško odrediti uređaj koji će zadovoljiti njihove potreba. Ako se one pokažu većima ili manjima, printer se zamjenjuje adekvatnijim. „Dio problema može se riješiti i programskom podrškom. No, ako po očitanju broja ispisa vidimo da korisniku treba „jači“ uređaj, mi mu ga dostavljamo. Važno nam je zadovoljiti količinu i brzinu ispisa prema broju korisnika. Teško se može optimizirati rad primjerice 50 ljudi na jednom printeru. Tu se dokumenti mogu pomiješati ako se ispisuju u isto vrijeme. Onda se to programskom podrškom rješava tako da se svakome ispisuju njegovi papiri tek kad se na printer prijavi - ‘logira’ svojom zaporkom. Zato svakom korisniku pristupamo individualno i zajedno s njime rješavamo njegove potrebe.“, zaključuje Pavlić. bestbanking 13 • 2015

Uredska oprema

Informacijske tehnologije

n Trendovi koji dolaze

Biometrija

Nova razina sigurnosti mobilnog bankarstva Do 2020. se predviđa da će biometrija postati dominantna metoda osobne identifikacije za pristupanje bankarskim uslugama putem mobilnih uređaja. 34

bestbanking 13 • 2015

Informacijske tehnologije

Nove sigurnosne prijetnje

U uvjetima značajnog povećanja cyber kriminala, potreba za sigurnijom autentifikacijom postaje sve veći imperativ. Kako bi se uspješno nosile s on-line prevarama i sigurnosnim izazovima te ojačale povjerenje svojih klijenata, cijeli bankarski sektor će u bliskoj budućnosti morati usvajati nove sigurnosne protokole, a biometrija je svakako jedna od njih.

Ubrzani razvoj tehnologije i intenzivan rast otiska prsta, snažno je zaživjela u ovom sektoru. broja mobilnih uređaja izazvao je globalnu pro- Appleova kupnja tvrtke AuthenTec, 2012. gomjenu u načinu plaćanja. Podaci pokazuju da dine, označila je da će to biti prva kompanija će industrija mobilnih bankovnih transakcija koja će pružati biometrijsku tehnologiju. Ubru godinama koje dolaze rasti po godišnjoj sto- zo nakon toga i Samsung je krenuo istim pupi od čak 35 posto. Pretpostavlja se da će 2017. tem. Zbog toga je zadnjih nekoliko godina broj biometrijskih aplikacija doslovno eksplodirao. ona vrijediti nevjerojatnih 271 milijardi USD. Banke su prepoznale taj trend i poslovanje sve više sele u sektor mobilnog on-line bankarSigurno sredstvo identifikacije stva. u aplikacijama za mobitele

i on-line bankarstvu

Uspoređujući s tradicionalnim bankarskim mehanizmima, biometrija donosi brojne nove koristi. Vremensku učinkovitost, eliminaciju tzv. password menadžmenta, brzo i sigurno on-line bankarstvo i, što je najvažnije, povećanje povjerenja klijenata i njihovog zadovoljstva uslugom. Studije predviđaju da će do 2017. godine više od milijarde klijenata koristiti bankovne usluge koje u sebi koriste biometriju.

To je posebno zainteresiralo bankarsku industriju gdje sve veći problem predstavlja on-line sigurnost i ‘hakiranje’ podataka, posebno u segmentu mobilne tehnologije i on-line bankarstva kao segmenta koji snažno raste paralelno s povećanjem broja ‘pametnih’ mobilnih uređaja. Banke diljem svijeta već uvelike uvode biometriju kao sredstvo identifikacije u aplikacijama za mobilne uređaje. Kineska multinacionalna banka OCBC (Oversea-Chinese Banking Corporation Ltd) nedavno je objavila da će njeni klijenti imati uvid u svoj račun pomoću autentifikacije otiskom prsta na svojim pametnim telefonima. Usluga je trenutno dostupna za uređaje koji koriste iOS operativni sustav, koji podržava Karakteristike specifične Appleovu aplikaciju „Touch ID“ sa senzorima samo za jednu osobu za otisak prsta. Još je nekoliko međunarodnih bankarskih Biometrija u svojoj osnovi za identifikaciju upotrebljava karakteristike koje su specifične institucija pokrenulo pilot program integriranja samo za tu osobu. Na taj način isključuje kra- biometrijske tehnologije u svoje mobilne usluge. Radi se o glasovnom upravljanju mobilnim đu identiteta ili PIN-a. Kao tehnologija, biometrija nije novi koncept. No, od kad je na trži- aplikacijama, identifikaciji putem otisaka prstište lansiran iPhone 5S sa senzorom za očitanje ju i prepoznavanje lica putem ekrana.

No, paralelno s time, javljaju se i nove sigurnosne prijetnje, koje nisu postojale kod tradicionalnih bankarskih metoda. Upućeni ističu da će, upravo zbog potreba sigurnosti kod novih tehnologija, uskoro nova sigurnosna norma u bankarskom sektoru postati – biometrija. Dok je države diljem svijeta ubrzano usvajaju, primjerice za izradu osobnih iskaznica, putovnica, vozačkih dozvola i ostalih dokumenata, u drugim sektorima, poput on-line i mobilnog bankarstva, osiguranja, zdravstva i sl. ona je tek u povojima. No, to će se uskoro promijeniti, naglašavaju stručnjaci.

Eliminacija tzv.pasword menadžmenta

Transformacija u segmentu mobilnog bankarstva i online bankarskih usluga

Do 2020. se predviđa da će biometrija postati dominantna metoda osobne identifikacije za pristupanje bankovnim uslugama a njena vrijednost u bankarskom sektoru trebala bi premašti 8 milijardi USD. S obzirom da se radi o naprednoj tehnologiji autentifikacije, biometrija će zasigurno donijeti značajnu transformaciju u segmentu mobilnog bankarstva.

Od prepoznavanja šarenice oka do analize glasa

VoiceVault, aplikacija za glasovnu identifikaciju

Eyeprint ID, aplikacija za prepoznavanje šarenice oka

Touch ID, aplikacija za identifikaciju otiska prsta

Digitalni potpis

Na globalnoj razini postoji više biometrijskih metoda za identifikaciju osoba od kojih su neke posebno zanimljive bankarskom sektoru: identifikacija temeljem otisaka prstiju i dlanova – AFIS, geometrija lica, geometrija dlana, ruke i raspored vena, izgled šarenice i mrežnice oka, termogram lica i tijela, analiza glasa, analiza rukopisa i potpisa... Banke i same podupiru razvoj novih biometrijskih tehnologija. Tako je primjerice američki multinacionalni bankarski div, Wells Fargo uložio 6 milijuna USD u tvrtku EyeVerify koja razvija aplikaciju za prepoznavanje šarenice oka „Eyeprint ID“ baziranu na biometrijskim tehnologijama. bestbanking 11 13 • 2014 2015

Regija

n Adria Security Summit - Sarajevo 2015.

Centralni događaj regionalne industrije sigurnosti Skup je okupio tristotinjak sudionika; proizvođače, distributere i zastupnike sigurnosne opreme, instalacijske kompanije, sistem integratore, konzultante i krajnje korisnike.

bestbanking 13 • 2015

O važnosti integracije govorio je Boris Popović, predsjednik Uprave Alarm automatike.

Govorio je o trenutnoj situaciji u industriji i prilikama koje stoje pred njom.

Centralni konferencijsko-izložbeni događaj industrije sigurnosti u regiji, pod nazivom “Adria Security Summit”, održan je u Sarajevu od 8. do 10. rujna 2015. Okupio je tristotinjak sudionika; proizvođače, distributere i zastupnike sigurnosne opreme, instalacijske kompanije, sistem integratore, konzultante i krajnje korisnike. Održan je uz suorganizaciju i partnerstvo vodećih strukovnih udruženja iz BiH, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, a regionalni karakter daje mu i činjenica da će se u buduće svake godine održavati u drugoj državi. Konferenciju je predavanjem otvorio Parson Lee, viši konsultant u kompaniji Messe Frankfurt New Era Business Media (MFNE), najveće svjetske medijske kuće u oblasti sigurnosti.

Akvizicije brendova

„S obzirom na spor ekonomski rast te niske cijene proizvoda i usluga, veoma je teško dobavljačima zadržati rast prihoda i profita. Ovo je razlog koji stoji iza akvizicije mnogih poznatih brendova kao što su Axis, Milestone, SimonsVoss, BRIVO i NICE. U takvom takmičarskom okruženju na neke tehnologije i aplikacije treba obratiti posebnu pažnju. Tu su primjerice inteligentni videonadzor, biometrija, Internet, pametni domovi i Industry 4,” istaknuo je Lee.

Inovacijsko doba

„ Ovo je godina početka inovacijskog doba u kojem se radikalne promjene dešavaju u nekoliko godina, za razliku od prije kada su za to trebala desetljeća. Da takve okolnosti ne bi dovele do dezintegracije ili raspadanja, u vrijeme velikih i brzih promjena treba pojačano raditi na integraciji. Danas nema nijedne značajne inovacije koja je rezultat rada samo jednog čovjeka, kompanije, univerziteta ili instituta“, naglasio je Popović. O mogućnosti da biometrijski senzor zamje-

ni ostale metode identifikacije u kontroli pristupa govorio je Jaroslav Barton, direktor Odjela sistema kontrole pristupa za EMEA tržište u kompaniji HID Global, poznatoj po rješenjima iz oblasti tjelesne i logičke kontrole pristupa. Dotaknuo se novih trendova u oblasti sustava kontrole pristupa, a objasnio je i to kako mobilni telefoni ulaze i utječu na poslovanje koje je desetljećima bilo temeljeno na identifikacijskim karticama.

“Sveti gral” zaštite

Mladen Ozimec, vlasnik i direktor Salona bankarske opreme Ozimec d.o.o. pojasnio je kako funkcionira tzv. „Sveti gral“ zaštite financijskih institucija. Dotaknuo se tema kao što su šalterske blagajne s vremenskom odgodom otvaranja, protubalistike i kontrole ulaza/izlaza putem interlocking sustava. O stanju i perspektivama industije sigurnosti u Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini govorili su Verica Mileska Stefanovska, Damir Funčić, Dragan Trivan, Branko Slak i Duško Vejnović.

Uz konferenciju i izložbeni program

Summit se sastojao od dva segmenta konferencijskog i izložbenog. Na konferencijskom dijelu prisutni su imali priliku čuti neke od najuspješnijih stru čnjaka iz područja sigurnosti, koji su govorili o trendovima u industriji sigurnosti, migraciji ka IP tehnologijama, naprednim integracijskim konceptima, umreženoj sigurnosti, razvoju kompanija, tehnologijama u kontroli pristupa, internetu i tržištima zemalja Jadranske regije. U izložbenom dijelu svoje usluge i proizvode predstavilo je 18 vodećih proizvođača i distributera iz regije i svijeta, koje su prisutnima prezentirali bogat portfelj usluga i tehnoloških noviteta. bestbanking 13 • 2015

Regija

n Stanje zaštite novčarskih institucija u regiji

Tehnička rješenja europska, zakonska regulativa-balkanska Usvajanjem i stupanjem na snagu Zakona o zaštiti novčarskih institucija u Hrvatskoj napravljen značajan kvalitativni pomak prema zakonski propisanoj nužnosti upotrebe određenih sigurnosnih rješenja. U tome za sada još uvijek zaostaju Makedonija i Crna Gora, dok Srbija i BiH samo u nekim segmentima primjenjuju suvremenu zakonsku praksu. spremnika s elektrokemijskom zaštitom biti zakonska obaveza tek od 1. siječnja 2017. godine. Bosna i Hercegovina je čini se otišla najdalje od nekoliko spomenutih zemalja te još od 2011. zakonski propisuje obaveznu upotrebu blindiranog vozila ili kofera s elektrokemijom prilikom transporta novca.

Istraživanje smo proveli na primjeru pet država Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Već na početku je uočljivo da je usvajanjem i stupanjem na snagu Zakona o zaštiti novčarskih institucija (30.svibanj 2015.) u Hrvatskoj

bestbanking 13 • 2015

Velike razlike u zakonskoj regulativi

Tako je primjerice u Hrvatskoj zakonski definirana obavezna upotreba elektrokemijskih kofera prilikom prijevoza (transporta) novca. S druge strane u Crnoj Gori zakon propisuje samo upotrebu blindiranih vozila bez navođenje obaveze upotrebe elektrokemijskog spremnika (kofera). Istovremeno u Makedoniji čak ni vozilo ne mora biti blindirano. Novac se može prevoziti i u običnom automobilu. U tom slučaju obavezna je upotreba sigurnosnog spremnika, a ‘elektrokemija’ se u tom kontekstu izričito ne spominje. U Srbiji će upotreba blindiranog vozila ili

Kada je u pitanju obavezna upotreba neprobojnih, protubalističkih pregrada u financijskim institucijama, zakonska rješenja na prostoru bivše Jugoslavije uvelike zaostaju za razvijenim zemljama Europe. Od svih, samo u Hrvatskoj zakon propisuje da mjenjačnice, kladionice i poslovnice Hrvatske lutrije moraju imati ugrađenu protubalističku pregradu za zaštitu zaposlenika. U Srbiji će ona postati zakonska obaveza tek od 1. siječnja 2017., dok u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori to još uvijek nije definirano zakonom.

Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija

napravljen značajan kvalitativni pomak prema zakonski propisanoj nužnosti upotrebe određenih sigurnosnih rješenja. U tome za sada još uvijek najviše zaostaju Makedonija i Crna Gora, dok Srbija i BiH u nekim segmentima ipak nastoje primjenjivati suvremenu zakonsku praksu.

Iako u tehničkim rješenjima zaštite novčarskih institucija tzv. regija bivše Jugoslavije ne zaostaje za razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, zakonske odredbe i njihova provedba su ono u čemu još uvelike kaska. Upravo to se moglo čuti na regionalnoj konferenciji Adria Security summit održanoj u Sarajevu. Slijedom toga pokušali smo istražiti kao zakonske odredbe tretiraju upotrebu tri različita rješenja za tehničku, odnosno mehaničku zaštitu novca-Blagajne s vremenskom odgodom otključavanja, neprobojne, protubalističke pregrade i elektrokemijski koferi za transport novca.

Neprobojne pregrade obvezne samo u RH

Zanemarene blagajne s vremenskom odgodom otključavanja

Situacija je još više poražavajuća kad je riječ o primjerice obaveznoj upotrebi blagajni s vremenskom odgodom otvaranja u novčarskim institucijama. Iako se radi o mehaničkom sredstvu koje značajno pridonosi zaštiti novca i drugih vrijednosti, njegova je obavezna primjena definirana zakonom samo u Hrvatskoj. Odnosi se gotovo ne sve novčarske institucije koje zakon navodi. U ostalim zemljama njihova upotreba nije definirana zakonom. U Bosni i Hercegovini se navod da je dozvoljeno korištenje priručnih kasa u kojima maksimalni iznos može biti do 50.000 KM.

članak marošević, univ.spec.oec.: „ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i prosperiteta gospodarstva“, odnosi se na objašnjavanje pojma i najčešće primjenjivanih indikatora ekonomskih sloboda u razvijenim gospodarskim sustavima ali i u usporedivim zemljama iz hrvatskog okruženja. ekonomski rast i prosperitet postavljeni su kao cilj kojemu teže sva gospodarstva, neovisno o razini njihova trenutno ostvarenog razvoja. brojni su načini i indikatori putem kojih se mjeri uspješnost pojedinog gospodarstva, pri čemu su većinom kvantitativni pokazatelji odrednica praćenja ekonomskog rasta. iako kvantitativni pokazatelji (bdp, strana izravna ulaganja, investicije,...) jesu mjerilo uspjeha i ostvarenog postignuća, postoje i manje objektivni pokazatelji koji mogu upućivati na dosegnuti stupanj razvoja i kvalitetu života. jedan od pokazatelja razvoja i prosperiteta široko prihvaćenih u suvremenoj ekonomskoj teoriji i empiriji odnosi se na elemente obuhvaćene u konceptu ekonomskih sloboda, izraženih indeksom ekonomskih sloboda. indeks ekonomskih sloboda vrijedan je alat, koji može biti od koristi raznovrsnoj publici – akademskoj i poslovnoj zajednici te financijskim stručnjacima, ekonomskim nositeljima odlučivanja, novinarima i drugim strukturama zanimanja, usmjerenih praćenju trenda uspjeha tuzemnog ili inozemnog gospodarstva te političkog i ekonomskog razvoja. jedna od ekonomskih sloboda koja je usko vezana uz bankarski sektor i financije odnosi se na financijske slobode. stoga se može istaknuti kako osim pozitivne veze između indeksa ekonomskih sloboda i ostvarenog bdp-a, ista veza prevladava i u odnosu financijske slobode i koristi koje ostvaruje banka. u hrvatskoj posebnu pozornost potrebno je usmjeriti kategoriji vladavine prava, kao najslabijoj kategoriji koja utječe na formiranje indeksa ekonomskih sloboda.

Inhalt urednica priloga:

izv.prof.dr.sc. Anita Pavković

bestbanking kolumna Ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i stranica 40 prosperiteta gospodarstva

Financijska servisna industrija

Ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i prosperiteta gospodarstva Napisao: Katarina Marošević, Pravni fakultet Osijek

Sažetak

Ekonomski rast i prosperitet postavljeni su kao cilj kojemu teže sva gospodarstva, neovisno o razini njihova trenutno ostvarenog razvoja. Brojni su načini i indikatori putem kojih se mjeri uspješnost pojedinog gospodarstva, pri čemu su većinom kvantitativni pokazatelji odrednica praćenja ekonomskog rasta. Iako kvantitativni pokazatelji (BDP, strana izravna ulaganja, investicije,...) jesu mjerilo uspjeha i ostvarenog postignuća, postoje i manje objektivni pokazatelji koji mogu upućivati na dosegnuti stupanj razvoja i kvalitetu života. Koncept razvoja i prosperiteta predstavlja znatno širu komponentu u odnosu na rast te se odnosi i na kvalitativan segment djelovanja unutar određenog gospodarstva. Jedan od pokazatelja razvoja i prosperiteta široko prihvaćenih u suvremenoj ekonomskoj teoriji i empiriji odnosi se na elemente obuhvaćene u konceptu ekonomskih sloboda, izraženih indeksom ekonomskih sloboda. Kako ističe Heritage Foundation indeks ekonomskih sloboda vrijedan je alat, koji može biti od koristi raznovrsnoj publici – akademskoj i poslovnoj zajednici te financijskim stručnjacima, ekonomskim nositeljima odlučivanja, novinarima i drugim strukturama zanimanja usmjerenih praćenju trenda uspjeha tuzemnog ili inozemnog gospodarstva te političkog i ekonomskog razvoja. S obzirom na mnoštvo elemenata koji su obuhvaćeni konceptom ekonomskih sloboda, nekoliko je različitih pristupa praćenju ekonomskih sloboda i korištenih indikatora. U ekonomskoj teoriji i praksi iznimno su uvriježeni i prihvaćeni pokazatelji koji uključuju mjerenja zaklade Heritage Foundation, Svjetskog indeksa ekonomskih sloboda (engl. The Economic Freedom of the World Index, EFW) te instituta Fraser Institute.1 Stoga je uvid u postojeće indikatore ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda nužnost suvremenih gospodarstava i njihove prilagodbe ekonomskim, društvenim i političkim promjenama i globalizacijskim utjecajima.

1. Uvodne napomene

Stupanj razvoja pojedinog gospodarstva povezuje se s stupnjem ostvarenih ekonomskih sloboda. Stoga su razvijena gospodarstva obično okarakterizirana visokim indeksom ekonomskih sloboda – dakle, između stupnja razvoja gospodarstva i stupnja ekonomskih sloboda vlada proporcionalan odnos te može dovesti do brojnih pozitivnih ishoda u gospodarstvu, posebice na društvenom i ekonomskom području. Ekonomske slobode izravno mogu utjecati na ranije pojašnjen kvantitativan pokazatelj uspješnosti gospodarstva, izražen BDP-om. Primjer navedenog utjecaja potkrijepljen je u istraživanju utjecaja ekonomskih 1 Kao primjer razlika u metodologiji i obuhvatu komponenti i indikatora pojedinog načina mjerenja ekonomskih sloboda, dovoljno je naglasiti kako primjerice, mjerenje ekonomskih sloboda prema zakladi Heritage Foundation obuhvaća četiri kategorije s ukupno deset različitih pojedinačnih indikatora, dok mjerenje ekonomskih sloboda putem EFW obuhvaća pet kategorija tj. područja koje se odnose na dvadest tri komponente, a koje su u daljnjoj raščlambi podijeljene na četrdeset dva indikatora

bestbanking 13 • 2015

sloboda na realni BDP u zemljama OECD-a, pri čemu povećana stopa ekonomske aktivnosti utječe na stupanj ostvarenog BDP-a.2 Ekonomske slobode odnose se na pravo pojedinca da kroz osiguranu vladavinu prava ispunjava interese koje želi ispuniti, a pomoću dobrovoljne razmjene. Prema Business Dictionaryju ekonomske slobode predstavljaju slobodu napredovanja bez vladinog posredovanja ili pojedinih ekonomskih autoriteta. Nadalje, pojedinci trebaju biti slobodni prilikom osiguranja i zaštite ljudskih resursa, rada i privatnog vlasništva te svakako trebaju uključiti i građanske slobode kako bi se gospodarstvo moglo smatrati potpuno slobodnim. Zbog svoje širine obuhvata, indeks ekonomskih sloboda, koji je izražen kao agregatni pokazatelj izračunat na osnovi određenog većeg broja odabranih komponenti, nemoguće je dati jedinstvenu i univerzalnu definiciju ekonomskih sloboda. Kao nadopuna već predstavljene definicije, a svojevrstan nazivnik postojećih u ekonomskoj teoriji i praksi, kao osnovni principi izdvajaju se važnost efikasnosti slobodnog tržišta, zaštita privatnog vlasništva i individualnog pristupa u slobodnom kretanju svakog čovjeka, te rada i dobara. Ekonomski slobodna gospodarstva i nositelji ekonomske politike u takvim gospodarstvima dopuštaju i povezana su s visokim stopama ostvarene vladavine prava, vlasničkih prava, slobodu ugovaranja, eksternu i internu otvorenost tržišta, zaštitu vlasničkih prava te slobodu ekonomske inicijative (Global Finance, 2013). Heritage Foundation navodi deset kvantitativnih i kvalitativnih indikatora grupiranih u četiri stupa kao četiri kategorije ekonomskih sloboda.3 Svi pojedini indikatori predstavljaju temelj u praćenju ekonomskog rasta i prosperiteta, pri čemu visoke stope ekonomskih sloboda u krajnjem cilju mogu dovesti do rješavanja brojnih društvenih i ekonomskih problema – stvaranje zdravijeg i čišćeg društvenog okruženja, većeg dostupnog bogatstva za stanovnike određenog područja, ljudskog razvoja, demokracije te smanjenja siromaštva. Tablica 1.: Kategorije ekonomskih sloboda Kategorija ekonomskih sloboda

Vladavina prava Utjecaj vlade

Kvantitativni i kvalitativni indikatori Vlasnička prava Sloboda od korupcije Fiskalna sloboda Potrošnja vlade

Regulatorna učinkovitost

Poslovna sloboda Radna sloboda Monetarna sloboda

Otvorenost tržišta

Sloboda trgovanja Sloboda investiranja Financijska sloboda

Izvor: Heritage Foundation, (2014), http://www.heritage.org/index/about 2 Cebula, R. J., Clark, J. R., Mixon Jr., F. G. (2013). The impact of Economic Freedom on Per Capita Real GDP: A Study of OECD Nations, The Journal of Regional Analysis&Policy 43(1), str. 34-41 3 Tablica 1. daje pregled grupacije postojećih deset kvantitativnih i kvalitativnih indikatora prema četiri kategorije.

Najviši indeks pojedinog indikatora ekonomskih sloboda iznosi 100, a skala mjerenja ekonomskih sloboda rangirana je od 0 do 100 pri čemu je svaki indikator prilikom kreiranja konačnog indeksa jednako bitan. U pravilu se bitnost ostvarenja stupnja pojedinog indikatora prilagođava unutar svakog gospodarstva pojedinačno i s obzirom na konkretne zahtjeve.

2. Globalni aspekt ekonomskih sloboda: kretanja u svijetu i Hrvatskoj

Promicanje i zastupanje ekonomskih sloboda dovodi do brojnih pozitivnih ishoda u ekonomiji. Uzochukwu (2014) ističe neke od zabilježenih pozitivnih ishoda, primjerice smanjenje siromaštva, poticanje zapošljavanja, tehnološki rast, produljenje očekivanog trajanja života, stvaranje i poticanje konkurencije, ograničavanje korupcije, poticanje razvoja poljoprivrede i veće proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, poticanje razvoja bankarskog sektora, pružanje pomoći dobrotvornim organizacijama, osiguranje boljeg obrazovnog standarda, poticanje jednakosti spolova te zdravstvenog standarda. Svi navedeni razlozi mogu poslužiti kao čvrsto uporište zašto snage usmjeriti poboljšanju ostvarenog stupnja ekonomskih sloboda, djelovanjem kroz pojedine indikatore. Kako se svojim obuhvatom dužine praćenja ekonomskih sloboda, broja zemalja, zastupljenošću komponenti ističe indeks ekonomskih sloboda zaklade Heritage Foundation (engl. Index of Economic Freedom, Heritage Foundation), a ujedno je jedan od najpoznatijih indeksa ekonomskih sloboda, te je činjenica zbog koje će se prilikom korištenja grafičkih prikaza koristiti navedeni indeks u prikazivanju ekonomskih sloboda. Pet je kategorija koje odražavaju stupanj ostvarenih ocjena ekonomskih sloboda: i) represivna ekonomija, tj. zemlja potisnutih ekonomskih sloboda, u rangu od 0 - 49,9; ii) uglavnom neslobodna ekonomija, tj. većinom neslobodne zemlje, u rangu od 50 - 59,9; iii) umjereno slobodna ekonomija ili zemlja, u rangu od 60 – 69,9; iv) uglavnom slobodna ekonomija ili zemlja, u rangu od 70 – 79,9; v) slobodne zemlje, u rangu od 80 – 100.

Važnost i potreba ostvarenja što viših stopa ekonomskih sloboda leži i u znanstveno potkrijepljenom stajalištu kako će zemlje takvih stopa imati brže stope rasta BDP-a u odnosu na zemlje manjih ekonomskih sloboda. No, osim što će se utjecati na ostvarenje viših stopa ekonomskog rasta, pozitivan utjecaj očitovat će se i kroz poboljšanja u kvaliteti života (Lawson, 2010). Iako u odnosu na navedene autore i znanstvena stajališta, od kojih su neki potkrijepljeni i empirijskim istraživanjima, postoje i mišljenja koja ekonomske slobode ne svrstavaju u pokazatelje o kvaliteti života. Tablica 2.: Izabrane zemlje (ekonomije) unutar kategorija ostvarenog stupnja ekonomskih sloboda (indeks 0-100) za 2014. godinu Kategorija

Zemlja (rang svjetskog poretka)

Ostvareni indeks

Slobodna ekonomija

Hong Kong (1)

90,1

Indeks: 100 - 80

Švicarska (4)

81,6

Uglavnom slobodna ekonomija

Nizozemska (15)

74,2

Indeks: 79, 9 - 70

Njemačka (18)

73,4

Umjereno slobodna ekonomija

Belgija (35)

69,9

Indeks: 69, 9 - 60

Mađarska (51)

67,0

Bugarska (61)

65,7

Slovenija (74)

62,7

Hrvatska (87)

60,4

Uglavnom neslobodna ekonomija

Srbija (95)

59,4

Indeks: 59, 9 - 50

Bosna i Hercegovina (101)

58,4

Represivna ekonomija

Ukrajina (155)

49,3

Indeks: 49, 9 - 0

Kuba (177)

28,7

Sjeverna Koreja (178)

1,0

Izvor: Heritage Foundation, (2014), http://www.hritage.org/index/ranking

Izvor: Heritage Foundation, (2015), www.heritage.org/index bestbanking 13 • 2015

Financijska servisna industrija

No, i dalje vrijednost indeksa ekonomskih sloboda predstavlja dovoljno dobru i pouzdanu informaciju poslovnom sektoru, primjerice uvid u potrebne poslovne intervencije poduzetnika i investitora, ali nikako ne treba zadirati i predstavljati opći zakon ekonomske učinkovitosti (Baletić i Budak, 2007). Bez obzira na svojevrsne kritike indeksa ekonomskih sloboda kao nedovoljnog mjerila stvaranja potpune slike određenog gospodarstva, ne treba se i ne smije zanemariti činjenica kako je indeks ekonomskih sloboda koristan pokazatelj i smjernica ostvarenog uspjeha konkretnog gospodarstva. Kako se kroz proces formiranja indeksa ekonomskih sloboda propituje mnoštvo indikatora, čiji broj varira u ovisnosti od pristupa mjerenju indeksu ekonomskih sloboda, može se ipak zaključiti kako ih je potrebno uzeti u obzir prilikom kreiranja opće slike i situacije konkretnog gospodarstva. Stoga ne treba posebno pojašnjavati razloge nužnosti pregleda i uvida u de facto stanja najuspješnijih gospodarstava i određenih izabranih zemalja članica Europske unije, uz navođenje i izdvajanje stanja i kretanja indeksa ekonomskih sloboda zabilježenih u Hrvatskoj. Tablicom 2. prikazuju se izabrane zemlje svrstane u nekoliko kategorija prema ostvarenim ocjenama tj. indeksima ekonomskih sloboda te s obzirom na indeks dodijeljenom rangu na svjetskoj ljestvici. Primjerice Hong Kong je zemlja kojoj pripada najviše ekonomskih sloboda. Osim kriterija uspješnosti (ostvarenom indeksu ekonomskih sloboda) zemlje su izabrane i prema statusu razvijenosti koji zemlji pripada kao članici Europske unije ili stupnju razvijenosti europske zemlje. Stoga se u kategoriji slobodne ekonomije s ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda 81,6 smjestila i Švicarska, a kao europska zemlja koja pruža najviše ekonomskih sloboda. Nadalje, primjerima uglavnom slobodnih ekonomija obuhvaćene su Nizozemska, koja se na svjetskom rangu zemalja ostvarenih ekonomskih sloboda nalazi na petnaestom mjestu, s ostvarenim indeksom 74,2, dok se Njemačka nalazi u istoj kategoriji na osamnaestom mjestu. Unutar kategorije umjereno slobodne ekonomije uvršteno je nekoliko zemalja. Primjer Belgije ostvarenim indeksom ekonomskih

Izvor: Heritage Foundation, (2015), www.heritage.org/index

bestbanking 13 • 2015

sloboda zemlju svrstava na samu granicu s višom kategorijom ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda, budući ostvaruje indeks 69,9, koji je vrlo blizu granice prelaska u višu kategoriju. Nadalje, Mađarska se u svjetskom poretku nalazi na pedesetprvom mjestu svjetskog ranga. Izbor Mađarske kao jedne od zemalja predstavnika kategorije umjereno slobodne ekonomije veže se uz vrlo bliski geografski položaj Mađarske kao zemlje susjeda što čini opravdan primjer izučavanja ostvarenog stupnja ekonomskih sloboda. Bugarska je u izbor zemalja navedene kategorije smještena budući je zemlja članica Europske unije, no makroekonomska postignuća u odnosu na preostale članice Europske unije, obično ovu zemlju veže uz niske stope ekonomskog rasta. Ipak, na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda Bugarska se pozicionirala na šezdesetprvom mjestu, nekoliko pozicija iznad zemalja koje slijede unutar ove kategorije, Slovenije i Hrvatske. Dakle, Slovenija se nalazi na sedamdesetčetvrtom mjestu s ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda 62,7, čiji ostvareni uspjeh kao jedne od zemalja regije također treba popratiti. Unutar iste kategorije smještena je i Hrvatska i to na osamdesetsedmom mjestu svjetske ljestvice, a ostvareni indeks ekonomskih sloboda iznosi 60,4. U kategoriji uglavnom neslobodne ekonomije izabrane su zemlje regije, na devedesetpetom mjestu svjetskog ranga s ocijenjenim indeksom 59,4 smještena je Srbija, dok je na stoprvom mjestu svjetskog ranga ostvarenih ekonomskih sloboda smještena Bosna i Hercegovina. Kategorizaciji ispod navedene pripada kategorizacija represivne ekonomije ostvarenog indeksa manjeg od 49,9, primjer izabranih zemalja navedene kategorije kojih jesu Ukrajina, Kuba i Sjeverna Koreja. Ukrajina se veže uz nizak ostvareni indeks ekonomskih sloboda te pripadnost kategoriji uglavnom neslobodnih ekonomija, a na formiranje konačne ocjene u vidu indeksa ekonomskih sloboda zasigurno utječu i trenutni nemirni događaji i prosvjedi u ovoj zemlji. Osim navedenih pet kategorija postoji nekoliko zemalja koje uopće nisu unutar kategorizacije svjetske ljestvice ostvarenih ekonomskih sloboda. U grupaciju nerangiranih tj. nesvrstanih zemalja pripadnica svjetskog ranga ekonomskih sloboda pripadaju primjerice, Afganistan, Irak, Kosovo, Libija itd. Osim poretka zemalja

Financijska servisna industrija

svijeta prema svjetskom rangu, na stranicama zaklade Heritage Foundation moguće je popratiti svaku pojedinu zemlju uvidom u svih deset indikatora koji agregirani na kraju daju indeks ekonomskih sloboda koje pripadaju određenoj zemlji. Stoga se prikazuje ostvareni indeks ekonomskih sloboda u zemlji najviših ekonomskih sloboda, što u 2014. godini pripada Hong Kongu s ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda od 90,1. Na grafikonu unutar slike 1. vidljivo je kako je Hong Kong tijekom promatranog razdoblja 2010. – 2014. zabilježio poprilično stabilno kretanje indeksa ekonomskih sloboda, krećući se u navedenom razdoblju u rangu visokog indeksa ekonomskih sloboda. S ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda od 90,1 Hong Kong je znatno iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 60,3. S obzirom kako je regionalni prosjek ispod svjetskog prosjeka indeksa ekonomskih sloboda, još je veći jaz između regionalnog prosjeka i ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda za Hong Kong. Gledajući ostvarenu visinu indeksa prema svim pojedinačnim indikatorima, specifičnost su iznimno visoki indeks unutar svake od ukupno četiri kategorije. Najniži zabilježen indeks odnosi se na područje monetarnih sloboda (82,0), dok je najviši indeks za Hong Kong zabilježen u području poslovnih sloboda (98,9). Slika 1.: Indeks ekonomskih sloboda Hong Kong-a, 2014. godine

Izvor: Heritage Foundation, (2014), www.heritage.org/index/country/hongkong

slobode na bankovnu učinkovitost izraženiji su u zemljama slobodnijeg političkog sustava u kojima vlade primjenjuju dobre politike te su usmjereni kvaliteti upravljanja. Dakle, indeks financijskih sloboda mjeri učinkovitost bankarskog sustava te neovisnost od kontrole vlade i miješanja u financijski sektor. Slika 3.: Indeks ekonomskih sloboda u Švicarskoj, Njemačkoj i Bugarskoj, 1995. – 2014.

Izvor: Heritage Foundation, (2014), www.heritage.org/index/visualize Legenda: Indeks ekonomskih sloboda u Švicarskoj •••••• Indeks ekonomskih sloboda u Njemačkoj •••••• Indeks ekonomskih sloboda u Bugarskoj •••••• Indeks ekonomskih sloboda prema svjetskom prosjeku ••••••

Švicarska, Njemačka i Bugarska pripadaju različitoj kategorizaciji ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda. Njemačka prema svom indeksu pripada uglavnom slobodnoj ekonomiji, dok Bugarska pripada uglavnom slobodnoj ekonomiji te se iz razloga pripadnosti različitoj kategorizaciji stavljaju u komparaciju s Švicarskom kao slobodnom ekonomijom.

Švicarska je najbolje rangirana europska zemlja na svjetskoj ljestvici ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda te pripada zemljama slobodne ekonomije. U odnosu na promatrani period obuhvaćen grafikonom (2010. - 2014. godinu) Švicarska je najveći indeks ekonomskih sloboda ostvarila u 2011. godini nakon koje je uslijedio pad, no u 2014. godini je ponovno zabilježen značajan rast. S obzirom kako je Švicarska prema indeksu ekonomskih sloboda najslobodnija europska zemlja, uputno je preostale zemlje koje se žele promatrati staviti u odnos spram Švicarske kao najuspješnije. Slika 2.: Indeks ekonomskih sloboda Švicarske, 2014. godine

Osim važnosti rangiranja na svjetskoj ljestvici ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda, tablicom 3. obuhvaćeni su za izabrane zemlje dodatne varijable bitne prilikom pozicioniranja i uspješnosti određenog gospodarstva, a u skladu s brojnim istraživanjima koja prikazuju pozitivnu povezanost ostvarenog BDP-a i indeksa ekonomskih sloboda. Unutar tablice 3. se kretanje i povezanost ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda određene zemlje i ostvarene visine BDP-a očituje za sve izabrane primjere osim za slučaj Slovenije, čiji je BDP nešto viši u odnosu na zemlje regije, primjerice Mađarske i Hrvatske. Slovenija se kao iznimka iz pravila pokazala i u visini ostvarene financijske slobode, za koju je zabilježen niži indeks (50) u odnosu na zemlje okruženja, Mađarsku (70) te Hrvatsku (60). Svi drugi izabrani primjeri zemalja prate navedeno kretanje i pozitivnu vezu ostvarenog indeksa ekonomskih sloboda i BDP-a, a čijim visokim stopama svakako može doprinijeti financijska sloboda kao jedna od pojedinačnih varijabli ekonomskih sloboda. Slika 4. prikazuje kretanje indeksa ekonomskih sloboda u zemljama koje pripadaju umjereno slobodnim ekonomijama, s ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda 60 - 69,9. Za primjer su odabrane zemlje okruSlika 4.: Indeks ekonomskih sloboda u Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, 1995. – 2014.

Izvor: Heritage Foundation, (2014), www.heritage.org/index/country/switzerland

Slobodno se s obzirom na sve indikatore koji su obuhvaćeni u indeksu ekonomskih sloboda može reći kako je malo područja koja nisu obuhvaćena ekonomskim slobodama. Bankarstvo i bankarski sektor kao važan generator svakog gospodarstva promotren u okvirima ekonomskih sloboda obuhvaća financijske slobode koje su dio kategorije otvorenog tržišta. Chortareas, Girardone i Ventouri (2012) istraživanjem potvrđuju kako viši stupanj financijske slobode u ekonomiji rezultira višim koristima za banke vidljive u troškovnom segmentu te sveukupno ostvarenoj razini efikasnosti upućujući na pozitivnu vezu financijskog dijela indeksa ekonomskih sloboda i bankovne efikasnosti. Nadalje, učinci financijske

Izvor: Heritage Foundation, (2014), www.heritage.org/index/visualize Legenda: Indeks ekonomskih sloboda u Mađarskoj •••••• Indeks ekonomskih sloboda u Sloveniji •••••• Indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj •••••• Indeks ekonomskih sloboda prema svjetskom prosjeku ••••••

bestbanking 13 • 2015

Financijska servisna industrija Tablica 3.: Ekonomske slobode i pokazatelji uspješnosti gospodarstva Indeks ekonomskih sloboda

Stanovništvo (milijun)

BDP/ stanovniku (u $)

Nezaposlenost (u %)

Financijska sloboda

BDP stopa rasta (%)

Švicarska

81,6

8,0

45.418

2,9

1,0

Njemačka

73,4

81,9

39.028

5,5

0,9

Mađarska

67,0

10,0

19.638

11,0

-1,7

Slovenija

62,7

2,1

28.195

9,0

-2,3

Hrvatska

60,4

4,4

17.810

15,0

-2,0

Srbija

59,4

7,6

10.405

23,1

-1,8

Ukrajina

49,3

45,5

7.374

8,0

0,2

Zemlja

Izvor: Heritage Foundation, www.heritage.org/index/explore?view=by-variables

Slika 5.: Indeks ekonomskih sloboda za Hrvatsku u 2014. godini

nancijske slobode (60,0). Budući je indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj u 2013. godini bio viši u odnosu na indeks ekonomskih sloboda u 2014. godini, nekoliko je ekonomskih sloboda u kojima je zabilježen pad. Niže stope ekonomskih sloboda zabilježene su za sljedeće indikatore: potrošnja vlade, fiskalna sloboda, poslovna sloboda, radna sloboda te monetarna sloboda. Iako je ukupan indeks ekonomskih sloboda u 2014. godini smanjen, nekoliko je indikatora zabilježilo rast u ekonomskim slobodama. Rast ekonomskih sloboda odnosi se na indikatore slobode od korupcije te slobode investiranja. Iako sloboda od korupcije bilježi porast indeksa u 2014. godini u odnosu na godinu ranije, indeks je i dalje poprilično nizak te bi se prema ljestvici o slobodnoj ekonomiji nalazio u području represivne ekonomije (slika 6.). Ipak, bez obzira na pad indeksa ekonomskih sloboda u 2014. u odnosu na godinu ranije, ukoliko se u promotri cjelokupno razdoblje praćenja indeksa ekonomskih sloboda, Hrvatska je zabilježila rast u indeksu ekonomskih sloboda za 12,4 boda čime je napustila poziciju represivne ekonomije koju je držala prije dva desetljeća i postala umjereno slobodna ekonomija.

ženja, Mađarska i Slovenija. U promatranom razdoblju (1995.-2014. godine) Mađarska je zabilježila gotovo konstantno viši indeks ekonomskih sloboda u odnosu na svjetski prosjek. Točnije, od 1999. godine zabilježen je indeks ekonomskih sloboda iznad svjetske razine indeksa ekonomskih sloboda. Trend indeksa ekonomskih sloboda koji je zabilježila Slovenija za isto razdoblje bio je znatno nestabilniji te je konstantu rasta ekonomskih sloboda zabilježio kroz nekoliko godina, u razdoblju od 2009. godine. Kretanje indeksa ekonomskih sloboda bio je niži u odnosu na svjetski trend kretanja indeksa ekonomskih sloboda sve do 2010., koje je označilo svojevrsnu prijelomnu točku prevrata u kojoj se indeks zadržao i kretao oko i nešto iznad svjetskog prosjeka indeksa ekonomskih sloboda. Dakle, u odnosu na predstavljene zemlje okruženja, Mađarsku i Sloveniju, u Hrvatskoj je BDP/stanovniku ipak niži, baš kao što je to slučaj i s ostvarenim indeksom ekonomskih sloboda. Nadalje, sve tri navedene zemlje kao predstavnice umjereno slobodnih ekonomija zabilježile su pad BDP-a izražen postotkom u intervalu od -1,7 do -2,3. Najveći pad od 2,3 posto zabilježila je Slovenija. Indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj u 2014. godini zabilježio je pad u odnosu na godinu ranije (slika 5.). Nadalje, Hrvatska u odnosu na regionalni prosjek također bilježi nešto niži indeks ekonomskih sloboda, ali bilježi više stope određenih pojedinačnih varijabli/indikatora ekonomskih sloboda u odnosu na također umjereno slobodne ekonomije koje se nalaze na višem rangu svjetske ljestvice indeksa ekonomskih sloboda (primjerice, u odnosu na Sloveniju čiji je indeks financijske slobode 50, indeks financijske slobode za Hrvatsku iznosi 60; tablica 3.).

3. Zaključak

Ostvarenje visokih stopa pojedinih ekonomskih sloboda kao niti indeksa ekonomskih sloboda ne smije se zanemariti kao potencijalni pokazatelj razvijenosti ekonomije. Iako postoje primjeri iznimke (u radu se navodi primjer Slovenije; tablica 3.), u znanstvenoj zajednici je potkrijepljeno kako više stope ekonomskih sloboda obično idu „ruku pod ruku“ s višim stopama BDP-a . BDP je najčešće korišteni pokazatelj ostvarenog uspjeha gospodarstva, no svakako nije jedini mogući pokazatelj. Ekonomske slobode obuhvaćaju subjektivniji, ali ipak širi pregled i način, na koji funkcionira gospodarstvo. Slika 6.: 10 ekonomskih sloboda prema kategorijama za Hrvatsku u 2014. godini

Izvor: Heritage Foundation, (2014), www.heritage.org/index/country/croatia

Hrvatska je u 2014. godini iznimno niske stope ekonomskih sloboda ostvarila u radnoj slobodi (39,4), vlasničkim pravima (40,0) te slobodi od korupcije (41,1). Dakle, ova tri navedena indeksa ekonomskih sloboda najveća su prepreka prilikom dosezanja visokog indeksa ekonomskih sloboda. S obzirom kako i vlasnička prava i sloboda od korupcije pripadaju kategoriji vladavine prava, jasno je kako je ova navedena kategorija najslabija u odnosu na preostale kategorije. Najuspješniju kategoriju predstavlja kategorija otvorenog tržišta, a sastavljena od slobode trgovanja (87,4), slobode investiranja (80,0) te fi-

bestbanking 13 • 2015

ZAKONSKA REGULATIVA

OGRANIČENA VLADA

Vlasnička prava

40.0

Državna potrošnja

45.8

Sloboda korupcije

41.1

Fiskalna sloboda

69.4

REGULATORNA UČINKOVITOST

OTVORENO TRŽIŠTE

Sloboda poslovanja

61.4

Sloboda trgovanja

87.4

Radna sloboda

39.4

Sloboda investiranja

80.0

Monetarna sloboda

79.2

Financijska sloboda

60.0

Izvor: Heritage Foundation, www.heritage.org/index/country/croatia, (2014.)

Jedna od ekonomskih sloboda koja je usko vezana uz bankarski sektor i financije odnosi se na financijske slobode. Kako se ističe u podacima zaklade Heritage Foundation bankarski sektor je poprilično dobro razvijen i otvoren konkurenciji, a proces privatizacije financijskog sektora dobro je proveden uz poslovanje jedne banke koja je zadržala državni oblik vlasništva. Chortareas, Girardone i Ventouri (2012) važnost financijske slobode potkrepljuju kroz poticanje i stvaranje boljih učinaka i koristi za banke. Stoga se može istaknuti kako osim pozitivne veze koja vlada između indeksa ekonomskih sloboda i ostvarenog BDP-a, ista veza prevladava i u odnosu financijske slobode i koristima koje ostvaruje banka. Hrvatska pripada umjereno slobodnim ekonomijama, no ekonomske slobode određenih indikatora, primjerice vlasničkih prava i slobode od korupcije nalaze se prema dosegnutim indeksima na razini represivne ekonomije. Stoga je u Hrvatskoj posebnu pozornost potrebno usmjeriti kategoriji vladavine prava, kao najslabijoj kategoriji koja utječe na formiranje indeksa ekonomskih sloboda. Kategorija vladavine prava odnosi se na vlasnička prava i slobodu od korupcije, koje ostvaruju iznimno niske ekonomske slobode rezultati kojih upućuju na potrebu reforme koja će znatno utjecati na smanjenje korupcije i povećanje vlasničkih prava.

Literatura: 1. Baletić, Z., Budak, J. (2007). Indeksi ekonomskih sloboda kao mjerila institucionalne konvergencije Hrvatske prema EU, Ekonomski pregled, 58 (12), str. 804.-825. 2. Business Dictionary, http://www.businessdictionary.com/definition/ economic-freedom.html#ixzz2ucVlV1Q5, (28.2.2014.). 3. Cebula, R. J., Clark, J. R., Mixon Jr., F. G. (2013). The impact of Economic Freedom on Per Capita Real GDP: A Study of OECD Nations, The Journal of Regional Analysis&Policy 43(1), str. 34-41. 4. Chortareas, G. E., Girardone, C., Ventouri, A. (2012). Financial Freedom and Bank Efficiency: Evidence from the European Union, Economics and Finance Working Paper Series, Working Paper No. 12-12, London. 5. Goel, R . K . & Nelson, M. A . (20 05). Economic f reedom versus political freedom: Cross-country inf luences on corruption, Australian Economic Papers, Vol. 44, Is. 2, pp 121-133, Available at: http://econpapers.repec.org/article/blaausecp/ v_3a44_3ay_3a2005_3ai_3a2_3ap_3a121-133.htm, (3.3.2014.). 6. Global Finance, (2013), http://www.gfmag.com/component/content/article/119-economic-data/12450-economic-freedom-by-countryhtml.html#axzz2uchQAum4, (28.2.2014.). 7. Heritage Foundation, (2014), http://www.heritage.org/index/about, (28.2.2014.). 8. Lawson, R. A. (2010) Economic Freedom and the Wealth and Well-Being of Nations, u: Chamlee-Wright, E., Kodl, J. (ur.), The Annual Proceedings of the Wealth and Well-being of Nations 20092010 Vol II, str. 65-81. 9. Uzochukwu, M. (2014) http://uzochukwumike.hubpages.com/hub/ economicfreedom-of-nations#, (28.2.2014.). 10. Qerimi, Q. R. & Sergi, B. S. (2012). The Effects of Economic Freedom on Institutional Performance in the Western Balkans Countries. International Journal of Business Governance and Ethics, Vol. 7, No. 1, pp. 18-36, 2012. Available at SSRN: http://ssrn.com/abstract=2037459, (3.3.2014.).

Gdje s novcem nakon radnog vremenabanke? Nudimo rješenje za Vaše klijente...

Dnevno/noćni trezori RDS J

24 satna pristupačnost

Deponiranje u vrijeme kada Vašim klijentima odgovara i na mjestu koje im odgovara, bez čekanja u redu

J Moderan dizajn pogodan za samoposlužno deponiranje

RSB 30A

J Manje novca na šalterima J

Praćenje svih depozita s visokim stupnjem provjere, izbjegavanja spornih situacija

Jednostavno vođenje kroz Windows operativni program (modeli RBS 30A i SafeBag ADX)

J Daljinski monitorni sistem J Brza i jednostavna instalacija

SafeBag ADX

bestbanking 13 • 2015

Financijska servisna industrija

Business club

Luk suzni sat odaje stil uspješnog menadžera Iskazivanje statusa putem sata treba biti nenametljivo da bi se postigli najbolji rezultati. Ipak, nema dvojbe da vlasnici skupocjenih satova žele da drugi vide njihovo blago. To je razlog zašto su satovi posljednjih godina narasli do epskih proporcija od četiri i više centimetara. Ručni je sat jedan od rijetkih modnih dodataka dopušten muškarcima, otuda i njihova velika raznolikost i visoka cijena. Za većinu nas satovi su alatke. Preciznije, alatke koje nam govore koliko preostaje do kraja radnog vremena ili koliko još do poslovnog ručka. No osim praktične funkcije satovi su i prvorazredni ukras jer ukazuju na poželjne atribute kao što su stil, status i upućenost u tehnologiju. Dapače, kaže se da je ručni sat jedini prihvatljiv komad nakita za modernog poslovnog čovjeka. Dugmad

na manžetama asocira na staru gardu, a zlatne narukvice ili lančići neće vas prikazati u dobrom svjetlu osim ako niste trgovac sagovima. Sat ima

jednak učinak kao i drugi statusni simboli poput otmjenog novčanika, elegantne kravate i skupocjenih kožnatih cipela: može unaprijediti ili unazaditi izgled. Zamislite muškarca koji nosi dizajnersko

odijelo, šminkerske cipele i sportski digitalni sat. Zamijenimo li digitalni sat luksuznim, ista će osoba isijavati stilom, klasom i moći. Birajući sat koji nosimo, bilo da je to superluksuzni Patek Philippe ili Rolex, TAG Heuer, Breitling, Seiko, Swatch ili bilo što između, šaljemo okolini diskretne signale o našoj osobnosti i o ekonomskom statusu.

Jaeger-LeCoultre Reverso LClassique G rande Automatique (6.500 eura) Ovog proizvođača krasi ugled spajanja inovativnosti i stila, a Reverso Grand Automatique krasan je primjer. Spravica vodootporna do 30 metara dubine pokazuje sate, minute, sekunde, datume, noć i dan te dodatnu vremensku zonu. Naziv Reverso znači da se kućište od nehrđajućeg čelika može izvrnuti. Osim što je to zgodan šminkerski trik, mogućnost izvrtanja možda služi zaštiti stakla, a možda dizajner poručuje da postoje trenuci kad nije bitno znati točno vrijeme.

bestbanking 13 • 2015

TAG Heuer Kirium F1 (2.200 eura) TAG Heuer blizak je jedrenju, utrkama formule i drugim aktivnostima povezanim sa slatkim životom. Na prvi pogled Kirium F1 izgleda prejednostavno ali privlačno. U stvarnosti nudi sedam funkcija: analogan i digitalan prikaz vremena, štopericu preciznu do stotinke sekunde, odbrojavanje, budilicu, vječni kalendar, dodatnu vremensku zonu i osvjetljenje brojčanika. Njegovo je staklo otporno na ogrebotine i smješteno u kućište od nehrđajućeg čelika. Za svaki slučaj, nađete li se u vodi, ne brinite za sat: otporan je do dubine od 200 metara.

Bvlgari Ergon (11.000 eura) Trijumf jednostavnosti i sportske elegancije. Ovaj je sat namijenjen protivnicima suvišnih, zbunjujućih funkcija kojima je teško naći primjenu. Temeljni modeli iz ove linije diče se safirnim staklom otpornim na ogrebotine, remenom od krokodilske kože i kućištem od nehrđajućeg čelika. Ergon pruža samo osnovne podatke - sat, minutu, sekundu i datum. Ipak, rijetko je koji tako jednostavan sat toliko cijenjen i obljubljen. Ljubitelji kažu da zrači samouvjerenošću.

Role x Day tona (15.000 eura) Izvorno predstavljena 1960. kao Cosmograph, Daytona je stručnim rječnikom kronograf, sat s ugrađenom štopericom. Poslije je sat postao poznat kao Daytona zbog njegove popularnosti među vozačima na istoimenoj američkoj trkaćoj stazi. Sa svojim trostrukim brojčanikom, kontrastom boja i kombinacijom dragocjenih metala i nehrđajućeg čelika, Rolex Daytona nudi zapanjujuće lijep izgled i solidnu izvedbu. Daytona je jedan od najslavnijih i najteže dobavljivih Rolexovih modela, na koji kupci čekaju godinama ili ga traže po cijelom svijetu. Ovlašteni distributeri svake godine dobivaju dva komada, jedan s bijelim, drugi s crnim brojčanikom.

G irard-Perregaux Opera Three (210.000 eura) Prisutni na tržištu od 1791., Girard-Perregaux sebe nazivaju “tvorcima satova za odabrane”. I to se zacijelo neće promijeniti. Oni malobrojni koji si mogu priuštiti ovaj skupocjeni ukras sigurno se ne mogu požaliti na život. Dopušteno im je da dolazak svakog idućeg sata provedu u tišini ili da puste Operu Three da im svira jednu od dvije melodije u svojoj sićušnoj glazbenoj kutiji.Ipak, rijetko je koji tako jednostavan sat toliko cijenjen i obljubljen. Ljubitelji kažu da zrači samouvjerenošću.

bestbanking 13 • 2015

Business club

G olf, spor t u kojem se posao sklapa na „19-toj rupi“ Podaci golf-klubova govore kako su većina registriranih golfera poslovni ljudi. Čest je slučaj i da se pojedinci željni karijere i profita, uz pomoć golferske palice, žele približiti svijetu biznisa i mogućih poslovnih kontakata. Jer, rupu po rupu, igrači u šetnji i razgovoru dolaze i do “19e rupe”, što u golferskom žargonu označava klupsku kuću ili restoran. U Hrvatskoj raste popularnost golfa koji igrati golf ili ne. Možda tek popiti piće i ali i politike, znanosti i drugog. Podaci golf-klubova govore kako su većina je nezaobilazan dio imidža poslovnih, opustiti se.. Golf je, zapravo, igra koju ne možete registriranih golfera poslovni ljudi. Čest imućnih i uglednih ljudi. Muškarac četrdesetih godina, bizni igrati sami, potrebno je društvo jer od je slučaj i da se pojedinci željni karijere s men. Iz ureda često ne odlazi kući, rupe do rupe ima prilično hoda. Na i profita, uz pomoć golferske palice, već traži mjesto za opuštanje, igru i igralištu sam dogovorio i neke poslove žele približiti svijetu biznisa i mogućih poslovnih kontakata. Jer, rupu po rupu, poslovne kontakte. I sve to na svježem i upoznao nove ljude”, kaže. zraku, daleko od gradske gužve, u Upravo je to možda jedan od razloga igrači u šetnji i razgovoru dolaze i do zašto je ova igra postala nezaobilazan “19-e rupe”, što u golferskom žargonu zelenilu prirode. On je - golfer. Takvom životnom stilu pripada i dio života i stila mnogih poslovnih ljudi označava klupsku kuću ili restoran. priča i jednog od uglednih domaćih - istodobno nudi vrijeme za odmor i bankara, pasioniranog igrača golfa koji razgovor o poslu. Tako je i kapital, na Prema Forbesovoj listi top-menadžera, je u svijetu nezaobilazni dio imidža i neki način, pridonio golferskom trendu svih 500 u Sjedinjenim Državama poslovnog okružja menadžera, a sve je jer su tereni za golf često mjesta odreda strastveni su igrači golfa. za sklapanje poslova u opuštenoj U Europi je oko 3 milijuna registriranih prisutniji i u Hrvatskoj. golfera, a u Hrvatskoj ih je, prema “Već s prvim zatopljenjem nakon posla atmosferi. uzimam torbu s palicama i idem u svoj U Hrvatskoj iz godine u godinu raste broj informacijama iz golferskih klubova, golf-klub u Zaprešić bez obzira hoću li golfera i to najčešće iz svijeta biznisa, sada već oko 700.

G olf igrališ t a i vje žbališ t a GOLF IGRALIŠTE ADRIATIC, 18 polja Adresa: Alberi 300A, HR-52475 Savudrija GOLF & COUNTRY CLUB ZAGREB, 18 i 9 polja Adresa: Jadranska avenija 6, HR-10000 Zagreb GOLF IGRALIŠTE BRIJUNI, 18 polja Adresa: Brijuni, HR-52214 Brijuni SPA & GOLF RESORT SVETI MARTIN, 9 polja Adresa: Grkaveščak bb, HR-40313 Sveti Martin na Muri, GOLF CENTAR NOVI DVORI ZAPREŠIĆ, 3 polja Adresa: Aleja Đure Jelačića bb, HR-10290 Zaprešić

bestbanking 13 • 2015

SALONI CROATA mjesto odabira savršene košulje Legendarna japanska modna dizajnerica Rei Kawakubo jednom je izjavila da ako bi morala dizajnirati samo jedan odjevni predmet, onda bi to bila bijela košulja. Naime, ona je osnova muške garderobe, prva stvar koju oblačite i zadnja na vašoj liniji obrane. Kada ju zakopčate ujutro, osjećate se samopouzdano, nepobjedivo, osjećate potpunu kontrolu nad stvarima. Oblačeći svježu, čistu košulju savršenog kroja – osjećate potpunu kontrolu i samopouzdanje. No, takva košulja nije bilo koja. Puno je detalja koje morate pogoditi kako biste postigli taj osjećaj. Unatoč tome, kupovina savršene košulje nije kvantna fizika. Možete ju naći u vašoj blizini, samo morate znati sljedeće principe: Veličina Prvi korak u kupovini košulje je veličina. Kvalitetne košulje imaju dvije veličine – prva je opseg vašeg vrata, a druga dužina ruku. Detalji Sve je u detaljima. Iako vam se možda čini boja najvažnijom prilikom odabira, detalji su ti koji određuju stil. Nije svejedno kakav je ovratnik, orukvice, koja je vrsta gumba na košulji. Uzorci na tkanini se moraju savršeno poklapati, a bočni šav na košulji (francuski šav) mora biti znatno čvršći od ostalih. On daje čišći i precizniji izgled. Fišbajn, umetak koji drži formu kragne, se mora moći izvaditi prije pranja kako ne bi oštetio kragnu. Kopčanje Ne zanemarite gumbe, „Mother of pearl“ gumbi od školjke spadaju među one najljepše i najposebnije jer se posebnim noževima režu dijelovi školjki. Bitan je i prvi gumb na ovratniku, on mora biti ručno šivan u obliku uspravne strelice što je obilježje visokokvalitetnih košulja. Poželjno je i da košulja ima rupice namijenjene za dugmad za orukvice što se smatra obilježjem dizajnerskih košulja. Materijal Egipatski pamuk je potpuno prirodan. On je prozračan, a njegova duga vlakna, čistoća i finoća omogućavaju prirodan decentan sjaj, posebno mekan osjećaj tkanine, te pripomažu dugom vijeku trajanja takve košulje. Košulja mora biti napravljena u 2 PLY, što znači da je tkanina napravljena od gušće isprepletenih vlakana kako bi tkanina bila što bogatija i otpornija, a tkanina se mora šivati pod kutem od 45 stupnjava kako bi košulja na tom dijelu bila udobnija. Materijal na taj način postiže prirodnu elastičnost.

Šav i porub Što je sitniji i precizniji šav na kragni i orukvicama to je košulja kvalitetnija (6 i 7 uboda po centimetru je idealno). Porub treba biti što bliže rubu. I ne zaboravite: dobro odabrana košulja se ne izvlači iz hlača. Saloni hrvatskog modnog brenda Croata mjesto su gdje ćete pronaći košulju koja vam stoji kao salivena. Ako želite košulju visoke kvalitete - isprobajte premium liniju košulja Croata Dubrovnik. Osim najbogatijeg izbora kravata, modni brend CROATA nudi i jedinstvene košulje Croata Unum koje možete sami kreirati. Posebna pažnja posvećuje se odabiru vrhunskih tkanina te dizajnu detalja čijom kombinacijom kupac stvara jedinstvenu košulju. Košulja se kroji u skladu sa tjelesnim mjerama i željama kupca kako bi idealno pristajala. Personalizirane košulje krasi vrhunska izvedba šivanja, a uz dugmad od sedefa ova košulja poprima poseban sjaj. Na kraju svoju košulju kupac potpisuje osobnim inicijalima. Proces kreiranja personalizirane košulje odvija se u ugodnom ambijentu privatnog salona u zagrebačkom Oktogonu, uz stilske savjete stručnog prodajnog tima.

bestbanking 13 • 2015

Business club

best banking Impressum BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i davatelje financijskih usluga. Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama, kompanijama i organizacijama.

Izdavač: SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska

Glavni urednik: Damir Grund telefon: +385 (0) 91 4120 257 fax +385 (0) 1 3775 037 damir.grund@sbo.hr

Grafički urednik: Matija Vasiljevski

Druga generacija jaguarove poslovne limuzine Iako na prvi pogled ne donosi revolucionarni dizajnerski pomak, novi Jaguar FX biti će značajan korak prema naprijed. Velika limuzina ostala je gotovo istih dimenzija kao prethodnik, no zato joj je masa smanjena za 190 kg što pridonosi boljim voznim svojstvima i manjoj potrošnji. Za pogon su najavljena četiri motora, od čega su čak tri dizelska. Dvolitreni dizelaši imaju 163 i 180 KS, dok 3.0 V6 razvija respektabilnih 300 KS. Vrh ponude za sada predstavlja benzinac s kompresorom i 380 KS. Klasične instrumente zamjenjuje LCD zaslon. Cijene će biti objavljene krajem godine kada na tržište dolazi ta nova poslovna limuzina.

Vlasnik licence za Hrvatsku: SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska Prodaja oglasnog prostora: Petra Vrgoč telefon: +385 (0) 1 3777 655 fax +385 (0) 1 3775 037 petra.vrgoc@sbo.hr

Vlasnik i idejni pokretač magazina BestBanking: Kurt Quendler Glavni urednici europskih izdanja: Kurt Quendler (Austrija, Njemačka) András Szöcs (Rumunjska) Grafički urednik europskih izdanja: András Szöcs Glavno sjedište BestBankinga: Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Naklada: 15000 primjeraka Učestalost izlaženja: kvartalno Tisak: Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska Sva prava su pridržana. Zabranjeno je prenošenje fotografija i tekstova bez pismenog dopuštenja izdavača. Pridržano pravo na pogreške u tisku. Cijene oglasa su važeće za 2015. Autorski prilozi ne moraju nužno odražavati stavove redakcije. Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga sukladno Zakonu o autorskim pravima.

bestbanking 13 12••2015 2015

Oglašavajte se na stranicama stručnog magazina za bankarstvo, sigurnosnu i bankarsku opremu

Vaš oglas će vidjeti: • • • • • • •

predsjednici, članovi Uprava i direktori svih banaka u Hrvatskoj svi direktori nabave i voditelji poslovnica banaka direktori, voditelji nabave i logistike najvećih javnih i privatnih poduzeća čelni ljudi svih tvrtki koje se bave tehničkom i tjelesnom zaštitom svi javnobilježnički i odvjetnički uredi predstavnici gradskih i županijskih vlasti, kao i drugih državnih institucija sva veleposlanstva u Hrvatskoj

Cijene oglasa (bez PDV-a)

1/1 Stranica 1/2 Stranice 1/2 Stranice 185 x 260 mm 185 x 130 mm 90 x 260 mm (216 x 303 mm) (216 x 148,5 mm) (107 x 303 mm) 7.500 kn

4.950 kn

1/3 Stranice 1/3 Stranice 60 x 260 mm 185 x 92 mm (76 x 303 mm) (216 x 110,5 mm) 4.350 kn

4.350 kn

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa

1/4 Stranice 90 x 128 mm (107 x 147 mm)

1/4 Stranice 185 x 71 mm (216 x 90 mm)

3.600 kn

A J NA

veÄ&#x2021; od 15 kuna dnevno HorvaÄ&#x2021;anska 31 10 000 Zagreb tel. +385 1 7898 410 fax. +385 1 3680 591 mob. +385 91 4222 313 www.bestcopy.hr