Best banking #18 by Best Banking Magazin

ISSN 1847-8182

0 5 0 1 1

best banking 9

771847 818004

# 18 # 2016.

BESPLATNI PRIMJERAK

Magazin za bankarstvo, financije i sigurno poslovanje

INTERVJU Potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva

Martina Dalić

u ovom broju>

Kutina grad novih prilika 12 ------------------Kako poboljšati vlastitu komuni kaciju u poslu 47 ------------------Mjenjački automati obilježit će ljeto 34

Što donosi <Tema broja porezna reforma 12

Kupi Ghetaldus poklon bon od 200 ili 500 kn kao savršen dar za pod bor!* *Bon nije moguće zamijeniti za novac niti je moguća novčana isplata ostatka vrijednosti bona prilikom realizirane kupovine.

Uvodnik Poštovani čitatelji Best bankinga pred Vama se nalazi zadnje ovogodišnje izdanje magazina koji donosi mnoštvo tema iz financijske industrije, sigurnosne novitete, predstavljanje uspješnih projekata i sredina u Republici Hrvatskoj. Kako je nova Vlada formirana za 18-o izdanje naš novi stručni suradnik Tomislav Krušić intervjuirao je Ministricu gospodarstva Martinu Dalić, dr. sc. Filip Dujmović piše o drugom mirovinskom stupu dok burzu kroz protekla tri mjeseca analizira novinar Lidera Tin Bašić. Nakon izbora i formiranja Vlade došlo je i vrijeme za prve poteze. Najavljena porezna reforma i koja su očekivanja bankara u 2017 pročitajte u temi broja. Franjo Skoko podijelio je iskustva obrazovanja kadra u financijskoj industriji, a kako od pojedinca zavisi i uspjeh cjeline Ivan Pakozdi predstavio je termin Head huntinga. Tajana Ozimec piše o emocionalnoj inteligenciji vođe a položaj žena u financijskoj industriji analizira Radmila Pavličić.

Zašto banke na projekte gledaju različito od EU stranica 14

Važnost interpersonalne komunikacije u poslovnom okruženju tema je dr. sc. Bože Skoke. U ovom broju predstavljamo Vam Grad Kutinu kroz razgovor s gradonačelnikom Andrijom Rudićem i intervju s Predsjednikom uprave Petrokemije Nenadom Zečevićem. Od ovog broja pokrećemo feljton o sigurnosti na internetu s novim suradnikom IT stručnjakom Sinišom Begovićem a novitete iz tehničke zaštite pročitajte zbog vlastite sigurnosti. Važnost kvalitetnog provođenja vremena na radnom mjestu i mogućnost vježbi koje svakodnevno mogu raditi svi za svojim radnim stolom predstavila nam je Renata Sopek. Redakcija Best banking magazina želi svim suradnicima, partnerima bivšim, sadašnjim i budućim te našim čitateljima Blagoslovljen Božić i Sretnu i Uspješnu Novu 2017 godinu.

Kurt Quendler

Gordan Ivan Šojat

vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazina Austrija, Beč

glavni urednik Best Banking magazina Hrvatska, Zagreb

oće li izmjene Ovršnog H zakona riješiti problem blokiranih? stranica 32

Osnove Internet sigurnosti stranica 42

bestbanking 18 • 2016

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

4. – 7. 4. 2017. 12. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine Suorganizatori i partneri: Ministarstvo unutarnjih poslova RH

U istom terminu održavaju se:

GRADITELJSTVO - 40. međunarodni sajam građenja i opremanja INTERKLIMA - 24. međunarodni sajma grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda & obnovljivih izvora energije

EMAT - 9. međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opreme

Hrvatski ceh zaštitara

Prijave i informacije: T: +385 1 6503 365, 6503 279 email: nikola.bunjevac@zgh.hr, zv.interprotex@zgh.hr

www.zv.hr/interprotex

Sadržaj

18/2016.

best banking

INTERVJU: Zsolt Hernádi, direktor MOL-a stranica 10

Žene u financijskoj industriji

stranica 19

Ukratko

stranica

Obavezni mirovinski fondovi: Dva stupa - veća sigurnost?

stranica

Jedna investicija - a na nju četiri različita pogleda

stranica

INTERVJU: Martina Dalić - Pet stupova gospodarskog razvoja

stranica

Kutina grad novih prilika

stranica

Petrokemija - Temelj Sisačko-moslavačke privrede

stranica

Tema broja: Što donosi porezna reforma

stranica

Organizacija arhiva: Primjeren prostor za smještaj arhivskog gradiva

stranica

Interprotex ponovo na Zagrebačkom velesajmu

stranica

Banke tromo prolaze kroz proces digitalizacije

stranica

Hrvatsko tržište je među najpoželjnijim investicijskim destinacijama u Europi

stranica

Povezanost emocionalne inteligencije i razvoja vođe

stranica

Kako poboljšati vlastitu komunikaciju u poslu?

stranica

„Head hunting“ - diskretan proces selekcije najkvalitetnijih kadrova

stranica

Kako banke ulažu u edukaciju svojih zaposlenika

stranica

Vježbe na radnom mjestu s Renatom Sopek

stranica

INTERVJU: Mladen Ozimec dipl.iur., vlasnik SBO-a stranica 38

bestbanking 18 • 2016

Ukratko

Turkish Airlines: Na krilima uspjeha

• Broj zrakoplova: 336 (putniËkih i teretnih) • Tipovi zrakoplova: A340-300, A330, A321, A320, A319, B737-400, B737-800, B777 ER • Centri: Istanbul, Ankara • Program Frequent Flyer: Miles & Smiles • Broj destinacija: 292 (243 meunarodne, 49 domaËih) • Rasprostranjenost mreže: Europa, Rusija, srednja Azija, Daleki istok, Bliski istok, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika

Osnovan 1933. godine s flotom od pet zrakoplova, Turkish Airlines je danas zračni prijevoznik s četiri zvjezdice i član Star Alliancea i ima flotu od 336 putničkih i teretnih zrakoplova koji lete na 292 destinacije širom svijeta (243 međunarodne i 49 domaćih). U anketi koju je 2016. proveo Skytrax, Turkish Airlines je po šesti put zaredom izabran za „najboljeg europskog avioprijevoznika“ i po osmi put zaredom za „najboljeg avioprijevoznika u južnoj Europi“. Osvojivši titulu za „najbolji catering na svijetu u ekonomskoj klasi“ 2010. godine, „najbolji catering na svijetu u poslovnoj klasi“ 2013. i 2014. godine te za „najbolju hranu u salonu za putnike poslovne klase“ i „najbolji salon u zračnoj luci za putnike poslovne klase“ prošle godine, Turkish Airline je u ovogodišnjoj anketi ponovo

osvojio svjetske titule za „najZa Turkish Airlines, sigurbolji salon u zračnoj luci za nost letenja i kvaliteta usluputnike poslovne klase“ i „naj- ga važniji su od svega drugog. bolji catering u poslovnoj kla- Taj prijevoznik trenutačno si“. Turkish Airlines leti u više ima četiri zvjezdice i neprezemalja i na više međunarod- kidno radi na tome da osigura nih destinacija nego bilo koji i petu zvjezdicu. drugi avioprijevoznik. Svjestan odgovornosti koju Da bi održao vrijednost sa sobom nosi titula vodećeg svog brenda koja mu daje ve- među zrakoplovnim tvrtkama, liku prednost u odnosu na Turkish Airlines je odlučan u konkurente, Turkish Airlines namjeri da izvršava svoju miulaže u kvalitetu svojih uslu- siju neprekidnog poboljšavanja ga, sustave zabave na letovima, putem jedinstvene koncepcije udobnost sjedala, ukusnu hra- usluga, nenadmašne kvalitete nu i kvalificirane ljudske re- i pouzdanosti. surse. Turkish Airlines je uviOsim po Europi, Turkish jek predvodnik u korištenju Airlines strateški širi svonajnovijih tehnologija i inova- ju mrežu i po Rusiji, srednjoj cija u avioindustriji i ima jednu Aziji, Dalekom istoku, Bliod najmlađih flota. U kontek- skom istoku, Africi te Sjestu povećavanja broja destina- vernoj i Južnoj Americi. Kao cija i broja svojih zrakoplova, jedan od najbrže rastućih ta tvrtka osigurava neprekid- zračnih prijevoznika na svinu obuku svojih zaposlenika jetu, Turkish Airlines zauziu cilju povećavanja sigurnosti ma stratešku poziciju između putnika. Istoka i Zapada.

MOL-ova strategija za buduÊnost privukla pažnju eksperata

Europska naftna kompanija MOL ovaj je agencija za energetiku – koja smatra da će pomjesec investitorima poslala jasnu poruku: po- trošnja najvjerojatnije rasti u narednim desetljetražnja za gorivom na ključnim tržištima si- ćima. Međutim, upitan je ovo scenarij, piše The gurno će pasti. Takozvani vrhunac potražnje Wall Street Journal, ako vlade poduzmu stroza naftom scenarij je za kojim se potiho povo- že mjere kako bi se ograničio štetni utjecaj glode i globalni proizvođači nafte kao što su Royal balnog zatopljenja, poput ograničenja emisija i Dutch Shell PLC i Saudi Aramco. Međutim, uklanjanje subvencija na fosilna goriva. Ako se MOL ima plan transformacije koji se pokazuje to dogodi, potražnja za naftom mogla bi dosekao jedan od najeksplicitnijih odgovora ovome gnuti svoj vrhunac u sljedećih 10 godina, kaže trendu, ukazujući kako se okruženje može pro- IEA. ”Pitanje je prije ‘kada će se to dogoditi’, mijeniti za velike dobavljače energije tijekom a ne ‘hoće li se to dogoditi”, rekao je Dominic sljedećih desetljeća. Emery, zadužen za dugoročno planiranje i poMađarska kompanija promišlja usmjeriti litiku poslovanja u BP-u. BP ukazuje kako bi svoj tradicionalni fokus na ulaganja u petroke- potražnja za naftom mogla pasti krajem 2020miju, ključnu komponentu plastičnih proizvo- ih godina, ako na snagu stupe stroži zakoni o da u svakodnevnoj uporabi, ali i sektor za koji emisijama. MOL vjeruje da će rasti čak i kada gorivo doži”Postoji rizik na obje strane”, smatra Paul vi poslovni krah. Iako će i dalje postojati kupci McConnell iz konzultantske tvrtke Wood za gorivo, MOL procjenjuje kako će ono u do- Mackenzie. Shell, Exxon i druge tvrtke ulagledno vrijeme stagnirati, a zatim i na svojim žu novac u prirodni plin, fosilno gorivo s maistočnim tržištima, do 2030. godine, početi i njim intenzitetom ugljika zbog kojeg će, vjeruju, opadati. ”Mi to vidimo kao neminovnost”, re- pridonijeti naporima u zaustavljanju globalnih kao je Jozsef Simola, MOL-ov financijski di- emisija. U Kini, energetski divovi u državnom rektor, za britanski „The Wall Street Journal“. vlasništvu sve agresivnije prihvaćaju prirodni Analitičari navode mišljenje Međunarodna plin kao izvor energije koji mogu koristi za sve.

bestbanking 18 • 2016

Nekoliko najvećih svjetskih naftnih kompanija također se sve više fokusiraju na alternativne izvore energije kao što su solarna energija i biogoriva. Vrhunac potražnje već je započeo u nekim područjima. U Europi, potrošnja će najvjerojatnije pasti na 10,8 milijuna barela dnevno do kraja desetljeća u odnosu na 11,7 milijuna barela dnevno koliko se proizvodilo u 2015. godine, izvještava IEA.

Osobe

z Dražen Čović imenovan novim predsjednikom Uprave FINE

Dražen Čović

Dražen Čović novi je predsjednik Uprave Fine. Nadzorni odbor Financijske agencije imenovao ga je nasljednikom Anđelke Bunete. Čović je u Fini dosad obnašao više funkcija; bio je direktor Sektora usluga za javni sektor, te podružnice Vukovar. Dražen Čović bio je član Uprave Vukovarske gospodarske zone i Trgovačkog parka Vukovar, a nedavno je imenovan direktorom zagrebačkog Instituta za elektroprivredu i energetiku. Za novog šefa Fine nije bio raspisan natječaj, no iz DUUDI-ja pojašnjavaju da je imenovanje Čovića provedeno po posebnom zakonu o Fini.

z Nove snage GRAWE Hrvatska Osiguravajuće društvo GRAWE Hrvatska d.d. svoj je tim zadužen za agencijsku prodaju proširilo s troje novih članova. Ines Filipović, Hrvoje Ehman i Dalibor Sinić novi su direktori područja agencijske prodaje koji će svojim stručnim i primjenjivim znanjima te dosadašnjim iskustvom uvelike pridonijeti ostvarenju novih poslovnih ciljeva. Ines Filipović, dipl.oec., svoje je desetogodišnje iskustvo u prodaji stekla na pozicijama voditelja ključnih kupaca u nekoliko domaćih, ali i stranih kompanija koje posluju na području Republike Hrvatske. Neposredno prije dolaska u GRAWE Hrvatska d.d. na poziciju Direktorice područja agencijske prodaje radila je na poziciji regionalnog voditelja prodaje u telekomunikacijskoj kompaniji Tele2. Ines je završila Ekonomski fakultet u Zagrebu. Hrvoje Ehman, univ.spec.oec., dolazi iz primarno bankarskog sektora u kojem je posljednjih 17 godina stjecao iskustvo na više funkcija – od osobnog bankara do voditelja tima. Posljednjih 9 godina radio je na rukovodećim pozicijama s visokim stupnjem samostalnosti i odgovornosti u Raiffeisen banci odakle dolazi na poziciju Direktora područja agencijske prodaje u GRAWE Hrvatska d.d. Hrvoje je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer Poduzetništvo, nakon čega je svoje akademsko obrazovanje nastavio i zaključio na po-

Ines Filipović

slijediplomskom specijalističkom studiju, smjer financije i bankarstvo. Dalibor Sinić, mag.ing., svoju je karijeru započeo 2005. godine kao prodajni savjetnik u Auto Hrvatska d.d. Svojim se kvalitetama vrlo brzo istaknuo i već sljedeće godine došao na rukovodeću poziciju u Auto Zubak d.o.o. Od tada Dalibor obnaša rukovodeće funkcije, najviše usmjerene na B2B sektor, kao voditelj prodaje ključnim kupcima te poslovnim korisnicima. U GRAWE Hrvatska dolazi s pozicije Voditelja odjela za poslovne korisnike Tele2, a u GRAWE Hrvatska obnašat će funkciju Direktora područja agencijske prodaje. Dalibor je završio Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, nakon čega se kontinuirano stručno usavršava na seminarima i školama usko vezanim uz prodaju i upravljanje. Ines Filipović i Dalibor Sinić bit će zaduženi za područja unutar regije Središnja Hrvatska, a Hrvoje Ehman za Slavoniju.

z Yves Lallemand novi predsjednik Uprave Splitske banke Savjet HNB-a je izdao suglasnost na imenovanje Yvesa Lallemanda na mjesto predsjednika Uprave Societe Generale - Splitske banke. Yves Lallemand se školovao u Francuskoj gdje je stekao diplomu iz znanosti, a potom i magistrirao poslovno upravljanje iz područja računovodstva, revizije i financija. Započeo je svoju karijeru u okviru grupe Societe Generale još 1990. godine u Sektoru internacionalnog poslovanja, te potom nakon 7 godina provedenih na revizorskim poslovima, gradio je karijeru radeći dominantno na poslovima vezanim za korporativno i investicijsko Yves Lallemand bankarstvo. Prije dolaska u Hrvatsku bio je član Upravnog odbora Sektora međunarodnih bankarskih i financijskih usluga SG grupe kao Globalni voditelj korporativnih i institucionalnih klijenata. Yves Lallemand nastavit će upravljati slijedeći dosadašnju poslovnu strategiju. bestbanking 18 • 2016

Bankarstvo

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave

RBA: Godinu je obilježila promjena u valutnoj preferenciji korisnika kredita “U prvom dijelu godine osam najvećih banaka provelo je proces konverzije kredita iz franka u euro. Konverzija je provedena prema odredbama posebnog propisa (Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015.), a proces je bio administrativno zahtjevan i bremenit nejasnoćama u interpretaciji propisa. Posljedica konverzije je nestajanje kredita u francima iz bilanci banaka. Nakon konverzije dužnicima je smanjen preostali dug za prosječno 30 posto, što ih je potaknulo na traženje najpovoljnije ponude za otplatu preostalog duga. Dio dužnika s raspoloživim viškom imovine iskoristio je umanjenje duga te je prijevremeno otplatio dio ili cijeli ostatak duga. Dužnici koji ne raspolažu viš-

kom imovine nastavili su otplaćivati umanjeni dug, ali su aktivno tražili ponude za uklanjanje valutnog i kamatnog rizika. Posljedično je na tržištu značajno povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti i uz fiksnu kamatnu stopu. HNB je odgovorio na promjene preferencija korisnika kredita te je uveo strukturne operacije kojima je bankarskom sektoru povećana ponuda srednjoročnog kapitala u kunama. Utoliko je godinu obilježila promjena u valutnoj preferenciji korisnika kredita. Posljedično se mijenja i struktura kreditnoga portfelja banaka jer raste učešće kunskih, a smanjuje se učešće kredita vezanih uz valutnu klauzulu. Rast gospodarstva ostvaruje se uz nastavak procesa razduživanja klijenata, kako u segmentu poduzeća tako i u segmentu stanovništva. Iako se ubrzano smanjuju kamatne stope na kredite, kao posljedica ekspanzivnih mjera monetarne politike, povećanje dohodaka nije se odrazilo na promjenu potražnje za kreditima. Dapače, poduzetnici koriste povećanje dodane vrijednosti za interno financiranje investicija, a potrošači koriste rast realnih dohodaka za povećanje potrošnje bez dodatnog zaduživanja. Kod oba sektora i dalje prevladava strah od zaduženja jer su negativni utjecaji iz recentnoga razdoblja recesije još uvijek svježi, a sumnja u održivost povoljnih kretanja u gospodarstvu, zaposlenosti i realnim dohocima visoka. U ovoj godini ostvareni su pozitivni jednokratni učinci na profitabilnost banaka. Banke su kao izdavatelji plastičnih kartica i pružatelji usluga u kartičnom poslovanju u prethodnom razdoblju stekle udjele globalno rasprostranjenim kartičnim kompanijama. Ponuda jedne takve kompanije (Visa) za otkup svojih dionica uz premiju omogućila je bankama realizaciju pozitivne razlike u cijeni imovine. Također su ostvarile i pozitivni povratni učinak od umanjenja kredita u procesu konverzije na rezervacije za gubitke na vrijednosti kredita. Naime, uz smanjenje obračunske osnovice za rezervacije, smanjenje osnovnoga duga povećalo je pokriće preostaloga duga kolateralom, a povećana je i sposobnost dužnika za povrat kredita. Zbog ova dva jednokratna učinka značajno je uvećana dobit banaka u ovoj godini.

Erste: Bankarski sektor se u 2016. vratio u zelenu zonu rezultata Erste banka je tijekom ove godine zadržala stabilnost svog operativnog poslovanja i ostvaruje pozitivan financijski rezultat. Općenito, bankarski se sektor u 2016. vratio u zelenu zonu rezultata, nakon negativnih financijskih učinaka CHF konverzije koji su obilježili godinu ranije. Banke i dalje žele adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji treba biti generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. Poduzetnici i njihova inicijativa trebaju biti u središtu pozornosti i potrebno je raditi na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu realizacije njihovih potencijala. Uz navedeno, u Erste banci njeguje se inovativni pristup bankarstvu, stvaranje tehnoloških trendova te njihovo oblikovanje u nove proizvode i usluge za klijente. Pritom se vodi računa o raznovrsnosti potreba koje klijenti imaju ili će ih možda tek imati jer se upravo u sposobnosti

bestbanking 18 • 2016

prilagodbe očekivanjima potrošača krije tajna uspjeha bankarstva. Riječ je o uslugama koje su brze, jednostavne, transparentne, pouzdane i moderne. Zato kontinuirano nastojimo uvoditi inovacije u poslovanje, kako bi svojim klijentima omogućili što jednostavnije i ugodnije bankarenje. Tako je, primjerice, Erste banka bila prva banka u Hrvatskoj koja je 2005. tržištu ponudila cjelovitu uslugu mobilnog bankarstva, prva je uvela i debitne kartice s naprednom, chiptehnologijom. Velike inovacije bili su i modeli stambenih i gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti, a tome treba još pridodati i Erste Maestro Plus, jedinstvenu uslugu podizanja gotovine na bankomatu uz otplatu na rate. 2010. je kao prva na hrvatskom bankarskom tržištu otvorila profil na Facebooku, a godinu kasnije i prvu virtualnu poslovnicu u Hrvatskoj te uslugu „Slikaj i plati“. 2012. je uvedena i usluga Prisloni i plati, čime je u suradnji s Erste Card

Christoph Schoefboeck

Clubom i MasterCardom beskontaktno plaćanje omogućeno na više od 1100 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. U ovom kontekstu vrijedno je izdvojiti i još neke inovativne usluge kao što su aplikacija Redomat i usluga digitalnog novčanika – Erste Wallet.

Bankarstvo

Addiko: Ključni projekt u 2016. bio je rebranding banke i grupe Tijekom 2016. godine, banka je postavila novu poslovnu strategiju te smo pod novim Addiko brandom ojačani potporom snažnog vlasnika postavili temelje razvoja poslovanja. Jedan od ključnih projekata u sklopu cjelokupne promjene bio je rebranding banke i grupe. Pritom nismo samo promijenili ime i logotip već smo počeli raditi od temelja – zadržavajući stvari koje su se pokazale kvalitetnima (ali ćemo ih svejedno još poboljšavati) te primjenjujući nove, više standarde poslovanja te kvalitetniju uslugu. Svjesni smo da možemo biti bolji, jednostavniji i izravniji i na tome svakodnevno radimo fokusirajući se pritom na bitno, na to kako da budemo učinkovitiji te da koristeći razumljiv

jezik budemo bolji partner svojim klijetima. Novi Addiko brend je jedan od ključnih elemenata našeg poslovnog zaokreta i vrijednosti koje želimo isporučiti u svim segmentima našeg poslovanja; predan financijski partner, manje papirologije, brže procedure i kvalitetna usluga = zadovoljan klijent. To je i ono što novi vlasnici očekuju od nas: snažan angažman na tržištu i sustavan rast i razvoj poslovanja, a s ponosom mogu reći da ispunjavamo visoka očekivanja i poslovne planove. Tako smo u 2016. ostvarili najbolji rezultat u prvih devet mjeseci, u zadnjih šest godina, bilježimo i rast kreditiranja, ubrzali smo procese, imamo usmjereniji portfelj i razvijamo moderne digitalne usluge i proizvode koji ne samo

OTP: Bili smo posvećeni razvoju proizvoda i usluga te unapređenju rada s korisnicima Poslovni uspjeh i održivost organizacija sve više ovisi o tome koliko su se u stanju brzo prilagoditi promjenama i razvoju, bilo tehnološkom ili društvenom. Sve su nam važnije teme digitalne tranzicije, upravljanja podacima i informatičke sigurnosti. Zato stalno unapređujemo naše proizvode i usluge, kao i naš informatički sustav. Ove godine smo završili dosta važan i veliki projekt migracije produkcijskog okruženja glavnog sustava. Rezultat projekta je rad na podržanoj i tehnološki modernoj platformi što nam omogućuje i daljnja tehnološka unapređenja svih ostalih aplikacija i standardizirano povezivanje s vanjskim sustavima. Kako je ova godina slijedila nakon preuzimanja i integracije Banco Popolare Croatia, potpuno smo bili posvećeni daljnjem razvoju proizvoda i usluga, kao i modernizaciji procesa te unapređenju rada s korisnicima. Nastavili smo blagi rast tržišnih udjela i dokazali da možemo biti atraktivan partner u svim tržišnim segmentima koji su nam važni. Ova je godina na hrvatskom bankarskom tržištu započela s

da odgovaraju potrebama naših klijenata nego i kreiraju dodatne vrijednosti za klijente. Novi brend obilježio je novi početak banke. Pozitivni su definitivno stabilnost i likvidnost bankarskoga sustava, te popravak makroekonomskih pokazatelja i gospodarski rast koji za posljedicu imaju rast potrošnje, smanjenje averzije prema riziku i buđenje kreditne aktivnosti. Također, HNB-ove repo aukcije su omogućile bankama kvalitetniji izvor sredstava u domaćoj valuti što podržava kreditni ciklus. S time da bi tu bilo dobro vidjeti proširenje liste kolaterala. Zahvaljujući repo aukcijama na tržištu je prisutna sve veća potražnja za kreditima u kunama, a Addiko banka se prilagodila potražnji tržišta, i imamo kvalitetnu i povoljnu ponudu kunskih stambenih i gotovinskih kredita, s varijabilnom i fiksnom kamatnom stopom. Ono što je na razini industrije popriličan uteg to je pitanje nenaplativih kredita koji su napokon počeli padati, ali ostaju na visokoj razini te kroz povišen trošak rizika generalno opterećuju cijenu kredita. Tim više po ovom pitanju treba čim prije biti pronađen odgovor na problem poreznog tretmana, jer trenutno banke zaziru od brze prodaje lošeg portfelja, a pozitivan gospodarski domino efekt. Negativni pritisak za industriju nedvojbeno su slučajevi retroaktivne primjene propisa, suprotnih EU, koji utječu na percepciju pravne stabilnosti i interese ulagača. Sve velike banke u Hrvatskoj dijelom su međunarodnih grupacija i teško je onda objasnit središtu zašto danas imati značajna ulaganja, koja se za 10 godina mogu promijeniti na njihovu štetu.

konverzijom kredita vezanih za švicarski franak što je za banke bio veliki izazov, jer se očekivalo da se konverzija provede brzo i bez grešaka. Rješenje kakvo je propisano morali smo prihvatiti i provesti, ali se potom i jednako brzo okrenuti našim prioritetima u redovnom poslovanju, što smo i uspjeli. Bez obzira na gubitke nastale zbog ove konverzije, kako financijske, tako i s pozicije ukupnog volumena, uspjeli smo povećati stambeno kreditiranje na razine iznad prošlogodišnjih.

bestbanking 18 • 2016

Osiguranja Energetika

Razgovarao: Hans-Peter Sifffebenhaar

n Zsolt Hernádi

direktor MOL-a Zsolt Hernádi, direktor najveće mađarske tvrtke čije su dionice uvrštene na burzi, vjeruje da će se važnost nafte sve više smanjivati. U razgovoru objašnjava na koji način želi prenamijeniti rafinerije i benzinske crpke svoje tvrtke i postati manje ovisan o OPEC-u.

Gospodine Hernádi, koliko ste razočarani kad vi- Za razliku od naših konkurenata, u poslovanju našoj regiji. Tu poziciju želimo još proširiti. Ta dite tečaj svojih dionica na burzi? se nećemo fokusirati na proizvodnju nafte i pli- snažna prisutnost na tržištu pruža nam mnoNe previše. Mi smo dio naftne industrije, koja na, već će ta proizvodnja biti dio našeg integri- ge povoljne prilike za nova područja poslovanja. prolazi kroz teško razdoblje. Tečaj MOL-ovih ranog modela poslovanja. To nas čini mnogo Što biste u budućnosti željeli prodavati na svodionica ne odražava stvarne potencijale tvrtke. manje ovisnima o promjenama cijena na me- jim benzinskim crpkama? Koliki izazov sadašnji tržišni uvjeti predstavljaju đunarodnom tržištu nafte. Odluke OPEC-a u Gospodarstvo temeljeno na sharing-u veliki je za naftnu i plinsku tvrtku? Beču za nas će u budućnosti biti manje važne. trend s dramatičnim posljedicama po naš moIzazovi su doista veliki. Na to smo reagirali… Kako namjeravate postići taj cilj? del poslovanja. Stoga se pitamo sljedeće: zašto … novom korporativnom strategijom… Proširit ćemo svoju poziciju na petrokemijskom ne bismo nudili najam automobila na svakoj Upravo smo usvojili novu korporativnu strate- tržištu. U budućnosti namjeravamo proizvoditi benzinskoj crpki? Zašto bivše benzinske crpgiju do 2030. godine. Kretanja na tržištu nafte visokokvalitetne i inovativne proizvode koji će ke ne bi bile dijelom logističkog lanca gdje se više nisu fundamentalan ciklus u naftnoj indu- nam omogućiti veću stopu dobiti. Želimo sami mogu dobiti paketi usluga? Zašto svaka crpstriji kakav su bila dosad. Na tržišti se događaju razvijati inovativne proizvode, ali i dobivati li- ka ne bi prodavala alternativne izvore energije? temeljiti pomaci. cence. U idućih 15 godina planiramo uložiti če- Želimo iznova otkriti sami sebe u poslovanju Koji su to pomaci? tiri i pol milijarde dolara. benzinskih crpki. Globalno zatopljenje iz temelja mijenja okolno- Što to znači za vaše rafinerije? Možemo li onda još uvijek govoriti o benzinskim sti za našu industriju. Politika se širom svije- Svoje ćemo rafinerije temeljito rekonstruirati. crpkama kao takvima? ta sve više protivi emisijama ugljičnog dioksi- Njih 70 posto danas je usredotočeno na proi- Naravno da ne. Benzinska crpka budućnosti bit da. Proizvođači fosilnih goriva moraju reagirati zvodnju goriva. Godine 2030. takvih će biti će uslužna postaja i prodajno mjesto, koje će još na to. manje od polovice. Želimo proizvoditi više pe- uvijek prodavati i gorivo. Ali to nije jedini razlog, zar ne? trokemijskih sirovina, ali i proizvoda za odre- Jesu li vaši zaposlenici dovoljno pripremljeni za I ponašanje potrošača u mnogome će se pro- đene segmente tržišta. Za to su, međutim, takvu revoluciju unutar grupacije? mijeniti. Svi žele čuvati prirodu i biti ekološki potrebna velika ulaganja. Želimo povećati flek- Ne, još nisu. Moramo povesti naše osoblje na svjesni. No tu je i cijena nafte. Napokon, još do sibilnost svojih rafinerija kako bismo s novim to putovanje. Oni moraju iz temelja promijeniprije dvije godine ta je industrija proživljavala proizvodima mogli brže reagirati na promjene ti svoj stav prema kupcima da bi mogli obavljasvoje zlatno doba... Cijene iznad 100 dolara po na tržištu. ti raznolike transakcije na našim uslužnim pobarelu u predvidivoj budućnosti više nećemo vi- Kakvu će ulogu u budućnosti imati poslovanje stajama. Potrebno je razviti novu korporativnu djeti. Zlatno doba prošlo je zauvijek. U među- benzinskih crpki? U međuvremenu ste akvizi- kulturu u kojoj će u središtu pozornosti biti povremenu bi se, zbog visokih cijena nafte i plina, cijama povećali broj benzinskih crpki s 450 na trebe kupaca. mogle razviti alternativne energije. Inovacijski skoro 2000. Hoće li ta radikalna promjena biti nauštrb renkapaciteti naših novih konkurenata rezultira- Uloga naše mreže benzinskih crpki u srednjoj tabilnosti? Hoće li se mađarska država, kao vaš li su dolaskom alternativne energije u različite i istočnoj Europi još uvijek je da prodaju au- najveći dioničar, morati prilagoditi nižim divisektore gospodarstva, što je imalo za posljedi- tomobilsko gorivo. Ali to će uskoro biti stvar dendama? cu nižu potražnju za naftom i plinom. Ne radi prošlosti. Kako ja gledam na stvar, MOL ne Rentabilnost možemo zadržati čak i uz cijenu se samo o električnim automobilima. Radi se i posjeduje 2000 benzinskih crpki, već 2000 nafte ispod 50 USD po barelu. Zato ćemo zao promjeni paradigme u energetskom sektoru. prodajnih punktova na najboljim lokacijama i držati i našu politiku dividendi. Mi svjedočimo tim globalnim trendovima i re- s velikim brojem kupaca. Kako to funkcionira? agiramo na njih. Želite li kupiti još benzinskih crpki od konku- Dividende isplaćujemo iz velikog novčanog Kako vi u MOL-u reagirate na to? renata? toka – naravno, zahvaljujući prodaji, ali i zaNaš je cilj učiniti MOL vodećom petrokemij- I ubuduće čemo nastojati koristiti povoljne pri- hvaljujući većoj učinkovitosti grupacije. To se skom grupacijom u srednjoj i istočnoj Europi. like. Trenutačno smo zadovoljni svojom prisut- odnosi kako na proizvodnju nafte i plina, tako Budući da će značaj fosilnih goriva u idućim nošću na tržištu u srednjoj i jugoistočnoj Eu- i na rafinerije i maloprodaju. Zadnjih smo godesetljećima opadati, aktivnosti moramo usre- ropi. Nedavno smo kupili benzinske crpke od dina ostvarili uštedu od 700 miliona dolara. Ta dotočiti na zemlje u kojima smo već prisutni. Lukoila i Agipa. Danas smo najjača grupacija u kulturološka promjena ojačati će radni proces.

bestbanking 18 • 2016

Osiguranja

Dva Velebita na hrvatskom tržištu postali podružnica Sava osiguranja Planovi vezani uz hrvatsko tržište sada su puno ambiciozniji. Sportskim jezikom rečeno, mijenja se samo boja dresa, sve ostalo ostaje isto. Sava Re, slovenska grupacija iz biznisa osiguranja, posegnula je za prekograničnim spajanjem svojih društava što je opcija koju Europska komisija dopušta financijskom sektoru. Zavarovalnice Maribor i Tilia iz Slovenije te Velebit osiguranje i Velebit životno osiguranje iz Hrvatske od 2. studenoga posluju pod imenom Sava, a Upravom novoosnovanoga društva predsjedat će David Kastelic. Veća efikasnost u poslovanju i pripravnost da kvalitetno odgovore svim tržišnim izazovima s obje strane državne granice te potencijalnim klijentima ponude širu lepezu usluga, ali i zadovolje sve strože kriterije vezane uz solventnost, neki su od motiva koji su doveli do udruživanja četiriju društava, ističe Kastelic. S novim konceptom, dodaje, režu i troškove poslovanje. Prema prvim procjenama, otkriva, godišnje će na dosadašnjim rashodima uštedjeti oko šest milijuna eura. Dva Velebita na hrvatskom tržištu postaju podružnica društva Sava osiguranje. “I to je zapravo najveća promjena. Sve sadašnje poslov-

nice u Hrvatskoj nastavljaju svoje aktivnosti i za naše klijente definitivno se ništa ne mijenja, ugovorena prava apsolutno su im zajamčena. Bitno je naglasiti da u Hrvatskoj nastavljamo rad s dosadašnjim menadžmentom što će omogućiti lakše postizanje zadanih ciljeva. Naši planovi vezani uz hrvatsko tržište sada su puno ambiciozniji. Sportskim jezikom rečeno, mijenja se samo boja dresa, sve ostalo ostaje isto”, ističe Kastelic. Premija novog društva na godišnjoj razini iznosit će više od 340 milijuna eura, što ga među konkurencijom na području regije svrstava na drugu poziciju, odmah iza Triglav grupe dok je na trećem mjestu Croatia osiguranje. Na slovenskom tržištu ostvaruju glavninu premije, za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 194 milijuna eura, dok su društva iz RH ostvarila 6,3 milijuna eura premije. Dobrovoljna zdravstvena, životna i osiguranja imovine u Sloveniji su značajnije razvijena nego u Hrvatskoj, stoga su to niše na kojima Sava namjerava značajno povećati premiju ugovorenu na hrvat-

David Kastelic, predsjednik Uprave

skom tržištu. Usto, jako im je zanimljiv i turistički portfelj, konkretno osiguranje malih obiteljskih hotela i apartmana. “Brojniji su i tu je rizik raspršeniji što nama kao društvu koje njeguje konzervativni poslovni koncept više odgovara”, kaže Kastelic i dodaje da je Sava kapitalno jaka i ima znanja za ponuditi kvalitetne proizvode za sve buduće tržišne izazove. Njihova želja je, iznosi, približiti se svakom osiguraniku i biti lider. Iz Hrvatske, odnosno od Velebita koji je na RH tržištu bio najbolji po premiji ugovorenoj putem interneta u Sloveniju će preslikati ta dobra iskustva, najavljuje Kastelic.

Merkur osiguranje predstavilo novi vizualni identitet Merkur postaje uslužno orijentirana platforma za promjenu životnog stila i poboljšanje vitalnosti. Nove usluge nude pakete za teretanu, wellness vikende i tehnološki napredne preglede u vodećim privatnim klinikama.

Dalibor Đurkan (član Uprave) i Tamara Aye (voditeljica marketinga) s Renatom Sopek

Novi brend dizajn s ugodnim pastelnim bojama, jasnim linijama i mekanim oblicima i nova ključna poruka brenda podrška su novoj Merkurovoj filozofiji. Novi Merkurov logo stavlja sam brend u novi kontekst izgledom koji je manje tipičan za osiguranje, a više usmjeren dinamičnom životnom stilu, aktivnostima za zdravlje i radosno blagostanje. Novi slogan “Danas za Vaše sutra” je izraz nove uslužno orijentirane filozofije koja je usmjerena prema naprijed i omogućava dobru budućnost s današnjim inovativnim zdravstvenim uslugama pred-osiguranja i inovacija. Lansiranjem novog vizualnog identiteta, Merkurov ključni fokus ostaje životno osiguranje, ali na jednoj novoj razini. Nova strategija životnog osiguranja znači da će u budućnosti

Merkur biti klijentov partner u svim aspektima njegovog života. Merkur širi svoju ponudu s paketima fit4life usluga dodatnog zdravstvenog osiguranja koji pomažu promijeniti životni stil Merkurovih klijenata kako bi imali što bolju kvalitetu života. Merkur postaje uslužno orijentirana platforma za promjenu životnog stila i poboljšanje vitalnosti. fit4life usluge nude tako pakete za teretanu s prilagođenim programima vježbanja, wellness vikendima u luksuznim hotelima i tehnološki naprednim pregledima u vodećim privatnim klinikama. Nova serija paketa zdravstvenog osiguranja i kombinacija proizvoda koji omogućavaju svim klijentima izravan i brz pristup premium zdravstvenim uslugama kod najboljih liječnika, klinika i terapeuta u zemlji. bestbanking 18 • 2016

Piše: dr.sc. Filip Dujmović

Fondovi

n Obavezni mirovinski fondovi

Dva stupa – veća sigurnost ? Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja uspostavljen je i provodi se od 1. siječnja 1999. kao troslojni sustav u mješovitom vlasništvu zasnovan na obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup) te obveznom i dobrovoljnom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (drugi i treći stup). Javno obvezno mirovinsko osiguranje (prvi stup) zasnovano je na osiguranicima, obveznicima plaćanja 15 posto mirovinskih doprinosa te na neposrednom utrošku tih sredstava za isplatu mirovina i ostalih davanja, odnosno na tekuće financiranje. Zasniva se na načelu određenih davanja prema kojemu se davanja u pojedinim slučajevima određuju na temelju plaća osiguranika ostvarenih tijekom njihova radnog vijeka. Opseg ovisi o odnosu između broja aktivnih osiguranika i broja korisnika mirovina, odnosno mase sredstava raspoložive za isplatu mirovina i, naravno, likvidnosti. Važno je naglasiti i prisutno načelo uzajamnosti i načelo solidarnosti. Prema prvome, davanja iz mirovinskog osiguranja trebaju odgovarati ulaganjima osiguranika u to osiguranje. Načelo solidarnosti ima socijalno – zaštitni karakter, prema kojem u određenim slučajevima teret davanja iz mirovinskog osiguranja snose svi osiguranici jer u takvim slučajevima ne postoji kauzalitet između dužine i visine ulaganja u osiguranje (na primjer, u slučaju invalidske mirovine ili obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika). Oba načela u mirovinskom osiguranju međugeneracijske solidarnosti isprepliću se.

Važnost drugog stupa

Komplementarno s prvim stupom, od 2002. godine u primjeni je i drugi dio obveznog mirovinskog osiguranja, obvezna kapitalizirana

Niska razina mirovinske pismenosti mlae populacije

bestbanking 18 • 2016

Zanimljiv je podatak HANFA-e da je u rujnu 2016., od ukupno 3503 nova člana u obveznim mirovinskim fondovima, REGOS automatski dodijelio fond za 3404 člana kojima je istekao zakonski rok za odabir. Dakle, samo je 99 članova samoinicijativno odabralo fond, što pokazuje izrazito nisku razinu mirovinske pismenosti među mlađom populacijom.

mirovinska štednja (drugi stup). Drugi stup zasniva se na uplati obveznih pet posto mirovinskog doprinosa i kapitalizaciji prikupljenih sredstava. Obvezno (ali i dobrovoljno) kapitalizirano mirovinsko osiguranje zasniva se na načelu određenih doprinosa, što znači da visina davanja iz kapitaliziranoga mirovinskog osiguranja ovisi o masi prikupljenih sredstava pojedinca koja su kapitalizirana tijekom njegova radnog vijeka radi povećanja i očuvanja njihove vrijednosti. Mirovinski fond u zajedničkom je vlasništvu članova i obvezan je ulagati u korist svojih članova i u zajedničkom interesu. Prikupljena sredstva akumuliraju se na osobnom računu otvorenom u odabranom obveznom mirovinskom fondu. Sredstva se ulažu prema strogim zakonskim odredbama u vrijednosne papire, obveznice i dionice, na domaćem i svjetskim tržištima, koji moraju zadovoljiti jasno definirane kriterije. Fondovi uglavnom ulažu u hrvatske državne obveznice, hrvatske kompanije, investicijske fondove i depozite hrvatskih banaka (85 posto), a ostatak od 15 posto ulaže se u inozemstvo, pretežno u dionice i dioničke fondove. Sva ulaganja nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. U ovome dijelu mirovinskog osiguranja načelo uzajamnosti još je više izraženo i primijenjeno negoli u prvom stupu. Buduća socijalna sigurnost osiguranika ovisi gotovo u cijelosti od kapitalizacije ulaganja, a mirovine ovise, ne samo o načelu određenih doprinosa prema kojemu je svota mirovine poznata tek pri umirovljenju, nego i o drugim elementima na strani osiguranika. To su osiguranikova starosna dob, vrsta i oblik mirovine te ostale veličine koje se uzimaju u obzir u aktuarskoj računici koja se pritom primjenjuje.

Obavezni mirovinski fondovi

U Hrvatskoj posluju četiri obvezna mirovinska fonda, AZ OMF, Erste Plavi OMF, PBZ/CO OMF i Raiffeisen OMF koje osiguranik odabire prema vlastitom nahođenju. Ako se pri prvom zaposlenju osiguranik ne odluči u roku šest mjeseci, sustav REGOS-a automatski ga ravnomjerno dodjeljuje nekom od fondova. Sredinom 2014. godine uvedene su tri potkategorije mirovinskih fondova A, B i C, koje imaju različite strukture ulaganja i rizičnosti, pa

Fondovi

svaki član može odabrati vrstu ulaganja, od rizičnijih u fondu A do manje rizičnih u fondu C. Razlike su uglavnom u omjeru ulaganja u obveznice i dionice. Osiguranik može bez naknade promijeniti kategoriju fonda u godini u kojoj su mu godine života djeljive s tri, a zbog sigurnosti mirovinske štednje u C potportfelj automatski će biti prebačeni osiguranici koji imaju manje od pet godina radnog staža do mirovine. Sredstva iz fonda ne mogu se konzumirati prije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu jer je svrha mirovinske štednje upravo ostvarivanje mirovine i stoga propisi to ne predviđaju. Prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu sredstva su raspoloživa jedino u pojedinim slučajevima ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, ali također isključivo u obliku mirovinske isplate. Stjecanjem uvjeta i pokretanjem postupka za starosnu mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), novac se iz mirovinskog fonda prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje doživotnu mjesečnu mirovinu, neovisno o mirovini iz prvog stupa koju

UËinci reforme i uvoenja drugog stupa još se ne mogu razaznati Studija pod pokroviteljstvom Svjetske banke Pension Reform in Croatia iz 2003. navodi da je kombinacija sustava kapitalizacije i generacijske solidarnosti primjerena u društvima u kojima je poljuljano povjerenje društva u sustav generacijske solidarnosti, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj s obzirom na trendove masovnog umirovljivanja devedesetih godina. Navodi se kako je moguće uvesti sustav kapitalizacije i u države poput Hrvatske u kojima je gospodarstvo tek u usponu, i to izbalansiranom restrikcijom prava iz osnovnog dijela mirovinskog sustava. Iako je zaključak spomenutog rada kako je odabrani sustav bilo odgovarajuće rješenje za Republiku Hrvatsku, prave učinke reforme i uvođenja drugog stupa još uvijek ne možemo razaznati. Naime, iako je imovina fondova prešla 81 milijardu kuna i članstvo broji 1,77 milijuna osiguranika, korisnika mirovina iz drugog stupa prema podacima HANFA-e 30. rujna 2016. bilo je samo 179. To je ponajviše zbog zakonskih izmjena u 2011. godini kada je dopušteno određenoj skupini osiguranika, koji su se 2002. mogli svojevoljno priključiti drugom stupu, da istupe ako im je to povoljnije pri izračunu mirovine, što se i pokazalo za većinu tih osiguranika.

isplaćuje HZMO (tzv. osnovna mirovina). Identičan je postupak i pri odlasku u prijevremenu starosnu mirovinu. Treba naglasiti da su sredstva u drugom stupu nasljedna, bilo kroz obiteljsku mirovinu, bilo kao ostavina.

Zaštitite vaše vrijednosti VELIK IZBOR SEFOVA ZA SVE NAMJENE

∙ protuprovalni ∙ vatrootporni ∙ depozitni ∙ ugradbeni ∙ za oružje ∙ hotelski SAVJETOVANJE DOSTAVA I UGRADNJA SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr | w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

bestbanking 18 • 2016

Pišu: Martina Belić Josip Štilinović

Fondovi

n Zašto banke na projekte gledaju različito od EU (i od poduzetnika)?

Jedna investicija – a na nju četiri različita pogleda Ulaganje u akcije vidljivosti (čitaj: marketing projekta, da

se zna da je EU sufinancirala), a spretan poduzetnik to će ipak

iskoristiti i za svoj marketing. Ili pak uređaja za proizvodnju

energije, koje fond ne priznaje kao trošak za sufinanciranje, a banci je svejedno.

Poduzetnik, komercijalna banka, Hrvatska mjeseci mora neproduktivno držati oročenima Njih u prvom redu zanima koeficijent rizika, banka za obnovu i razvoj (HBOR) i Europski uz vrlo nisku kamatu, dok EU fond ne odluči… kolaterali i sposobnost poduzetnika da vraća strukturni i investicijski fond, svatko vidi i traži pa čak do apsurdnih situacija da se u investici- kredit. Pa su u ocjenjivanju financijske struktunešto drugo. Poduzetnik, naravno, želi što brže, ju krene prije odluke EU fonda čekajući odluku re projekta prva i najveća prepreka poduzetnijednostavnije i jeftinije financirati svoju investi- (dopušteno je, uz rizika investitora, ako na fon- ku, koju je najčešće teže proći, nego „proći“ na ciju, iliti projekt u komunikaciji s EU fondom. du investicija/projekt ne „prođe“), a oročen no- EU fondu. Banku (previše) ne zanima kako je Međutim, bez obzira na nekoliko različitih vac mora ostati oročen do odluke, čak niti pro- projekt strukturiran prema EU fondu, jer EU oblika financiranja, njegove želje se obično ne porcionalni dio ne smije biti odročen. Navodno fond primarno zanimaju neke druge odrednice. ostvaruju (lako). Proces je dugotrajan, kompli- će uvjet oročavanja sredstava biti ukinut, što će ciran i relativno jeftin. Ili skup. Ovisi o gledi- jako razveseliti poduzetnike. Specifični zahtjevi HBOR-a štu. A ako je osim banke u sufinanciranje uključen i EU fond, onda su još k tome bespovratna Principi komercijalnih banaka HBOR je pak specifičan slučaj. Iako također sredstva iz aspekta poduzetnika očajno spora. banka, svejedno ima svojih specifičnih zahtjeNije mu svejedno, ako npr. dio investicije „poKomercijalne banke imaju svoja načela. Vrlo va. Jedina je banka koja dio budućih odobrekriva“ vlastitim novcem, a zbog fonda ih 6 do 8 ozbiljno stoljećima razvijaju kontrolu rizika. nih bespovratnih sredstava uzima u obzir kao

bestbanking 18 • 2016

Fondovi

vlastito učešće u kreditu, no to za sobom po- ju investicija odnose se na nekoliko velikih povlači neke druge konzekvence, npr. podizanje dručja: primjerice, povećanje konkurentnosti, većeg kredita od nužnog, za slučaj da ne budu povećanje zaposlenosti, smanjenje emisije stana kraju investicije/projekta odobrena sva tra- kleničkih plinova. Uzgred budi rečeno, to što žena bespovratna sredstva. Kod planiranja pri- se povećanje konkurentnosti često kosi s povejave treba uzeti u obzir i znatno sporiji proces ćanjem zaposlenosti se zanemaruje… odlučivanja o dodjeli kredita u HBOR-u, nego u komercijalnim bankama. EU Revizijski Sud

Premise EU fondova

Europska unija, njezini ESI fondovi, ali i ostali EU fondovi koji omogućavaju dobivanje bespovratnih sredstava, polaze od sasvim drugih premisa. Bespovratna sredstva za privatne, profitne organizacije (u prvom redu za poduzetnike) su relativno nov pothvat Europske unije koji se razvija u posljednjih desetak godina. Zbog toga što su sredstva koja se dodjeljuju javna i zbog toga što se očekuju različiti rezultati na kraju investiranja - rezultat projekta/investicije mora na neki način pridonositi javnom dobru, primjerice razvojem inovacija, stvaranjem novog konkurentnog proizvoda, povećanjem broja zaposlenih, povećanjem izvoza…). Zbog toga se dokumentacija koja se priprema za prijavu na ESI fondove razlikuje od uobičajenog poslovnog plana ili investicijskog plana za banke, iako ima sličnih dijelova. Osim najosnovnijih, manje rigoroznih ekonomskih pokazatelja, u svim prijavama postoje indikatori kojima projekt mora doprinijeti. Ti indikatori su rezultat planiranja na razini Europske unije, i dodatno unutar EU strategije i planiranja na razini pojedinih država. U sluča-

Javni novci znače i dodatne obaveze. Jedna od najmanje poznatih institucija EU-a je Revizorski sud. Sud je zadužen za nadzor nad utroškom sredstava iz proračuna EU-a. Iako svi danas govore da je Europski parlament institucija koja ubrzano postaje sve moćnija na račun ostalih, malo ljudi govori o moći Revizorskog suda koja se razvija i širi gotovo nevidljivo. Do prije nekoliko godina je kontrolirao samo stanje financija (drugim riječima, jesu li novci pravilno potrošeni). U posljednje vrijeme počinje osim kontrole financija, kontrolirati i rezultate projekata. U kombinaciji s ubojitom ekonomskom krizom i euroskepticizmom, pojavila se opsjednutost kvantificiranjem postignutih rezultata tri godine nakon završetka projekta. Stoga priprema dokumentacije za EU fondove postaje pomalo kao gledanje u staklenu kuglu, jer je rezultate za pet godina vrlo teško predvidjeti u svijetu koji se rapidno mijenja. Isto tako, zbog povijesnih razloga, neki troškovi koji su bankama samorazumljivi (primjerice kupnja zemljišta ili nekretnina) nisu prihvatljivi troškovi za fondove Europske unije. Naime, kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, kad je EU birokracija i nadzor nad provođenjem projekata bila znatno relaksiranija i neusporedivo jednostavnija, najveća zloporaba fondova se događala u području kupovanja zemljišta i nekretnina. Pa su eurokrati jednostavno riješili stvar, ukinuli su mogućnost njihova kupovanja. Ovisno o javnom pozivu (čitaj: natječaju) i fondu, i neke druge stavke mogu EU fondu biti neprihvatljivi za sufinanciranja, a bankama sasvim normalne. Specifično u Hrvatskoj je da se moraju pisati analize isplativosti i za relativno male projekte, a EU ih zahtijeva samo za goleme projekte (poput pelješkog mosta). I na kraju, dodatni napor poduzetniku je da se investicija koja se financira kreditom banke (bilo komercijalne s ili bez HBOR-ovih sredstava, bilo izravno preko HBOR-a) u kombinaciji s bespovratnim sredstvima EU fondova, treba dva seta dokumentacije, i dva slična, ali u nekim aspektima različita poslovna plana. Pomirenje dva sustava u jedna dokument i (dogovoren?) zajednički pogled na projekt je vjerojatno u ne baš neposrednoj budućnosti. Još je puno posla potrebno da sustav bude „prijateljskiji“ prema poduzetnicima. bestbanking 18 • 2016

Intervju

Razgovarao: Tomislav Krušić

n Martina Dalić Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva RH

Pet stupova gospodarskog razvoja U novoj vladi Andreja Plenkovića važnu ulogu preuzima Martina Dalić, Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta. Unatoč velikog broja obaveza uspjela je naći i vremena za intervju u „Best banking magazinu“, pa smo zaključili da će i dionici bankarstva, koji su naši čitatelji, imati pažnju i skrb potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta . Poštovana Potpredsjednice, prije svega bih Vam htio zahvaliti na vašem intervjuu i odmah bih se osvrnuo na opseg koji stoji u funkciji koju ste preuzeli. Ministarstvo ima dosta široke ingerencije. Stane li sav taj tekst na jednu vizitku? Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, ali i funkcija potpredsjednice Vlade koju obnašam uistinu ima široki spektar nadležnosti i odgovornosti. Međutim, uz dobru organizaciju i stručne ljude, kontinuiranu komunikaciju i učinkovitu koordinaciju cijeli taj opseg poslova i zadaća može se kvalitetno pokriti. No, važnije od samog opsega djelovanja su kvalitetne mjere i politike koje je nužno provesti u mom resoru koje će osnažiti gospodarski rast i postaviti ga na zdrave temelje. Gospodarska politika neke zemlje uvjetovana je gospodarskim politikama njenih stranaka. U kojoj će mjeri HDZ za ovoga mandata moći implementirati svoju gospodarsku politiku i koje su joj glavne odrednice? Gospodarska politika HDZ-a pretočena je u Program Vlade RH koji je usuglašen s našim partnerima. Cijela Vlada posvećena je provedbi tog Programa u cijelosti, a kojem je glavna okosnica upravo poticanje gospodarstva kroz jačanje poduzetništva kao glavnog nositelja gospodarskog razvoja. Pet su osnovnih stupova na kojima ćemo graditi dugoročno održiv gospodarski rast i razvoj. Oni uključuju porezno rasterećenje i stvaranje poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog i ulagačkog okruženja, ulaganje u generatore rasta, uključujući poljoprivredu, turizam i industriju, modernizaciju i povećanje učinkovitosti institucija, pri-

bestbanking 18 • 2016

je svega kroz reformu javne uprave i pravosuđa, provedbu odgovorne fiskalne politike te prilagodbu sustava obrazovanja i znanosti potrebama gospodarstva. Preuzimanje velikih sustava podrazumijeva i dobro organizirano vodstvo, neke korporacije ili nekog ministarstva. To nisu brodovi na koje pošaljete novoga kapetana i time promijenite put, javnost očekuje da ćete predstaviti svoj novi „first line“ Ministarstva i novi ustroj? Sredinom mjeseca na sjednici Vlade imenovali smo dva državna tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta koji će biti moji najbliži suradnici. Riječ je o Nataši Mikuš Žigman koja je prije radila kao ravnateljica SAFU-a i Mariu Antoniću, dosadašnjem pomoćniku ministra zaduženom za međunarodnu suradnju, investicije i razvoj. Sljedeće godine, u cilju profesionalizacije državne uprave, a nakon reorganizacije ministarstva, provest ćemo javne natječaje te na temelju njih odabrati stručne osobe koje će biti na čelu pojedinih uprava u ministarstvu. Time ćemo kompletirati kadrovska rješenja koja se odnose na najviši rang državnih službenika u ministarstvu. Što su „prvi izazovi“ s kojima se susrećete kao Ministrica? Preuzevši ovu funkciju, postavila sam nekoliko prioriteta djelovanja ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u nadolazećem razdoblju, a sve u cilju izgradnje povoljnog poslovnog i ulagačkog okružja i jačanja gospodarstva. Kao prvo, smanjenje administrativnog opterećenja poduzetništvu s obzirom na postojanje brojnih prepreka koje opterećuju gospodarstvo kako troškovno tako i vremenski. U tom dijelu smo već započeli s prijedlogom Zakona o javnoj nabavi koji će donijeti uštede gospodarstvu od 42 milijuna kuna godišnje, a nastavit ćemo s regulatornom giljotinom sljedeće godine. Usporedno s uklanjanjem postojećih administrativnih prepreka poslovanju, procjenom učinaka propisa na malo i srednje poduzetništvo koji ćemo uvesti, onemogućit ćemo stvaranje novih. Drugo je oživljavanje industrije pa ćemo stoga tijekom sljedeće godine provesti kritičku analizu postojeće industrijske strategije i njezine provedbe te je sukladno nalazima unaprijediti u cilju jačanja konkurentnosti. No, uz sve ovo nikako ne smijemo i nećemo zaboraviti brinuti o zaštiti potrošača.

HDZ-ova ste ministrica koja, kao i stranka, sluša permanentne objede na račun privatizacije iz devedesetih, i znanstveno ste istraživali neke logičnosti u post komunističkim zemljama EU. Bi li baš ta sva poduzeća koja su nastala na temeljima planske privrede preživjela u tržišnom gospodarstvu? Kada će Hrvatska politički završiti sa tim pitanjem? Privatizacija je temelj, najvažniji element napuštanja socijalističke planske privrede koja je pokazala svoju neučinkovitost u odnosu na tržišno gospodarstvo. I u tom pogledu nema dileme. Ono što je drugo pitanje je pitanje sposobnosti institucija mlade i novostvorene Hrvatske države da u svakom slučaju taj proces provede na najbolji i najefikasniji način. Iako se, ponekad čak i zlonamjerno, privatizacija izjednačava sa neuspjehom nekih bivših socijalističkih tvrtki da opstanu u tržišnoj borbi, privatizacija je, također, stvorila i neke od danas najuspješnijih hrvatskih tvrtki. U ocijeni procesa privatizacije često se zaboravlja da je početkom 1990- tih došlo do sloma cjelokupnog istočnog tržišta, a posebno naravno jugoslavenskog tržišta kojem su neke tvrtke u cijelosti bile okrenute. Isto tako, valja reći da neke tvrtke koje su nestale početkom 90-tih nisu više bile u stanju poslovati u tom sistemu planske privrede, a kamo li u uvjetima tržišnog natjecanja. Zato u jednostavnim i jednostranim ocjenama privatizacije treba biti vrlo oprezan. Interes naših čitatelja je u glavnom u bankarskom okružju, bili ste predsjednica uprave jedne banke, ono što se u zadnjih petnaestak godina bankarima predbacuje je da su postali „Box-mover-i“ bankarskih proizvoda, a ne krojači „taylor-made“ solucija. Kakav je Vaš dojam? Banke su zakonodavno visoko regulirane institucije, što znači da je način i opseg djelovanja opisan zakonom. To služi zaštiti depozita koji građani polažu u banke, stoga se banke nisu u mogućnosti ponašati na „kreativan“ način jer raspolažu i odgovaraju za tuđi novac tj. novac građana. No, banke imaju veliku ulogu u financiranju gospodarstva. U gospodarskim uvjetima koje je podložno stalnim promjenama i modernizaciji, važno je da banke prate trendove i prilagođuju svoje proizvode i rješenja potrebama gospodarstva, odnosno svojih korisnika. Takva politika bit će na obostranu korist, kako banke tako i gospodarstva.

Vječito pitanje tečaja Kune, želje uvoznika i izvoznika se ovdje ne susreću u cijelosti. Mnogi su je htjeli prezreti u njenom nastanku, pripisivali joj svakojake atribute, ali ipak rado primaju uplate u Kunama. Koliko ste zadovoljni s našom nacionalnom valutom? Pitanje tečaja kune periodično se stavlja u središte javne rasprave, međutim moramo znati da to pitanje ne spada u područje o kojem odlučuje politika. Ono što spada u područje politike i što je od iznimne važnosti kako za izvoznike tako i za cijeli privatni sektor je stvaranje sigurnog, jednostavnog i poticajnog poslovnog i ulagačkog okružja, porezno i administrativno rasterećenje, dostupni i povoljni izvori sredstava, učinkovita javna uprava i pravosuđe i sl. To su politike i mjere na koje se moramo usredotočiti i koje moramo provesti. S druge strane, Hrvatska je visoko eurizirana država i pravo pitanje u pogledu valute jest kako u što skorijem roku ispuniti sve Maastrichtske kriterije i uvesti euro. Hrvatska se na uvođenje eura obvezala samim ulaskom u Europsku uniju, no sada je važno ispuniti sve kriterije kako bi pristupili Ekonomskoj i monetarnoj uniji koja se sve više integrira i produbljuje. Svjetska Banka predviđa rast od 2,4% BDP-a. Hrvatskom gospodarstvu savjetuju pojačati zalaganja u sektoru usluga. Kako Vi gledate na tu želju u podjeli u poslova? Svjetska banka predviđa rast od 2,4%, Europska komisija predviđa rast od 2,6% ove godine. Nedvojbeno dolazi do ubrzanja gospodarskog rasta što potvrđuju i rezultati za treće tromjesečje s obzirom na odličnu turističku sezonu i rast potrošnje. U pogledu strukture, jasno je kako u području usluga postoji veliki prostor za daljnji rast i nužno je provesti mjere koje će dodatno osnažiti sektor usluga. Stoga, usluge jesu važne, međutim, nisam sklona oslanjati se samo na područje usluga. Smatram kako je industrija godinama zanemarivana i kako postoji značajan potencijal za rast brojnih proizvođačkih sektora. Hrvatsku industriju moramo revitalizirati što će i biti okosnica analize i revizije trenutne industrijske strategije koju ćemo napraviti sljedeće godine u cilju povećanja konkurentnost hrvatske industrije koja treba biti pokretač održivog razvoja i zapošljavanja.

"Država ovom reformom efekte rasta prepušta gospodarstvu i građanima i tako se suzdržava od prelijevanja rasta gospodarstva na rast državne potrošnje. Također, moram spomenuti činjenicu da će ovom Poreznom reformom više od 500 tisuća ljudi biti oslobođeno plaćanja ikakvog poreza na dohodak." FOTO: Patrik Macek/PIXSELL bestbanking 18 • 2016

Intervju

Nakon Brexita, Kanadskog približavanja Europi i pobjede Republikanaca u SAD za očekivati je da svjetska gospodarska kretanja neće ostati posve ista. Hrvatska dolaskom novog Premijera uživa i visok međunarodni ugled, posebice visok ugled kod europskih Pučana (EPP), na koji način bi taj jedinstveni položaj mogli iskoristiti hrvatski gospodarstvenici? Pojedini događaju u svijetu zasigurno mijenjaju odnose i stanje u svijetu u kojem smo do sada egzistirali što će se nedvojbeno preliti na gospodarska kretanja. Hrvatska će se u tom pogledu znati postaviti i djelovati u cilju promocije svojih interesa. Premjer Plenković uživa visok međunarodni ugled što je velika prednost kako u političkom tako i gospodarskom smislu. Upravo, taj ugled predsjednika Vlade predstavlja priliku za jačanje gospodarskih odnosa. To se očituje i u nedavnom posjetu Ukrajini, gdje su, uz izaslanstvo Vlade, bili i gospodarstvenici koji su tu priliku pozdravili i iskoristili za probitak na veliko ukrajinsko tržište. Što očekujete od gospodarske diplomacije i jeste li se već susreli s ministrom Stierom po tom pitanju? U današnjem svijetu jedna od temeljnih zadaća diplomacije je biti u službi jačanja gospodarskih odnosa i biti u službi poticanja gospodarske suradnje. Stoga je diplomacija u funkciji jačanja gospodarstva upravo jedan od ciljeva programa ove Vlade. Kako smo u više navrata potpredsjednik Vlade Stier i ja o tome razgovarali to će biti jedna od naših zajedničkih zadaća koje ćemo uskoro pokrenuti jer moramo iskoristiti svoju vanjsku politiku i za privlačenje stranih ulaganja, ali i za pomoć hrvatskih poduzetnicima u izlasku na nova tržišta i plasiranje svojih proizvoda i usluga. Iznimno mi je drago da je potpredsjednik Stier u tome aktivan što se vidi u uključenosti diplomatskih predstavništava u komunikaciju s poduzetnicima, ali i Ministarstva vanjskih i europskih poslova u promoviranju hrvatskog gospodarstva, što se posebno vidi u pomoći u ulaganje u Africi što podupire i Europska Komisija. Jedna od velikih agenda ove Vlade je i demografska politika koja se još uvijek zadržava u domeni socijalne politike i njena resornog ministarstva. Mislite li da bi i Vaše ministarstvo moglo preuzeti na sebe neke zadatke u provođenju ove politike? Demografska politika nadilazi područje socijalne politike i stoga promatranje demografske politike samo kroz prizmu socijalne politike pogrešno je i ne seže u samu srž demografskih izazova s kojima se Hrvatska suočava. Stoga smo u Programu Vlade demografsku politiku stavili u same temelje gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka Hrvatske. Hrvatska se suočava kako s padom nataliteta, tako i s velikim valovima iseljavanja. Ključ uspješne demografske politike je stabilan i snažan gospodarski rast koji će potaknuti one koji su napustili Hrvatsku da se vrate ali i povećati sigurnost obitelji da imaju više djece. Upravo zato Vlada i ulaže napore u gospodarski rast. Posebna pažnja koju ulažemo vidljiva je i u poreznoj reformi. Uz mjere populacijske politike i stambenog zbrinjavanja za mlade obitelji te mjere usmjerene na olakšavanje usklađivanja obiteljskog i poslovnog života roditelja, nužne su i mjere gospodarske politike koje će pridonijeti jačanju gospodarstva, stvaranju novih i sigurnih radnih mjesta i većem zapošljavanju. U tom smislu vidim i aktivnu ulogu ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. SDP-u se predbacuje površnost u distribuciji sredstava iz EU fondova, kažu da su novce dobili samo veliki. Hoće li HDZ-ov pristup imati dublji i kapilarniji domet u korištenju ovih sredstava?

bestbanking 18 • 2016

Točno je da podjela novca temeljem Natječaja i Javnih poziva do sada nije bila pravilno raspoređena, a najpoznatiji primjer je natječaj na kojem su se mali poljoprivrednici morali natjecati s velikima pri čemu su kriteriji ocjenjivanja sastavljeni u korist velikih. Takva praksa je nedopustiva i to ćemo promijeniti. Naša gospodarska politika temelji se upravo na jačanju malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, na osnaživanju malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a ne na stvaranju nekolicine velikih proizvođača. U tom smislu ćemo i korištenje sredstava iz EU fondova prilagoditi tom cilju te dodatno raznim mjerama, uključujući pojednostavljenje i standardizaciju postupaka, sustav prilagoditi potrebama korisnika što će pridonijeti povećanju apsorbiranih sredstava. Fiskalna reforma koju je HDZ predstavio, zapravo neće ugroziti nikoga. Glavni kritizeri su oni koji će uslijed te reforme dobiti više novaca. Kako to shvatiti? Svaka promjena izaziva strah i kritike pojedinih skupina, no javna rasprava je uvijek potrebna i dobrodošla. Međutim, činjenica je kako porezna reforma koju smo predložili doprinosi poreznom rasterećenju kako poduzetnika tako i građana. Ona donosi smanjenje troškova poslovanja, veću potražnju za proizvodima i uslugama, a time i veću šansu za uspjeh u konkurentskoj borbi na tržištu. Ona oslobađa sredstva koja se mogu usmjeriti na nove projekte i nova radna mjesta. Štoviše, država ovom reformom efekte rasta prepušta gospodarstvu i građanima i tako se suzdržava od prelijevanja rasta gospodarstva na rast državne potrošnje. Također, moram spomenuti činjenicu da će ovom Poreznom reformom više od 500 tisuća ljudi biti oslobođeno plaćanja ikakvog poreza na dohodak. Pitanje konkurentnosti se uvijek postavlja kada jedna zemlja želi zaštititi svoje strateške projekte i kompanije. Ipak, negdje se mora presjeći, gdje tu vidite svoju ulogu? Kada govorimo o konkurentnosti, ona obuhvaća niz područja, uključujući poreznu politiku, stabilan makroekonomski okvir, učinkovite institucije i pravni okvir, administrativne barijere, infrastrukturu, ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj, kvalificiranu radnu snagu i slično. Dakle, nužan je cjelokupni splet mjera koje će doprinijeti podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ključno je raditi na dizanju konkurentnosti u svim sektorima. Cijeli taj proces započeli smo porezom reformom, a nastavit ćemo s administrativnih rasterećenjem gospodarstva kao dio cjelokupne strategije izgradnje povoljnog poslovnog okruženja. Naravno da ćemo posebnim mjerama štititi domaću proizvodnju i pružiti joj snažniju podršku, a oživljenje hrvatske industrije temeljit ćemo na tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama. U ime naših čitatelja najljepše Vam zahvaljujem na Vašem intervjuu.

Piše: Radmila Pavličić

n Žene u financijskoj industriji

Ženski stil vođenja, bolji rezultati Razumijevanje potreba i briga o klijentu i njegovom zadovoljstvu uslugom prednost je koju pripadnice ženskog spola u menadžmentu suptilnije koriste od svojih muških kolega.

Ženski stil, pristup upravljanju i motiviranju ljudi

“Ženski stil” vođenja popularni je naziv za moderan stil vođenja, stil koji se naziva i “emotivnim”, prijateljskim, kolegijalnim, interaktivnim i demokratskim ili participativnim stilom vođenja. Za njega je karakterističan “mekani” (“soft”) pristup upravljanju i motiviranju ljudi. Menadžeri koji primjenjuju “ženski stil” vođenja ističu važnost dobrih i uzajamnih odnosa sa zaposlenima, važnost participacije zaposlenih, suradnje, timskog rada, važnost dijeljenja informacija i sličnog za organizacijsku uspješnost i osobno zadovoljstvo na radu ljudi koji čine organizaciju. Iako “ženski stil“ odabire većina menadžerica, on nije rezerviran isključivo za žene. Dr, Heim također tvrdi da žene nisu sklone stalnom natjecanju i konkurenciji među zapo-

CEO Heim group dr. Pat Heim ovaj stil vođenja naziva i stil podrške. Kako kaže Heim, “Zbog njihove potrebe da budu poštene, žene su sklone primjenjivati suradnički stil vođenja“ (Heim & Golant, 1993.) slenima, stoga preferiraju suradnju i rješavanje problema prilagodbom, kompromisom i pregovaranjem. Poznavanje vlastitih zaposlenika i poticanje sudjelovanja svakog zaposlenika koristeći svoje najbolje vještine, također je jedna od odlika ženskog upravljanja. Razvijanje i održavanje dobrih međuljudskih odnosa, slušanje drugih, senzitivnost za potrebe drugih, poticanja drugih da iznose svoje ideje, osjećaje i viđenja pridonose i lakšem dobivanju korisnih povratnih informacija zaposlenih (feedback) te time i kvalitetnijem donošenju strateških odluka. U financijskom sektoru žene postaju i sve važniji klijenti. Razumijevanje potreba i briga o klijentu i njegovom zadovoljstvu uslugom prednost je koju pripadnice ženskog spola u menadžmentu suptilnije koriste od svojih muških kolega.

„Napredak u ravnoteži spolova je spor u financijskom sektoru. Dok je svijest u porastu, stvarne promjene tek sustižu polako“ Anne Marion-Bouchacourt, Société Générale

Posljednjih desetljeća svjedočimo postupnom porastu važnosti žena u poslovnom svijetu. Financijske institucije u samim počecima zapošljavale su žene mahom na tajničkim i administrativnim pozicijama, no već u 80-im godinama prošlog stoljeća pojavljuju se prve žene u menadžerskim poslovnim ulogama u bankarskom sektoru, pa čak i u investicijskom bankarstvu koje je do tada bilo rezervirano samo za muškarce. Danas je 47 posto svih uloga u upravljanju u američkim financijskim tvrtkama pokriveno ženama, prema Američkom zavodu za statistiku rada (U.S. Bureau of Labor Statistics). Iako ista statistika govori da je samo 12 posto njih na poziciji CEO tj. predsjednice Uprave, možemo reći da žene polako, ali sigurno zauzimaju sve važnije mjesto u financijskim institucijama i poslovnom svijetu općenito.

Ravnoteža spolova – veća efikasnost

Stereotipi o tome da je učinkoviti viši bankar muškarac još uvijek su prisutni, no napredak u ravnoteži spolova koji omogućava pristup potpunom okviru talenata je vidljiv. Dok neke financijske tvrtke ne prepoznaju prednosti rodne raznolikosti, druge su pravilno uvidjele njene prednosti. Harvard Business review, izvješće za 2016. godinu pokazuje kako je većina financijskih tvrtki predana poboljšanju rodne ravnoteže među svojim višim rukovoditeljima. U tom smislu, oni su uveli veći broj "women-friendly" programa, kao što su fleksibilno radno vrijeme, roditeljski dopust i mentorstvo. Ovakve mjere su vrlo korisne jer mijenjaju očekivanja i praksu organizacijskih kultura koje su se stvorile strukture pretežno muških rukovoditelja desetljećima. Dobivanje pozicija srednjeg i višeg menadžmenta je najvažniji prvi korak prema reformi korporativne kulture. Tvrtke financijskog sektora postaju svjesne da moraju aktivno uvoditi promjene korporativne kulture, u smislu postavljanja ravnoteže između zastupljenosti žena i muškaraca na ključnim upravljačkim pozicijama. Uvođenjem tih promjena, financijski sektor ostvarivat će veće profite, zadržati inovacije i razvijati ih, prestat će gubiti talentirane menadžerice iz financijske industrije, a posredno i povjerenje ženskih klijenata. Umrežavanjem različitih perspektiva i pogleda na svijet financija, a zahvaljujući većem i efektivnijem sudjelovanju žena u upravljanju u financijskoj industriji, jača se ne samo financijski sektor već taj efekt pridonosi i jačoj ekonomiji države. bestbanking 18 • 2016

Financijska industrija

PVC sigurnosne vrećice J Mogućnost otiska Vašeg logotipa J Dvostruki sigurnosni zavar J Praćenje vrećice putem EAN koda serijskog broja ili Barkoda

Platnene vreće za novac

J Bešavne, šavne, s nitnama J Velik izbor različitih dimenzija

PVC vezice - Euroseal J Čvrste i otporne na promjenu temperature J Mogućnost otiska serijskog broja, logotipa tvrtke ili Barkoda

Plombe i kliješta J Olovne plombe Ø12, Ø16 J Kliješta - mala Ø10-12 J Kliješta - velika Ø12-16

Vezne trake za vezačice J Materijal: Polipropen

Termo role J različiti modeli

SALON BANKARSKE OPREME Remetinečka cesta 28 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr | w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

bestbanking 18 • 2016

Potrošni materijal za banke i financijske institucije

Vesna Ciganek-Vuković, članica uprave Raiffeisen Bank

Vesna Ciganek-Vuković na mjesto članice Uprave imenovana je 1. siječnja 2007. godine te je nadležna je za sljedeća poslovna područja: Upravljanje kreditnim rizicima, Poslovanje s restrukturiranim klijentima i naplata, Kontrola rizika, te je članica Nadzornog odbora Raiffeisen Leasinga, Raiffeisen Factoringa i Raiffeisen Consultinga. „Velika je prednost što radeći u bankarstvu imate mogućnost detaljnijeg upoznavanja s raznim djelatnostima i industrijskim granama, putem financijske i poslovne analize, a osobito terenskim radom gdje upoznajete razne stručnjake te procjenjujete i pregovarate s menadžmentom raznih poduzeća. Dodatno je zanimljivo upoznavanje s tehnologijom proizvodnje te poslovnim procesima, preduvjet je za ispravno strukturiranje financiranja, osobito u slučajevima financijskog restrukturiranja. Strukturiranje transakcija na financiranju kapitalnih i za državu strateških projekata, kao i manjih investicija te financijsko praćenje poduzetnika, izazov su u dijelu procjene rizika, ali i zadovoljstvo što doprinosite razvoju određenog poduzeća, industrije i društva. Osobito je zadovoljstvo upoznavati klijente, vrsne menadžere te hrabre vlasnike, stratege koji vide dalje i stojički se nose sa svim preprekama i izazovima sustava. U Hrvatskoj su žene snažno prisutne u bankarstvu, i u financijama poduzeća, nažalost u manjini su kad govorimo o visokim menadžerskim pozicijama. Smatram da je to u dobroj mjeri stvar osobnog odabira, a tek onda nekih drugih razloga. Imam zaista veliko iskustvo u radu s djelatnicima/djelatnicama, menadžerima/menadžericama, vlasnicima/vlasnicama poduzeća. U poslovnom je odnosu važna stručnost i profesionalnost te posvećenost poslu. Kada radite u takvom okruženju ne razmišlja se o spolu, već se najbolji jednostavno istaknu. Često imam prilike biti poslovno u inozemstvu. Činjenica je da je znatno manje žena u financijskoj industriji, osobito na ključnim pozicijama u usporedbi s našim tržištem. Kombinacija i ravnomjeran omjer ženskih i muških kolega daje najbolje rezultate, kao i najbolju radnu sredinu. Sposobnost, znanje

Kombinacija i ravnomjeran omjer ženskih i muških kolega daje najbolje rezultate, kao i najbolju radnu sredinu.

Nažalost žene su u manjini kad govorimo o visokim menadžerskim pozicijama. Smatram da je to u dobroj mjeri stvar osobnog odabira, a tek onda nekih drugih razloga. i vještine ne određuje spol, već obrazovanje, iskustvo, rad na profesionalnom i osobnom razvoju, karakter i odgoj. Odabrati skromniji angažman na poslu, imati druge prioritete, staviti obitelj na prvo mjesto, posvetiti se osobnom razvoju i sl. legitimno je, štoviše, čak i hrabar odabir - možda je češći kod žena jer su, tradicionalno, svjesne svojih privatnih obaveza no, više nije rijedak niti kod muških kolega; s druge strane ima jednako puno kolegica, koje jasno i otvoreno ističu spremnost i želju za napredak u karijeri, te razvoj u tom smjeru. Činjenica je da smo različiti, te da postoje zanimanja koja su primjerenija, no ne isključivo, jednom ili drugom spolu, što nije slučaj u našoj struci – vrline, kao što su poštenje, učtivost, kolegijalnost, te stručnost, zalaganje, spremnost na učenje i nove izazove, jednako su važni za sve. Volim svoj posao, čak i u teškim pa i neugodnim situacijama nalazim razlog i nešto pozitivno. Volim raditi s ljudima, raznih karakteristika i profila, u njima prije svega vidim: ljude, kolege, stručnjake i poslovne partnere. Spremna sam učiti, raduju me nove situacije i izazovi, dobro se nosim s kriznim situacijama. Borim se za ono u što vjerujem, no s vremenom sam naučila da ne treba uvijek izgovoriti sve te da ponekad treba preispitati misao prije nego što ju izgovorimo.“

Ilijana Jeleč, predsjednica Uprave Erste nekretnina

Ilijana Jeleč cijelu je svoju dosadašnju karijeru, koja je započela početkom 2000-ih, provela u financijskoj industriji. No najduže se zadržala u Erste grupi gdje je na više različitih pozicija provela više od 10 godina. Od direktorice Savjetničkog centra banke, preko direktorice Privatnog bankarstva Erste banke pa sve do predsjednice Uprave Erste nekretnina.

Ukoliko savjesno i odgovorno obavljate posao za koji ste zaduženi, rezultati ne izostaju, a osnovni preduvjet za to je kvalitetna organizacija. „Kada pogledam svoj životopis, vidljivo je da sam promijenila i više organizacija i više timova. Međutim, moram reći da su ponude za promjene radnog mjesta same dolazile, a s njima i novi izazovi. Uvijek je samo bilo pitanje: prihvatiti li ih ili ne. Jednom kada bih se odlučila prihvatiti promjenu, snalaženje više ne bi bilo upitno. S kvalitetnim suradnicima uvijek se ostvari dobar rezultat“, kaže Jeleč.„Ukoliko savjesno i odgovorno obavljate posao za koji ste zaduženi, rezultati ne izostaju, a osnovni preduvjet za to je kvalitetna organizacija. U dosadašnjoj karijeri imala sam sreću što radim u dinamičnom i poticajnom okruženju u sklopu kojeg se uvijek vrednovao trud i rezultat. Posebno bih istaknula rad u Erste grupi gdje se veliki naglasak stavlja na poticanju mladih i perspektivnih ljudi koji danas imaju značajnu ulogu na razini cijele grupacije. Gledajući iz vlastitog iskustva, Erste grupa je prepoznala da su ljudi ključan element uspjeha svake organizacije te ima vrlo pozitivan pristup svojim zaposlenicima. Motivira i potiče djelatnike na daljnji razvoj, usavršavanje i preuzimanje odgovornosti za upravljanje ljudima i poslovnim procesima“, dodala je Jeleč. Od svih elemenata potrebnih za poslovni uspjeh Jeleč je posebno izdvojila prepoznavanje kvalitete i suradnja s kvalitetnim, sposobnim i motiviranim ljudima koji svojim znanjem i vještinama mogu doprini-

Upravljanje rizicima treba voditi netko tko ima strpljenja, staloženosti, ali i veliku otvorenost prema promjenama i znatiželju za promatranje svijeta.

Za poslovni uspjeh je potrebno prepoznavanje kvalitete i suradnja s kvalitetnim, sposobnim i motiviranim ljudima koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti ostvarenju zadanih ciljeva jeti ostvarenju zadanih ciljeva. „Ljudi su najvažnija karika u svakoj organizaciji. Iako ne postoji jedan recept koji se sa sigurnošću može primijeniti za zdrav i učinkovit odnos s ljudima, ukoliko napravite ozračje u kojem je svakome jasno kakav je radni zadatak te im se omogući kvalitetan alat za ostvarenje istog, rizik za loš poslovni odnos se smanjuje na minimum. Nadalje, ako tome dodamo mehanizam vrednovanja u kojemu će svaki pojedinac znati koji je njegov doprinos organizaciji te ga shodno tome vrednovati i nagraditi imamo realne šanse da stvorimo zdravu organizaciju“ zaključila je Jeleč.

Helena Banjad, članica uprave OTP Bank

dova i predviđanje mogućih događaja ili ishoda. Uz to, baviti se rizicima mogu ljudi koji se ne boje otvoreno komunicirati, jer procjene se moraju temeljiti na mnogim pitanjima, ponekad i teškima.

Helena Banjad je članica Uprave zadužena za nadzor nad upravljanjem kreditnim, tržišnim i operativnim rizicima. Područje upravljanja rizicima je vrlo složeni dio bankarstva, Nakon početka karijere na poslovima raa često unutar i izvan banke nepopularno, jer zvoja i prodaje u farmaceutskoj i kemijskoj se radi o ljudima čiji je posao ponekad reći industriji, Helena već 26 godina radi u OTP „ne“ ili postaviti ograničenja ili tražiti dodatna banci, tako da je njezino „industrijsko pamjamstva u nekom poslovnom ugovoru. ćenje“ i poznavanje organizacije, mnogih slučajeva i detalja poslovanja vrlo vrijedno priliRizičari su često oni koji nose svjetiljku kad kom planiranja i donošenja odluka, posebno treba proći mračnom i nepoznatom šumom, u nekim težim situacijama. Banke su organimoraju imati razvijenu sposobnost uočavanja zacije koje se temelje na stabilnosti i sigurnodetalja, ali istovremeno i vidjeti cjelovitu sliku. sti i susreću se s mnogim izazovima koje nose Helenin posao traži analitičke vještine, viso- društveni i tehnološki razvoj. Zato upravljanje ko razvijeni smisao za kontekst i razumijeva- rizicima treba voditi netko tko ima strpljenja, nje okoline, strpljenje u proučavanju činjenica, staloženosti, ali i veliku otvorenost prema proali i slušanju ljudi, talent za interpetaciju tren- mjenama i znatiželju za promatranje svijeta. bestbanking 18 • 2016

Financijska industrija

Gospodarstvo

n Analiza

Kutina: grad novih prilika Samostalno preuzimanje inicijative: Kutina u proteklih nekoliko godina postala primjer poduzetničkog i inovativnog grada U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo svjedočili dvostrukoj izmjeni vlasti, dvostrukom sastavljanju Vlade te višestrukim vizijama napretka, razvoja i poboljšanja gospodarske situacije u zemlji. Sve političke opcije, svi ekonomski stručnjaci i sve dosadašnje Vlade svode svoje zaključke o napretku na jedan ključni faktor, na poduzetništvo. I dok sve opcije, preuzimajući čelo države, naglašavaju uvođenje svojih reformi i revolucionarnih pothvata koji će u potpunosti reformirati hrvatsko gospodarstvo i zemlju postaviti na stabilne ekonomske i gospodarske noge, pitanje je zapravo što se u protekle tri, dvije ili godinu dana uistinu napravilo po tom pitanju? Što se to konkretno radi na poticanju poduzetništva, na ostvarenjima poticaja, privlačenju ulagača te konačnom pokretanju gospodarstva u zemlji? Ono u što smo sigurni jest da se poduzetnici u Hrvatskoj susreću s nestabilnim pravnim okvirom - zakonima koje prečesto mijenjamo, a što koči razvoj i planiranje malog i srednjeg poduzetništva. I dok se bavimo birokracijom, regulativama i stalnim usklađivanjima sa zakonskim okvirima, tko se onda brine o strategiji vlastitog poslovanja, o razvijanju ideja i generiranju dobitaka? Upravo u razvoju i poticanju malog i srednjeg poduzetništva leži temelj gospodarskog oporavka i uzleta. Poduzetništvo je sektor koji zbog prilagodljivosti i brze inovativnosti ima potencijal najbržeg rasta i razvoja, a ključ njegova poticaja leži upravo u snažnim rukama Vlade i resornog ministarstva te ključnih institucija i to zbog centraliziranosti upravljanja EU fondovima i

bestbanking 18 • 2016

ogromnim sredstvima koja se s nacionalne razine mogu usmjeriti prema poticanju. A tu se pravila i vizije prečesto mijenjaju. Kada se, pak, s nacionalne razine spustite na lokalnu razinu, tada je situacija puno drukčija. Jedinice lokalne samouprave proteklih godina suočene su sa sve manjim poreznim prihodima zbog poreznih reformi koje nam državu dodatno centraliziraju. Posljedica toga jest smanjenje sredstava za ostvarenje projekata, mjera i poticaja na lokalnoj razini.

3000

Istovremeno, novci iz EU fondova za ruralni i regionalni razvoj ili zaštitu okoliša namijenjeni općinama, gradovima i županijama, zbog neefikasnosti i ne preuzimanja odgovornosti u nedavnim tehničkim ministarstvima, ostaju zamrznuti po godinu ili čak dvije, umjesto da pomažu lokalni razvoj. Time lokalne samouprave ostaju na vjetrometini kritika javnosti, ponekad opravdanoj jer nisu pripremile projekte, a ponekad potpuno neopravdanoj jer ne maju otkud povući sredstva za već pri-

Kretanje nezaposlenosti u Kutini

2500 2000 1500 1000 500 0

2012

2013

2014

Broj nezaposlenih / učinak mjera i propisa

2015

2016

Organizirana politika i alternativni naËini financiranja U tom se sustavu proteklih godina istaknulo nekoliko većih i manjih gradova i općina koji su svojim mjerama barem djelomično nadomjestili nepostojanje jasne strategije. Među njima je i Grad Kutina. Grad koji je prvenstveno poznat po našem jedinom proizvođaču gnojiva Petrokemiji, kao glavnom gospodarskom pokretaču regije, ali proteklih godina i po organiziranoj politici i programu te ostvarivanjem alternativnih načina financiranja i poticaja, kojima ostvaruje vrlo vidljive i za mnoge zavidne rezultate

Podizanje poduzetništva

U kontekstu sve težih prilika u razvoju poduzetništva na nacionalnoj razini, Grad je samostalno uložio te ostvario uvjete i mjere kojima se potiče malo i srednje poduzetništvo. Nakon 3 i pol godine poticanja rezultati su vidljivi na više razina: od smanjenja broja nezaposlenih, intenzivna ulaganja u obrazovanje mladih kadrova, pokretanje izvlačenja sredstava iz EU fondova za kapitalne projekte, a posebno u mjerama poticanja gospodarstva. Osim što je aktualna vlast uložila napore

u spašavanje i rješavanje svih problema veza- ma u Hrvatskoj, problem je odlazak mladih i no za Petrokemiju, također je pronašla načine obrazovanih ljudi te u kutinskom gospodari alate dodatnog poticanja ostalih sfera gospo- stvu prevelika ovisnost o Petrokemiji. Zato darstva. smo se prvenstveno „uhvatili u koštac“ s izaGrad Kutina osmislio je i proveo program zovom razvoja poduzetničkog duha od osnovsufinanciranja novih zapošljavanja, a posebno noškolskih klupa te smo pripremili, ali i dasamozapošljavanja s ukupnim iznosom potpo- lje pripremamo mjere kojima ćemo posebno re od 987.575,94 kuna kroz kojih je u protekle pokušati potaknuti zapošljavanje i posebno tri godine zaposleno 130 građana, a osigurano samozapošljavanje mladih našim dodatnim je i stručno napredovanje za još 22. Kroz pro- poticajnim mjerama, ali i kroz inkubator njigram bespovratnih potpora za nabavu opreme, hovih ideja. Kroz edukaciju, poticaje i podršnove tehnologije i podizanje konkurentnosti ku cilj nam je upravo mladima omogućiti percilj je korisnicima omogućiti da svoje poslova- spektive za razvoj. Želimo ih potaknuti na nje moderniziraju, olakšaju te dodatno unapri- pokretanje vlastitih obrta, start up-ova te firjede. Kroz ulaganje od 697.514,93 kuna ostva- mi koje će uz njihove inovativne ideje te ostvarena je pomoć za 79 korisnika. Također, kroz renu podršku iz grada postati projekti koji će program potpora za turističke projekte ostva- generirati nova radna mjesta i uspjeh”, naglareno je 230.000,00 kuna poticaja za 13 kori- šava gradonačelnik Andrija Rudić viziju rasnika. Taj novac usmjeren je na očito pobolj- zvoja Grada. šanje turističko-ugostiteljske ponude u kraju koji je dobio prvi službeni Prijamni centar na Privlačenje investitora, ulazu u Park prirode Lonjsko polje u Repušnigenerator razvoja ci, koji je financiran s 5,2 milijuna kuna uglavnom iz EU sredstava. Kutina ima 3 poslovne zone u kojima je Cijena kapitala, posebno razvojnog kapi- smješteno 26 tvrtki, a prije godinu dana, natala, proteklih je godina snižena, iako u ban- kon 7 godina napora, riješila je imovinskokarskom sustavu još uvijek postoji prostor za pravne odnose u Industrijsko-logističkoj zoni preuzimanje većeg rizika u realizaciji podu- u kojoj sada napokon može krenuti izgradzetničkih pothvata. Ipak, cijena kapitala u nja cestovne i komunalne infrastrukture poKutini već je godinama niža nego u drugom trebne za privlačenje investitora. Povlastidijelu Republike Hrvatske zbog suradnje sa cama kao što su oslobađanje plaćanja 75% i županijom. Ovdje poduzetnici mogu dobiti više komunalnog doprinosa, neobračunavanje poduzetničke kredite uz subvenciju kamate komunalne naknade u periodu od pet godikoja se kretala između 3% i 5% tako da kona, smanjenje poreza na tvrtku, subvencija za načni korisnik, odnosno poduzetnik, plaća od novozaposlene osobe i izdavanje građevinske 1% do 2% kamata. 14 korisnika iskoristilo je dozvole u što kraćem roku, privlače i omoguu protekle 3 i pol godine kredita ukupne vri- ćavaju razvoj poduzetništva te gospodarstvejednosti 25.369.450,04 kuna, a Grad Kutina nicima olakšavaju i pomažu poslovanje. pomogao im je sa 1.796.636,24 kuna potpora. 2013. promijenila se kadrovska slika na „Gradu Kutini, kao i svim manjim gradovi- ključnim mjestima u Gradskoj upravi, a pro-

premljene projekte. Istovremeno svoja su sredstva, koja su mogli upotrijebiti za nešto drugo, na godinu ili dvije “zamrznuli” u projekte koji zbog nacionalnih provedbenih tijela stoje. Nažalost, jedini konkretan zaključak javnosti koji je proizašao u tom kontekstu jest ukidanje gradova, općina i županija. Međutim, kako bi se stvorio učinkovit sustav javne uprave na nacionalnoj razini rješenje je provedba teritorijalne, funkcionalne i fiskalne reforme u smjeru decentralizacije. Dosadašnji ključni potezi u Hrvatskoj vodili su uglavnom centralizaciji bez većeg zamjeranja dijelu lokalne stranačke mašinerije. U medijima glasno „odzvanja“ rezanje i ukidanje jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali činjenica je da su upravo to jedinice koje su najbliže građanima i koje je funkcionalnim reformama i ukidanjima ili reformama neefikasnih dijelova sustava potrebno dodatno osnažiti – a ne opterećivati dodatnim rezanjem poreznih prihoda. Zbog predviđenih i nepredviđenih izmjena vlasti, Hrvatska nema jedinstvenu strategiju razvoja poduzetništva, tako da su jedinice lokalne samouprave prepuštene vlastitom navođenju i organizaciji.

bestbanking 18 • 2016

Gospodarstvo

Povratak drvne industrije Kutina je postala sinonim zdravog i poticajnog okruženja za poduzetništvo i investicije kada su dodatno olakšali pristup novim investitorima preuzimajući inicijativu u olakšicama, što je rezultiralo i vraćanjem drvne industrije u Kutinu. Tvrtka Klik par d.o.o. povukla je EU sredstva za svoju 9,5 milijuna kuna vrijednu investiciju, a istovremeno muku muči sa kvotama dobivanja drvne mase za preradu, koje su na čudan i nelogičan način završile i kod tvrtki koje tu istu drvnu masu neobrađenu preprodaju. čelnička mjesta sada drže mladi stručni ljudi koji su nestranačke osobe. I to je, kaže nam Andrija Rudić, bila poruka da se u Kutini stvari mijenjaju. Jedan od važnih poteza bilo je osnivanje Razvojne agencije MRAV d.o.o., 2013. godine. Povukli su ukupno oko 25 milijuna kuna, izravno preko Mrava 16.282.356,99 kuna iz europskih fondova, a pripremili su čitav niz projekata za narednih 6-7 godina koliko će još trajati korištenje ove financijske perspektive EU. Grad Kutina kroz te je projekte prepoznao važnost ulaganja u obrazovanje, tzv. zeleno gospodarstvo, specijaliziranu poljoprivredu, nove tehnologije, razvoj turističke infrastrukture, ali i vrlo važnih

bestbanking 18 • 2016

socijalnih usluga, obilato financiranih iz Europskog socijalnog fonda. Upravo se tu kriju nova radna mjesta koja se oslanjaju na stalnim potrebama građana na kojima su utemeljene i prošle godine usvojene Razvojne strategije Grada Kutine. “Osim poticanja poduzetništva, naša politika usmjerena je i na brojne socijalne mjere jer nam je cilj stvaranje uspješnog, ali i grada koji je društveno na razini Europske unije. Tako nam je izazov ostvarivanje socijalne mjere kojima ćemo potaknuti i financirati te pratiti treće i svako daljnje dijete do treće godine života. Moje iskustvo protekle 3 i pol godine uvjerilo me je da se po pitanju pomoći i po-

ticaja ne isplati nikoga čekati, već da sami, u granicama mogućnosti, moramo pronaći načine i sredstva za realizaciju kapitalnih projekata za Grad Kutinu. Ne možemo više čekati županiju ili privatnog partnera koji već nekoliko godina ne može ostvariti financiranje izgradnje doma za starije i nemoćne te stoga sami pokrećemo aktivnosti kako bi se i u području brige za starije i nemoćne, ali i za ostale projekte za naše građane, stvorili uvjeti za njihovu realizaciju.“ – komentirao je gradonačelnik Grada Kutine, Andrija Rudić. Proaktivno razmišljanje i djelovanje, dobra strategija te prepoznavanje i ulaganje u vlastite potencijale učinile su Kutinu gradom u kojem se vidi vizija napretka, iako je za prave rezultate potrebno mnogo više vremena. Kutina očito želi biti grad mladih, grad poduzetništva i obrta, ekološki osviješteni grad te središte društvene i gospodarske aktivnosti. Proteklih godina Kutina je riješila ili krenula rješavati i neke financijske odnose. Sređuju korak po korak međusobna dugovanja gradskih tvrtki i uprave, koji su opterećivali financijski položaj Grada, reprogramiraju ranije dignute kredite smanjujući kamate i olakšavajući buduće opterećenje. Čvrsto uzimaju u svoje ruke uzde upravljanja gradskom imovinom koja do sada nije bila sređena i nije se znalo s čime Grad uopće raspolaže, a rješavaju se i dionica za koje se ustanovi da su pasivna imovina čija se trenutna vrijednost može iskoristiti za nužne projekte razvoja. U tom kontekstu Kutina se može izdignuti u primjer i drugim gradovima kako u nacionalno nepovoljnim uvjetima za ulaganja, investicije i poticanje pronaći načina i mjere pokretanja malog i srednjeg poduzetništva u svojoj sredini te tako ostvariti gospodarski napredak i razvoj.

bestbanking 18 â&#x20AC;˘ 2016

Gospodarstvo

n Intervju predsjednik uprave Petrokemije d.d. Nenad Zečević

Temelj Sisačkomoslavačke privrede

Petrokemija d.d. iz Kutine hrvatska je nacionalna kompanija koja se već gotovo 50 godina bavi proizvodnjom mineralnih gnojiva. Najveći je gospodarski subjekt u Sisačko – moslavačkoj županiji, četvrti najveći izvoznik u RH i tvrtka koja je u proteklih 25 godina odigrala značajnu ulogu u očuvanju ne samo domaće poljoprivrede, već i željeznice, luka i ostalih pratećih djelatnosti. O značenju Petrokemije za grad Kutinu i regiju Moslavina suvišno je i govoriti, a o trenutnom stanju u ovom industrijskom gigantu razgovaramo s Nenadom Zečevićem, predsjednikom Uprave tvrtke.

Financijski položaj Petrokemije? Petrokemija d.d. u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode od 1.438,1 milijun kuna, ukupne rashode od 1.467,8 milijuna kuna te je iskazala gubitak u poslovanju od 29,7 milijuna kuna, što je za 22,1 milijun kuna manji gubitak u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Pokazatelj EBITDA je pozitivan u iznosu od 51,2 milijuna kuna. Moram reći kako se ostvarenim rezultatom potvrđuje nastavak pozitivnijeg trenda poslovanja te daljnja stabilizacija Društva. Odnosi Petrokemije s bankama?

Predsjednik uprave Nenad Zečević

bestbanking 18 • 2016

Voljeli bismo da su bolji, odnosno da nas komercijalne banke više prate, ali to trenutno nije slučaj i stvara nam dosta problema u poslovanju. Najveći izazov s kojim se trenutno susrećemo je problem nelikvidnosti, pa smo i dalje u potrazi za dugoročnim izvorima financiranja koji će nam omogućiti nužne investicije i stabilizirati likvidnost tvrtke. Treba ipak istaknuti kako smo u 2016. uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koja je iznosila 45 milijuna kuna, sufinancirali izgradnju novog visokotlačnog plinovoda koji sada opskrbljuje prirodnim plinom sva proizvodna postrojenja naše tvrtke. Krajem kolo-

voza, nakon što je Vlada RH donijela Odluku u suglasnosti društvu Petrokemija d.d. za kreditno zaduženje, od HBOR – a također smo dobili 200 milijuna kuna kredita radi provedbe restrukturiranja i financijske konsolidacije Društva, koji su nam u tom trenutku bili nužno potrebni za pokretanje proizvodnje nakon završenog remonta. Investicije u 2016. godini? U prvih devet mjeseci 2016. u Petrokemiji je u investicije uloženo 137,6 milijuna kuna, što je povećanje od 93,2 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Moram naglasiti kako smo tijekom srpnja i kolovoza izvršili kapitalni remont naših proizvodnih postrojenja tijekom kojeg su provedene sve nužne održavateljske aktivnosti koje osiguravaju rad tih postrojenja u sljedeće dvije godine. Uz to smo proveli energetsku investiciju „Visokotlačni cjevovod prirodnog plina“ i ekološke investicije u vidu smanjenja emisije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama postrojenja za proizvodnju uree, a sukladno obvezi iz Rješenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Početkom studenoga s HEP – ESCO d.o.o. potpisali smo ugovor o izvedbi projekta energetske učinkovitosti „Modernizacija sustava elektromotornih pogona na postrojenjima Vode – 2, Energana i Crpna stanica Pakra i modernizacija dijela sustava vanjske rasvjete“, čime će se postići uštede na električnoj energiji od oko 3,4 GWh na godišnjoj razini, uz vrlo brzu isplativost investicije. Kako bi se bolje gospodarilo energijom te poboljšala energetska učinkovitost radnih strojeva, a ujedno smanjili troškovi za energente, Petrokemija je uspješno uvela standard za sustav gospodarenja energijom ISO 50001. Standardom je propisano kontinuirano praćenje i analiza potrošnje energije, kao i provedba mjera energetske učinkovitosti. Planovi za sljedeću godinu? Petrokemiju u budućnosti vidim kao stabilnog proizvođača mineralnih gnojiva koji će zadovoljiti potrebe kako domaćih tako i regionalnih kupaca, i koji će se isticati po kvaliteti svojih proizvoda. U ovoj godini smo nažalost doživjeli daljnji pad prodaje na hrvatskom tržištu i to je nešto na čemu svakako moramo poraditi, iako Petrokemija tu ne može puno sama. Nužno je da država donese dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede i da se toj ključnoj djelatnosti posveti više pažnje. U tom svjetlu i najavljeno smanjenje PDV – a na mineralna gnojiva i ostali repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju od 1. siječnja 2017. djeluje ohrabrujuće. Što se investicija tiče, mi u 2017. u planu imamo sličan ciklus investicija poput ovogodišnjeg, a fokus će biti na rješavanju problema vezanih uz ekološke projekte koji su propisani Rješenjem objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. bestbanking 18 • 2016

Gospodarstvo

Piše: Tin Bašić

Burza

n Trendovi hrvatskog tržišta kapitala

raditi gotovo 16 posto, koliko je rasla cijena te vrijednosnice. Po prometu slijedi dionica Valamar Riviere koja je zabilježila promet od 73,8 milijuna kuna. Nakon toga slijede obje vrste dionica Adrisa, promijenila vlasnika, onda su brojke pomalo i povlaštena je ostvarila promet od 40,8 milijuiznenađujuće. Volumen protrgovanih dionica na kuna, dok je redovna zabilježila nešto manji skočio je čak 133 posto, dok je broj transakcija promet od 39,7 milijuna kuna. tim vrijednosnim papirima bio za 32 posto viši Na petome mjestu je Podravka s prometom nego kvartal prije. od gotovo 32 milijuna kuna. Upravo bi dionica Podravke mogla biti jako zanimljiva u iduDionica HT-a jedina preskočila ćem razdoblju, s obzirom na to da su mirovinpromet od 100 milijuna kuna ski fondovi pokupovali dionice koje je na tržište stavio norveški fond Skagen koji se odlučio poInvestitorima se najviše svidjela, kao i što je vući. Transakcije su se dogodile početkom stuuobičajeno, dionica Hrvatskog telekoma. Pro- denoga, čime su se mirovinski fondovi približimet tom vrijednosnicom u trećem tromjesečju li udjelu od 50 posto. Tim događajem ponovno bio je 103,6 milijuna kuna. To je ujedno bila i se u investicijskoj javnosti aktualizirala priča jedina dionica koja se preskočila promet od 100 oko spajanja/preuzimanja Podravke i Atlantic milijuna kuna. Udjel u ukupnom prometu bio Grupe. Neke priče idu u smjeru da će Atlantic je 17 posto. ulagači koji su odlučili trgovati tom preuzeti Podravku, neke priče kažu upravo sudionicom u navedenom razdoblju mogli su za- protno, dok neki spominju spajanje. U svakom slučaju, nešto se tu događa jer gdje ima dima ima i vatre. Svakako i Badel 1862 mogao bi zainteresirati ulagače s obzirom na to da postoji mogućnost da saga oko te kompanije konačno bude riješena. Svakako važan događaj za investitore bio je listanje dionica Zagrebačke burze na burzu. To je nešto što mnogi očekuju već godinama, a sada se napokon i dogodilo. Zagrebačka burza postala je tako prva regionalna burza čije su dionice uvrštene na uređeno tržište.

Dionica Podravke mogla biti jako zanimljiva u idućem razdoblju, s obzirom na to da su mirovinski fondovi pokupovali dionice koje je na tržište stavio norveški fond Skagen koji se odlučio povući.

bestbanking 18 • 2016

Domaće tržište kapitala polako se budi. Da to nije floskula ili samo želja mnogih investitora, to je doista tako. Iako smo još jako daleko od onih razina iz zlatne 2007. godine, što se vjerojatno neće tako skoro ponoviti, ulagači sve više trguju dionicama na Zagrebačkoj burzi. To pokazuju i podaci trgovanja u trećem tromjesečju ove godine. Ostvare ne čak 60 posto veći promet dionicama unutar knjige ponuda u odnosu na kvartal prije, a promet obveznicama rastao je 33 posto. Ukupno promet dionicama u trećem kvartalu iznosio je gotovo 592 milijuna kuna, što je za 221 milijun kuna više nego u drugom tromjesečju. Nije samo promet jedini pokazatelj optimističnijeg raspoloženja investitora. Promatra li se volumen, odnosno količina dionica koja je

Tema broja n Reforma poreznog sustava i kreditnih institucija

Što donosi porezna reforma Nacionalni program reformi 2016. predviđa mjere koje će utjecati na stvaranje učinkovitijeg režima za rješavanje nelikvidnosti i zaduženosti. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. također je utvrđen cilj smanjiti nelikvidnost i insolventnost privatnog sektora smanjenjem udjela nenaplativih kredita.

bestbanking 18 • 2016

Tema broja

PriopÊenje Ministarstva financija RH ''Slijedeći preporuku Vijeća Europske unije iz Nacionalnog programa reformi 2016. prema kojoj je nužno povećati sposobnost financijskog sektora da pridonese pokretanju oporavka gospodarstva zbog izazova u području loših velikih kredita poduzećima i građanima, posebice stambenih kredita. Nacionalni program reformi 2016. predviđa mjere koje će utjecati na stvaranje učinkovitijeg režima za rješavanje nelikvidnosti i zaduženosti. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. također je utvrđen cilj smanjiti nelikvidnost i insolventnost privatnog sektora smanjenjem udjela nenaplativih kredita. Radi provođenja navedenih ciljeva u dijelu poreznih propisa bilo je nužno donijeti odredbu te se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propisuje jednokratna mjera, kao iznimna odredba u odnosu na porezni tretman ostalih potraživanja, koja bi potaknula kreditne institucije da izvrše otpise potraživanja od dužnika za već utvrđena teško naplativa i nenaplativa potraživanja. Radi uočene potrebe ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, Prijedlogom zakona propisuje se odredba koja bi se primijenila samo tijekom 2017. godine, a prema kojoj bi otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. Za sve porezne obveznike se smanjuje stopa sa 20% na 18%, a za one koji imaju prihode do 3 milijuna kuna na 12%."

bestbanking 18 • 2016

Očekivanja banakarskog sektora za 2017 s

Prema podacima iz nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske objavljenom u travnju 2016. na račun dobiti i gubitka banaka u 2015. snažno su utjecale zakonske izmjene kojima je cilj bio olakšavanje položaja dužnika s kreditima u švicarskom franku i s valutnom klauzulom u švicarskom franku i njihovo izjednačavanje s položajem u kojem bi se našli da su bili korisnici kredita u eurima. ''Najsnažniji negativan utjecaj na račun dobiti i gubitka (a time i na konačni rezultat poslovanja banaka) imali su troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja, od kojih najznačajniju stavku predstavljaju troškovi konverzije koji su na kraju godine iznosili 6,8 milijardi kuna. Primjena zakonskih odredbi o konverziji utjecala je na pad stope ukupnog kapitala banaka, s jedne strane smanjenjem regulatornog kapitala zbog gubitka tekuće godine, a s druge strane povećanjem izloženosti banaka valutnom riziku, kao posljedice prilagođavanja valutne pozicije. No, stopa ukupnoga kapitala i dalje je ostala visoka – na kraju 2015. iznosila je 20,9% što je za 0,8 postotnih bodova manje negoli na kraju 2014. U 2015. godini, nakon višegodišnjeg nepovoljnog trenda, smanjila se razina loših plasmana (djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana) i izvanbilančnih obveza banaka ponajprije kao odraz pojačanih aktivnosti rješavanja potraživanja s poteškoćama u naplati. Time je prekinut višegodišnji negativni rast loših plasmana te se njihov udio nakon devet godina rasta po prvi puta smanjio.'', navodi se u programu. Najavom reforme poreznog sustava, ponovo su spomenute kreditne institucije u vidu ubrzanja otpisa potraživanja od dužnika za tvrđena nenaplativa potraživanja, a detaljnije pojašnjenje dobili smo od Ministarstva financija.

RBA: Očekujemo nastavak rasta gospodarstva

U 2017. godini ne očekujemo pozitivne jednokratne učinke na profitabilnost banaka, ali ni negativne. No, očekujemo nastavak rasta gospodarstva i optimizma poduzetnika i potrošača. Prevladavat će potražnja za kunskim kreditima, a nastavit će se tendencija smanjivanja kamatnih stopa na depozite i na kredite. Ukupna potražnja za kreditima bi se mogla povećati, u sektoru poduzeća. Naime, natpolovični dio od ukupnoga duga sektora poduzeća odnosi se na izravna zaduženja u inozemstvu. Poduzeća su koristila mogućnost zaduživanja na tržištima sa nižim cijenama kapitala u odnosu na ponudu banaka na domaćem tržištu. Ekspanzivna politika Europske središnje banke posljednjih godina pojačala je ponudu jeftinijega kapitala i privukla poduzeća iz Hrvatske ka korištenju inozemnoga financiranja, a rezultirala je pojavom viška kapitala na domaćem tržištu. Povećana ponuda kapitala na domaćem tržištu u uvjetima ograničene potražnje djelovala je u pravcu smanjenje cijene kapitala, pa se s vremenskim odmakom cijena kapitala na domaćem tržištu počela približavati cijeni kapitala na vanjskim tržištima (pad kamatnih stopa). U 2017. godini očekujemo nastavak procesa ujednačavanja cijene kapitala na domaćem tržištu s ponudom na financijskim tržištima u eurozoni. Posljedično bi trebala porasti atraktivnost zaduživanja na domaćem tržištu u odnosu na vanjska, a time i potražnja za kreditima. U sektoru poduzeća bi se mogao započeti proces refinanciranja inozemnih kredita s kreditima domaćih banaka. Rast gospodarstva s jedne, te smanjenje cijene financiranja s druge strane, trebali bi se pozitivno odraziti na broj i iznos neprihodujućih kredita (NPL). Tendencija smanjivanja NPL-a započela je krajem 2015. godine, a u 2017. godini očekujemo ubrzanje procesa smanjivanja NPL-a. Najavljena izmjena poreznih propisa trebala bi doprinijeti ubrzanju procesa restrukturiranja djelomično naplativih kredita uz djelomični otpis potraživanja, kao i otpisa potpuno nenaplativih kredita. Očekujemo priznavanje otpisa potraživanja kao porezno priznatog rashoda, što u dosadašnjim propisima nije bio slučaj. Aktivnosti banke i lokalne grupe podređenih financijskih institucija odvijat će se u skladu sa strateškim ciljevima poslovanja. U 2017. godini planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima uz ponudu cjelovitog financijskog servisa. Nastavit ćemo usvajati napredne tehnologije komunikacije i modernizirati kanale prodaje usluga klijentima."

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska

OTP: Porezna reforma bi trebala ohrabriti ulagače

Nakon dugog vremena suočavanja s izazovima recesije, konačno vidimo pokazatelje rasta i oživljavanja ekonomije. Pozitivne pojave na tržištima i u gospodarstvu ohrabruju banke da se jače uključuju u projekte, tako da očekujemo veću dinamiku financiranja i u gospodarstvu i kod građana u sljedećoj godini. Bankarstvu je iznimno važna stabilnost okruženja i sustava, tako da pozitivni smjer razvoja i nama omogućuje da jasnije projiciramo trendove, poslovne prilike i rizike. Poreznu reformu vidimo kao prvi korak u pozitivnom smjeru, jer bi trebala ohrabriti ulagače, a posebno sektor malog i srednjeg poduzetništva. Rast gospodarskih ambicija i bankama otvara novo područje za razvoj i suradnju. Do sada smo uvijek uspješno ostvarivali tržišni rast. Prednosti OTP banke su što nismo među najvećima, ali smo snažna i stabilna banka s potpunim portfeljem proizvoda i usluga, jako prisutna u nekim našim tradicionalnim domicilnim regijama. Manja organizacija dopušta brže i jasnije upravljačke procese i mi smo u mnogočemu vrlo fleksibilna tvrtka. Suradnički način donošenja odluka i mogućnost brze primjene i prilagodbe su se pokazali kao velika konkurentska prednost, posebno u novim regijama na koje smo širili našu mrežu ili koje smo preuzeli akvizicijom. Imamo sjajan tim bankara i dobru kulturu, otvoreni smo promjenama i inovacijama. Pristupačni smo svim dionicima i lako i otvoreno komuniciramo. U mnogim segmentima smo prvi na tržište donosili neka nova tehnološka rješenja. Uz tehnološke inovacije, svoje bankare razvijamo u savjetnike i imamo vrhunski educirane privatne bankare. Digitalizacija bankarstva, kao i potreba za izgradnjom uloge bankara-savjetnika sve više individualizira naše usluge i proizvode. Uz razumna univerzalna pravila koja u bankarstvu uvijek moraju postojati, nastojimo ipak što više individualizirati poslovanje s klijentima. U smjeru razvoja individualizacije cijelu smo godinu radili na projektu koji ćemo predstaviti početkom sljedeće godine – programu vjernosti klijenata, koji će biti potpuno drugačiji od svih do sada postojećih na tržištu. U skladu s jednim od naših najvažnijih poslovnih ciljeva – povećanjem znanja klijenata o bankarskim proizvodima i uslugama, program sadržava i edukativne elemente. Namijenjen je korisnicima digitalnih kanala i bit će u potpunosti individualiziran, što znači da će klijenti sami određivati sadržaje u koje žele biti uključeni. Uz to, i dalje ćemo intenzivno razvijati odnose s našim mlađim klijentima. Svjesni smo da banke, kakve su danas, neće postojati za desetak godina te smo spremni razvijati viziju tog budućeg bankarstva i sudjelovati u njegovom oblikovanju.

ADDIKO: Planiramo značajno povećati volumen novih plasmana

Veliki izazov s kojim se bankarstvo danas suočava jest ubrzani tempo promjena i bankarstvo mora postati praktičnije i prilagođenije zadovoljenju potreba klijenata i treba klijentima omogućiti samostalno upravljanje financijskim uslugama. Upravo to je princip na kojem namjeravamo razvijati Addiko banku - eliminacija kompleksnosti i kompliciranosti koju ljudi mrze, razvoj digitalnih tehnologija, korištenje svih bankarskih usluga bilo gdje, 24 sata na dan, tako da bez dolaska u banku možete dati zahtjev za kredit, dobiti odobrenje i isplatu ili postati klijent banke, a da ni ne uđete u nju. Trenutačno nitko nema 100 posto takvu uslugu. U srednjem roku očekujemo postepen oporavak kreditiranja stanovništva zbog oporavka na tržištu rada, postepenog slabljenja trenda razduživanja i općenito daljnjeg oporavka potrošačkog optimizma. Određeni pokazatelji već pokazuju oporavak kreditne aktivnosti poduzeća, što treba zahvaliti oporavku investicija, padu cijene novca, oporavku profitabilnosti poduzeća te općenito oporavku poslovnog optimizma. Oporavak investicija bi u narednom razdoblju trebao biti vezan i za postepeno jačanje apsorpcije EU fondova. Mogu razumjeti građane koji bi željeli niže kamate i poduzetnike koji bi željeli još povoljnije uvjete kreditiranja, no ne mogu očekivati da će se to značajno promijeniti dok se ne popravi rejting države. Kamatne stope trebale bi u prosjeku ostati oko trenutnih razina. Što se kamata na štednju tiče, one su niže nego ranijih godina, ali to je realnost i činjenica. S time da su depozitne kamatne stope u Hrvatskoj među višima u EU. U planovima Addiko banke definitivno jest nastavak pozitivnih trendova i rast kreditiranja. S obzirom na strateško usmjerenje prema segmentu građanstva te malim i srednjim poduzetnicima, naša očekivanja su prilično ambiciozna i planiramo značajno povećati volumen novih plasmana.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank

bestbanking 18 • 2016

Tema broja

n Analiza Hrvatske udruge banaka s

Erste: U 2017. biti ćemo snažno okrenuti malom i srednjem poduzetništvu

Među glavnim izazovima za bankarski sustav u 2017., na prvom je mjestu pitanje političke i pravne stabilnosti, kao osnovnog preduvjeta zadržavanja pravca oporavka i vraćanja povjerenja investitora. Od ostalih treba istaknuti proces daljnjeg smanjivanja margina te izuzetno snažan regulatorni pritisak, domaći i međunarodni, koji otežava primarni fokus na klijenta. Na kraju, tu je i digitalizacija, proces koji se nastavlja sve većom brzinom, uz sve veću konkurenciju na tržištu koju pojačavaju i fin-tech tvrtke. Erste banka će u 2017. biti snažno okrenuta malom i srednjem poduzetništvu. Uz otvorenu komunikaciju, nastojat ćemo adekvatno pratiti potrebe klijenata. Uspjeh banke može doći samo ako su uspješni i zadovoljni naši klijenti, jer ovisimo jedni o drugima. Naš cilj je održivi rast i dugoročni uspjeh na hrvatskom tržištu, a pozitivan financijski rezultat banke, u konačnici, donosi korist i za hrvatsko društvo u cjelini. Iako je primarna funkcija kod svih banaka jednaka, vjerujemo da Erste banku drugačijom čine njeni zaposlenici, njihov pristup poslu, inovativnost i briga za klijente. Iz godine u godinu banka postiže kvalitetne financijske rezultate ciljajući visoku efikasnost i racionalno upravljanje troškovima, ali i kontinuirano ulažući u razvoj tehnologije što omogućava inovativnost i kreativnost u pristupu klijentima. Uz navedeno, u Erste banci njeguje se inovativni pristup bankarstvu, stvaranje tehnoloških trendova te njihovo oblikovanje u nove proizvode i usluge za klijente. Pritom se vodi računa o raznovrsnosti potreba koje klijenti imaju ili će ih možda tek imati jer se upravo u sposobnosti prilagodbe očekivanjima potrošača krije tajna uspjeha bankarstva. Riječ je o uslugama koje su brze, jednostavne, transparentne, pouzdane i moderne. Zato kontinuirano nastojimo uvoditi inovacije u poslovanje, kako bi svojim klijentima omogućili što jednostavnije i ugodnije bankarenje. I na kraju, važno je napomenuti još jednu stalnu odrednicu Banke, a to je transparentna, otvorena i iskrena komunikacija prema javnosti. Sadašnja gospodarska situacija i izazovi koji u ovom trenutku stoje pred bankama u još većoj mjeri osvjetljavaju potrebu da se u tom segmentu ulaže maksimalni napor. Smatramo da pružanjem pravovremenih, objektivnih i na činjenicama utemeljenih informacija, bez skrivanja, trebamo biti adekvatan sugovornik u javnoj komunikaciji. Osim toga, smatramo da kao banka imamo i određenu odgovornost pridonijeti povećanju razine opće financijske pismenosti. To shvaćamo kao stalni proces u kojem nema pauze, pa u tom segmentu nastojimo kontinuirano ulagati maksimalni napor. S tim smo ciljem pokrenuli i blog „Bez kravate“

Hoće li izmjene Ovršnog zakona riješiti problem blokiranih Hrvatska udruga banaka pozdravlja prijedloge izmjena Ovršnog zakona koji osiguravaju pojačanu zaštitu ovršenika koji žive u jedinoj nekretnini čiji je stambeni standard ispodprosječan. Tu vrstu zaštite, odnosno, osiguranje stambenog minimuma, da nitko ne bude “izbačen na cestu”, smatramo dobrodošlim i nužnim dijelom politike društvene solidarnosti. No, sam Ovršni zakon neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a kojih je u postotku najviše u strukturi blokiranih računa. Posebno zato što u pravilu banke za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja. A niti su banke jedini vjerovnici, budući dugovanja prema njima prelaze 50% ukupnog blokiranog duga, a preostali dio pripada drugim vjerovnicima. Naime, na temelju strukture po visini blokiranog duga, 37% građana blokirano je zbog duga do 10.000 kuna, a 46,3% od 10.000 do 100.000 kuna. Promatrajući pak iznos loših kredita, dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10% iznosa (oko 7%) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100,000 kuna. Ako hipotekarni stambeni krediti čine tek manji dio dospjelih, a neplaćenih dugova građana prema kreditnim institucijama, postavlja se pitanje po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana? Hrvatska udruga banaka zato predlaže da posebno oformljena radna skupina nakon provedene dubinske analize podataka FINA-e pristupi izradi cjelovitog prijedloga za rješavanje problema blokiranih građana. Očigledno je, naime, da u strukturi blokiranog duga od 40 milijardi kuna postoje vrlo različiti vjerovnici, različiti dužnici, različiti iznosi i različite poslovne osnove nastanka toga duga. A i ponavljamo činjenicu da uvjerljivo najveći dio građana uredno otplaćuje kredite i da se naplata blago popravlja nakon početka izlaska iz krize. Kada je riječ o stambenim kreditima, oko 95% naplate uredno je prema kriteriju novčanog toka, a oko 91% prema kriteriju rizika.

Izlazak iz krize usporava tempo rješavanja problema građana s blokiranim računima

Broj građana s blokiranim računima u različitim postupcima ovrhe kod FINA-e znatno je povećan u godinama krize. Na dan 31.8.2016.

bestbanking 18 • 2016

pretpostavi da se sav taj iznos pokušava naplatiti prisilnim putem i da je registriran u statistici FINA-e u, dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10% iznosa (oko 7%) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100,000 kuna.

Struktura blokada prema vjerovnicima

Banke općenito nisu onoliko važni vjerovnici kao što se obično misli. One jesu najveći pojedinačni vjerovnik, jer takva je priroda njihova posla i odnosa s klijentima građanima, no udjel dugova prema bankama u ukupnom blokiranom dugu građana jedva prelazi 50%. Najvažniji pojedinačni vjerovnici uz banke su država i poduzeća.

s Zdenko Adrović, direktor HUB-a

blokirani su računi 325,650 građana s ukupnim dugom od 40,2 milijarde kuna. U najvećemu broju i iznosu radi se o nesolventnosti: oko 95% ukupne vrijednosti duga, koja obuhvaća oko 83% blokiranih građana, starije je od 360 dana. U toku ove godine broj blokiranih građana povećao se za 4,070, a iznos za 3,7 milijardi. Gospodarski oporavak je za sada samo usporio rast broja blokiranih građana i iznosa blokiranog duga. Naime, od kraja 2011. do kraja 2015. broj blokiranih građana narastao je s oko 211 tisuća na oko 322 tisuće, a blokirani dug s oko 13 na oko 37 milijardi kuna. Poblem je objektivno velik, a izlazak iz krize za sada samo znatno usporava tempo rasta problema. Zbog toga su se pojavile nove inicijative za njegovo rješavanje. Najvažnija je ona o izuzimanju prve nekretnine, ili dijela njezine vrijednosti, iz ovrhe. Veoma je važno prema jasnim kriterijima razraditi mogućnosti za olakšanje situacija u kojima ovrha prijeti osobama koje žive u jedinoj nekretnini. Međutim, intervencija neće riješiti ukupan problem. Usmjerena je prema manjini građana pod ovrhama temeljem stambenih kredita. Njihov dug predstavlja samo mali dio ukupnoga broja blokiranih građana i njihovoga duga.

Struktura blokada prema visini blokiranog iznosa

Prema podacima Fine 16,7% građana pod ovrhama nalazi u najvišemu razredu prema visini duga, s blokadama u iznosu većem od 100,000 kuna. Prosječni pojedinačni dug tj. blokirani iznos u tome razredu iznosi oko 628 tisuća kuna. Blokade po osnovama stambenih kredita čine samo manji dio iznosa prikazanog u tablici. Naime, prema podacima HNB-a, djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti građanima po osnovi stambenih kredita iznose 4,3 milijarde kuna na dan 30.6.2016. Radi se o iznosu koji same banke klasificiraju kao problematično naplativ. Dio od toga iznosa još uvijek se naplaćuje, premda je buduća naplata upitna. Stvarni iznos neplaćenih dugova - takozvana dospjela potraživanja po osnovi stambenih kredita - iznosi svega 2,4 milijarde kuna. Ako se

Struktura i trend loših kredita odobrenih građanima

Ako hipotekarni stambeni krediti čine tek manji dio dospjelih, a neplaćenih dugova građana prema kreditnim institucijama, postavlja se pitanje po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana? Statistika FINA-e na žalost ne pruža uvid u strukturu poslovnih osnova po kojima su nastali blokirani dugovi građana. Uvid u takvu strukturu, osobito ako bi bila raspoloživa prema razredima visine duga, pružio bi važna saznanja o razlozima nastanka problema i otklonio brojne nejasnoće. U nedostatku takve statističke osnovice, određeni se uvid može dobiti na temelju podataka HNB-a o dospjelim, a neplaćenim dugovima građana prema kreditnim institucijama. Podaci za 30.6.2016. (tablica 2) potvrđuju da stambeni krediti čine manji dio, oko 31% ili oko 2,4 od 7,9 milijardi kuna dospjelih nenaplaćenih kreditnih potraživanja kreditnih institucija od građana. Relativno velika neplaćanja nastala su i po osnovi gotovinskih nenamjenskih kredita (oko 28%) i ostalih kredita građana (oko 19%). Prekoračenja po transakcijskim računima u iznosu od milijardu kuna čine oko 13% dospjelih, a neplaćenih dugova građana. Zahvaljujući početku izlaska iz krize pojavljuje se poboljšanje kreditne sposobnosti građana. Udjel djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita građanima u ukupno odobrenim kreditima prestao je rasti potkraj 2014. Udjel loših stambenih kredita rastao je još godinu dulje, ali se i on zaustavio na kraju prošle godine. Značajan pad loših kredita zabilježen je u drugom tromjesečju 2016., što se podudara s ubrzanjem gospodarskoga rasta. Važno je još jednom naglasiti razliku između koncepta nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih kredita, koji se odnosi na klasifikaciju plasmana sukladno procjeni rizičnosti, i koncepta dospjelih, a neplaćenih potraživanja od građana. Drugi iznos za stambene kredite je očekivano manji i iznosi 2,4 milijarde kuna na dan 30.6.2016. Usporedi li se taj iznos s iznosom stanja ukupno odobrenih stambenih kredita na taj datum (48,6 milijardi kuna), razvidno je da udjel dospjelih a neplaćenih dugova po stambenim kreditima građana u vrijednosti ukupno odobrenih kredita iznosi svega 5%. Može se pretpostaviti da omjer od oko 5% aproksimira i udjel građana koji imaju problema s otplatama u smislu da imaju dospjele, a neplaćene dugove. Taj udjel jest velik u apsolutnom iznosu i problem se nikako ne smije umanjiti. Ipak, s obzirom na dubinu i trajanje krize, te uz aktualni trend poboljšanja kreditne sposobnosti građana, za očekivati je da će se sadašnji udjel od približno 95% uredne naplate po načelu novčanog toka odnosno oko 91% prema načelu procjene rizika, u budućnosti poboljšati. bestbanking 18 • 2016

Tema broja

Pripremila: Lidija Stolica

Sigurno poslovanje

n HESS Forex

Mjenjački automati obilježit će ljeto 2017 Odlukom HNB-a automatska mjenjačnica se sada smatra ‘mjenjačkim mjestom’ za koje su propisani posebni uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova.

Uvjeti koje je potrebno ispuniti

Mogućnost postavljanja fiksne naknade ili provizije

HESS ForEx uređaji za mijenjanje valuta su maksimalno fleksibilni i jednostavni za korištenje. Korisniku se pruža mogućnost kupnje i prodaje raznih valuta u bilo koje doba dana i noći. Grafički animirano i višejezično sučelje mjenjača valuta korisnika usmjerava korak po korak kroz željeni proces promjene valute. To znači da postoji mogućnost promjene svih 15 unesenih valuta u uređaj u maksimalno 6 izlaznih valuta. Jedna od najvažnijih značajki ovih uređaja jest da se banci ili tvrtki koja upravlja uređajem pruža mogućnost postavljanja fiksne naknade ili pak naknade za mijenjanje valuta u obliku provizije.

U donesonoj odluci u članku 11 se u čak sedamnaest stavaka opisuje što ovlašteni mjenjač (ne)smije ili mora napraviti ako želi poslovati pomoću mjenjačkog automata. Odluka tako propisuje da je ovlašteni mjenjač dužan mrežno povezati mjenjački automat sa zasebnim računalom kojeg mora držati u poslovnom prostoru mjenjačnice, i u njega ugraditi certificirani program. Ukoliko ovlašteni mjenjač u istom gradu ili općini ima više mjenjačkih automata, može računala držati na jednom mjenjačkom mjestu u tom gradu ili općini.

Nakon provedene javne rasprave, u ožujku 2016. Hrvatska narodna banka donijela je novu Odluku o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove. Odluka centralne banke pored definicije mjenjačkog automata, u svom regulatornom dijelu sadrži i poseban članak kojim se propisuju uvjeti pod kojima se mogu obavljati mjenjački poslovi s pomoću - mjenjačkog automata. On se sada smatra ‘mjenjačkim mjestom’ za koje su propisani posebni uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova.

Upravljanje zalihama novca u stvarnom vremenu

Svaki od ovih uređaja može se lako integrirati u lokalnu mrežu tako da se kompletni rad uređaja nadzire pomoću web mastera što jamči neprekidnu zalihu novca. To ujedno znači da korisnik može upravljati zalihama u stvarnom vremenu iz udobnosti svojeg radnog mjesta, te ujedno ažurirati dnevne promjene tečajeva. Do 2.500 kuna po otkupu Neovisno da li se radi o samostojećoj verziji mjenjačnice ili ugradbenoj verziji koja se ugraZanimljivo je da ovlašteni mjenjač ne smi- đuje u zid, mjenjačnice valute su korisnicima je pri obavljanju mjenjačkih poslova s pomoću dostupne 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. mjenjačkog automata primjenjivati povoljnije kupovne tečajeve. Iznos strane gotovine pri poSBO svojim klijentima može ponuditi aujedinom otkupu ne smije biti veći od protuvri- tomatske mjenjačnice u najam preko Grenke jednosti u iznosu od 2.500,00 kuna. financiranja.

HESS ForEx uređaji mogu udovoljiti svim uvjetima propisanim u Odluci o mjenjačkim poslovima Hrvatske narodne banke . 34

bestbanking 18 • 2016

n Uz certificirani sef do ispravnog osiguranja vrijednosti

Važnost pravilnog odabira sefa Samo certificirani sefovi mogu optimalno zaštititi vaše dragocjenosti i važne dokumente od provalnika, kao i omogućiti ispravno osiguranje vrijednosti kod osiguravajućih kuća

Pravilan odabir sefa

Salon bankarske opreme – Ozimec je tvrtka koja već 25 godina uspješno posluje u okviru djelatnosti zaštite i praćenja rada banaka i financijskih institucija ali i svih ostalih pravnih i privatnih osoba. U svom prodajnom programu SBO je posebnu pozornost usmjerio ka proizvodnji i distribuciji kvalitetne zaštite vrijednosti i dokumenata. ‘’Često nam se dogodi da nas potencijalni kupci nazivaju i traže sef određene veličine, no nakon savjetovanja u 90% slučajeva se ispostavi da početno traženi sef nije ono što kupcu zapravo treba. Razlog tomu je ponajprije nepoznavanje samih zakona, te ponuda polica osiguranja, a gdje svako osiguranje ima određene uvjete koje sam sef mora ispunjavati kako bi polica osiguranja bila ispravna, odnosno kako bi vrijednosti koje pohranjujemo u sef bile osigurane na njihovu pravu vrijednost. Zato svojim kupcima govorimo kako nije bitna veličina ili težina samog sefa, već sama namjena te pravlino postavljanje istog. Dragocjenosti zasigurno nećete pohraniti u mali prenosivi sef bez ikakvog stupnja zaštite, a uz to niti jedna osiguravajuća kuća ne može na taj način osigurati dragocjenosti unutar istog u slučaju otuđenja.’’, pojasnila nam je gospođa Žanet Primorac, voditeljica prodaje i tehničke zaštite Salona bankarske opreme – Ozimec.

Stručno savjetovanje

Svjesni činjenice kako je broj provala u poraStručni savjetnici Salona bankarske opreme stu, što predstavlja sve veći sigurnosni problem, – Ozimec najprije utvrđuju za koju svrhu je kuppodjednako za privatne i poslovne prostore, ra- cu potreban sef, što u sefu žele phraniti, te na ste i potreba za dodatnom zaštitom naših do- taj način određuju potreban stupanj sigurnosti kumenata, te ostalih dragocjenosti. No, kao i u koji prvenstveno ovisi o vrijednosti sadržaja kosvim djelatnostima, tako i u sigurnosnoj indu- jeg se pohranjuje. Nerijetko se dogodi da nakon striji, tržište preplavljuju i jeftini proizvodi, za savjetovanja kupci uštede pričine svote novca, kojima mogu posegnuti mnogi, zanemarujući jer zapravo shvate kako im je potreban sef mapritom razlog zašto su se uopće odlučili za kup- njih dimenzija, ali visokog stupnja sigurnosti. nju sefa. O tome se nažalost razmišlja tek kada Sefovi u ponudi SBO-a posjeduju certidođe do otuđenja dragocjenosti ili čak kom- fikat ECB*S, certifikat sigurnosti sefova i pletnog sefa, ukoliko nije pravilno postavljen. trezora(ESSA-in brand), a navedeni stupanj U tom slučaju na osiguranje, odnosno isplatu sigurnosti na certificiranoj oznaci prikazuje da štete, ne možemo računati. je sef prošao opsežne testove prilikom kojih se Za razliku od proizvođača ‘’no name’’ sefova, pokušava ući u sef svim modernim provalni proizvođači certificiranih sefova moraju nad- čkim alatima, te da garantira navedeni stupanj ležnim ustanovama dokazati da će vlasnik sefa sigurnosti. uistinu dobiti sigurnost koja mu je obećana, a Grupacije Promet i Format, jedne su od najsamim time i da će moći ugovoriti policu osi- poznatijih vodećih proizvođača sefova u svijeguranja sukladnoj zaštiti vrijednosti pohranje- tu, stoga i Salon bankarske opreme – Ozimec ne imovine u sefu.Iz tog razloga sefove ne bi- u svojoj ponudi ima upravo sefove ovih tvrtki. ramo prema cijeni niti volumenu, već namjeni. Tri tvornice, uključujući glavno postrojenje za izvoz u Europskoj uniji u Bugarskoj, te široU svojoj ponudi SBO nudi protupro- ka paleta protuprovalnih, vatrootpornih i depozitnih sefova, te sigurnosnih ormara i arhivskog valne sefove, poslovne sefove i ormare namještaja, odlike su grupacije Promet. U pružanju sigurnost rješenja Format se istiza pohranu dokumentacije i vrijedno- če kao vodeća tvornica u Europi, koja godišnje sti, ugradbene, vatrootporne, sefove za isporuči oko 60 000 različitih sefova i trezora. Bez obzira radi li se o serijskom modelu ili propohranu magnetnih medija, depozitne izvodu izrađenom po mjeri i narudžbi kupca, Formatova ponuda se uvijek bazira na sigurnosefove, sefove za oružja, sefove za IT snim rješenjima za zaštitu vrijednosti, za zaštitu od požara i depozitnim ormarima za sigursigurnost i druge nije poslovanje u bankama. bestbanking 18 • 2016

Sigurno poslovanje

n ORGANIZACIJA ARHIVA Pohranite dokumente i vrijednosti na ispravan način

Primjeren prostor za smještaj arhivskog gradiva Pod arhivskim gradivom podrazumijevamo zapise ili dokumente koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani.

Kako pravilno pohraniti građu

Prilikom nabave potrebnih polica, ormara i ostale opreme koja osigurava ispravnu zaštitu arhivske građe, iskoristili spremište na najbolji način, te opremili kvalitetnim i potrebnim namještajem, iznimno je bitno savjet potražiti od stručnjaka specijaliziranih za opremanje i prodaju metalnog namještaja, ormara i ostalih sustava namijenjenih za odlaganje arhivske građe. Zapisi ili dokumenti koji čine arhivsku građu su spisi, isprave, pomoćne uredske i poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crteži, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike ( filmovi i videozapisi), zvučni zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke, uključujući i programe i pomagala za njihovo korištenje Svaki stručnjak koji se bavi opremanjem spremišta za arhivsko gradivo, posebno vodi računa o samoj vrsti gradiva kao i prostoru namijenjenom za njegovu pohranu. Iznimno je stoga važno pripremiti što više informacija o tome o kakvoj se vrsti arhivskog gradiva radi, te točne informacije o samom spremišnom prostoru kako bi uz savjet stručnjaka arhivska građa ostala očuvana, a arhivski prostor maksimalno iskorišten u skladu s Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima.

Posljedice krivo opremljenog spremišta mogu imati nemjerljivu štetu

Može se dogoditi da se police ili ormari koje ste nabavili u kratkom vremenskom periodu uruše ili puknu, jer kvaliteta samih polica nije dovoljna da bi držala određenu količinu arhivskog gradiva. Uz to zbog nepravilnog odabira namještaja i sam namještaj može utjecati na nastalu štetu. Primjerice, može se raditi o umjetnini koja se može oštetiti na samim rubovima

bestbanking 18 • 2016

Nacionalna knjižnica Firence opremljena je arhivskim policama Unimondial tvrtke ROSSS

Metalne police Unimondial zadovoljavaju sve zakonske propise za smještaj arhivske građe polica, ukoliko iste ne udovoljavaju propisanim standardima ili da primjerice zvučne zapise ili datoteke arhivirate na namještaju namijenjenom za papir, te u tom slučaju oštetite vrijedne dokumente koji primjerice nemaju kopiju. Ove štete najčešće se događaju ukoliko se arhivska spremišta opremaju jeftinim policama i ormarima, upitne kvalitete ili pomanjkanjem

Što kažu propisi i zakon Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima NN 105/97, 64/00, 65/09, 125/11 uređeni su načini zaštite i uvjeta korištenja, čuvanje, uporaba i obrada arhivskog gradiva, javna arhivska služba, te nadležnosti i zadaće arhiva.

Minimalni uvjeti smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva te minimalni broj stručnog osoblja za obavljanje pojedinih djelatnosti arhiva Prema pravilniku o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva, objavljenom u NN 65/04 od 21.05.2004. na temelju članka 50. stavka 4. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, broj 105/97. i 64/00.), uređeni su minimalni uvjeti smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva te minimalni broj stručnog osoblja za obavljanje pojedinih djelatnosti arhiva.

samog stručnog savjeta, zbog kojeg se može dogoditi da i kvalitetan namještaj ne odgovara arhivskoj građi.

Savjetovanje stručnjaka

Stoga je uvijek bitno naglasiti kako sve polazi od kvalitetnog namještaja, odabranog ovisno o tipu i vrsti arhivske građe, te pravilno odabranog i optimalno iskorištenog prostora za arhiv. Uz to što će vas stručnjaci savjetovati o samoj opremi, oni će najprije provjeriti da se u prostoru koji ste namijenili za spremište ne nalaze instalacije, oprema ili druge stvari, osim opreme koja je namijenjena za smještaj i zaštitu gradiva i pripadajućih instalacija, te će ukoliko primijeti određene nepravilnosti za iste ili pronaći rješenje kako prostor pravilno pripremiti ili predložiti prostor koji bi bio primjereniji za arhiv.

Prema navedenom pravilniku arhivi trebaju imati primjeren prostor za smještaj gradiva, radni prostor i prostor za korištenje gradiva, te trajan izvor sredstava za održavanje tih prostorija i opreme u njima. Primjeren prostor za smještaj gradiva su objekti čvrste konstrukcije, građeni od nezapaljivih ili teško zapaljivih materijala, udaljen od proizvodnih i energetskih postrojenja, opreme i vodova, skladišta i objekata kod kojih postoji povećana opasnost od požara, urušavanja, eksplozija, ispuštanja povećanih koncentracija štetnih tvari, ili koji mogu biti cilj djelovanja u ratu. Sami prostori moraju biti smješteni unutar izgrađenog stambenog ili poslovnog područja, prometno povezani i lako dostupni vatrogasnim vozilima, zaštićeni od prodora podzemnih i nadzemnih voda, opremljeni vatrodojavnim i protupožarnim sustavom i opremom, zaštićeni od pristupa neovlaštenih osoba. Prostorije, odnosno spremišta u kojima je smješteno trebaju biti odvojene od ostalih prostorija u objektu i zaštićene od pristupa neovlaštenih osoba, osigurane protuprovalnim i protupožarnim vratima, opremljene vatrodojavnim sustavom i opremom za gašenje požara, suhe, zračne i zaštićene od izravnog prodiranja sunčeve svjetlosti, zaštićene od prodora podzemnih i nadzemnih voda, komunikacijski povezane s barem dva izlaza iz objekta, udaljene od mjesta otvorenoga plamena, od prostorija u kojima se čuvaju lako zapaljive tvari, od izvora prašenja i onečišćenja zraka. Spremišta trebaju biti opremljena metalnim policama, ormarima ili drugim sustavima koji su namijenjeni za odlaganje gradiva i primjereni vrsti i obliku gradiva.

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. t: +385(0)1 3777 655 | e: info@sbo.hr | w: www.sbo.hr

bestbanking 18 • 2016

Sigurno poslovanje

n Mladen Ozimec, vlasnik Salona bankarske opreme

SBO je vodeća kompanija regije u mehaničkoj zaštiti Tajna našeg uspjeha prvenstveno stoji u kvaliteti proizvoda po konkurentnim cijenama, te izvrsnoj servisnoj podršci, jer na taj način unaprjeđujemo povjerenje klijenata, a na povjerenju se gradi sve.

Poštovani gospodine Ozimec, Vaša tvrtka Salon ručiti u roku 5 dana ili kada to traje mjesecima. bankarske opreme – Ozimec posluje već 25 go- Tajna našeg uspjeha stoga prvenstveno stoji u dina kao jedna od vodećih kompanija u oblasti kvaliteti proizvoda po konkurentnim cijenama, mehaničke zaštite u regiji. Koja je tajna čvrste te izvrsnoj servisnoj podršci, jer tako unaprjepozicije Vaše tvrtke u ovoj branši koju ste zadr- đujemo povjerenje klijenata, a na povjerenju se žali preko dva desetljeća? gradi sve. Već krajem 90-ih tvrtka je obradila domaSkladište s certificiranim strojevima i rezerće tržište te je bila osposobljena za prodaju i vnim dijelovima jamči našim klijentima kvaliodržavanje bankarske opreme, čime smo po- tetnu I brzu uslugu, bilo da je riječ o Hrvatskoj, stali dovoljno snažni da napravimo i regional- BiH ili Srbiji. ni iskorak. Slijedili smo potrebe naših glavnih Uz to moram napomenuti kako SBO nije klijenata, te smo se uskoro proširili na područje samo ovlašteni zastupnik i distributer, već imaFederacije BiH, teritorij Republike Srpske, te mo i vlastitu proizvodnju, što nas posebno istiSrbiju. Formiranjem ovakve mreže došli smo u če kako u branši, tako i vodećim tvrtkama na položaj da svakom našem klijentu s kojim ima- ovim prostorima. mo potpisan ugovor možemo jamčiti kvalitetnu podršku i brzu reakciju. Koje linije proizvoda imate u ponudi, te koji nose Što to znači? Naime, strašno je bitno u na- vašu marku? šoj branši da imate dovoljan broj stručno osSalon bankarske opreme zastupa niz poposobljenog kadra, široku mrežu centara koja znatih svjetskih proizvođača bankarske opreomogućuje kupcima da uvijek rade s istom me i sigurnosne opreme. Uvođenjem britantvrtkom, čime možemo ispuniti zahtjeve sva- skog Spinnakera, najpouzdanijeg sigurnosnog ke naše stranke, bez obzira na broj poslovnica rješenja za transport novca u Hrvatskoj je broj ili mjesto gdje se nalazi. Kada imate i prodaju oružanih prepada na zaštitarske tvrtke smai održavanje i servis u istoj tvrtki tada je i uslu- njen na minimum. Među poznatim proizvoga kompletna. To je ono što nam je omogućilo đačima i našim ekskluzivnim partnerima istadanašnju poziciju na tržištu i pred konkurenci- knuo bih švicarsku KABA-u, vrhunski brend jom. Velika je razlika ako nešto možete ispo- za visoko sigurnosne brave i sisteme zaklju-

bestbanking 18 • 2016

čavanja, japanski Laurel, tvrtku koja proizvodi uređaje za brojanje novčanica, slovački Koval, koji je poznat po trezorskim blagajnama s vremenskom odgodom otvaranja i dakako nizozemski LincSafe, ‘’pametne sefove’’ posljednje generacije. Što se pak naših marki tiče, radi se o uređaju za elektrokemijsku zaštitu novca u transport SBO 104. Riječ je o samostalnom uređaju koji se može umetnuti u bilo koju torbu. Isto tako razvili smo i SBO-204, uređaj koji pruža dodatnu elektrokemijsku zaštitu vrijednosti unutar trezora, sefova I blagajni. Dimna patrona u njemu se aktivira odvajanjem sefa od podloge. Nudimo i neprobojne pregrade vlastite proizvodnje, razine neprobojnosti do FB6, protuprovalna-neprobojna vrata FB2/WK4, kao I vlastite interlocking sustave. Razlog zašto smo se odlučili na vlastitu proizvodnju jest naš doticaj s našim glavnim kupcima, odnosno direktno osluškivanje njihovih potreba, a kako se djelatnici Salona kontinuirano, dugi niz godina usavršavaju i nadograđuju svoje znanje kroz razne konferencije i edukacije i u inozemstvu, logično je bilo upotrijebiti vlastiti ljudskih potencijal i stvoriti vlastite proizvode kreirane točno prema potrebi krajnjih kupaca. Danas nije dovoljno biti samo prodavač, distributer, bez inovacija, odnosno kvali-

Foto: Martina Cvek

Sigurno poslovanje

tetnog ljudskog kadra, ne možete opstati u ovako zahtjevnoj branši. Do prije nekoliko godina otvorili ste najmoderniji showroom u branši na nevjerojatnih 400 četvornih metara, što ga čini i najvećim takvim prostorom u Hrvatskoj i šire. Kompanija SBO konačno je okupljena na jednom mjestu – uprava, servis, radionice, skladište, izložbeni prostor, vozni park i svi drugi segmenti tvrtke. Radi se o novoj poslovnoj zgradi veličine 2.500 četvornih metara, a koja se nalazi na području koje nas izvrsno prometno povezuje sa svim dijelovima zemlje. Kao što ste i sami spomenuli, unutar poslovnog kompleksa, smješten je i showroom veličine oko 400 četvornih metara u kojemu je postavljena najmodernija bankarska i sigurnosna oprema, budući da se interaktivnim prostorom želi kvalitetnije prezentirati oprema i uređaji u tzv. stvarnim situacijama. Prostor se koristi i u edukativne svrhe, što znači da je multifunkcionalan što se izuzetno svidjelo svim našim posjetiteljima i kupcima. Za svijet mehaničke zaštite izuzetno je važno certificiranje, posebno prema europskim standardima, odnosno unutar Europske unije. Kakvi su vaši proizvodi po tom pitanju? Salon bankarske opreme dugi niz godina je bio jedina tvrtka koja nije bila proizvođač, a bila je članica ESSA-e, Međunarodnog udruženja sigurnosne industrije, te donedavno i jedini član s ovih prostora. ESSA podupire ECB-S certificiranje, a riječ je o nezavisnom europskom certifikacijskom tijelu koje izdaje certifikate za proizvode u sigurnosnoj industriji

vezane uz normu ISO/IED 17065. Certifikat jamči kupcima da su kupili siguran i kvalitetan proizvod. Napominjem kako smo u svoje poslovanje implementirali europske standarde i norme i prije ulaska Hrvatske u EU, prije svega radi kvalitete vlastitog poslovanja, odnosno radi sigurnosti i zadovoljstva naših kupaca. Nije bilo potrebno čekati ulazak same Hrvatske i EU. Što vašoj tvrtki znači roba koja se prodaje po znatno nižim cijenama, a dolazi primjerice iz Dalekog istoka i Kine, a koja je ponekad uistinu upitne kvalitete. Roba koju spominjete se u početku nekima čini kao najjeftinija opcija, no često se pokaže izuzetno pogrešnom i u konačnici skupljom, ali to nema veze sa zemljom porijekla. Kina proizvodi i izuzetno kvalitetne uređaje poput tvrtke Ribao, čiji smo ekskluzivni zastupnik u Hrvatskoj. Naime, poznato je da iz Kine možemo dobiti izuzetno jeftinu i nekvalitetnu robu, kao i izuzetno kvalitetnu, sofisticiranu robu. Sve ovisi o tome koliko ste spremni platiti, odnosno kakvu robu želite ponuditi svojim kupcima. Ono što mi našim kupcima ističemo jest nužnost preventivnog održavanja kao optimalnog rješenja za prevenciju kvarova. Proizvod koji se često kvari i zahtijeva brojne servise, te dodatno otežava rad dok nije u funkciji predstavlja prevelik i nepotreban trošak. Prošlo je godinu dana od stupanja na snagu novog Zakona o novčarskim institucijama. Kako se SBO prilagodio novom zakonu? Salon bankarske opreme, kao što ste mogli zapaziti na primjeru prilagodbe europskim re-

gulativama i prije ulaska Hrvatske u EU, je novi zakon dočekao spremno. Naime, osim što smo vlastito poslovanje prilagodili novog zakonu, za same obveznike organizirali smo radionice u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH i tvrtkom Alarm automatika kako bismo ih što bolje upoznali s novim zakonom, te pojasnili eventualne nejasnoće. Proteklih godinu dana nastojali smo educirati što više obveznika, te smatram da smo odradili dobar posao. Salon bankarske opreme u svojoj ponudi nudi sefove, trezore, blagajne s vremenskom odgodom otvaranja, visoko sigurnosne brave, protubalistiku… s potrebnim certifikatima, na čemu smo sami kao tvrtka inzistirali, te smo uvijek nastojali kupcu dati potvrdu kvalitete naših proizvoda, neovisno o samim zakonskim regulativama. S obzirom da Vaša tvrtka permanentno radi na stručnom usavršavanju vaših djelatnika, ulažete u razvoj novih znanja, razvijate vlastita rješenja i proizvode, što znači da ih i često šaljete na razne summite, konferencije i edukacije u inozemstvo, smatrate li da u bližoj budućnosti možemo očekivati i da ćemo na ovom području imati kvalitetne regionalne, pa i europske događaje? Mišljenja sam da postoji potreba za regionalnim događajem iz područja sigurnosti na ovim prostorima posebice kada znamo da imamo i znanje i prostor sami organizirati događaje ovakvog tipa, te da možemo privući cijelu regiju, ali i organizirati eminentne događaje istaknute u Europi, što bi znatno pridonijelo učvršćivanju naših pozicija i ugleda na razini svjetske sigurnosne industrije. Za kraj, što možemo očekivati od Salona bankarske opreme u budućnosti? U kojem smjeru nastavljate, planirate li dodatnu ekspanziju u vidu povećanja vlastitog portfolia, promjene poslovne strategije, novih tržišta i partnerstva? Salon bankarske opreme zadovoljan se svojom pozicijom na tržištu, kako u Hrvatskoj tako i u regiji, a ekspanzija SBO-a seže čak do Libije i Sirije. Želim istaknuti kako je naša tvrtka uvijek težila ekspanziji, proširenju portfolia, tržišta i novih partnerstva, no sve to radili smo tako da smo slušali potrebe i želje naših klijenata koji su glavni pokretač našeg poslovanja. U tom pogledu, naravno da možete očekivati i nove proizvode Salona, nova partnerstva koja će se kao i obično sklapati ovisno o potrebama trenutnog tržišta na kojem poslujemo, a svako novo tržište za nas je novi uspjeh i dakako, novi izazov s kojim vjerujemo da ćemo samo iznova pokazati snagu Salona bankarske opreme – Ozimec koji je na ovim područjima već sad poprimio razmjere brenda. bestbanking 18 • 2016

Sigurno poslovanje

Događanja

n Održana opća skuština ESSA 2016

Internacionalizacija sigurnosne industrije raste, i dok je trgovinske barijere sputavaju

Članovi "Europske udruge za sigurnosne su- procesa ispitivanja, nego i na usporedivosti sastave (ESSA)" okupili su se na godišnjoj skup- mih rezultata. Ti čimbenici su nužni kako bi štini 9. i 10. studenog u Frankfurtu. U zgradi se na tržištu osigurala visoka razina kvalitete. VDMA predstavnici sigurnosnog sektora preOvogodišnju skupštinu obilježili su predavaispitali su ostvarene rezultate u prošloj godini i či Andreas Elfving (FOI, Švedska agencija za definirali zajednički pristup za budućnost in- razvoj obrane), Götz Schartner (8com GmbH dustrije. & Co. KG), Steffen Kunze (Fraunhofer InstiSkupštinu su moderirali direktor ESSE Dr. tut) i Julia Jacob (Messe Essen). Markus Heering, predsjednik Harald Lüling i Veliki interes članova je bio za radionicu na potpredsjednik Myriam Bevillon. Na skupštini kojoj je predstavljen prijedlog novog kataloga članovi su istaknuli važnost definiranja kvalite- testnog alata. Ako prijedlog bude prihvaćen na te na tržištu, s obzirom na trenutni razvoj. Pri međunarodnom glasanju proizvođača koji su tome, fokus ne bi bio samo na transparentnosti članovi ESSE, doći će do velikih promjena u

" ESS A nastavlja svoju potpunu predanost identif ikaciji postojećih ogranič e nja na međun a rodnom t r ž ištu tehničke zaštite. Naš je glavni zadatak podržati članstvo d a savla d aju te t r ži š ne barijere" istaknuo je članovima Dr. Markus Heering, direktor ESSA-e. 40

bestbanking 18 • 2016

normiranju sefova prema EN 1143-1. U 2017. ESSA će proslaviti 50 godina postojanja. U posljednjih je pola stoljeća došlo do nevjerojatnog razvoja i promjena u industriji mehaničke zaštite. Europska udruga za sigurnosne sustave proizašla iz "Forschungs und Prüfgemeinschaft Geldschränke und Tresoranlagen e.V. (FuP)" (Istraživanje i ispitivanje sefova i trezorskih sustava), posljednjih desetljeća prerasla je u utjecajnu međunarodnu sigurnosnu mrežu. Trenutno ESSA ima 143 tvrtke članice, s 40 članica izvan Europske unije.

Tim Louwen (Carl Wittkopp GmbH), Lidija Stolica (SBO), i Michael Alert (Carl Wittkopp GmbH)

n Interprotex ponovo na Zagrebačkom velesajmu

12. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine od 4. do 7. travnja 2017. Nastavljajući dugogodišnju tradiciju visoko specijaliziranog bienalnog sajma zaštite u našoj zemlji te regionalnog lidera u grupi safety-security sajmova INTERPROTEX će ponovo od 4. do 7. travnja 2017. godine u sklopu Proljetnih sajmova na Zagrebačkom velesajmu ujediniti razne grupacije ove gospodarske grane.

Osim INTERPROTEXA održat će se INTERKLIMA, 24. međunarodni sajam klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energije, GRADITELJSTVO, 40. međunarodni sajam građenja i opremanja i EMAT, 9. međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opreme.

Kao i svih proteklih godina Interprotex će se održati pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a s partnerom sajma Gradom Zagrebom i Hrvatskim cehom zaštitara u pripremi je niz kvalitetnih stručnih i znanstvenih skupova na kojima će se obraditi aktualne teme na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

INTERKLIMA

GRADITELJSTVO

Poslovni događaj graditeljske struke u Hrvatskoj i regiji jer na jednom mjestu okuplja vodeće domaće i svjetske proizvođače građevinskog materijala, opreme i mehanizacije te mnogobrojne poslovne ljude.

EMAT

EMAT ima ulogu jačanja svijesti o potrebi ekološkog pristupa u svim aspektima gospodarskog razvoja. Sajam nudi upoznavanje i prezentacije novih tehnologija za održivi razvoj te razmjenu stručnih i znanstvenih iskustava s područja prevencije onečišćenja, komunalnog gospodarstva, urbanog uređenja, zaštite okoliša i života u njemu. Više informacija možete pronaći na www.zv.hr

Program izlaganja Interprotex-a • Tehnička zaštita

Bienalni sajam sa dugogodišnjom tradicijom i uspješnom organizacijom. Vodeći je regionalni sajam opreme za grijanje, hlađenje, klimatizaciju i obradu pitkih voda te nezaobilazno mjesto u poslovnom kalendaru vodećih domaćih i svjetskih proizvođača.

• Zaštita podataka

Naglasak sajma biti će na obnovljivim izvorima energije potičući poduzetnike na proizvodnju i upotrebu opreme koja doprinosi energetskoj učinkovitosti i uštedi energije.Sajam prati i bogat program stručnih predavanja, radionica te prezentacije pojedinih izlagača.

• Zaštita na radu

• Mehanička zaštitna sredstva • Tjelesna zaštita • Osiguravajuća društva

• Zaštita od požara i vatrogastvo • Policijska zaštita • Civilna zaštita • Oružje, naoružanje, streljivo • Strukovna udruženja • Stručna literatura

bestbanking 18 • 2016

Događanja

Piše: Siniša Begović, MBA Konzultant za e-Poslovanje

Informacijske tehnologije

n Što je potrebno znati?

Osnove Internet sigurnosti Što je visokotehnološki kriminal, e-kriminal ili cyber kriminal? Visokotehnološki kriminal, poznat i kao e-kriminal ili cyber kriminal, obuhvaća skup krivičnih djela koja podrazumijevaju upotrebu interneta, računala ili nekih drugih elektronskih uređaja. Pojedini oblici e-kriminala direktno su vezani za računala, kao što su širenje opasnih elektronskih virusa ili pokretanje DoS napada (engl. Denial of Service Attack) koji onesposobljavaju računalni sustav tako da on odbija izvršiti bilo koju uslugu ovlaštenog korisnika. Ostali oblici e-kriminala obuhvaćaju prijevare, govor mržnje, krivična djela protiv intelektualne svojine, kao i proizvodnju, posjedovanje i distribuciju dotičnog materijala.

Što je krađa identiteta? Krađa identiteta se događa kada neko prisvoji identitet druge osobe, kao što su ime, detalji o bankovnom računu ili broj kreditne kartice, da bi počinio prijevaru ili druga krivična djela. Krađa identiteta je jedna od kriminalnih aktivnosti koja ima najbrži rast na svjetskom nivou i ne poznaje geografske granice – žrtve i prijestupnici mogu biti na suprotnim stranama svijeta. Zbog toga je policiji teško istražiti ova krivična djela, uhvatiti počinitelja ili pomoći žrtvi. Najveći broj krivičnih djela krađe identiteta počini se uz pomoć računala i drugih elektronskih uređaja.

bestbanking 18 • 2016

Provjerite imate li na izvodima iz banke i izvodima o stanju na kreditnoj kartici neodobrenih transakcija. Odmah prijavite bilo kakva neslaganja ili neovlaštene aktivnosti banci ili izdavaocu kartice. Budite posebno oprezni kada ostavljate osobne podatke na javno dostupnim web-stranicama. Osobni podaci mogu biti zlouporabljeni na više načina od strane kradljivaca identiteta koji pretražuju web-stranice. Može obuhvatiti krađu: • brojeva platnih i kreditnih kartica • putovnica • imena • adrese • podataka iz vozačke dozvole • podataka za prijavljivanje za ostale usluge

Kako se zaštititi od krađe identiteta? Nemojte davati svoje osobne podatke preko telefona, osobno ili preko računala, ukoliko niste sigurni da je riječ o provjerenoj osobi ili organizaciji. Nikada ne zapisujte PIN brojeve za svoje platne ili kreditne kartice na samim karticama ili bilo kojem dokumentu ili papiru u novčaniku. Na siguran način se riješite osobnih podataka (bacite papire, obrišite/ uklonite hard diskove iz računala prije prodaje ili bacanja). Količinu dokumenata koju svakodnevno nosite sa sobom ili ostavljate u autima svedite na minimum. To su vrijedni predmeti.

Što je zaštitni zid (engl. Firewall)? Zaštitni zid je sigurnosni hardver ili softver koji u sklopu računalne mreže kontrolira odlazni i dolazni mrežni promet na osnovu niza pravila. Kao barijera između sigurnih i nesigurnih mreža, zaštitni zid kontrolira pristup mrežnim resursima i pomaže pri eliminaciji hakerskih upada, virusa i računalnih crva koji pokušavaju doći do vašeg računala preko interneta. Najefikasniji i prvi korak koji možete poduzeti da biste zaštitili svoje računalo je da uključite zaštitni zid. Ukoliko imate više povezanih računala u svom domu ili imate manju uredsku mrežu, važno je da zaštitite svako računalo. Potrebno je imati hardverski zaštitni zid (kao što je router) da biste zaštitili mrežu, ali i softverski zaštitni zid na svakom računalu, da biste spriječili širenje virusa širom mreže ukoliko se neki od računala zaraze virusom.

Informacijske tehnologije

n Jurica Vuković, kreativni direktor digitalne agencije Euroart93 d.o.o.

Banke tromo prolaze kroz proces digitalizacije Treba prije svega shvatiti da su banke veliki sustavi i kao takvi tromo prolaze kroz proces bilo kakve transformacije, pa tako i digitalizacije svojih usluga.

Recite nam više o tome čime se bavi vaša agencija, o vašim klijentima i iskustvu u izradi bankarskih aplikacija? Euroart93 je digitalna agencija koja broji više od 20 zaposlenika, s uredima na dvije lokacije, u Sisku i Beogradu. Osim standardnih agencijskih poslova poput dizajna i razvoja internetskih stranica i social network managementa, agencija u posljednjih nekoliko godina stavlja veliki naglasak na transformaciju banaka u digitalni svijet.

prošlosti poput plaćanja putem klasične uplatnice, koju žele preslikati na digitalno sučelje. Prihvaćanje specifičnosti digitalnog kanala komunikacije i sustava okrenutog korisniku zasad su najveće prepreke pri izradi digitalnih bankarskih rješenja, ali uvijek smo spremni pomoći klijentu i ponuditi mu savjet ili prijedlog temeljen na našem bogatom iskustvu, kako bismo pronašli rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Na koji način vi približavate e-banking rješenja prosječnom korisniku?

Što to točno podrazumijeva? Izradu e-banking i mobile banking sustava, dizajn korisničkih sučelja za bankomate i bankarske sustave, pri čemu naši klijenti ne dolaze isključivo iz Hrvatske, već iz cijele regije. Primarni fokus je na promjeni načina razmišljanja, želimo konvergenciju iz komunikacije “Mi smo banka “ u “Kako vam možemo pomoći da najbrže i najefikasnije obavite bankarske poslove”. Na kakve prepreke nailazite pri izradi digitalnih bankarskih rješenja?

Prvi i osnovni korak je komunikacija okrenuta korisniku. Jedan od prvih savjeta koji dajemo našim sugovornicima iz bankarskog svijeta je da, u što je moguće većoj mjeri, zaborave na stručne bankarske izraze pri komunikaciji s prosječnim korisnikom. Želimo korisniku dati dojam da se nalazi u svijetu koji razumije i ne stvoriti neugodu ili nedoumicu pri korištenju bankarske aplikacije. Osim rječnikom, iskustvo bankarenja nastojimo približiti korisniku jednostavnim sučeljem (UI) i intuitivnim korisničkim iskustvom (UX), pri čemu se nerijetko nastojimo držati pravila da do svake akcije treba biti moguće doći u najviše dva klika.

Treba prije svega shvatiti da su banke veliki sustavi i kao takvi tromo prolaze kroz proces bilo kakve transformacije, pa tako i digitaliza- Kakvi su trenutni trendovi u internetskom i mocije svojih usluga. Poput automobilske industri- bilnom bankarstvu? je, koju je Elon Musk električnim automobilom posve okrenutim korisniku uhvatio nespremnu, Jednostavnost, nedvosmislenost, transparentako i banke imaju poteškoća u potpunosti tnost, te mogućnosti personalizacije bankarshvatiti i prihvatiti specifičnosti komunikacije skog iskustva i prilagođavanja korisniku. Medigitalnim kanalima. đutim, od svih se trendova u posljednje vrijeme Često nailazimo na primjer da banke žele možda ponajviše ističe gamifikacija, odnosno biti u korak s tehnologijom i na inicijalnim sa- koncept primjene mehanizama, dizajna, tehstancima zahtijevaju responzivni prikaz e-ban- nika i elemenata igre u ne-zabavnim okružeking rješenja, moderan i inovativan pristup, ali njima, kako bi se motiviralo i potaknulo koriu kasnijoj fazi i dalje inzistiraju na ostacima snika da postigne svoje ciljeve. Na taj način i

Jurica Vuković

“Prihvaćanje specifičnosti digitalnog kanala komunikacije

i sustava okrenutog korisniku

zasad su najveće prepreke pri izradi digitalnih bankarskih rješenja”.

inače ne-zabavne aktivnosti poput bankarenja postaju zanimljivije, okrenute korisniku. Kako društvene mreže poput Facebooka mogu utjecati na poslovanje banke? Društvene mreže iz godine u godinu postaju sve važniji kanal komunikacije, do te mjere da se mnogi korisnici informiraju isključivo preko društvenih mreža. U tome, naravno, kao najzastupljenija i u Hrvatskoj opće prihvaćena mreža prednjači Facebook. Poput svih drugih brandova, i banke bi svoje Facebook kanale trebale koristiti prije svega za komunikaciju s korisnicima, a ne primarno za prodaju. Bankarski procesi u pravilu su komplicirani, a Facebook je platforma na kojoj se s korisnicima može komunicirati personalizirano i lako razumljivim primjerima objasniti im kako da pojednostave bankarsko iskustvo i svoj život učine lakšim. Primjerice, na zabavan i Facebooku karakterističan način mogu se prezentirati benefiti banke, poput uštede vremena korištenjem mobilne aplikacije umjesto stajanja u redu. Facebook, ali i društvene mreže općenito, valja shvatiti kao iznimno važan kanal komunikacije koji može značajno unaprijediti odnos banke s njenim korisnicima. bestbanking 18 • 2016

Nekretnine/Real Estate

Piše: Vedrana Likan, Direktorica Colliers International Hrvatska, Slovenija i BiH

Hrvatsko tržište je među najpoželjnijim investicijskim destinacijama u Europi Istraživanje konzultantske tvrtke Colliers International otkriva koje su zemlje investitori prepoznali kao najbolje za ulaganje u komercijalne nekretnine u 2017. godini, uzimajući u obzir osnovne karakteristike zemlje te rizike i prinose.

Geo-političke promjene, izazovi koje nose investicijski tržišni ciklusi i sama težina kapitala kreiraju nova pravila privlačnosti i ulaganja u europske zemlje. Detaljno istražujući i procjenjujući temeljne osnove tržišta komercijalnih nekretnina Europe i njihovu kategorizaciju i poziciju u odnosu na strategije investitora, stav spram rizika, želju za stabilnošću, rast ili prinos, kao najpovoljnije zemlje za ulaganja u nekretnine u 2017. godine, Colliers je identificirao nordijske zemlje, Nizozemsku, vodeća europska tržišta, te određena tržišta središnje i istočne Europa (SIE) među kojima i hrvatsko tržište nekretnina. Ulaganja u tržište nekretnina i dalje rastu kako investicije u komercijalne nekretnine ostaju vrlo atraktivna opcija u makro okruženju prema principu "niže za duže". Kako se bližimo 2017., sva tržišta i dalje nude investicijske mogućnosti, ovisno koliko daleko investitori žele ići na krivulji geo-političkog rizika. U istraživanju provedenom od strane Colliersa „European Investment Market Outlook: A Matter of Perspective’, prepoznate su tri grupe investitora koji prema kategorijama rangiraju zemlje u koje razmatraju investirati: a) Investitori neskloni riziku – kojima su ključna transparentnost i likvidnost, najviši rang daju nordijskim zemljama koje su gotovo europski sinonim za stabilnost. Često im pridružuju Švicarsku, Nizozemsku i Austriju.

Tablica investitora nesklonih riziku

bestbanking 18 • 2016

Country

Politics Rank

Macro Rank

Demog Rank

Stability & Growth Rank

Germany

United Kingdom

France

Netherlands

Sweden

Norway

Switzerland

Spain

Belgium

Italy

Austria

Poland

Finland

Ireland

Turkey

Denmark

Czech Republic

Slovakia

Portugal

Romania

Estonia

Russia

Greece

Lithuania

Croatia

Hungary

Latvia

Bulgaria

Ukraine

Serbia

Poredak zemalja

Niži rizik, međutim, ima svoju cijenu. Postoji jasna inverzija odnosa cijena nekretnina, na temelju ponderiranih prinosa svih sektora u odnosu na rizik zemlje. Na toj skali, Finska, Nizozemska i Belgija imaju najbolju ravnotežu između rizika i prinosa od svih europskih zemalja. b) Investitori motivirani stabilnošću i rastom – koji ne razmatraju jedino politički i operativni rizik. Dugoročno gledajući na faktore koji će utjecati na potražnju, faktori poput izgleda za kratkoročne i dugoročne kamatne stope, BDP, rast zaposlenosti i demografske promjene, utjecali su na veliki pomak u ukupnom poretku tržišta po njihovoj atraktivnosti za ulaganja. Vodeća europska tržišta predvode u ovoj kategoriji s Njemačkom na čelu ispred Velike Britanije i Francuske. Nizozemska i ovdje ima vrlo dobar rang s obzirom na cijene prinosa u odnosu na ostale veće i vodeće zemlje. c) Investitori s većim apetitom za rizikom – biraju zemlje gdje likvidnost može biti manja, ali su prinosi veći i okreću se tržištima srednje i istočne Europe (SIE), potičući njihovu aktivnost. Gledajući prinose, najzanimljivija su upravo tržišta Bugarske, Hrvatske, Slovačke, kao i baltička tržišta. Slijede ih Belgija, Nizozemska, Češka, Finska i Danska. Hrvatska, Latvija, Litva, Finska i Nizozemska nalaze se u samom vrhu tržišta za investitore različitih preferencija i stilova i pokazala su se kao najjače rastuća tržišta u pogledu rasta investicija iz godine u godinu.

Tablica investitora motiviranih stabilnošću i rastom

Tablica investitora s većim apetitom za rizikom bestbanking 18 • 2016

Nekretnine/Real Estate

Piše: Tajana Ozimec

Ljudski potencijali

n Povezanost emocionalne inteligencije i razvoja vođe

Temelj uspjeha pojedinca i tvrtke Bez emocionalne inteligencije vođa ne može biti u potpunosti uspješan jer je upravo on taj koji pokazuje primjerom kako i na koji način raditi s ljudima da dođu do cilja.

Radi velikih i konstantnih promjena koje su prisutne u poslovnom okruženju pojavile su se potrebe za vođama s velikom vizijom koji znaju na pravilan način koristiti emocije, uspostaviti emocionalni odnos s okolinom i svojom organizacijom te ih motivirati na stalno donošenje viših i ambicioznijih ciljeva, što su osobine zasnovane na emocionalnoj inteligenciji. Ono što u poslovnom uspjehu razlikuje osobe jednu od druge je emocionalna inteligencija. Osoba može imati savršene predispozicije za uspjeh zahvaljujući svojim znanjem, vještinama, ocjenama, iskustvu, međutim, ako nema razvijenu emocionalnu inteligenciju, u poslu neće daleko dogurati. Emocionalna inteligencija u poslu je ono što pokazuje kvalitetu svakog radnika, svake osobe. „Emocionalne sposobnosti naučena su umijeća koja se temelje na emocionalnoj inteligenciji, a na poslu omogućuju izvanrednu uspješnost.“ (Goleman, 2015.)

Bez emocionalne inteligencije vođa ne može biti uspješan

bestbanking 18 • 2016

Emocionalna inteligencija važna je u poslovnom svijetu jednako kao i u životu općenito. Bez emocionalne inteligencije vođa ne može biti u potpunosti uspješan jer je upravo on taj koji pokazuje primjerom kako i na koji način raditi s ljudima da dođu do cilja. Iako je ona jednako važna kao i kvocijent inteligencije, mnogi ju zapostavljaju i ne pridaju joj važnost. Emocionalna inteligencija podrazumijeva vještine vladanja sobom i vještine u radu s ljudima. Vještine vladanja sobom su samosvijest, samoregulacija i motivacija. To znači da u onim trenucima i situacijama kada je logično da se reagira burno i nekontrolirano, zapravo napravi ono suprotno, a to je da se sagleda situacija iz svih kutova i vidi koje je najbolje i najefikasnije rješenje. S druge strane, vještine u radu s ljudima su empatija i društveno umijeće, tj. so-

cijalne vještine. Vođe s jako razvijenim socijalnim vještinama imaju velik krug poznanstava te vrlo lako nalaze zajednički jezik s različitim ljudima. Oni se znaju prilagođavati drugima te im nije teško stvoriti interakciju s novom osobom. Uz dobro slaganje s drugim ljudima, socijalne vještine označavaju i sposobnost uvjeravanja i vođenja drugih te sposobnost nenasilnog rješavanja sukoba. Ove vještine uvelike mogu pomoći u timskom radu i suradnji s drugima u organizaciji i životu s ciljem postizanja vlastitih i zajedničkih ciljeva. Obje vještine su važne i svaki vođa ih treba imati podjednako razvijene.

Vođa inspirira, motivira i usmjerava zaposlenike

Vodstvo predstavlja utjecaj na druge ljude prema tome da zajedno teže ostvarivanju organizacijskih ciljeva. Najvažniji čimbenik vodstva je vođa koji inspirira, motivira i usmjerava zaposlenike te brzo rješava konflikte ukoliko do njih dođe. U krajnjoj liniji, nije bitno tko je u

Emocionalne sposobnosti na učena su umijeća koja se temelje na emocionalnoj inteligenciji, a na poslu omogućuju izvanrednu uspješnost. pravu, bitno je kakva je atmosfera u organizaciji i timu. Ako je atmosfera dobra, svaki konflikt se brzo rješava. Vođa koji ima visoku emocionalnu inteligenciju zna se prilagoditi ljudima, svojoj okolini i organizaciji s kojom radi. Danas je izuzetno bitno znati prilagoditi se i razumjeti okolinu, ponajviše osobe s kojima se na dnevnoj bazi surađuje. Današnja jedina konstanta su promjene i vođa mora biti prvi koji će ih otvorenih ruku prihvatiti i napraviti najbolje što može iz trenutne situacije. Vođa je taj koji smekšava promjene motivirajući svoju organizaciju. Kroz dobro upravljanje emocijama i samim sobom, vođa je u stanju biti primjer drugima.

Piše: dr.sc. Božo Skoko

n Savjeti za jačanje interpersonalne komunikacije u poslovnom svijetu

Kako poboljšati vlastitu komunikaciju u poslu? bestbanking 18 • 2016

Ljudski potencijali

Ljudska riječ ostavlja duboke tragove. Zahvaljujući tome osoba preko puta vas može postati vaš najbolji promotor, a isto tako i glasnogovornik negativnog publiciteta.

Ne zaboravite da je ljudima vrlo drago čuti njihovo ime iz vaših usta. Stoga ljudima pristupajte osobno. Ako ne želite srušiti mostove s ljudima nikada ne kritizirajte, prigovarajte i osuđujte ljude. Probajte ih razumjeti. Pokušajmo ocijeniti zašto oni čine to što čine. To je često puno trezvenije i učinkovitije; pritom odiše simpatijom, tolerancijom i ljubaznošću. Vrijeđanje ljudi ne samo da ih ne mijenja, nego između vas i njih podiže zid i dugoročno onemogućava razvoj normalne komunikacije, iako ćete u prvi mah misliti da ste riješili problem. Stoga, indirektno ljudima skrenite pozornost na njihovu pogrešku. Otvorite im oči, pokažite i drugu stranu uzroka i posljedica. Pričajte prvi o vlastitim pogreškama. Pokažite da ste i vi čovjek a ljudski je griješiti. To će im biti veća škola nego bilo kakva učena lekcija. Dat će sve od sebe da to ne ponove. Svatko može kritizirati, osuđivati i prigovarati ali treba karaktera i samokontrole kako bi bili suosjećajni i kako bi mogli praštati. Ako želimo promijeniti ljude bez napada i otpora moramo dotičnoj osobi pristupiti s poštovanjem i prihvaćanjem. Njezin odgovor ovisi uglavnom o našem pristupu. Ako nekoga morate pobijediti ili preglasati, dopustite mu da sačuva obraz i napravi častan uzmak. Ljudi će vam na tome biti zahvalni jer ne vole biti poraženi ili osramoćeni. Inače samo uništavamo njihov ego! Naravno pogrešno je ustaljeno mišljenje da uvijek netko mora izgubiti da bi netko drugi dobio.

Naši odnosi s drugima, kao i naša komunikacija u radnom okruženju često je rutinska, međutim ako barem malo truda uložimo u njezinu kvalitetu može postati prava umjetnost i donijeti nam višestruke plodove ne samo u odnosu s kolegama, nadređenima, već i klijentima. Tako baš komunikacija sve više postaje presudna za naš uspjeh u životu i napredovanje na poslu. A ako želimo sebi i drugima uljepšati dan unesimo u komunikaciju s drugima malo više osjećaja i pažnje, odgovornosti i susretljivosti od one uobičajene rutinske. Ljudska riječ ostavlja duboke tragove. Zahvaljujući tome osoba preko puta vas može postati vaš najbolji promotor, a isto tako i glasnogovornik negativnog publiciteta. A znamo da se informacije „od usta do usta“ brzo šire. Jedna od temeljnih vještina kojima dokazujemo da nam je stalo do drugih jest naučiti slušati druge. Prisjetite se one pučke uzrečice koja kaže da nam je Bog dao par ušiju a samo jedna usta. Britanski državnik Winston Churchill je rekao «Govor je srebro a šutnja je zlato!». Trebate ponekad zašutjeti ili samo postavljati pitanja i pozorno slušati, a ne samo docirati. Trebate pokazati zanimanje za druge i ono što oni govore. Tako ćete uspostaviti povjerenje i otvoriti nove mostove suradnje a drugi će to cijeniti. Kad govorite onda naučite govoriti jezikom sugovornika. To ne znači da uvijek morate naučiti još jedan strani jezik već se trebate prilagoditi njegovom svijetu, njegovu načinu razmišljanja i izražavanja... Trebate se uživjeti u njegov svijet, sagledati situaciju iz njegova kuta gledanja. Koristite pozitivne i njemu bliske riječi, uključite ga u svoj svijet.

Gradimo mostove prema ljudima

Američki autor Dale Carnegie sugerira nekoliko pravila ponašanja u stjecanju prijatelja i naklonosti ljudi: Poštujte ljude otvoreno i iskreno; Pobudite u njima jaku želju (dajte im dobar motiv da učine nešto); Dajte im osjećaj važnosti; Poštujte tuđe mišljenje; Nikada ne recite «U krivu ste!»; Počnite razgovor na prijateljski način... Jednostavno pazite na osjećaje drugih u svakom trenutku. Osobito kad imate moć nad njima i kad oni ovise o vama. Dopustite drugoj osobi da osjeti kako je zamisao njegova ili njezina. Vama je važan postignuti cilj a njima njihov uspjeh. Neka se osjećaju važno! Iako vam je službenica na šalteru po opisu svoga posla dužna dati traženi dokument ili vas konobar u restoranu mora uslužiti za vaš novac, vlastitu cijenu ćete podići a njima uljepšati dan jednostavnim rečenicama poput «Oprostite što vas gnjavim...» ili «Biste li bili ljubazni...». Pobudite u drugima osjećaj važnosti. «Svatko je gospon pod svojim šeširom!» - rekli bi stari Zagrepčani. Dajte ljudima na važnosti bez obzira o kome je riječ – portiru, telefonistici, prodavaču u trgovini, vozaču... John Dewey je rekao da je želja za osjećajem važnosti najdublji poriv u ljudskoj prirodi a William James je dodao kako je najdublje načelo ljudske prirode – žudnja za poštovanjem. Emerson je zapisao da je svaki čovjek kojeg sretnemo u nečemu bolji od nas. Prema tome susretnimo ga s poštovanjem jer nešto možemo naučiti od njega. S druge strane svatko posjeduje nešto što možemo istaknuti i pohvaliti ili što mu je važno – od lijepe kose, zanimljivog hobija, nadarenog djeteta do uspješnog projekta, ukusno pripremljenog jela ili dražesnog kućnog ljubimca.

Ako govorite istinu uvijek ćete moći

hodati uzdignute glave a ako ju bu dete izbjegavali to može imati dale

kosežne posljedice, pa i one zakonske. Zato nastojte biti iskreni prema sebi

i drugima, razmislite dva puta pri je nego što progovorite, dosjetite se i

drugog načina da izrazite isto, ubla žite istinu obazrivošću.

bestbanking 18 • 2016

Upravljanje pamćenjem je također iznimno važno u odnosima s drugima. Primjerice može biti vrlo loše za vaš imidž ako zaboravite ime nekome koga ste više puta upoznali, ako zaboravite vrijeme sastanka koji ste dogovorili ili ne odgovorite na primljeno pismo... Dobro pamćenje vam može omogućiti golem kredit kod drugih. Ako pak imate problema s pamćenjem jasno je da vas nitko ne sprječava imati i dobro organiziran podsjetnik. Navodno je slavni Jack Welch po imenu poznavao stotine svojih zaposlenika, a dobrim odnosom prema njima postajali su njegovi glasnogovornici. Kvalitetnom odnosu s drugima može itekako pridonijeti i govorenje istine. Zbog toga ćete se dobro osjećati ali ćete isto tako zaraditi povjerenje i poštovanje od drugih. Ako govorite istinu uvijek ćete moći hodati uzdignute glave a ako ju budete izbjegavali to može imati dalekosežne posljedice, pa i one zakonske. Zato nastojte biti iskreni prema sebi i drugima, razmislite dva puta prije nego što progovorite, dosjetite se i drugog načina da izrazite isto, ublažite istinu obazrivošću. Nemojte nikada preuveličavati, ne lažite za druge, ne tražite od drugih da lažu za vas i nikada ne govorite «sitne laži». Ljudi koji su izloženi oku javnosti ubrzo otkrivaju da njihov dobar glas u velikoj mjeri ovisi o tome koliko ispunjavaju svoja obećanje. Moć obećanja vam može donijeti povjerenje ali i smanjiti tržišnu cijenu, zato ako niste sigurni da možete održati obećanje ili obvezu, najbolje je da ju niti ne dajete jer obećanje je svojevrsni ugovor.

Postanite zainteresirani za druge ljude. Tek tako će vas ljudi zavoljeti. Veselite se dosezima drugih, zanimajte se za njihove hobije, radujte se njihovim obiteljima... Oduševite ljude i pridobili ste ih trajno na svoju stranu. Kao što je neki pjesnik rekao: «Pružite ruku neznancu i vašoj usamljenosti je kraj!». Ne morate biti anđeo da biste svakog dana učinili neko dobro djelo ili barem nekome uljepšali dan – ako ništa telefonskim pozivom ili osmijehom, malenim, pažljivo odabranim i neočekivanim poklonom, komplimentom, odustajanjem od zahtijeva... Dodajte malo nježnosti u svakodnevnu radnu rutinu... Tako ćete otvoriti i najzaključanija vrata i doseći neslućene visine u odnosu s drugim ljudima.

«Sreću možete njegovati pomoću

osmijeha. Darujte svakoj živoj duši koju sretnete najbolji osmijeh svojeg

života i uočit ćete koliko ćete se bo lje osjećati i koliko ćete bolje izgleda ti. To je jedan od najboljih načina da prestanete brinuti i počnete živjeti»

Vaš uspjeh u odnosu s drugima može postati još kvalitetniji ako se naučite smijati. Uz pomoć osmijeha uvijek ili u barem 90 posto slučajeva možete izbjeći ili ublažiti probleme i dobiti ono što želite. Osmijeh može otopiti čelik a kamoli ne potaknuti osobnu prodaju, stoga se smiješite i kad vam nije do smijeha. Pritom imajte u vidu kako istraživanja kažu da osmijeh ljude čini ljepšima i privlačnijima. Frank Bettger kaže: «Sreću možete njegovati pomoću osmijeha. Darujte svakoj živoj duši koju sretnete najbolji osmijeh svojeg života i uočit ćete koliko ćete se bolje osjećati i koliko ćete bolje izgledati. To je jedan od najboljih načina da prestanete brinuti i počnete živjeti».

Frank Bettger

Oduševimo ljude

«Pričajte s ljudima o njima» - rekao je Disraeli, jedan od najmudrijih ljudi nekadašnjeg Britanskog carstva – «Pričajte ljudima o njima i oni će slušati satima!» Naravno pobudite u drugoj osobi osjećaj važnosti iskreno a ne glumljenjem.

Sačuvajmo svoje «ja»

Naravno sve ima svoje granice. Zato znajte sačuvati svoje «ja» i svoje dostojanstvo u odnosima s drugima. Joe Girard je napisao nekoliko načela o tome kako dobro komunicirati a istodobno se sačuvati «rasprodaje», odnosno savijanja kralježnice pred drugima: 1. Čuvajte svoje ime (neka ono postane vaš najvredniji brand), 2. Krećite se u dobrom društvu (prvorazredni se druže s prvorazrednima; klonite se mjesta na kojima ne biste htjeli biti viđeni), 3. Ostanite vjerni svojim načelima (poštujte tuđa prava ali slijedite svoje ideale) 4. Čuvajte se kompromisa (budite svoji, ne budite tuđi dužnik, ne popuštajte, ne odustajte – čak i po cijenu da se nekome zamjerite), 5. Pokušajte reći «ne» (ne dopustite da drugi uvijek upravljaju vama, da troše vaše dragocjeno vrijeme, služe se vašom energijom ili znanjem, tjeraju vas da nosite i njihov teret, negativno utječu na vas...). Svakog dana napravimo barem jedan od svih u ovom članku navedenih malih iskoraka i naš će život biti sretniji i uspješniji a ljudima s nama ljepše. Učine li to i vaši prijatelji, poznanici i kolege – vjerujte započeli smo mijenjati svoje okruženje ali i svijet.

bestbanking 18 • 2016

Ljudski potencijali

Piše: Ivan Pakozdi, dipl. nov.

Ljudski potencijali

n „Head hunting“ - diskretan proces selekcije najkvalitetnijih kadrova

Potraga za struËnjacima sa specifiËnim znanjima Head hunting je metoda kojom se uspješno pronalaze kandidati za poslove, od članova nadzornih odbora pa sve do pozicije izvršnih direktora

bestbanking 18 • 2016

Ljudi koji „ne traže posao“

Ljudi koji rade u tvrtkama s kojima su zadovoljni, koji su dobro plaćeni u načelu aktivno ne traže novi posao, odnosno ne javljaju se na oglase jer im promjena posla nije primarna niti je ičim uvjetovana. Uvriježeno je pravilo da se uz pomoć head huntera najčešće pronalaze kandidati koji do trenutka dok nisu kontaktirani i dok im nije ponuđen novi posao nisu niti razmišljali o promjeni posla. Ipak, to nikako ne isključuje mogućnost da se takve ljude ozbiljno uzme u obzir za novo radno mjesto na kojem će u budućnosti umjesto za konkurenciju raditi za vas. Zbog takvih situacija postoje „lovci na glave“ kojima je osnovni posao vrbovati i prevesti na svoju stranu željenu osobu. Head hunting je u pravilu vrlo diskretan proces selekcije kadrova koji se koristi prilikom pronalaženja kandidata za srednja i visoka menadžerska mjesta ili za specijalistička radna mjesta za koja nedostaje stručnjaka sa specifičnim znanjima, a bankarski sustav jedan je od tih. Rizik prilikom odabira kadrova mora biti sveden na minimum stoga se takva mjesta vrlo

rijetko popunjavaju kadrovima koji tek radi nezadovoljstva plaćom ili odnosima u tvrtki žele novi posao. Takva mjesta ne popunjavaju niti kandidati kojima bi to bilo prvo zaposlenje jer takva mjesta zahtijevaju provjerene osobe s dokazanim poslovnim, menadžerskim i specijalističkim vještinama. Sigurnost se plaća, zbog čega „ulovljena glava“ ima višu cijenu, a ona je u prosjeku 25 do 30 posto viša od one koja je na trenutnom radnom mjestu.

Odabir kandidata među pristiglim životopisima ili vrbovanje kadrova prema vlastitim preferencijama pitanje je strategije kadroviranja. Dok prvi postupak osigurava veći priljev kandidata i raznolikost, uz pomoć drugog postupka ciljano se može doći do konkretne osobe za čije usluge postoji interes, čiji je rad primijećen i neko vrijeme praćen na tržištu i u čije sposobnosti ne postoje nikakve sumnje. Takva osoba gotovo pa sigurno u novi poslovni sustav donosi brojne benefite. Head hunting uspješno rješava pitanje kvalitativnog pristupa kadrovima na tržištu, a to znači da se odabir kandidata vrši na temelju iscrpnog i dugotrajnog procesa praćenja njegovog rada, postignuća ili odnosa sa zaposlenicima, a ne isključivo na temelju pristiglog životopisa, testiranja i razgovora. Pažljivim odabirom kadrova koji su neko vrijeme bili pod povećalom vaše tvrtke, koje se proučavalo i pratilo u određenom vremenu dobivate kadar koji će odmah preuzeti dio odgovornosti na sebe, upravljati klijentima, savjetovati, razvijati portfelj usluga ili aktivno sudjelovati u prodaji.

Preuzimanje kadrova od konkurencije

Nedavno smo u Hrvatskoj svjedočili nekolicini značajnih transfera u bankarskoj i osiguravajućoj industriji. Veliki igrači odlučili su presložiti snage i to na najvišim razinama. Osim imena osoba uključenih u transfere zanimljivo je primijetiti da su poslovni subjekti iz spomenutih industrija, inače žestoki tržišni konkurenti, transfere realizirali međusobno, odnosno da su jedni drugima preuzeli kadrove. Riječ je o posve prirodnom procesu transfera znanja i stručnosti u financijskoj industriji

i nije neobično da se kvalitetne kadrove traži među konkurencijom jer konkurencija u svojim redovima ima već formirane kadrove, prodavače, savjetnike, zastupnike u prodaji i menadžere koji imaju razgranatu mrežu dugogodišnjih osiguranika, partnera, klijenata ili dobavljača. To su sve prednosti koje preuzimanjem dolaze u novi poslovni sustav i daju mu konkurentsku prednost. Koliko god to ponekad zvučalo okrutno, direktora banke ili voditelja sektora u osiguravajućoj kući u pravilu se ne bira čitanjem tisuća životopisa, već se za takve pozicije traže dokazano sposobni ljudi s istaknutim menadžerskim vještinama i konkretnim rezultatima u branši. Pri tome, nije pravilo da je konkurencija jedini izvor takvih kadrova. Čest je slučaj da tvrtke u potrazi za stručnim kadrom prelaze granicu vlastitih država i u svoje redove regrutiraju strane stručnjake omogućujući im na taj način ostvarivanje međunarodne karijere. Head hunting ne mora služiti isključivo za vrbovanje kadrova samo za najviše funkcije, a odabrane osobe ne moraju istoga trenutka zasjesti na menadžerske ili neke druge upravljačke pozicije. Head hunting je u konačnici i dalje proces selekcije koji se odvija tek po nešto drugačijem principu od klasične selekcije. Kompleksniji je, detaljniji i kao ishod daje preporuku dva do tri najkvalitetnija kandidata, stoga se može vrlo kvalitetno iskoristiti i za regrutaciju kadrova na nižim operativnim funkcijama.

Fakulteti – rasadnici talenata

Kvalitetan se kadar može pronaći i među studentskom populacijom u kojoj postoji znatan broj „angažiranih“ studenata. Oni samo inicijativno sudjeluju u radu brojnih udruga, na znanstvenim projektima, razvijaju vlastite projekte, i upravo takve osobe treba akvizirati u vlastite redove jer će vrlo vjerojatno svoj entuzijazam i stečeno praktično iskustvo u najkraćem roku unijeti u novi poslovni sustav koji će im dati priliku. Rastući trend među fakultetima i visokim školama je sklapanje partnerskih ugovora s različitim tvrtkama, bankama, osiguravajućim društvima, agencijama i drugim poslovnim subjektima koji osim uloge partnera imaju i ulogu budućeg poslodavca. Izvedbeni programi na fakultetima počinju se izrađivati sukladno tržišnim potrebama, prateći preporuke poslodavaca o tome kakvi im kadrovi trebaju. U takvoj situaciji partneri, tj. poslodavci imaju priliku aktivno sudjelovati u oblikovanju mladih stručnjaka i pratiti njihovo obrazovanje i napredak od samog početka studiranja te iz „rasadnika talenata“ kojega su sami stvorili birati one najbolje.

OTP: U selekcijskim postupcima je najvažnija izvrsnost Banka je vrlo složena organizacija u kojoj svaki kotačić treba besprijekorno funkcionirati. Zato je bitno da svaki zaposlenik profesionalno i savjesno radi svoj posao. Djelatnici u poslovnicama trebaju u svakoj situaciji pokazati da su stručni, dati pravi savjet, biti ljubazni sa svim klijentima. Zato su nam u selekcijskim postupcima najvažnija izvrsnost u osobinama ličnosti, intelektualnog kapitala, kompetencija i iskustva koja je potrebna za pojedinu funkciju. Pored općih kompetencija koje tražimo od svih kandidata, posebno su nam važne odlike prilagodljivosti promjenama, usmjerenosti na rezultat, sposobnost razumijevanja složenih poslova i analitičko razmišljanje. Programi i projekti na kojima radimo, način na koji razvijamo i širimo naše poslovanje na hrvatskom tržištu često od naših kolegica i kolega traži vrlo visoku predanost i motiviranost. Često se nekoliko važnih projekata odvija odjednom. Način na koji smo posvećeni timskom radu i suradništvu, uz otvorenost i dostupnost, koje su naše korporativne vrijednosti, omogućuje nam brži razvoj novih kompetencija i prilagodbu novim zadacima.

ERSTE: Baltazar potiËe kreativnost naših zaposlenika Inovacije su općenito područje na koje se u Erste banci posvećuje velika pozornost. Godinama provodimo interni projekt Baltazar s ciljem poticanja kreativnih i novih rješenja te općenito stvaranje kulture unutar Banke koja potiče zaposlenike da iskoče iz svoje postojeće rutine, razmisle što se može bolje i drugačije, pa i da predlože inovaciju koja nije vezana isključivo uz njihovo područje rada. Naravno, trud i dobre zamisli zaposlenika se nagrađuju. Ono što nas izdvaja od drugih, osim traženja odgovora na pitanja je li nešto profitabilno i zakonito, postavljanje je i tzv. trećeg pitanja: je li nešto ispravno? Uvijek i svugdje želimo ne samo činiti sve na pravi način, već želimo činiti i pravu stvar. Zato je pokrenuta je posebna interna platforma za razvoj poželjne korporativne kulture „Plavi slon“, a bavi se svime onime što pozitivno utječe na zaposlenike banke, njihov identitet i svrhu. Riječ je o zajedničkom nazivniku za sve aktivnosti, vrijednosti i ponašanja u Erste grupi kroz koja definiramo i podržavamo korporativnu kulturu. Sukladno očekivanjima klijenata, u Banci se razvijaju standardi kvalitete usluge koja se želi pružiti klijentima. Kontinuirano se mjeri kvaliteta usluge na razini banke, ali i svake poslovnice istražujući mišljenje klijenata, ali i provodeći mystery shopping. Ukoliko se kroz provedena mjerenja ukažu područja za unaprjeđenje, djelatnici se dodatno educiraju u tim područjima.

ADDIKO: Zaposlenici su naša najveÊa vrijednost Stara maksima glasi kako su zaposlenici najveća vrijednost svake organizacije i to je definitivno istina. Informiran, motiviran i educiran zaposlenik je kontinuirana vrijednost za organizaciju i to je princip kojeg se držimo i u Addiko Bank, te stoga sustavno ulažemo u svoje zaposlenike i njihovu daljnju naobrazbu u svrhu povećanja organizacijskog znanja i profesionalnih kompetencija, ali isto tako i povećavajući njihovo zadovoljstvo i osjećaj motiviranosti. Što se traženih vještina tiče one naravno variraju ovisno o poziciji i funkciji, ali naravno da postoje univerzalne vrijednosti koje su uvijek na cijeni: predanost, radišnost, želja za znanjem i usavršavanjem, korektnost i etičnost. Kad govorimo o poslovnim vrijednostima tu u bankarskoj industriji, a pogotovo kad je riječ o poslovanju s građanstvom treba istaknuti: Komunikacijske vještine - jer se radi i s klijentima s velikim i onima s malim financijskim predznanjem te je potrebno znati kompleksnu informaciju jednostavno prenijeti na razumljiv jezik; Usmjerenost na klijente – svojevrsna kombinacija sposobnosti komuniciranja, rješavanja problema i empatije, jer da bi se klijentima isporučilo ono što im je potrebno, treba ih razumjeti, a i izgradnja odnosa je osnova bankarstva; Dobre organizacijske vještine i upravljanje vremenom – znati prioretizirati i planirati te izvršiti obveze u zadanom roku; Timski rad – banke su veliki i kompleksni sustavi, a konačni uspjeh moguć je jedino ako svi dijelovi tog motora djeluju zajedno, a timski rad podrazumijeva znati slušati, voditi, predlagati i preuzeti odgovornost kad je potrebno. bestbanking 18 • 2016

Ljudski potencijali

Piše: Franjo Skoko

Poslovna edukacija

n Kako banke ulažu u edukaciju svojih zaposlenika

Sustavno ulaganje u kadrove Banke kao novčarske institucije su jedne od prvih organizacija koje su shvatile potrebu za ulaganjem u obrazovanje i razvoj svojih zaposlenika

U prošlom broju Best Bankinga pisao sam općenito o temi cjeloživotnog obrazovanja/ učenja te zašto kompanije, organizacije i institucije ulažu u svoje zaposlenike. Budući da je ovo specijalizirani časopis koji je namijenjen bankarskom sektoru, u ovom broju odvest ću Vas korak dalje i predstaviti tržište bankarske edukacije. Prilikom elaboriranja pojedinih stavova poslužit ću se svojim petnaestogodišnjim iskustvom iz poslovne edukacije na području bankarstva i financijske industrije te iskustvima svojih suradnika.

KljuË dugoroËnog uspješnog poslovanja Banke koje dugoročno žele uspješno poslovati vode računa o svojim zaposlenicima već od njihovog dolaska u banku, upoznavanja s bankom, proizvodima, procesima i procedurama. Definiraju potrebne kompetencije za svako radno mjesto, grade bazu znanja, razvijaju interne trenere, edukacijske programe, trening centre i interne akademije, uvode kontakt centre i modele e-učenja pri čemu surađuju s vanjskim domaćim i stranim stručnjacima

bestbanking 18 • 2016

Iako sam u svega nekoliko rečenica pokušao predstaviti ključne događaje u proteklih 20-ak godina na bankarskom tržištu vidljivo je kako je to vrlo dinamičan sektor u kojem samo mijena stalna jest. Banke kao novčarske institucije su jedne od prvih organizacija koje su shvatile potrebu za ulaganjem u obrazovanje i razvoj svojih zaposlenika. S jedne strane ako žele pratiti postojeće trendove na tržištu, ne samo povećati već i zadržati postojeće udjele moraju sustavno i kontinuirano ulagati u svoje zaposlenike. S druge pak strane bankarstvo kao vrlo regulirana djelatnost stalno donosi nešto novo, česte su izmjene i dopune propisa te moraju paziti na usklađenost internih akata s propisima. Tržište i regulator dva su ključna motiva zašto banke uopće ulažu u svoje zaposlenike.

Zbog boljeg razumijevanja cjelokupne situacije najprije ću Vas vratiti u prošlost 20-ak godina da biste se prisjetili što se sve događalo od 90-tih do danas na bankarskom tržištu. Sigurno ćete se sjetiti nekolicine velikih državnih banaka, potom njihove sanacije i privatizacije, nicanja privatnih banaka i još bržeg njihovog nestanka s tržišta, dolaska stranih banaka na naše tržište, preuzimanja, spajanja, rebrandinga… Dok pišem ovaj članak aktualno je hoće li se pronaći investitori za jednu manju banku ili će završiti u stečaju, ponovno se piše o vječnoj temi s agrobankom, spekulira se o mogućim preuzimanjima koja ne samo da bi bila najveća već bi dugoročno bitno promijenila odnos snaga na tržištu. Još uvijek su aktualne tužbe za staru deviznu štednju, valutna klauzula i izračun kamatnih stopa, dok se

posljedice tužbi banaka zbog konverzije „famoznog švicarca“ sa zebnjom iščekuju.

Hard skills & soft skills eduakcije

Edukacija u bankama obično se može podijeliti na onu koja je usmjerena na hard skills i onu koja je usmjerena na soft skills. U prvu kategoriju spadaju znanja o proizvodima, internim procesima i procedurama, propisima i sva ona stručna znanja bez kojih zaposlenici

ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao. U drugu kategoriju spadaju komunikacijske, menadžerske i prodajne vještine odnosno sva znanja koja mogu doprinijeti da zaposlenici još kvalitetnije obavljaju svoj posao. Uz ove edukacije banke su za zaposlenike organizirale i edukacije s područja informatike, stranih jezika, poslovne psihologije, upravljanja i vođenja kadrova, dok su za menadžment uvijek bili aktualni treninzi s područja prezentacijskih vještina, javnih nastup i nastupa u medijima zbog njihovih nastupa na konferencijama, panelima, forumima, konferencijama i brifinzima za medije te općenito nastupima u medijima (izjave, intervjui i nastupi u studiju). Posljednjih 10-ak godina uvođenjem bankoosiguranja kao prodajnog kanala polica osiguranja prilikom odobravanja kredita i uvođenjem obveznog stjecanja licence za prodaju osiguranja kod HANFA-e, banke su investirale značajna novčana sredstva u edukaciju svojih zaposlenika da bi mogli prodavati police osiguranja. Za razliku od komercijalnih banaka, banke koje imaju drugačiji vrijednosni sustav i posluje primjerice u skladu s načelima Šerijata dodatno educiraju svoje zaposlenike o specifičnostima islamskog bankarstva. Za provedbu edukacije s područja soft skills banke u početnoj fazi obično koriste vanjske dobavljače, koji svojim znanjem, iskustvom i

Standardizacija edukacije za interne predavaËe Edukaciju s područja tzv. stručnih znanja banke organiziraju na način da ih u pravilu provode njihovi interni stručnjaci, koji su odgovorni za pojedino područje i svojim radom u praksi su se dokazali kao stručnjaci. Oni uz svoj redoviti, često menadžerski, posao povremeno obavljaju posao interni predavači. Poželjno je da su ti predavači prošli edukaciju za interne trenere da bi stekli potrebne kompetencije za prenošenje znanja i da bi se provela standardizacija edukacije. U velikim bankarskim sustavima i financijskoj industriji općenito postoje i interni treneri, koji rade samo taj posao i educirani su za provedbu edukacije na određene teme.

referencama mogu donijeti drugačije poglede i općenito nešto novo. Kod pojedinih banaka omjer korištenja vanjskih stručnjaka naspram internih u početnoj fazi bio je 80:20 da bi se s vremenom mijenjao u korist internih. Danas je u pojedinim bankama taj omjer 80:20 u korist internih trenera, dok se vanjski koriste samo kod novih tema ili ako se radi o vrlo specifičnim znanjima i vještinama.

Prilagodba edukacijskog procesa

U praksi obično se organiziraju edukacije za zaposlenike u prodaji, jer su tu najbrže vidljivi rezultati. Međutim, da bi rezultati bili vodljivi potrebno je da se polaznici drže savjeta i uputa trenera, da dodatno čitaju literaturu na

Današnji ubrzani ritam poslovanja je doveo do toga da se većina edukacija izvode kao jednodnevni seminari/treninzi, dok su primjerice početkom 2000-tih treninzi trajali po dva ili tri dana te da biste prošli edukaciju s određenog područja morali ste pohađati više modula. S obzirom na obveze polaznika posebno onih koji rade na šalterima u manjim bankama i sredinama nezamislivo je izbivanje duže od jednog dana. U praksi smo imali slučajeve kada je za takve zaposlenike bilo moguće organizirati edukaciju isključivo nedjeljom, jer su im svi ostali dani bili radni. Budući da u jednom danu nije moguće uvježbati sve situacije na temu koja se obrađuje, nakon službenog završetka edukacije potrebno je nastaviti s uvježbavanjem tih situacija. Upravo za takve situacije su vrlo korisni interni treneri, koji s polaznicima mogu raditi na produbljivanju stečenih znanja i vještina.

tu temu te da kroz samoedukaciju nastave sa svakodnevnim vježbanjem. Iz iskustva znam da je mnogima teško (glupo) vježbati, jer to oni znaju samo što to nikako da potvrde u praksi. Međutim, ima i onih koji su na svakoj edukaciji najaktivniji, uvijek nauče nešto novo iako su već dokazali u praksi da oni to znaju. Sjećam se gospođe koje je kod uvježbavanja određenih situacija na treningu s područja prodajnih vještina rekla kako ona ne može ni na što utjecati u svojoj banci, jer ona samo dodaje formulare. Na što smo joj rekli da ćemo razgovarati s njenim nadređenim i predložiti da se ukine njeno radno mjesto, a da se umjesto nje postavi uređaj koji će izdavati formulare. U svakom slučaju košta manje. U toj situaciji javila se i polaznica koja je sjedila nekoliko stolica dalje te ju podsjetila da u toj situaciji nije bespomoćna, jer ima barem pet opcija koja može koristiti. Razlika između prve i druge gospođe je u tome što prva ima dobre isprike, dok je druga gospođa u tom trenutku bila top prodavač u toj banci na razini jedne regije.

Prilagođavanje zahtjevima poslodavca

Posebno su zanimljiva iskustva s polaznicima s dužim radnim stažem u bankarstvu, koji su prije radili u drugim bankama. Unatoč tome što su promijenili banku, ako s njima nije sustavno rađeno, njihov način ophođenja s klijentima i metode rada su identične kao da su u prethodnoj banci. Ako se još pri tome radi o posve drugačijoj banci, koja primjerice posluje na načelima islamskog bankarstva, a prodavači postupaju po modelu koji su sa sobom donijeli iz komercijalne banke ishod neće

biti na očekivanoj razini. Pozivanje na Šerijat i islamsko bankarstvo bez da su u stanju objasniti klijentu što to za njega znači u takvim situacijama će zvučati poput obične floskule. Susreli smo zaposlenike, koji smatraju da su odobravanjem kredita klijenta uvalili u problem, dok drugi smatraju kako su mu riješili stambeno pitanje. Ne ulazeći u motive zaposlenika u prvom slučaju evidentan je problem u njegovim stavovima. S jedne strane treba prodavati kredite, dok s druge strane ima grižnju savjesti. Alternativa koje se nameće je dati otkaz i otići iz banke ili promijeniti stav i nastaviti raditi u banci. Banke koje dugoročno žele uspješno poslovati vode računa o svojim zaposlenicima već od njihovog dolaska u banku, upoznavanja s bankom, proizvodima, procesima i procedurama. Definiraju potrebne kompetencije za svako radno mjesto, grade bazu znanja, razvijaju interne trenere, edukacijske programe, trening centre i interne akademije, uvode kontakt centre i modele e-učenja pri čemu surađuju s vanjskim domaćim i stranim stručnjacima. Zaposlenicima je omogućeno pohađanje različitih edukacija u organizaciji banke ili vanjskih partnera s ciljem unaprjeđenje postojećih kompetencija i razvoja pri čemu se kontinuirano radi praćenje i vrednovanje ostvarenih rezultata. Pojedine banke su u proteklih 10-ak godina uložile velika novčana sredstva u razvoj opsežnijih edukacijskih programa te su zajedno s vanjskim partnerima razvili specijalizirane programe u trajanju od sto i više sati te pokrenule interne akademije. Kroz godine provedbe tih programa banke su educirale više stotina svojih zaposlenika s područja menadžmenta i prodaje. bestbanking 18 • 2016

Poslovna edukacija

n Vježbe s Renatom Sopek

Zaboravite Budući da uredski posao iziskuje višesatno sjedenje, bilo bi poželjno svaki dan izdvojiti kratko vrijeme za istezanje koje bi opustilo tijelo. Naglasak je na mišićima kralježnice, ramena i ruku te stražnjice. Kao rekvizit će poslužiti stolac. Vježbe se izvode polagano uz zadržavanje u određenom položaju cca 30 sekundi.

Cvek

na nervozu i stres

Foto : Ma rtina

LifeStyle

Istezanje vratne kralježnice

Položimo dlan desne ruke na vrh glave

Povlačimo glavu i vrat u desnu stranu

Ponovimo vježbu i lijevom rukom u lijevu stranur

Opuštanje ruku i ramena

Ruke ispred tijela

bestbanking 18 • 2016

Pa iza glave sa spuštenim ramenima

Istezanje dlanova

Istezanje trupa

Zatim prema dolje (ispruženi lakovi i ravna leđa)

Prsti su prvo okrenuti prema gore

Opuštanje kralježnice

Iz ravnog sjeda istegnuti kralježnicu na način da ju podvijemo pa izvijemo (krava - mačka) pomažući si rukama

Istezanje stražnjice i donjeg dijela leđa

Izvijanje gornjeg dijela tijela u stranu suprotnu od ruke podignute iznad glave, a druga ruka je opuštena u krilu te je lagano usmjerena prema dijelu tijela koji istežemo

Istezanje kralježnice i ramena

Ravne kralježnice se spustiti prema koljenima s rukama iza glave uz laganu rotaciju gornjeg dijela tijela

Rotacija gornjeg dijela tijela u stranu uz pružanje otpora rukama o stolac, desno-lijevo bestbanking 18 • 2016

LifeStyle

Poslovni turizam

n Hotel Orient Express Zagreb

Najbolji izbor za poslovne ljude Prateći najnovije trendove i idući u korak s vremenom, hotel ORIENT EXPRESS ZAGREB je 2015. godine potpuno preuređen. Prilikom preuređenja po pitanju dizajna i vizualnog identiteta posebno se vodilo računa o očuvanju njegove povijesne i kulturne vrijednosti. Vrlo detaljno, zahtjevno i vremenski dugo preuređenje pokazalo je doista dojmljiv rezultat te je hotelu, koji je izgrađen davne 1939. godine i koji predstavlja povijesnu instituciju, vraćen stari šarm i ljupkost izgubljenih vremena.

bestbanking 18 • 2016

Lokacija

Hotel Orient Express smješten je u samom centru grada Zagreba, odmah pokraj koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, stotinjak metara udaljen je od Nacionalne i sveučilišne biblioteke te desetak minuta hoda od parka Zrinjevac. U neposrednoj je blizini glavnih znamenitosti, kazališta, muzeja, galerija, parkova i vrtova te poslovnog dijela grada, državne uprave i trgovina. Zbog izuzetno dobrog položaja i povezanosti Orient Express je sasvim sigurno najbolji izbor za poslovne ljude kao i za sve one koji dolaze na odmor.

Spoj suvremenog s doživljajem prošlih vremena Upečatljiv spoj suvremenog s doživljajem prošlih vremena osjeća se na svakom koraku. Hotel je namijenjen obiteljskim odmorima, poslovnim susretima i turističkim posjetima. U hotelu Orient Express se nećete osjećati kao broj, još jedan stranac u prolazu nego kao dragi gost kojem ćemo pružiti vrhunsku uslugu od strane ljubaznih domaćina i prijateljskih zaposlenika. Hotel raspolaže sa 38 soba. Sve sobe su moderno uređene sa vrhunskim, novim i kvalitetnim namještajem. U sobama se nalazi kupaonica sa tuš kabinom, TV, telefon, klima uređaj a cijeli je hotel pokriven besplatnim WiFi signalom. Uživati ćete i dobro se naspavati u prostranom krevetu koji daje toplinu i udobnost Vašem boravku nakon napornog dana. Naše spremačice svakodnevno vode brigu o čistoći i urednosti sobe. Na raspolaganju su jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe te mogućnost dodavanja dječjeg krevetića u sobu. U cijenu soba uključen je doručak. Besplatno parkiralište nalazi se ispred hotela. Gosti mogu uživati uz piće u caffe baru unutar hotela ili na ljetnoj terase. Trg bana Jelačića udaljen je samo dvadesetak minuta hoda. Ovo je omiljeni dio odredišta 'Zagreb' za naše goste koji ostvaruju veću vrijednost za novac u odnosu na druge objekte u ovom gradu.

Kontakt Adresa: Trnjanska Cesta 11e, Zagreb 10000, Croatia Telefon: +385 (1) 4954 210 Web: www.hotelorientexpress.com Email: info@hotelorientexpress.com bestbanking 18 • 2016

Poslovni turizam

n Sve traženija usluga

Concierge se brine za Vaše želje i potrebe U svijetu postoje brojne Concierge tvrtke koje pružaju zadatak usluge, usluge čekanja i informacijske usluge za svoje klijente i članove. U Hrvatskoj Concierge uslugu većina poznaje iz hotelskog svijeta, ali još uvijek u većini slučajeva rijetko tko poznaje i razumije značenje concierge usluge. Iako se ovaj termin u Hrvatskoj uglavnom koristi kada govorimo o kućepaziteljima ili hotelskom i bolničkom conciergeu, riječ je i o industriji koja se bavi pružanjem usluga na osobnoj i profesionalnoj razini, a osobe zadužene za pružanje concierge usluga u današnje vrijeme zapravo su osobni asistenti. Riječ “concierge” dolazi iz francuske Comte des Cierges, što znači Stražar svijeća. Povijesno, u feudalno doba, Comte des Cierges bio je odgovoran za rasvjetu sa svijećama i uvijek je znao, gdje i kada se odvijaju razna događanja. Zatim je concierge postao osoba,

odgovorna za organizaciju hrane (catering), kada su se održavala posebna događanja s eminencijom na dvoru. Concierge je bio odgovoran za čuvanje ključeve u palačama ili zatvorima u Srednjem vijeku. U Parizu početkom 19. stoljeća concierge su upravljali zgradom u kojoj su i nerijetko živjeli i imali su iste ovlasti kao kod nas kućepazitelj. Povrh toga u Parizu je zatvor nazvan Conciergerie, u čast čuvaru, koji je bio odgovoran za ključeve i praćenje zatvorenika u ćelije. Hotelski i bolnički concierge pružali su usluge gostu poput raznih rezervacija ili u bolničkom slučaju usluge namijenjene pacijentima i bolničkom osoblju. Početkom 20. stoljeća u Parizu tri ponuđača concierge usluga podijelila su svoja iskustva i tada su otkrili da je međusobno dijeljenje i poslovno umrežavanje vrlo korisno za concierge posao. Danas zahvaljujući njima rezultat je postojanje concierge udruga u svijetu. Osobni asistenti (concierge) pojavili su se i u SAD-u devedesetih godina prošlog stoljeća te su do sada razvili bilijunsku industriju. Potreba za takvom vrstom usluge proizašla je iz nedostatka slobodnog vremena za obavljanje obiteljskih ili osobnih zadaća poput planiranja putovanja, rezervacije restorana ili kupnje poklona. Usluge koje pružaju pretežno su orjentira-

ne na bogate, poslovne ljude, a u Engleskoj od 2010. godine concierge usluge dostupne su u bankarskom sektoru zaposlenicima banaka kao dodana vrijednost na kreditnim karticama, dok u SAD-u petnaest posto tvrtki koristi usluge concierge-a. U Hrvatskoj postoje hotelski concierge u boljim hotelima, te nekoliko tvrtki koje pružaju uslugu osobnog asistenta iz djelatnosti turizma, prijevoza, prodaje i kupovine nekretnina. Jedna od hrvatskih concierge tvrtki koja pruža sve usluge na jednom mjestu je Antropoti. Antropoti Concierge je mlada i brzorastuća tvrtka prisutna na hrvatskom tržištu samo četiri godine i pokazatelj dobre politike vodstva mikro i makro poduzetništva. Antropoti Vip Club je Privatni Concierge lifestyle usluga za privatne i pravne osobe na privremenoj, trajnoj, na poziv ili sezonskoj osnovi sa sjedištem u Zagrebu pod vodstvom direktorice Ivane Trošić. Antropoti Vip Club Concierge usluga nudi najvišu razinu personaliziranih putovanja, vjenčanja i evenata, prijevoza, poslovnih usluga, zabavnih usluga, ugostiteljstva, obrazovanja, mode i ljepote, kućnog upravljanja i nekretnina. Među prvima je takve vrste za rad na business-to-business modelu u Hrvatskoj.

best banking IMPRESSUM BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i davatelje financijskih usluga. Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama, kompanijama i organizacijama. Izdavač i vlasnik licence za Hrvatsku: SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska Glavni urednik: Gordan Ivan Šojat telefon: +385 (0) 91 4120 257 fax +385 (0) 1 3775 037 gordan.sojat@sbo.hr Grafički urednik: Matija Vasiljevski

bestbanking 18 12••2016 2015

Prodaja oglasnog prostora: marketing@sbo.hr mobitel: +385 91 4120 267 telefon: +385 (0)1 3777 655 fax +385 (0) 1 3775 037

Vlasnik i idejni pokretač magazina BestBanking: Kurt Quendler Glavni urednici europskih izdanja: Kurt Quendler (Austrija, Njemačka) András Szöcs (Rumunjska)

Naklada: 5000 primjeraka Učestalost izlaženja: kvartalno Tisak: Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska Fotografije: Best Banking arhiva, Freepik, DollarPhotoClub, Pixsell Pridržano pravo na pogreške u tisku.

Grafički urednik europskih izdanja: András Szöcs

Cijene oglasa su važeće za 2016. Autorski prilozi ne moraju nužno odražavati stavove redakcije.

Glavno sjedište BestBankinga: Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga sukladno Zakonu o autorskim pravima.