Best banking #15 by Best Banking Magazin

ISSN 1847-8182

0 5 0 1 1

best banking 9

771847 818004

# 15 # 2016.

BESPLATNI PRIMJERAK

Magazin za bankarstvo, financije i sigurno poslovanje

Tema broja >

BANKE PRED PROBLEMOM

Čak 70% bankomata ne zadovoljava sigurnosne standarde u ovom broju:

Unatoč gubitku na autoosiguranjima, osiguravatelji na dobitku 14 ------------HNB dopustio mjenjačke automate, ali… 22 ------------------Suvremeni pristupni sistemi po mjeri korisnika 32

Hotelijeri prijete:

Odgodite primjenu Zakona o zaštiti novčarskih institucija ili zatvaramo mjenjačnice!

Uvodnik Povezujemo industrije s financijskim sektorom

ako su svi vjerovali da je završetkom šestomjesečnog roka prilagodbe novom Zakonu o zaštiti novčarskih institucija ta tema stavljena 'ad acta', uslijedilo je iznenađenje. Nedugo nakon stupanja Zakona na snagu, krajem studenoga 2015., iz ormara su počeli ispadati kosturi. Ustanovljeno je da više od 70 posto svih bankomata u državi ne zadovoljava sigurnosnu normu koju propisuje Zakon. Ukoliko bi se njihovi vlasnici, banke, odlučile za kupnju novih, to bi ih stajalo više od 600 milijuna kuna. S obzirom da su zbog konverzije kredita u švicarcima banke prošle godine izgubile više od 4,3 milijarde kuna, nova ulaganja u zadovoljavanje zakonskih normi za njih će biti dodatno financijsko opterećenje.

Osiguravatelji zabilježili dobit stranica 14

Zbog novog Zakona bune se i hoteljeri koji u svojim poslovnim prostorima turistima mijenjaju novac. I oni moraju izdvojiti značajan novac kako bi zadovoljili slovo zakona. Nezadovoljni, prijete zatvaranjem mjenjačnica u svojim hotelima. HNB je istovremeno dopustila upotrebu mjenjačkih automata. Izuzetno dobra stvar koja je svoj puni potencijal trebala pokazati u ljetnim mjesecima kad masa turista nahrupi na jadransku obalu. Požele li u noćni provod, a u džepu imaju samo eura, na mjenjačkom automatu mogli bi ih u svako doba noći zamijeniti za kune. No, problem je u tome, tuže se mjenjači, što je HNB nametnula tako rigorozne uvijete za vlasnike uređaja da će se za njih teško bilo tko odlučiti. Potaknuti interesom čitatelja Best banking je ove godine odlučio značajnije otvoriti vrata auto industriji te ju povezati s domaćim financijskim sektorom. Uveli smo rubriku 'Menadžeri test vozači'. Nakon iskoraka Best bankinga u regiju želja nam je ovog ljeta, na krilima Turkish Airlinesa, našeg novog poslovnog partnera, otići i puno dalje…

Kurt Quendler

Damir Grund

vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazina Austrija, Beč

glavni urednik Best Banking magazina Hrvatska, Zagreb

Uvjeti za upotrebu mjenjačkih automata stranica 22

Suvremeni pristupni sistemi stranica 34

bestbanking 15 • 2016

Hotelski sefovi Jedinstvena ponuda

Panther

Tiger EG

Atlantis Mini

• Elektronska brava • 6-znamenkasti LED displej • kôd gosta (4 znamenke), kôd hotela (6-12 znamenki) • Mehanizam hitnog otvaranja (cilindar brava) • Tijelo od kvalitetnog čelika (2 mm) • Vrata od čelika (6 mm) • Jednostrano zaključavanje zasunima (Ø 20 mm)

• Elektronsko zaključavanje • Mehaničko otvaranje za hitnost • Akustički i optički nadzor funkcija • Korisnički kôd (3-8 znamenki) • Tijelo od kvalitetnog čelika (2 mm) • Konstrukcija vrata od 5 mm čvrstog čelika • Jednostrano zaključavanje s okruglim zasunima (Ø 20 mm)

• Izrađen od visoko kvalitetnog čelika • Tijelo debljine 2 mm • Vrata debljine 4 mm • Elektronska brava s 100 milijuna mogućnosti kôda (šifre do 8 znamenki) • Jednostavno rukovanje zbog velike tipkovnice

Zatražite ponudu na email: info@sbo.hr ili tel: +385 (0)1 3777 655

Sadržaj

15/2016.

best banking n

Ukratko

stranica

Nosi li ‚bankarstvo u sjeni‘ rizik sloma financijskog sustava?

stranica

Kompenzirali gubitak premije na autoosiguranjima, osiguravatelji ostvarili dobit veći od 646 milijuna kuna

stranica

Tema broja: Sigurnosne standarde ne zadovoljava čak 70 % bankomata!

stranica

HNB dopustio upotrebu mjenjačkih automata, ali…

stranica

Konferencija HCZ-a: Novi izazovi pred industrijom sigurnosti

stranica

Četiri najčešća pitanja vezana za tehničku zaštitu novčarskih institucija

stranica

WK stupnjevi protuprovalne zaštite

stranica

Kontroling menadžment: Suvremeni pristupni sistemi po mjeri najzahtjevnijih korisnika

stranica

Stanje i budućnost financijskog sustava u Regiji

stranica

Robert Mišeta: Bankarstvo će sve više postajati ‚virtualno‘, a sigurnost imperativ

stranica

ICT tehnologije: 4G mreža za veću produktivnost zaposlenika izvan ureda

stranica

Falko Aldomat ECB-S: Novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija je kvalitetan, ali značit će troškove stranica 21

Hoteljeri prijete: Odgodite primjenu Zakona o zaštiti novča rskih institucija ili zatvaramo mjenjačnice! stranica 24

LifeStyle: Mirakul 40, jahta s potpisom za luksuzno krstarenje

Sajam automobila u Ženevi: festival glamura i prestiža

Business class: Od Dubrovnika do Istambula u Business klasi

Menadžeri test vozači: Zdeslav Šantić: „Mazda 6 je korporativni automobil za kojim se ljudi okreću“ stranica 44

bestbanking 15 • 2016

Ukratko

Instalirani prvi bankomati koji isplaËuju eure Zagrebačka banka je uvela novu uslugu isplate gotovine na bankomatu u eurima putem debitnih kartica. Prvi euro bankomat postavljen je na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića a nakon njega i u Rijeci. Kako je priopćeno iz te banke, takvi bankomati očekuju se uskoro i na odabranim lokacijama u Sesvetama, Splitu te Novoj Gradišci. Isplate do maksimalno 500 eura dnevno mogu se provoditi sa svih kunskih i deviznih transakcijskih računa građana, tj. putem Maestro ili Visa Electron International kartica Zabe. Do kraja ožujka 2015. ova će usluga biti besplatna, nakon čega će naknada za podizanje novca na euro bankomatu iznositi 5 kuna po transakciji. Iz Zabe ističu kako isplata gotovine u stranoj valuti spada među najčešće transakcije koje se provode u njihovim poslovnicama, od čega je 90 posto takvih isplata upravo u eurima. "Česta putovanja u susjedne zemlje te u zemlje članice EU-a posebno se primjećuju kod mlađih klijenata kojima je zbog njihovog ritma života važno da im novac s bankovnih računa bude dostupan u eurima odmah i sada, neovisno o radnom vremenu poslovnica i mjenjačnica“, kazala je članica Uprave Zabe za građane Dijana Hrastović.

Allianz Portfolio i Allianz Equity omoguÊili uplate u eurima Nakon prošlogodišnje vladine Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji Allianz Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima donijelo je odluku o omogućavaju uplata i u eurima za investicijske fondove Allianz Eqity i Allianz Portfolio. Spomenuta vladina odluka je, naime, među poslove u kojima su dopušteni plaćanje i naplata u stranim sredstvima uključila i kupoprodaju vrijednosnih papira. Uplate u eurima u investicijske fondove Allianz Equity i Allianz Portfolio omogućene su za iznose od 3000 eura naviše.

Nova Laurelova sortirka 30 posto brža od prethodnih modela

Japanska tvrtka Laurel Bank Machines iz- jetlom-odnosno svijetlom niskih valnih dužibacila je početkom 2016. godine na tržište novi na. Sortira/broji do 1150 novčanica u minuuređaj za obradu novčanica serije X8. ti. Maksimalni kapacitet ulazne jedinice mu Radi se o stroju koji je čak 30 posto brži je 700 novčanica. Proizvođač navodi da se radi od svih prethodnih modela. Prihvaća do de- o uređaju u kojeg su ugrađene najkvalitetnije set različitih valuta a ima mogućnost razvr- komponente što ga čini najdugovječnijim u X stavanja po više kriterija: količini, vrijednosti, seriji. denominaciji, serijskom broju, izdanju, slici Dimenzije uređaja su 280mm x 290mm x novčanice… 310mm a težina mu iznosi 12,5 kg. Osim ugrađenih postavki sortiranja, korisnik Inače je najpoznatiji Laurelov proizvod na ih može i sam predefinirati. hrvatskom tržištu je viševalutni brojač novčaUređaj je opremljen ekranom u boji osjetlji- nica J 790 II kojeg ima više od pet tisuća u svim vim na dodir veličine 4,3 inča, te izlazima za novčarskim institucijama. USB, PC, CD i printer. Japanska tvrtka Laurel ima više od 60 godiKoristi infracrvenu (IR ) i magnetnu ( MG) na iskustva u razvoju i proizvodnji uređaja za detekcijue kao i detekciju ultraljubičastim svi- brojanje i sortiranje novca.

Otvoreni investicijski fond Allianz Equity orijentiran je primarno na ulaganja u dionice izdavatelja s područja Republike Hrvatske i drugih zemalja članica EU, uz visoku sklonost preuzimanju investicijskog rizika. Otvoreni investicijski fond Allianz Portfolio orijentiran je primarno na ulaganja u dionice i obveznice izdavatelja s područja Republike Hrvatske, ostalih država članica EU, OECD-a, CEFTA-e, te BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Kosova, uz umjerenu sklonost preuzimanju investicijskog rizika.

bestbanking 15 • 2016

Ukratko

Austrijski BKS pretvara hrvatsku banku u poslovnicu Riječka BKS banka, u vlasništvu istoimene banke iz Klagenfurta, iskoristila je pravilo Europske unije o jedinstvenom tržištu i poslala HNB-u zahtjev za preregistracijom iz samostalnog dioničkog društva u poslovnicu matične banke. Kao poslovnica BKS će nastaviti prikupljati depozite i nuditi kredite na domaćem tržištu, ali neće biti izložen organizacijskim i kapitalnim zahtjevima Hrvatske narodne banke. Stopit će se s matičnom bankom i bit će pod nadzorom au-

strijskog supervizora. U HNB-u su potvrdili da su zaprimili zahtjev „jedne banke“ o preregistraciju. S oko 1,4 milijarde kuna aktive i odgovarajućim tržišnim udjelom od 0,34 posto na kraju rujna 2015., BKS pripada među male hrvatske banke, tako da promjene u organizaciji nemaju sistemski značaj za domaći bankovni sustav. Međutim, potez BKS-a znakovit je kao naznaka smjera kojim bi mogli krenuti još neki strani vlasnici hrvatskih banaka.

Beskontaktno plaÊanje katapultiralo Visu Popularne beskontaktne kartice katapultirale su prihode Visa Europe u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s lipnjem 2015., pokazuje godišnje izvješće te kartične kompanije. Ukupna potrošnja na Visa karticama izdanima u Hrvatskoj povećana je za 22% u financijskoj 2015. godini, što iznosi oko 6 milijardi eura, dok je broj transakcija porastao za 26,8%. Broj kartica je također porastao, za 12%, dosežući 4,66 milijuna Visa kartica u Hrvatskoj. Trendovi prisutni u Europi očituju se i u Hrvatskoj – prosječna vrijednost transakcije se smanjuje, dok potrošači koriste kartice za plaćanje sve manjih iznosa. Također, prisutan je i izvanredan rast u online plaćanjima. Iznimno smo zadovoljni rastom od 61% u e-trgovini. Vjerujemo da je on barem djelomično rezultat povjerenja vlasnika kartica u sigurnosne sisteme. Čini se da se više ne libe koristiti svoje kartice kad god ih trebaju, bilo da je to offline ili online – rekao je Davor Kršul, country manager za Visa Europe.

Pocetak godine donio pad životnih a rast neživotna osiguranja

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za siječanj 2016. godine 23 društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 869.476.732 kn, što predstavlja pad od 0,84 % u odnosu na siječanj 2015. godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 78,37% ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 681.369.272 kn i viša je 1,75% u odnosu na siječanj prethodne godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 147.818.011 kn. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 8,85% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 188.107.460 kn, te bilježi pad od 9,19%.

Životno osiguranje Rentno osiguranje

Dopunska osiguranja životnog osiguranja Osiguranje za slučaj vjenčanja ili rođenja Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja

82,93% 1,66% 5,59% 0,25% 9,37%

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila Osiguranje od požara i elmentarnih nepogoda Ostala osiguranja imovine O sta l a osigur a n ja od odgovornosti Kasko Zdravstveno osiguranje Ostala neživotna osiguranja Životna osiguranja (Ukupno) bestbanking 15 • 2016

13,37% 12,64% 8,64% 6,73% 6,13% 6,10% 24,74% 21,63%

Ukratko

Banke u minusu, ali nije sve tako sivo, trendovi se ipak mijenjaju

Prvi puta nakon bankarske kriza 1998. godine hrvatske su banke prošlu godinu završile u minusu, čemu je najviše pridonio trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak. Prema podacima HUB-a banke su u 2015. ostvarile gubitak zbog konverzije kredita u franku u iznosu od 4,3 milijarde kuna što se prevodi u negativne omjere profitabilnosti: povrat na prosječnu aktivu iznosio je oko -1,1%, a povrat na prosječan kapital oko -8,1%. Usporedbe radi, oni su u 1998. godine iznosili -2,8 odnosno 16,1 posto. S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNBa, 2015. godinu završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5 posto ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini. Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka. Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija. S druge strane, iz HUB-a tvrde da se unatoč iskazanim gubicima, jasno vide i pozitivni pomaci. „Pitanje Omjer kredita i depozita: 01:2004.-01:2016.

Omjer loših kredita

gubitaka u vezi konverzije seli se na pravni teren, a u tekućoj financijskoj situaciji prepoznaje se nekoliko trendova koji bi mogli imati pozitivan učinak na klijente banaka i same banke. Naime, primjećuje se sada već prilično čvrst preokret ranije rastućeg trenda loših kredita. Nastavak poboljšanja kakvoće kreditnog portfelja uz vrlo visok stupanj rezerviranosti lošeg dijela portfelja otvara mogućnost za relativno manje terećenje operativnog rezultata ispravcima vrijednosti i rezervacijama u budućnosti. Uz to, i dalje su prisutni pritisci na smanjenje pasivnih kamatnih stopa. Takva konstelacija trendova u sprezi s nastavkom gospodarskog oporavka i fiskalnom konsolidacijom otvara mogućnost buđenja aktivnosti na tržištu kredita; osim o spomenutim uvjetima, ulazak u novi kreditni ciklus zavisit će i o stabilnosti regulatornog i institucionalnog okružja, navode iz HUB-a.

Mobilna video poslovnica smanjuje troškove i do 90 posto Mobilna poslovnica koja koristi isključivo video vezu za komunikaciju sa svojim klijentima novi je proizvod turskog proizvođača bankarske opreme Tumsas. Usluga se aktivira pritiskom na startni prekidač nakon čega se na ekranu pojavljuje agent koji radi u call centru banke. On s klijentom komunicira praktički na isti način kao na klasičnom šalteru. Agent provjerava osobnu iskaznicu klijenta te prema njegovim zahtjevima aktivira hardverski uređaj koji radi novčanu transakciju. Treba napomenuti da se ne radi o samouslužnom ure-

bestbanking 15 • 2016

đaju. Svim transakcijama od početka do kraja upravlja agent s udaljenog mjesta, call centra ili sl. Proizvođač navodi da video poslovnica smanjuje početne troškove za čak 70-90 % u sporedbi s otvaranjem klasične poslovnice te 90% u odnosu na trošak vođenja poslovnice. Pritom nudi mogućnost premještanja s jedne lokacije na drugu a uz sve povećava lojalnost klijenata. Klijentima pak nudi mogućnost obavljanja svih poslova s jednog mjesta, manje čekanja u redovima i uštedu vremena.

Osobe

z Ivana Hobolja Škrtić i Robert Mamić novi izvršni direktori RBA Ivana Hobolja Škrtić i Robert Mamić imenovani su novim izvršnim direktorima Raiffeisen banke. Ivana Hobolja Škrtić zaposlila se u RBA 2001. godine u Kontakt centru gdje je tijekom rada bila imenovana na funkciju voditelja. Od 2011. do 2013. godine obnašala je dužnost Lean navigatora, zatim Senior Lean navigatora. U razdoblju od 2013. do 2014. godine bila je voditelj Odjela upravljanja poslovnim procesima, a nakon toga obnašala Ivana Hobolja Škrtić je dužnost direktorice Organizacije, ICS-a i upravljanja poslovnim procesima. Početkom siječnja, imenovana je na funkciju izvršne direktorice Upravljanja odnosom s klijentima i alternativnim kanalima. Robert Mamić je imenovan na funkciju izvršnoga direktora Financijskih tržišta i investicijskoga bankarstva RBA. Uz to što je licencirani broker i menadžer mirovinskih fondova, Mamić je svoju karijeru gradio u bankarskom sektoru te je većinu svoga dosadašnjega poslovnog iskustva stekao u Riznici Privredne banke Zagreb. Njegova karijera počinje 1995. godine u Riznici PBZ-a, da bi zatim u razdoblju od 1996. do 1998. godine, bio zaposlen u Riznici Societe General Bank d.d. Nakon toga, 1998. godine vraća se u PBZ na funkciju zamjenika izvršnoga direktora Riznice, a od Robert Mamić 2003. godine obnaša dužnost izvršnoga direktora Riznice PBZ-a.

z Dijana Hrastović preuzela Maloprodaju ZABE

z Mario Žižek predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke

Dijana Hrastović, člaSavjet Hrvatske narodnica Uprave Zagrebačne banke potvrdio je ke banke dosada zaduMarija Žižeka predž e n a z a Po d r š k u s j e d n i k o m Up r a v e bankarkom poslovanju Hy p o A l p e -A d r i apreuzela je upravljanje Bank d.d., a Ivana JanDijana Hrastović poslovima Maloproda- Mario Žižek drića članom Uprave je. Naime, Daniela Roguljić Novak, dosadašnja odgovornim za Poslovanje s pravnim osobama članica Uprave za Maloprodaju, odlučila je na- te malim i srednjim poduzetništvom. staviti svoju profesionalnu karijeru izvan Za- Mario Žižek započeo je karijeru 1998. u grebačke banke i Grupe UniCredit. Raiffeisen banci, a 2008. godine imenovan je Podrška bankarskom poslovanju od 1. siječnja članom Uprave zaduženog za Poslovanje s 2016. u nadležnosti je Romea Colline, zamje- pravnim osobama. Prije prelaska u Hypo Alpenika predsjednika Uprave. Adria-Bank d.d. obnašao dužnost zamjenika Daniela Roguljić Novak imala je značajnu ulo- predsjednika Uprave te je između ostalog bio gu u razvoju Zagrebačke banke kroz dugogo- nadležan za poslovanje sa građanstvom, Upravdišnji rad u korporativnom bankarstvu i kao ljanje odnosom s klijentima i alternativnim kačlanica Uprave, navodi se u priopćenju Zagre- nalima, Privatno bankarstvo te Upravljanje bačke banke. prodajom u poslovanju s gospodarstvom.

z Denis Čivgin na čelu Imex banke a Mladen Duliba Croatia banke Savjet HNB-a se suglasio s prijedlozima nadzornih odbora nekoliko kreditnih institucija za nova imenovanja ili produženje mandata u njihovim upravama. U Croatia banci predsjednik uprave postao je Mladen Duliba, a u Imex banci Denis Čivgin. On na mjesto predsjednika Uprave Imex banke dolazi s mjesta regionalnog direktora za poslovnu mrežu Zagreb Sberbanke. Prethodno je značajno bankarsko iskustvo stekao na mjestu člana Denis Čivgin Uprave Vaba banke Varaždin te direktora Financijskog centra Zagreb. Bankarsku karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci u Sektoru poslovanja za velike sustave gdje je proveo pet godina, da bi potom svoja znanja usavršavao u realnom sektoru radeći na pozicijama člana Uprave za financije i direktora financija. Značajno iskustvo atekao je u poslovanju s građanstvom kao i rad na projektima restrukturiranja banaka, preuzimanja imovine i obveza manjih banaka te štedno kreditnih zadruga kao i rad na strateškom pozicioniranju banaka u kojima je radio. bestbanking 15 • 2016

Bankarstvo

n Opasnosti (ne)regulirang tržišta

Nosi li ‘bankarstvo u sjeni’ rizik sloma financijskog sustava? Djelovanje ‘banaka u sjeni’ je često prociklično, a visok stupanj korištenja poluge, izbjegavanje regulative i nedostatak pravila koja bi regulirala propast takvih institucija, dodatno ugrožavaju financijski sustav u cjelini, pogotovo ako se radi o sistemski važnim institucijama.

Recentna globalna financijska kriza razot krila je značaj rizika u dijelu financijskog sustava koji je bio djelomično ili potpuno van dosega regulative, a koji je zbog svoje veličine i međusobnih veza među financijskim institucijama znatno pridonio brzini širenja i visini troškova krizne epizode.

Izvan reguliranog sustava

Nužno primjereno upravljanje

Bankarstvo u sjeni ne mora samo po sebi biti problem ukoliko se rizicima upravlja na pri-

bestbanking 15 • 2016

• ročna transformacija - kratkoročnim zaduživanjem financiraju se dugoročna ulaganja, • transformacija likvidnosti - visoko likvidnim obvezama financiraju se manje likvidni oblici imovine, • izravno ili neizravno korištenje financijske poluge - za financiranje ulaganja koriste se posuđena sredstva, • transfer kreditnog rizika - rizik da dužnik neće moći podmiriti svoje obveze prebacuje se od zajmodavca na treću stranu, • prikupljanje sredstava u formi sličnoj depozitima, • sredstva često prikupljaju kroz proces sekuritizacije, posuđivanjem vrijednosnih papira i repo poslovima • moguće sudjelovanje u regulatornoj arbitraži s ciljem izbjegavanja ograničenja, odnosno propisa koji vrijede za druge financijske posrednike (najčešće banke), pri čemu se takve aktivnosti nerijetko financiraju imovinom banaka. mjeren način i ulaže se u oblike imovine čija je vrijednost opravdana fundamentima. Naime, banke u sjeni pružaju dodatne mogućnosti za financiranje, alternativa su ulaganju u bankovne depozite, efikasnije usmjeravaju sredstva zbog većeg stupnja specijalizacije i omogućavaju diverzifikaciju rizika kroz smanjeno oslanjanje na bankarski sektor.

No, u praksi je djelovanje banaka u sjeni često prociklično, a visok stupanj korištenja poluge, izbjegavanje regulative i nedostatak pravila koja bi regulirala propast takvih institucija dodatno ugrožavaju financijski sustav u cjelini, pogotovo ako se radi o sistemski važnim institucijama. Rizici za financijsku stabilnost javljaju se i u obliku potencijalnih fiskalnih izdataka za spašavanje takvih institucija, rizika za ulagače koji su uložili sredstva u banke u sjeni te rizika za povezane institucije koje prema njima imaju veće izloženosti, što se također može materijalizirati u obliku fiskalnih troškova.

Uloga tzv. banaka u sjeni u tom je kontekstu posebno bila izražena u zemljama s razvijenim financijskim sustavima. Europska komisija bankarstvo u sjeni definira kao sustav kreditnog posredovanja koji uključuje subjekte i aktivnosti izvan reguliranog bankovnog sustava. U praksi se pod bankama u sjeni najčešće podrazumijevaju novčani fondovi i drugi fondovi ili proizvodi koji imaju karakteristike depozita i ranjivi su na masovna povlačenja sredstava, subjekti uključeni u proces sekuritizacije, investicijski fondovi ili financijski posrednici poput leasing društava koji odobravaju kredite ili u svom poslovanju intenzivno koriste financijsku polugu poput hedge fondova, privatnih equity fondova i financijskih subjekata koji odobravaju kredite ili kreditne garancije, osiguravajuća i reosiguravajuća društva koja daju kredite ili kreditne garancije te faktoring društva koja mogu služiti za izbjegavanje ograničenja velikih izloženosti koja vrijede za druge financijske institucije.

Glavna obilježja “bankarstva u sjeni” su:

Problemi se brzo šire

S obzirom na to da banke u sjeni nisu izolirane od ostatka financijskog sustava, problemi se iz njih preko financijskih tržišta i ostalih financijskih posrednika vrlo brzo mogu proširiti i na ostale financijske institucije, posebice na banke, a može doći i do prekograničnog prelijevanja nestabilnosti. Navedeni rizici ukazuju na postojanje potrebe za koordiniranim djelovanjem regulatora bankarskih i nebankarskih financijskih posrednika jer se na taj način smanjuju sistemski rizici koji u pravilu sa sobom nose visoke troškove. Jedan od glavnih koraka u tom smjeru je stjecanje uvida o veličini, strukturi i međusobnim povezanostima banaka u sjeni i ostalih financijskih institucija. Segment nebankovnih financijskih institucija u Hrvatskoj je znatno manji u odnosu na bankarski sektor.Udio imovine nebankovnih financijskih institucija u ukupnoj imovini financijskog sustava na kraju lipnja 2015. iznosi oko 27%, što Hrvatsku zbog udjela banaka koji

Bankarstvo

kontinuirano premašuje 70% svrstava u bankoStupanj korištenja poluge po sektorima ta- vini novčanih fondova iznosi 50%, a kod pocentrične sustave karakteristične za većinu eu- kođer ne ukazuje na prekomjerno korištenje moćnih financijskih institucija usporedivi udio ropskih zemalja. duga u financiranju aktivnosti u većini sekto- iznosi 44%. Promatrano iz perspektive banaS obzirom na znatnu izloženost nebankov- ra, a iznimka su ostali financijski posrednici što ka, ukupna izloženost nebankovnih financijnih financijskih institucija prema državi, po- ukazuje na potencijalne rizike u njihovom po- skih institucija prema njima iznosi oko 4,3% tencijalni problemi u javnom sektoru prenijeli slovanju. imovine banaka, od čega je 4,1% kratkoročna bi se kroz mrežu financijskih posrednika i na izloženost koja se prvenstveno odnosi na debanke te ugrozili financiranje drugih sektora Visoka kratkoročna izloženost pozite, pa se ocjenjuje da iz perspektive sustava ekonomije. Takve bi gubitke naposljetku snoto ne predstavlja sistemski rizik. Kratkoročna sili građani koji su kao sektor najveći kreditor, Relativno visoka kratkoročna izloženost di- izloženost banaka prema nebankovnim finanulagač u promatrane financijske posrednike jela nebankovnih financijskih institucijama cijskim institucijama zanemariva je u odnosu Ročna neusklađenost imovine i obveza kod prema bankama ukazuje na potencijalni rizik na njihovu ukupnu imovinu i ukupnu imovinebankovnih financijskih institucija mjerena prenošenja šokova od banaka prema tim insti- nu financijskog sektora i ne predstavlja sistemomjerom kratkoročnih obveza i kratkoročne tucijama. S obzirom na prirodu svog poslova- ski rizik. Pritom su banke ukupno najviše izloimovine ne predstavlja sistemski rizik jer je kod nja, prema bankama su kratkoročno najizlo- žene prema ostalim financijskim institucijama većine sektora taj omjer ispod 100%, iako je po- ženiji novčani fondovi i pomoćne financijske što iznosi 1% ukupne aktive banaka, u čemu trebno uvažiti rizike poslovanja svake pojedi- institucije. s podjednakim iznosima sudjelujukratkoročnačne institucije, što je moguće jedino u izravUdio kratkoročnih potraživanja novča- ni krediti, dugoročni krediti i vlasnička ulaganom nadzoru. Iznimka su investicijski fondovi nih fondova prema bankama u ukupnoj imo- nja. Visok stupanj izloženosti nebankovnih >>> što je očekivano jer se ulozi investitora tretiraIzloženosti nebankovnih financijskih institucija prema bankama i ročna struktura ju kao kratkoročne obveze, dok se ulaganja u tih izloženosti (potraživanja nebankovnih financijskih institucija prema bankama) dužničke i vlasničke vrijednosne papire promatraju kao dugoročna imovina premda karakter bankama tih ulaganja primarno ovisi o likvidnosti tih in- 100 90 strumenata.

5,7

4,5

1,8

1,3 1,2 1,0

UKUPNO

11,9

80 70 60 50 40 30 20 10 0

Mirovinski fondovi

Struktura imovine hrvatskog financijskog sustava

Iznos, mlrd. HRK

72,6

Udio u ukupnoj imovini pojedinog sektora, %

72,6 Banke

11,9

Mirovinski fondovi

5,7

Osiguravajuća društva

4,5

Ostali financijski posrednici (leasing, faktoring, kreditne unije)

1,8

Novčani fondovi

1,3

Investicijski fondovi osim novčanihfondova

1,2 1,0

Pomoćne financijske institucije (posrednici u osiguranju, brokeri, institucije za upravljanje kapitalom,mjenjači) Captive financial institutions (SPV, holdinzi, brusch)

UKUPNO

Mirovinski fondovi

izvor: HNB

Iznos, mlrd. HRK bestbanking 15 • 2016

Bankarstvo

2,0

inozemnim financiranja zabilježen je kod ostalih financijskih posrednika. Detaljnija analiza njihovih obveza pokazuje da se primarno radi o dugoročnim kreditima koji čine 65% njihovih ukupnih obveza, odnosno skoro 89% njihovih inozemnih obveza.

1,5

3,5 3,0 2,5

1,0 0,5

UKUPNO

Nov ani fondovi

Mirovinski fondovi

0,0

Iznos, mlrd. HRK Udio u ukupnoj imovini banaka, %

UKUPNO

Mirovinski fondovi

9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

institucija prema sektoru države ukazuje na povišene rizike povezane s mogućim poteškoćama u financiranju ili refinanciranju javnog duga koji bi u slučaju materijalizacije rezultirali problemima u cijelom financijskom sustavu.

Preljevanje na ostatak sustava

bestbanking 15 • 2016

rovinskih fondova. Relativno snažno oslanjanje dijela nebankovnog financijskog sustava na inozemne izvore financiranja također je ocijenjeno kao potencijalni sistemski rizik jer ti izvori potencijalno mogu biti kolebljivi i u slučaju povlačenja, osim problemima u tim institucijama, rezultirati i njihovim prelijevanjem na ostatak financijskog sustava.

Kratkoročne izloženosti nebankovnih financijskih institucija prema državi u odnosu na imovinu pojedinog sektora najizraženije su kod pomoćnih financijskih institucija i novčanih fondova, a najveće dugoročne izloženosti osim kod dva spomenuta sektora očekivano su zabilježene i kod osiguravajućih društava i mi-

Provedena analiza HNB-a ukazuje na to da visina udjela nebankovnih financijskih institucija u hrvatskom financijskom sustavu te ročna struktura njihovih obveza i potraživanja trenutno ne predstavljaju rizik koji bi mogao ugroziti financijsku stabilnost sustava u cjelini. No, zbog visokog stupnja kratkoročnih izloženosti nebankovnih financijskih institucija prema bankama, izraženi su rizici prelijevanja mogućih šokova na likvidnost i solventnost u poslovanju banaka na te institucije. Uz to, potencijalni sistemski rizik predstavlja visok stupanj izloženosti nebankovnih financijskih institucija prema državi, što bi u slučaju poteškoća u servisiranju javnog duga neminovno djelovalo i na ostatak financijskog sustava. Također, dio nebankovnih financijskih institucija uvelike se oslanja na inozemne izvore financiranja što može rezultirati problemima u slučaju povećane kolebljivosti i turbulencija na međunarodnim financijskim tržištima. Promatrano po segmentima nebankovnog dijela financijskog sustava među najrizičnijima institucijama izdvajaju se ostali financijski posrednici kod kojih su zabilježeni visok stupanj korištenja financijske poluge te znatna kratkoročna i ukupna izloženost prema inozemnim izvorima financiranja.

Iznos, mlrd. HRK Udio u ukupnoj imovini banaka, %

Dugoročni krediti 65% obveza

Ako zbog malog udjela u ukupnom financijskom sustav zanemarimo društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava, najveći stupanj kratkoročne i ukupne izloženosti prema

Bez rizika za stabilnost sustava u cjelini

Koordinacija nadzora

Od recentnih aktivnosti usmjerenih za osnaživanje regulatornog okvira nad svim segmentima financijskog sustava i smanjenje prostora za regulatornu arbitražu i djelovanje banaka u sjeni treba izdvojiti osnivanje Vijeća za financijsku stabilnost, što je, osim preporukom Europskog odbora za sistemske rizike o uspostavi tijela zaduženog za makrobonitetnu politiku, bilo potaknuto i prethodnim iskustvima s izbjegavanjem mjera središnje banke prebacivanjem poslovanja u slabije regulirane dijelove financijskog sustava ili u inozemstvo. Na taj način osigurano je koordinirano djelovanje institucija zaduženih za nadzor svih financijskih institucija koje mogu utjecati na financijsku stabilnost - Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Ministarstva financija i Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga.

Bankarstvo

Gdje s novcem nakon radnog vremena banke? Nudimo rješenje za Vaše klijente...

Dnevno/noćni trezori

RDS J 24 satna pristupačnost

n EU direktiva stupila na snagu

Obveza primjene CRS-a za financijske institucije Direktiva 2014/107/EU, koja je temelj za provedbu Globalnog standarda izvještavanja - Common Reporting Standard (CRS) u Europskoj uniji, stupila je na snagu prvog dana 2016. godine. S prvim danom 2016. godine na snagu je stupila Direktiva 2014/107/EU, koja je temelj za provedbu Globalnog standarda izvještavanja - Common Reporting Standard (CRS) u Europskoj uniji, a kojega je razvila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Razmjena informacija

Temeljem CRS-a nadležna tijela država dobivaju informacije od svojih financijskih institucija, među ostalim, banaka i stambenih štedionica, koje zatim automatski razmjenjuju s nadležnim tijelima ostalih država na godišnjoj razini. Financijske institucije u Hrvatskoj obvezne su utvrđivati status svojih klijenata u odnosu na zahtjeve CRS-a na temelju podataka koje klijent daje popunjavanjem odgovarajućih obrazaca te će u skladu s preuzetim obvezama Ministarstvu financija Republike Hrvatske - Poreznoj upravi dostavljati podatke o računima i financijskoj imovini klijenata za koje su utvrdile da se mogu smatrati rezidentom jedne od država pristupnica CRS-u. CRS je razvijen nakon što su Sjedinjene Ame-

ričke Države (SAD) u ožujku 2010. godine donijele “Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u stranim financijskim institucijama” poznat kao FATCA (Foreign Account Tax Compliance Act) radi što efikasnije borbe protiv poreznih utaja/prijevara. Njime je utvrđeno koje informacije o financijskim računima se razmjenjuju, koje financijske institucije imaju obvezu izvješćivanja, definirane su različite vrste računa i poreznih obveznika, kao i postupci dubinske analize kojih se moraju pridržavati financijske institucije.

Bolja suradnja među državama

Primjenom CRS-a želi se poboljšati suradnja s drugim državama u razmjeni poreznih podataka, unaprijediti porezni nadzor i suradnja u naplati poreza na međudržavnoj razini. Cilj Direktive je sprječavanje međunarodnih orijevara i poreznih utaja. Mnogostrani sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima će omogućiti automatsku razmjenu informacija s trećim zemljama.

J Deponiranje u vrijeme kada Vašim klijentima odgovara i na mjestu koje im odgovara, bez čekanja u redu J Moderan dizajn pogodan za samoposlužno deponiranje J Manje novca na šalterima

RSB 30A

J Praćenje svih depozita s visokim stupnjem provjere, izbjegavanja spornih situacija J Jednostavno vođenje kroz Windows operativni program (modeli RBS 30A i SafeBag ADX)

SafeBag ADX

J Daljinski monitorni sistem J Brza i jednostavna instalacija

bestbanking 15 • 2016

Osiguranja

n Kompenzirali gubitak na autoosiguranjima

Osiguravatelji ostvarili dobit veću od 646 milijuna kuna Gubitak premije na autoosiguranjima ipak nije ugrozio poslovanje, većina društava iskazala je dobit. Iako je kroz liberazlizaciju cijena obveznog autoosiguranja tijekom 2015. industija osiguranja u tržišnoj utakmici izgubila gotovo 350 milijuna kuna u odnosu na 2014., prošlu je godinu zaključila uz dobit koja za cijelu grupaciju prije oporezivanja iznosi više od 646 milijuna kuna. Otkrivaju to preliminarni podaci o poslovanju grupacije u kalendarskoj 2015. koje je od društava prikupila i složila kroz privremeno izvješće Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Euroherc iskazao najveću dobit unatoč padu premije na autoosiguranjima

Premda je Euroherc osiguranje, s premijskim minusom od gotovo 92 milijuna kuna predvodio listu društava koja su lani u odnosu na 2014. ostvarila manju premiju na obveznim autoosiguranjima, popis pak koji je složila Hanfa otkriva kako je to društvo iskazalo najveću dobit prije poreza za 2015. godinu. Ona je iznosila 147,5 milijuna kuna. Slijedi ga Allianz čija je dobit prošle godine po Hanfinom izvješću dosegnula 126 milijuna kuna. Tržišni lider s ugovorenom premijom, koja je bila veća od 2,3 milijarde kuna, Croatia osiguranje lani je bez prethodno odbijenog poreza ostvarilo tek 67 milijuna kuna dobiti dok je Uniqa osiguranje, čija je premija lani bila manja oko tri i pol puta naspram rezultata Croatije, na stavci dobit prije poreza objavila kako ima 67 milijuna dobiti prije poreza.Listu top pet društava po ugovorenoj premiji

zaključuje Wiener osiguranje čija je dobit bez odbijenog poreza iznosila 32 milijuna kuna. Spomenuto izvješće Hanfe nadalje navodi kako je od 23 društva, koliko ih je ostalo na tržištu nakon integriranja Sunce osiguranja u portfelj Agram životnog osiguranja, s gubitkom poslovalo šest društava. Najveći minus vezan je uz Triglav osiguranje, po preliminarnim podacima iznosi više od 31 milijun kuna dok je na drugoj poziciji sa 20,3 milijuna kuna gubitka Ergo osiguranje. Ostala četiri iskazuju jednocifrene brojke pa se tako uz Izvor osiguranje navodi minus od 5,3 milijuna kuna, slijedi ga Wuestenrot životno sa 4,4 milijuna te Velebit životno sa 2,8 milijuna kuna dok listu zaključuje Ergo životno osiguranje sa 1,5 milijuna kuna minusa.

Croatia bez konkurencije na lokalnoj razini

Podaci o iskazanoj vrijednosti ukupne aktive pojedinih društava na kraju prošle godine pokazuju da Croatia osiguranje sa 8,4 milijarde kuna u toj kategoriji nema konkurenta na lokalnoj razini. Aktivu veću od četiri milijarde kuna imaju samo Allianz i Uniqa, dok su na listi društava čija se imovina procjenjuje da vrijedi više od tri milijarde kuna Grawe i Wiener osiguranje. Među ‘milijarderima’ u aktivi još su Euroherc sa 2,9 milijardi kuna, Merkur sa 2,5 milijardi, potom je Agram životno sa 1,9 milijardi te Jadransko sa 1,8 kojeg slijedi Generali sa 1,4 dok poredak

unaprijedila pristup zdravstvenim uslugama za svoje osiguranike. Prilikom korištenja usluge, dovoljno je pokazati važeću policu ili iskaznicu UNIQA dopunskog zdravstvenog osiguranja kako bi je liječnik ili ljekarnik zabilježio u informatičkom sustavu. UNIQA osiguranje će te troškove platiti direktno na račun HZZO-a.

Iskaznica DZO-a pokriva participaciju Osiguranici UNIQA dopunskog zdravstvenog osiguranja svojom UNIQA iskaznicom dopunskog zdravstvenog osiguranja odnedavno mogu plaćati participaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja uključuje preglede kod obiteljskog liječnika, stomatologa, ginekologa te osnovnu listu lijekova u ljekarni. Potpisanim ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), UNIQA je dodatno

bestbanking 15 • 2016

Flexi benefit iz Wiener osiguranja Wiener osiguranje ponudilo je novi Flexi Benefit program, modernu verziju klasičnog životnog osiguranja kojom su ujedinjene zaštita, kroz pokriće osiguranih rizika i štednja kroz isplatu ugovorene osigurane svote uvećane za pripisanu dobit pri isteku police. Program je namijenjen svima u dobi od 14 do 70 godina života, u trajanju od 5 do 30 godina. Najmanji obrok premije iznosi 21 euro mjesečno. Pripisana dobit ovisi o financijskim rezultatima poslovanja i nije zajamčena.

Velebit nagrauje on-line kupce Promotivnom akcijom “Vrijeme darivanja” Velebit osiguranje nagrađuje kupce webshopa koji za vrijeme trajanja akcije ugovore policu osiguranja Best Doctors, te na e-mail: vrijeme. darivanja@velebit-osiguranje.hr pošalju svoj referentni broj koje su dobili prilikom ugovaranja osiguranja, s porukom: Hoću i ja mobitel! Uz Best Doctors policu ostvaruje se pravo na drugo liječničko mišljenje vodećih svjetskih liječnika, liječenje u inozemstvu do iznosa od 1.000.000 EUR godišnje, pravo na putne troškove i smještaj za dvoje, bolničku naknadu od 100 EUR za svaki dan proveden u bolnici te troškove lijekova po povratku u RH do 50.000 eura.

Osiguranja 2500

150

Premije

2000

120

1500

1000

500

Croatia

Allianz

Euroherc

Uniqa

Wiener

Dobit prije poreza

Croatia

Allianz

Euroherc

Uniqa

Wiener

Top 5 društava industrije osiguranja, izvor: Hanfa, u milijunima kuna

Svi ispunili zahtjeve EU direktive Solvency II

Za ukupnu osigurateljnu grupaciju najbitniji detalj iz ove analize, premda je temeljena na nerevidiranim podacima poslovanja u 2015., svakako je ocjena regulatora kako su sva društva, neovisno nude li tržištu proizvode iz životnih, odnosno neživotnih osiguranja, ispunila zahtjevne uvjete o kapitalnoj dostatnosti zacrtane u europskoj direktivi Solvency II koja je stupila u primjenu prvog dana ove godine. Prema brojkama koje su društva dostavila Hanfi, zaključno s podacima izlistanim na posljednji dan 2015. godine, granica solventnosti iznosila je milijardu i šest

milijuna kuna za skupinu od 18 društava koja tržištu nude široku lepezu polica iz segmenta neživotnih osiguranja.

zaključuje Triglav osiguranje sa milijardu i 25 milijuna kuna vrijednom aktivom. Vrijednost ukupne aktive na razini cijele industrije osiguranja na kraju prošle godine iznosila je gotovo 38 milijardi kuna dok je, podsjetimo, ukupno ugovorena premija lani dosegnula 8,65 milijardi kuna.

Najmanji limit solventnosti postavljen Hrvatskom kreditnom osiguranju

Najmanji limit u solventnosti od 1,09 milijuna kuna postavljen je Hrvatskom kreditnom osiguranju čija je premija lani bila iznad 12 milijuna kuna, a aktiva veća od 56 milijuna kuna. Vrh liste sa 342 milijuna kuna drži naravno, Croatia osiguranje. Za skupinu 14 društava koja prodaju police životnih osiguranja granica solventnosti je 757 milijuna kuna. U rasponu je od 1,18 milijuna kuna što je postavljeno za Ergo životno osiguranje do 121,8 milijuna kuna za Allianz osiguranje koje je na portfelju životnog osiguranja lani imalo 535,7 milijuna kuna premije uz 3,19 milijardi aktive.

Uz osiguranje života Allianz poklanja Paket A

HOK proširio ponudu kasko osiguranja vozila

Svi ugovaratelji osiguranja života Allianz Život dobiti će na poklon dopunsko pokriće Paket A koje omogućava isplatu naknade za slučaj nastanka invaliditeta te boravka u bolnici u visini pokrića I. Također za svaku novu policu dječjeg osiguranja Tigar Teo ugovorenu u vrijeme trajanja akcije Allianz poklanja Paket dopunskih pokrića Brzi Teo koji omogućava novčanu naknadu za slučaj loma kostiju te boravka u bolnici uslijed nezgode ili bolesti.

Novi kasko proizvodi Start, Pro i Forte proširenje su ponude HOK kasko osiguranja na vozila koja dosad nisu imala kasko zaštitu. Kasko START nudi pokriće od sudara s poznatim vozilom i pokriće od krađe (krađa, provalna krađa i razbojstvo). Kasko PRO namijenjeno je svima koji vjeruju da najveću opasnost za njihov automobil predstavljaju rizici na koje ne mogu utjecati, kao što su: požar, oluja, tuča, poplava, bujica i visoka voda, udar groma, eksplozija itd. Kasko FORTE namijenjen je onima koji su investirali značajna novčana sredstva (primjerice, kredit) u svoje vozilo te bi htjeli zaštiti investiciju od velikih (kapitalnih) i totalnih šteta, dok i m ma nje š tete ne ugrožavanj investiciju.

Generali nagrauje kartama za EP Svi koji ugovore policu Generali obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u razdoblju 1.2.- 31.3.2016. i prijave se putem on-line formulara za sudjelovanje u nagradnoj igri „Navijaj u Francuskoj uz Generali“ ulaze u izvlačenja nagrada za odlazak na europsko nogometno prvenstvo. Glavna nagrada je navijački paket aranžman za dvoje za Francusku 21.06.2016. i 2 dresa Hrvatske nogometne reprezentacije. bestbanking 15 • 2016

Sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija

Jedinstvena ponuda

Vatrootporni i protuprovalni sef ASG s vremenskom odgodom otvaranja

ASG 46 El

Sef - Promet ASG

Brava - PS 300

• Dizajniran za zaštitu dokumenata i vrijednosti u slučaju provale i požara. • Protuprovalna zaštita - EN 1143-1, stupanj I • Vatrootporna zaštita - 30 min • Debljina vrata - 95 mm. • Debljina stranica - 55 mm. • Prostor između stranica i vrata je punjen vatrootpornim betonom. • Trostrani zasuni. • Brava osigurana od napada bušenjem. • Boja: RAL 7035.

• ECB-S Klasa A EN1300 • 1 master kod (6 - 8 znamenki) • 1 korisnički kod (opcija: 3 korisnička koda) • Vremenska odgoda: - period odgode: 0 - 99 min. - period otvaranja: 0 - 9 min. • Kazna kod neovlaštenog korištenja: - vremenska blokada nakon 3 uzastopna pogrešna unosa (5 min). • Detekcija prazne baterije • Vrsta brave: deadbolt Vanjske dim.

Unutarnje dim.

(v x š x d mm)

Broj polica

Težina (kg)

Unutarnji pretinac

ASG 30

300 x 427 x 385

170 x 316 x 235

ASG 46

460 x 440 x 440

330 x 329 x 290

ASG 67

670 x 440 x 440

540 x 329 x 290

ASG 95

950 x 440 x 440

820 x 329 x 290

120

Model

Posjetite nas: www.sbo.hr

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka bestbanking 15 • 2016

Tema broja

Tekst urednika – najava teme broja Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

Nedugo nakon objave podatka o prošlogodišnjem gubitku od 4,3 miljarde kuna, banke je sustigao i bumerang Zakona o zaštiti novčarskih institucija koji je više od dvije trećine njihovih bakomat uređaja proglasio- nesigurnim. Novi troškovi koji će opteretiti poslovanje i u ovoj godini tako su postali više nego izgledni. Nasreću, postoje i druga rješenja osim zamjene starih bankomata novima. U temi 15. broja Best bankinga pokušali smo iznijeti sve strane ovog problema te uputiti nadležne koja im se sve rješenja nude. U tome nam je uvelike pomogao i projekt menadžer Europskog certifikacijskog tijela Falko Aldomat. Jer nisu samo bankari u problemu. S novim Zakonom muku muče i hoteljeri, mjenjačnice… Dojam je da su i u MUP-u zatečeni obimom problema koji se pojavio zbog neusklađenosti sigurnosnih normi depozitnih sefova bankomata s novim Zakonom. Da su znali, može se čuti neslužbeno u MUP-u, možda bi u Zakon uvrstili i američku sigurnosnu normu, koju ima većina bankomata, a ne samo europsku? No, i oni su htjeli najbolje s obzirom da je europska sigurnosna norma ipak puno kvalitetnija i pruža veću sigurnost. A upravo je to ono što se novim zakonom htjelo postići.

infobox

Damir GrundJurica Mateša glavni urednik

U sljedećem broju najavljujemo nove teme Best Bankinga: Najam bankarske i sigurnosne opreme Prva "Etična banka" otvara vrata u Hrvatskoj? Specijalni prilog: Turizam

bestbanking 15 • 2016

Tema broja

n Banke pred problemom

Sigurnosne standarde ne zadovoljava čak 70 % bankomata! Sa zadnjim danom mjeseca studenoga istekao je šestomjesečni rok koji je MUP ostavio za prilagodbu poslovanja obveznicima novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija. No, po svemu sudeći posao je još uvijek daleko od gotovog.

Od 4.565 bankomata njih 3.300 nema potreban sigurnosni certifikat

Naime, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne Avgustin Pavičić, MUP banke u Hrvatskoj je u upotrebi ukupno 4.565 bankoSvu opremu treba mat uređaja. Istovremeno se procjenjuje da ih čak oko 3.300 ne posjeduje depozitni sef s europskim certifikauskladiti s EU sitom protuprovalnosti EN 1143-1, kojeg novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija izričito navodi. Radi se ve- gurnosnom normom ćinom o bankomatima američkih proizvođača Diebold za protuprovalnost i NCR koji pokrivaju većinu hrvatskog tržišta. Njihovi depozitni sefovi su certificirani sukladno sigurnosnoj

Prošle godine Ëak 132 provale u bankomate upotrebom plina U Njemačkoj su tijekom 2015. zabilježeno čak 132 provale plinom. U nekim slučajevi detonacija koju je izazvao pokušaj provale upotrebom plina nanijela je okolnim zgradama i poslovnicama štetu veću od 100.000 eura što daleko prelazi vrijednost ukradenog novca. Prema dostupnim podacima, napadi plinom su češći u ruralnim područjima nego u gradovima. Tehnika provale

bestbanking 15 • 2016

uključuje metodu punjenje plinom odabranog sefa i izazivanje eksplozije koja ruši vrata sefa. Europsko certifikacijsko tijelo ECB-S ukazuje na mogućnost specijalne zaštite protiv provale upotrebom plina na način da se dodatno ojačaju vrata sefa. Nakon toga postojeći sefovi se mogu dodatno testirati i na provale upotrebom plina i certificirati na protuprovalnost, ističu u ESSA-i.

normi UL 291 koja se primjenjuje u SAD-u, ali ne i u Europskoj uniji.

Novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija digao je na noge bankare. Nedugo nakon njegovog stupanja na snagu, krajem studenog 2015., ustanovljeno je da više od 70 posto instaliranih bankomata ne zadovoljava sigurnosne standarde koje propisuje Zakon!

Dva moguća rješenja

„Europski standard EN 1143-1 je opće prihvaćen, kako u EU tako sve više i izvan europskih okvira, jer se načinom ispitivanja protuprovalnosti u skladu s njome postiže visoki stupanj provjere opreme na razne načine neovlaštenih prodora u sefove, koje druge norme za ispitivanje nemaju. Stoga je potrebno uskladiti svu opremu koja podliježe uvjetima prema spomenutoj normi. To podrazumjeva doradu postojećih sefova i pribavljanje dokazala koji potvrđuju ispitivanja koja se mogu usporediti s normom EN 1143-1 ili nabaviti sefove koji su ispitano sukladno navedenoj normi i imaju odgovarajuće certifikate, poručuje Avgustin Pavičić, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a.

U svakom slučaju banke će se suočiti s novim, nenadanim troškovima, bilo da se odluče dorađivati postojeće sefove ili ih zamijeniti novima. Primjerice cijena novog bankomata njemačkog proizvođača Wincor Nixdorf s ugradnjom navodno doseže i do 200.000 kn. U usporedbi s time, dorada postojećih sefova unutar bankomata zacijelo bi bila jeftinija varijanta. O kolikom bi se trošku radilo u tom slučaju pitali smo u Salonu bankarske opreme Ozimec d.o.o.

Dorada sefova isplativija od kupnje

Zdenko Adrović, HUB

Upoznati smo s

„Ovisno o modelu sefa trošak dorade u smislu povećaproblemom i nja zaštite od provale iznosio bi oko 10.000 kn. Pritom pratimo razvoj treba napomenuti da kućište sefova zadovoljava traženi sigurnosni standard a ojačanja bi trebalo napraviti u posituacje dručju vrata. Onima koji bi se odlučili na navedenu varijantu Europska udruga za sigurnosne sustave ESSA, čija smo članica, dala bi Izjavu kojom bi obrazložila otpornost tako dorađenih sefova na provalu po traženoj normi“, ističe Lidija Stolica, Izvršna direktorica Salona bankarske opreme Ozimec.

štitom ali i posredno, zaštitom njihove imovine. Drugim riječima, ukoliko želimo prevenirati počinjenje kaznenih djela u poslovnicama novčarskih institucija, mora se na odgovarajući način zaštititi i imovina koja je izvorno predmetom želja počinitelja. Stoga je standard opreme ovim zakonom podignut na viši stupanj, pa su tako i za mehaničku zaštiti koja podrazumijeva zaštitu pri pohrani novca i vrijednosti propisane norme i klase otpornosti na provalu koje u konačnici mogu proizvesti efekte odvraćanja i otežavanje počinjenja kaznenih djela, navodi načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a, Avgustin Pavičić.

Kosternacija među dobavljačima

Nenadanim problemom ostali su zatečeni i u tvrtkama Combis i Printec, zastupnicima za američke ban-

PodruËja testiranja sigurnosne norme EN 1143-1

Nema odustajanja od primjene novog zakona

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da su upoznati s problemom i da prate situaciju. Ne otkrivaju kako i na koji način misle reagirati. S druge strane MUP se u cijelom slučaju postavio 'tvrdo' i za sad nema naznaka da bi moglo doći do prolongiranja ili obustave navedene odluke. „Zakon o zaštiti novčarskih institucija (Narodne novine, br 56/15) donosi novu razinu zaštite i unaprjeđenja sigurnosti u poslovnicama novčarskih institucija čime se postiže primjerena razina sigurnosti za građane i njihovu imovinu, a rizik počinjenja kaznenih djela umanjuje i svodi na prihvatljivu mjeru. Smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama postiže se njihovom neposrednom za-

• • • •

Bušenje rupe veličine šake (djelomičan pristup) Bušenje velike rupe (potpuni pristup) Pristup sadržaju nasilnim otvaranjem vrata Test usidrenja

bestbanking 15 • 2016

Tema broja

komate Diabold, odnosno NCR. „Za sada ne možemo komentirati cijeli slučaj“, izjavili su kratko u Combisu.

Od devet instaliranih bankomata samo jedan u skladu s certifikatom EN 1143-1

A kakva je situacija u bankama slikovito govori primjer jedne od manjih banaka (zbog sigurnosnih razloga joj nećemo navoditi ime) koja ima instalirane bankomate na devet lokacija. Od svih njih depozitni dio samo jednog uređaja u suglasnosti je s europskim certifikatom za protuprovalnost EN 1143-1 dok su ostali uređaji izrađeni sukladno američkoj UL 291 normi koja tretira procjenu otpornosti na provalu. Neslužbeno doznajemo da su bankari izuzetno nezadovoljni već samim time što Zakon ne razlikuje lokaciju na kojoj su bankomati smješteni. Smatraju da isti sigurnosni standardi nisu potrebni za primjerice bankomate koji su smješteni u samim poslovnicama banaka ili u izdvojenim objektima koji nemaju nikakve veze s bankom. No, da se ta razlika čak i ugradi u Zakon ona ne bi donijela značajniju uštedu bankama. Naime, prema zadnjim podacima HNB-a od ukupno 4.565 bankomata samo njih 990 se nalazi u osiguranom prostoru a tek ih je 1.513 pokriveno videonadzorom.

Provalnici brži od zakona, elektrodama za varenje pokušali otvoriti bankomat

Stoga ne čudi nedavni pokušaj provale u bankomat o kojem je izvjestila velikogorička policija. U noči sa srijede na četvrtak, 25. veljače 2016., između jedan i dva sata ujutro nepoznati provalnici ušli su u zgradu Općine Pokupsko i pokušali elektrodama za varenje provaliti u bankomat. Na nesreću lopova, iz bankomata se počelo dimiti, a dim sve više širiti iznad zgrade općine. Netko je to uočio i odmah pozvao policiju i vatrogasce. Nakon što su čuli zvukove sirene, provalnici su ostavili sef i pobjegli neobavljena posla. Bankomati su očito lopovima poželjna meta.

bestbanking 15 • 2016

Europski certifikat za ATM protuprovalnost i u SAD-u Na globalnom tržištu sigurnosti najraširenije su dvije sigurnosne reference, dva sigurnosna certifikata za protuprovalnost europski EN 1143-1 i američki UL 291, navode u Europskoj udruzi za sigurnosne sustave ESSA. Te dvije norme, ističu, imaju potpuno drugačiji pristup protuprovalnoj otpornosti. N o r m a E N 1 1 43 -1 j e ustanovljena 2001. godine i ima ukupno devet stupnjeva otpornosti na provalu u sefove koji se nalaze u bankomatima (L,I,II,III,IV,V,VI,VII i VIII). S druge strane, UL 291 ima samo dvije razine zaštite, prvi i drugi stupanj, izuzetno niski i izuzetno visoki. ESSA tako navodi da su zahtjevi za drugi sigurnosni stupanj kod UL 291 toliko visoki da je on praktički komercijalno neupotrebljiv. Može se usporediti sa VI stupnjem protuprovalnosti kod norme EN 1143-1. To znači da se kod standarda UL 291 u praksi upotrebljava samo prvi, niži stupanj otpornosti na protuprovalnost dok kod EN 1143-1 u istu svrhu služi čak pet

standardnih nivoa sigurnosti (L,I,II,III i IV). Nadalje, sigurnosna norma UL 291 je ustanovljena 1976. godine. Ne uključuje otpornost na tehnike provale termalnim alatom i plinom, koje su se razvile sredinom 90-tih godina. Posljedično, mnogo provala koje su uključivale plin bilo je uspješno. Pokušaji vlasnika b a n ko m a t a d a p o v e ć a j u sigurnost nisu urodili plodom s obzirom da im je drugi, viši stupanj zaštite kod standarda UL 291 bio zahtjevan i previše skup. Nasuprot tome, EN 1143-1 je odmah od početka u p rotup rov alnu ot p o r n o s t uključio testiranja na nove vrste provalnih alata i me toda. Zadnja 'nadogradnja' sigurnosnog standarda EN 1143-1 bila je 2012. godine i to na metode provale plinom. Trenutno EN 1143-1 stupnjevi otpornosti na takve napade (L,I,II,III, III GAS, IV i IV GAS) sve više zamjenjuju jedini, niži stupanj protuprovalne otpornosti norme UL 291 i kod financijskih institucija u SAD-u.

n Falko Adomat, projekt menadžer Europskog certifikacijskog tijela ECB-S

Novi zakon je kvalitetan, ali nažalost značit će troškove Usporedo s problemom usklađivanja depozitnih sefova bankomata s novim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija, Hrvatsku udrugu banaka posjetio je projekt menadžer Europskog certifikacijskog tijela ECB-S, Falko Adomat, specijalista za tu problematiku. Falko Adomat je stručnjak na polju sigurno- đenog sefa od strane ECB-S-a klijent ne mora 291 standard je ustanovljen još 70-tih godina dok je europski s kraja devedesetih godina. snih normi i certificiranja sefova Europskog član ESSA-e. certifikacijskog tijela ECB-S. Hrvatsku je poAmerički standard od tada nije ažuriran. Uz to, sjetio nedugo nakon što je pred domaćim ban- Tijekom boravka u Zagrebu održali ste sastanak ima samo dva sigurnosna stupnja, visoki i niski. karima iskrsnuo problem neusklađenosti sefo- s predstavnicima Hrvatske udruge banaka. Što va u bankomatima sa novim Zakonom o zaštiti je bio tome razlog? Jeste li hrvatskim bankarima dali neki savjet ponovčarskih institucija. Nakon sastanka s predvodom problema koji im je uzrokovao Zakon o stavnicima Hrvatske udruge banaka, razgova-Tema sastanka bio je problem koji je pred zaštiti novčarskih institucija? rali smo s g. Adomatom. banke kao vlasnice bankomata stavio Zakon o zaštiti novčarskih institucija koji je na snagu -Nisam im dao nikakav savjet već samo inforMožete li ukratko predstaviti ECB i vaš posao? stupio krajem studenog prošle godine. S jed- macije. Zakon je donesen i moraju ga poštovane strane novi Zakon je izuzetno kvalitetan i ti. O tome se ne može raspravljati. Bankarima ECB je certifikacijsko tijelo koje provodi is- podignuo je ljestvicu sigurnosti na više razinu, bi savjetovao da prvo zamjene depozitne sefove pitivanja koliko je siguran pojedini sef. Mjeri no s druge strane, uzrokovao je dodatne troš- na bankomatima koji se nalaze na izdvojenim, vrijemo koje je potrebno da se provali u odre- kove njegovim obveznicima. Upravo to se do- manje sigurnim mjestima a za kasnije ostave đeni sef u odnosu na alat koji se pritom koristi, godilo bankama. Većina bankomata, odnosno one koji su smješteni primjerice u 24-satnim odnosno metodu provale. Prema tim podacima depozitnih sefova koji se u njima nalaze, nije zonama banaka. napravljeni su stupnjevi sigurnosti. Nakon pro- usklađena s europskim sigurnosnim standarvjere svaki sef dobiva certifikat i oznaku koja dima koje zahtjeva Zakon o zaštiti novčarskih dokazuje koji je stupanj sigurnosti zadovoljio, institucija a usklađivanje bi moglo značiti znaKoliko su se kroz vrijeme promijenile tehnike odnosno koliko je sef siguran. Moj glavni po- čajne troškove. provale u sefove i kako se tome prilagođava sigurnosni standard EN 1143? sao u ECB-S-u je standardizacija. Radim na protuprovalnim i protupožarnim standardima. Možete li nam kao dobar poznavatelj sigurno-Primjerice ako govorimo o sigurnosnom snih standarda objasniti koja je razlika između standardu koji bi trebao biti primijenjen u Postoji li veza između ECB-S-a kao certifika- sigurnosnih standarda koji su propisani i onih sefovima koji se nalaze u bankomatima, on torskog tijela i ESSA-e, Međunarodnog sigurno- koje imaju depozitni sefovi bankomata? je ustanovljen 1999/2000 godine a 2012. je snog udruženja? usvojio i testiranje na provalu putem plina. -Većina bankomata certificirana je po ameUpravo tih godina u Italiji, Francuskoj, NjeMi smo potpuno neovisni od njih. ESSA se ričkom sigurnosnom standardu UL 291 dok mačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji zaviše bavi informacijama s područja sigurnosti a zakon propisuje europski standard EN 1143. bilježen je sve veći broj provala kod kojih su mi ispitivanjima i certificiranjem sigurnosti se- Treba jasno naglasiti da je europski standard lopovi koristili plin kao svoj 'alat'. fova. Da bi prošao postupak certificiranja odre- značajno bolji i kvalitetniji od američkog. UL bestbanking 15 • 2016

Tema broja

Poslovanje

n Nova odluka centralne banke

HNB dopustio upotreba mjenjačkih automata, ali… Mjenjački automat se sada smatra ‘mjenjačkim mjestom’ za koje su propisani posebni uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova koje je izuzetno zahtjevno zadovoljiti.

Automat kao mjenjačko mjesto

Za razliku od stare, nova Odluka pored definicije mjenjačkog automata, u svom regulatornom dijelu sadrži i poseban članak kojim se propisuju uvjeti pod kojima se mogu obavljati mjenjački poslovi s pomoću - mjenjačkog automata. On se sada smatra ‘mjenjačkim mjestom’ za koje su propisani posebni uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova. A da njih nije jednostavno ispuniti otkriva i letimičan pogled na prijedlog odluke gdje se

bestbanking 15 • 2016

u članku 11 u čak sedamnaest stavaka opisuje što ovlašteni mjenjač (ne)smije ili mora napraviti ukoliko želi poslovati pomoću mjenjačkog automata.

Nakon provedene javne rasprave, do kraja mjeseca ožujka očekuje se donošenje nove Odluka o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove, najavljuju iz Hrvatske narodne banke. Nakon objave u Narodnim novinama ona bi uskoro i službeno trebala stupiti na snagu.

Uvijeti koje je (ne)moguće ispuniti

Odluka tako propisuje da je ovlašteni mjenjač dužan mrežno povezati mjenjački automat sa zasebnim računalom. Ako obavlja mjenjačke poslove s pomoću više automata svakog od njih mora povezati sa zasebnim računalom a u svako od njih ugraditi certificirani program. Sva računala mora držati u poslovnom prostoru mjenjačnice. Zanimljivo je da ovlašteni mjenjač ne smije pri obavljanju mjenjačkih poslova s pomoću mjenjačkog automata primjenjivati povoljnije kupovne tečajeve. Iznos strane gotovine pri po-

jedinom otkupu ne smije biti veći od protuvrijednosti u iznosu od 4.000 kuna. Najsporniji je pritom stavak 17. koji kaže da je ovlašteni mjenjač dužan postupiti prema važećim zakonskim propisima u slučaju zadržavanja sumnjive ili krivotvorene strane novčanice. To bi značilo da bi svaku primjerice izlizanu novčanicu koju uređaj prepozna kao sumnjivu te je zadrži, vlasnik automata morao nositi na provjeru ispravnosti u HNB?! S druge strane, teško se može zamisliti kakva bi bila reakcija klijenta kojem automat ne bi vratio novčanicu ni iznos iste u željenoj valuti. Upravo zbog tako sročene odluke teško je očekivati da prođe bez reakcija na terenu. U HNB-u pritom ne misle tako.

Odluka na snazi ovaj mjesec

“Dosad važeća Odluka o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (“Narodne novine”, br. 21/2007. i 18/2011.), koja kao podzakonski propis uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača, nije definirala pojam mjenjačkog automata, niti u okviru posebne odredbe propisivala mogućnost obav-

ljanja mjenjačkih poslova s pomoću mjenjačkih automata. Prijedlog nove Odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove, pored definicije mjenjačkog automata, u svom regulatornom dijelu sadrži i poseban članak kojim se propisuju uvjeti pod kojima se mogu obavljati mjenjački poslovi s pomoću mjenjačkog automata. Napominjemo da prijedlog nove odluke sadrži odredbu na temelju koje se mjenjački automat smatra mjenjačkim mjestom za koje su propisani posebni uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o spomenutom prijedlogu odluke obavljeno je u propisanom zakonskom roku u trajanju od 30 dana, u razdoblju od 15. rujna do 15. listopada 2015. godine. Nakon provedene analize pristiglih komentara i prijedloga, na internetskoj stranici HNB-a će uskoro biti objavljena zauzeta stajališta. Donošenje nove Odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove očekuje se u mjesecu ožujku tekuće godine i ona će službeno biti objavljena u Narodnim novinama”, napominju u Hrvatskoj narodnoj banci.

bestbanking 15 • 2016

Poslovanje

Hotelijeri: Odgodite novčarskih instituci Sanela Vrkljan, HGK

Iz Sektora za turizam HGK predlažu MUP-u i da se za mjenjačnice koje posluju s malim iznosima ublaže Zakonom propisani sigurnosno-tehnički uvjeti.

taka, sama priprema, nabava i implementacija novih sustava zahtjeva dosta vremena. Oprema se nabavlja od različitih dobavljača - dobavljači bankarske opreme (ladičari), dobavljači video opreme (kamere, snimači…), dobavljači protuprovalnih sustava, a rokovi isporuke su prilično dugi. Nabavljenu opremu treba implementirati u postojeće objekte, te izraditi potrebnu dokumentaciju (sigurnosne planove i procedure), kao i izvršiti obuku zaposlenika. S obzirom da se traže ulaganja za vrstu posla čiji obujam opada, velik broj hotela razmišlja o prestanku pružanja ove usluge”, upozorava pomoćnica direktorice Sektora za turizam HGK, Sanela Vrkljan.

Kada nakon zimske stanke domaći hotelje- hranjivati isključivo u ladice ili kase s vremenri za Uskrs gostima otvore svoja vrata, na njih skom odgodom otvaranja. bi prvi mogli zakucati inspektori Ministarstva Problem je međutim u tome što je većina hounutarnjih poslova. tela, pogotovo onih na obali zatvorila svoja vraNaime, svi turistički (i drugi) objekti koji u ta sa završetkom turističke postsezone i otvorit sklopu svog poslovanja primjerice gostima mi- će ih najranije za Uskrs, znači krajem ožujka jenjaju novac na recepciji, odnosno imaju mje- 2016. Većina ih kroz to vrijeme nije mogla nanjačko mjesto ili mjenjačnicu u sklopu poslo- praviti ništa da bi svoje poslovanje uskladili sa vanja, morali su zaključno s 30.studenog 2016., novim Zakonom i to iz jednostavnog razlogasukladno novom Zakonu o zaštiti novčarskih bili su zatvoreni. No, to nije jedini problem. institucija (Narodne novine 56/15, Članak 8.2.), takvo mjesto osigurati protuprepadnim Osim novca prilagodba sustavom s centraliziranom dojavom i nadzozakonu traži i vrijeme rom alarma, te sve spojiti s vanjskom i unutarnjom sirenom i bljeskalicom. „Da bi se zadovoljili uvjeti ovog Zakona potrebno je uložiti dodatna financijska sredstva. Hoteli su bili zatvoreni Mjenjačnice u hotelima nemaju više promet tijekom zimskih mjeseci kao nekada kada su gosti mijenjali mnogo veće količine stranog novca jer se nisu koristile kreOsim toga hoteli su morali ugraditi ne- ditne kartice, bankomati i drugo. Isplativost prekidni sustav video nadzora unutar i izvan mjenjačnice u financijskom smislu je upitna ili objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom je nema, ali je dodatna usluga koju hoteli pruobliku te sav dnevni manipulativni novac po- žaju svojim gostima. Osim financijskih izda-

Kartice smanjile promet

Nove investicije predstavljaju problem pogotovo onim hotelima koji u mjenjačnicama imaju samo nekoliko tisuća kuna prometa. „Takvih je hotela u Hrvatskoj mnogo. Članice Hrvatske gospodarske komore zato predlažu da se za mjenjačnice koje posluju s malim izno-

Alarm, kamere, kase… Slijedom Zakona o novčarskim institucijama NN 56/15 od 30.studenoga 2015. svi hoteli i hotelske kuće koje u sklopu poslovanja obavljaju mjenjačke poslove ili imaju mjenjačnicu obveznici su ovog Zakona, koji propisuje sljedeće: „Mjenjačka mjesta na kojima se osim mjenjačkih obavljaju i drugi poslovi, a nalaze se u sklopu drugih ugovornih poslovnih subjekata, štite se: primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom

bestbanking 15 • 2016

dojavom i nadzorom alarma, primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama, neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku, pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.“

primjenu Zakona o zaštiti ja ili zatvaramo mjenjačnice! sima ublaže ovim Zakonom propisani uvjeti, odnosno da do određenog ukupnog iznosa novca, bilo u kunama ili stranoj valuti, u protuvrijednosti u kunama primjerice do petnaest tisuća kuna dnevno, tehnički uvjeti ostanu isti kao prije donošenja ove odredbe ili da se barem umanje uvjeti kako bi se smanjio trošak ulaganja“, ističe Sanela Vrkljan. Napominje kako većina hotela nije bila upoznata s novim uvjetima. “Primjerice, samo u Splitsko-dalmatinskoj

županiji ima oko četrdesetak hotela i hotelskih kuća koji u sklopu poslovanja obavljaju mjenjačke poslove ili imaju mjenjačnicu. Osim hotela, istu uslugu pružaju i brojne agencije, kampovi i drugi pružatelji usluga u turizmu. Zbog svega navedenog Hrvatska gospodarska komora uputila je dopis Ministarstvu unutarnjih poslova kojim predlaže produžetak perioda za usklađenje sa Zakonom o novčarskim institucijama te da prvi nadzor Ministarstva unutarnjih poslova bude u smislu pregleda

usklađenosti i savjetovanja, kao i druge prijedloge koji će povećati sigurnost, a omogućiti hotelima da nastave s pružanjem ove dodatne usluge, zaključuje pomoćnica direktora Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, Sanela Vrkljan. Ostaje za vidjeti kako će se o navedenom problemu izjasniti MUP. Ako je suditi po tvrdom stavu kojeg su zauzeli u slučaju sa Zakonom neusklađenih sefova u bankomatima ni u ovom slučaju popuštanja neće biti.

SBO 01 EL - Sigurnosna ladica s vremenskom odgodom otvaranja J Za pohranu dnevnog manipulativnog novca J Izrađena od kvalitetnog čeličnog lima debljine 3 mm J Unutrašnjost je moguće opremiti

pretincima za sve vrste novčanica

J Mogućnost ugradnje u bilo koji radni element J Dimenzije (V x Š x D): 170 x 430 x 500 mm J Boja svjetlo siva (RAL 7035)

J J J J

ECB-S Klasa B EN1300 1 master kod i 9 korisničkih kodova Kod za trenutno otvaranje Vremenska odgoda: - Period odgode: 1 - 99 min - Period otvaranja: 1 - 19 min Mogućnost spajanja na tihi alarm

Zatražite ponudu na email: info@sbo.hr ili tel: +385 (0)1 3777 655

bestbanking 15 • 2016

Poslovanje

Događanja

n K onferencija Privatna zaštita 2016

Novi izazovi pred industrijom sigurnosti Skup je okupio više od stotinu sudionika, menadžera sigurnosti, vlasnika i direktora zaštitarskih tvrtki i poduzeća koja posluju u području sigurnosti. bu. Skup je okupio više od stotinu sudionika, menadžera sigurnosti, vlasnika i direktora zaštitarskih tvrtki i poduzeća koja posluju u području sigurnosti.

Damir Funčić

Suočeni smo s novim sigurnosnim izazovima u Europi. Kakve odgovore imamo na novonastale probleme, pitanje je koje je postavio Damir Funčić predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara na početku godišnje konferencije pod nazivom "Privatna zaštita 2016. – Novi sigurnosni izazovi - pogled unaprijed" održanoj u Zagre-

Bez promjena u javnoj nabavi

Konferencija je održana uz generalno pokroviteljstvo Konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS) uz podršku MUP-a, Europskog certifikacijskog tijela (European Certification Body; ECB), Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, slovenske zaštitarske komore ZRSZV te tvrtki Bosch sigurnosni sistemi i Hikvision. Funčić je u uvodnom govoru napomenuo da iako je Direktiva CoESS-a o postupcima javne nabave o kojoj je bilo riječi na prošloj konferen-

Ivan Funčić

Pokroviteljstvo CoESS-a

Aimé Lyagre, član Upravnog odbora direktora COESS-a predstavio je tu konfederaciju s naglaskom na njene aktivnosti u idućem periodu. Lyagre kao predsjednik Radnog odbora za zaštitarstvo COESS-a predstavlja konfederaciju nacionalnih udruženja 34 europske države čije članice djeluju u području privatne sigurnosti, koja okuplja preko 51.000 tvrtki i pred-

Aimé Lyagre

stavlja više od 2,2 milijuna zaposlenih u sektoru sigurnosti. CoESS je primarni sugovornik za EU kreatore politike i sustavno se konzultira pri donošenju EU politika i strategija, koje imaju utjecaj na kratkoročne ili dugoročne interese industrije privatne zaštite.

ciji HCZ-a trebala stupiti na snagu u Hrvatskoj u veljači, to se još nije dogodilo. Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti izjavio je da se kao zastupnik u Gradskoj skupštini osjeća osobito ponosno što je domaćin ove konferencije upravo Grad Zagreb koji je proglašen najsigurnijom metropolom u konkurenciji 28 europskih metropola. "Nažalost nismo uspjeli izgraditi zaštitarski poziv kao životni poziv u ovih 20 godina. Potrebno je stoga napraviti korak više za vrijeme koje je pred nama", dodao je Ostojić.

EU standardi

Falko Adomat, generalni tajnik ECB-a (European Certification Body) i Klaus Lienland, direktor poslovnog razvoja Bosch sigurnosnih sistema za istočnu Europu, Srednji istok i Afriku bili su idući govornici. Falko Adomat predstavlja neovisno certifikacijsko tijelo prema ISO/IEC 17065. Spomenuto tijelo izdaje ECB-s certifikat koji garantira najveću razinu sigurnosti proizvoda prema EU standardima. Adomat je na konferenciji bio u funkciji projekt menadžera Međunarodnog sigurnosnog udruženja (ESSA-The International Security

Panel diskusija: Vlado Zorić, Falko Adomat, Klaus Lienland, Ilia Yashmakov i Boris Popović

Branko Slak

Eva Legati

Događanja

Nova 'normalnost' "Danas se suočavamo s novom 'normalom', a ona podrazumijeva migrantsku krizu koja je stvorila situaciju bez presedana, potom terorističke prijetnje za kritičnu infrastrukturu, škole, događanja, hotele a tu je i povećani opseg unutarnjih prijetnji koje nameću potrebu za zaštitarima. Velika promjena je sada u razini ugroze jer svi mogu postati mete", istaknuo je Aimé Lyagre, član Upravnog odbora direktora COESS-a. Osvrnuo se na trend 'komodizacije' usluga zaštite i sigurnosti. „Naše usluge se sve više promatraju kao i svaka druga roba na tržištu zato se lako zamjenjuju“, naglasio je Aimé. Kao glavnu priliku sektora privatne zaštite izdvaja pojačani trend javno-privatnog partnerstva. „Nije riječ samo o tehnološkim rješenjima o kojima trebamo razmišljati već i o promjeni iz reaktivnog u proaktivni pristup. Zasad. Jer u budućnosti ćemo postati preventivno-prediktivni“, zaključio je Aimé.

Damir Funčić, Aimé Lyagre i Alen Javorović

Association), a riječ je o vodećem udruženju industrije sigurnosti za sigurnosne proizvode na europskom i internacionalnom nivou, koje okuplja članice iz 36 europskih država.

Više od 40% sigurnosnih uređaja bit će IP povezano

Antun Krešimir Buterin, menadžera poslovnog razvoja za Jadransku regiju kompanije Hikvision i Ilia Yashmakov, menadžer za Istočnu Europu predstavili su na konferenciji ovog

Vlatko Bašić, Srđan Mileta, Nenad Maričić

Istraživanje i inovacije

ma predstavlja također veliki sigurnosni izazov. Pod opasnim korištenjem dronova smatra se njihova upotreba prilikom špijunaže, krijumčarenja, terorističkog čina i narušavanja privatnosti. Govoreći o zaštiti od dronova spomenuo je da postoje sustavi detekcije dronova, poput audio detekcije, GPS detekcije, detekcije radio frekvencije, video detekcije i termalne detekcije. Dronovi mogu postrati velika prijetnja za privatna, javna i poslovna područja. U pogrešnim rukama dronovi mogu biti iznimno opasni.

Tehnologija se razvija brže nego društvo

Boris Popović, član upravnog odbora HCZ-a i predsjednik Uprave tvrtke tvrtke Alarm automatika govorio je o tome na koji način na siNeven Martić, dopredsjednik Ceha i pred- gurnosni sektor utječe promjena tehnologije. sjednik Uprave tvrtke AKD-Zaštite govorio je "Svijet je u velikim problemima jer se smanjuo dronovima kao sigurnosnom izazovu. Rekao je broj radnih mjesta a nova se ne otvaraju. Ide je da zakonski propisi dobro reguliraju pitanje se previše na produkciju, pa tako svaki posao uporabe dronova i bespilotnih letjelica no kad gdje nije važan odnos s kupcima i kreativnost je riječ o zloupotrebi postoje određene neja- moči će biti automatiziran", rekao je Popović snoće. Sve bespilotne letjelice i dronovi moraju te ukazao da će zahvaljujući Internetu stvari u imati dozvolu. Neispravno rukovanje dronovi- u budućnosti svijet biti u potpunosti povezan,

Klaus Lienland je predstavio Bosch sigurnosne sisteme koji se s preko 12.000 suradnika nalaze među vodećim globalnim proizvođačima opreme i uređaja, odnosno pružatelja rješenja i usluga u području sigurnosti, zaštite i komunikacija. Lienland je svoja znanja podijelio sa slušateljima kroz prezentaciju na temu "Novi izazovi sigurnosti – kako će sigurnosne tehnologije osigurati budućnost" pa je tako rekao da će do 2020. godine više od 40 posto svih sigurnosnih uređaja biti IP povezano.

i trenutno najvećeg svjetskog proizvođača videonadzornih kamera, videonadzorne opreme i rješenja. Liderstvo u razvoju naprednih tehnologija u globalnoj industriji sigurnosti Hikvision postiže prisutnošću u više od 100 zemalja, a njihova je glavna snaga u tome što čak osam posto godišnje zarade ulažu u u istraživanje i razvoj inovacija. Posebna se pažnja posvećuje upravo novitetima. Predavanje je održao i Branko Slak, predsjednik slovenske zaštitarske komore (Zbornica), koji j govorio o primjeni zakonske regulative i novom kolektivnom ugovoru u privatnoj zaštiti u Sloveniji, kao i potrebi za inspekcijskim nadzorima.

Zlouporabe dronova

Nagradna igra za posjetitelje konferencije

Josip Šeper, Stipe Baljkas i Boris Popović

Jake snage MUP-a Miljenko Budimir i Sandro Šegedin

a slijedeći veliki korak je umjetna inteligencija. "Tehnologija se međutim razvija puno brže nego društvo i zbog toga društvo za neke stvari još uvijek nije spremno. U današnjim vremenima sam proizvod sve više gubi na važnosti. Marže su male a izbor je velik. U prvi plan dolaze lokalni servis i logistika,te poslovi koji nose dodanu vrijednost kao što je marketing i dizajn," ocijenio je trendove koji trenutno vladaju tržištem Boris Popović, član upravnog odbora HCZ-a i predsjednik Uprave tvrtke Alarm automatika.

Razmjena najboljih poslovnih praksi

Posljednje predavanje održao je Ivan Funčić, član UO HCZ-a i regionalni direktor zaštitarske tvrtke Securitas Hrvatska. On je govorio o alatu za procjenu rizika u privatnoj zaštiti (OIRA), dok na završetku službenog dijela programa održana panel diskusija na temu novih sigurnosnih izazova i privatne zaštite. U diskusiji su sudjelovali Popović, Yashmakov, Adomat, Lienland i Vlado Zorić, predsjednik hrvatske podružnice međunarodne sigurnosne organizacije ASIS. "Konferencija je organizirana u cilju unapređenja i razmjene znanja i najboljih praksi u djelatnosti privatne zaštite na razini Europske unije. Skup je istovremeno omogućio umrežavanje i neposrednu komunikaciju pružatelja usluga, korisnika usluga u području privatne zaštite, stručnjaka i drugih zainteresiranih institucija i pojedinaca", dao je zaključnu ocjenu skupa predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić.

PAMETNI SEF ZA AUTOMATSKU UPLATU DEPOZITA Novac se odmah provjerava, broji i pohranjuje. LINCSAFE je certificiran na krađu prema stupnjevima Sigurnosti 1 i 2. Automatsko brojanje i automatski predviđen transport novca znači da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara. Nema razlike između depozita u banci i konačnog brojanja na CIT - mjestu. Otkrivanje krivotvorina u potpunosti eliminira rizik od krivotvorenih novčanica i gubitka prihoda. Zaposlenici koji su deponirali novac automatski su identificirani u sustavu kroz svoje značke, iskaznice ili osobni login.

Razmjena informacija u pauzi između predavanja

Saša Vasilić, Sanja Beljan, Albin Majstorivić i Mario Hrgović

LINCSAFE je rješenje za stvaranje zatvorenog procesa manipuliranja gotovinom (provjeru, računanje i sigurnu pohranu). Zatvoreno novčano rukovanje omogućuje efikasnu obradu gotovine, dok smanjuje rizik od pljačke, provale i krađe. Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

PAMETNO I SIGURNO UPRAVLJANJE GOTOVINOM!

Događanja

Piše: Renata Dončević, dipl. ing. el.

Sigurnost

n Još uvijek brojne nedoumice

Četiri najčešća pitanja vezana za tehničku zaštitu novčarskih institucija ko kamera treba biti udaljena od ulaza tj. scene koju snima, kakav je objektiv potreban. Projektant ili instalater sustava prvo treba izračunati potrebnu rezoluciju kamere s obzirom na širinu scene. Na primjer, ako je scena koja se snima široka 3 m to znači da kamera mora imati minimalno 3 x 330 = 990 piksela horizontalne rezolucije. To znači da kamere s rezolucijom 1280x720 piksela (koje često nazivamo HD kamere) zadovoljavaju traženo jer je broj horizontalnih piksela 1280.

Člankom ćemo pokušati pomoći obveznicima Zakona odgovarajući na četiri njihova najčešća pitanja vezana za tehničke karakteristike sustava i kako ih dokazati projektom izvedenog stanja. Mada su novčarske institucije do 30.studenog prošle godine trebale primijeniti mjere propisane Zakonom o zaštiti novčarskih institucija još ima nedoumica vezanih za implementaciju tehničke zaštite. Člankom ćemo pokušati pomoći obveznicima Zakona odgovarajući na četiri njihova najčešća pitanja vezana za tehničke karakteristike sustava i kako ih dokazati projektom izvedenog stanja.

Video nadzor

bestbanking 15 • 2016

Zakon propisuje da „Kamere koje imaju funkciju identifikacije moraju imati horizontalnu rezoluciju od minimalno 330 piksela po metru.“ Kamere koje za sve tipove novčarskih institucija moraju imati funkciju identifikacije su ulazi, uplatno/isplatna mjesta i prostor s kasom. Najčešća pitanja su da li to znači da kamera mora biti IP, koli-

Naravno, zadovoljavaju i sve kamere veće rezolucije. HD kamere danas postoje ne samo u IP tehnologij nego i u analognoj, npr. AHD tehnologija. Postizanje vidnog polja kamere od 3 m podešava se objektivom i ovisi o udaljenosti kamere od scene. Na primjer, ako je udaljenost HD kamere 5 m za širinu scene od 3 m objektiv je 8.48 mm. Varifokalnim objektivom se željena širina podešava pri instalaciji te udaljenost nije bitan parametar za izračun horizontalne rezolucije po metru. U projektu izvedenog stanja potrebno je dokazati identifikaciju navođenjem tehničkih karakteristika korištene kamere (rezolucije) i širine scene iz čega se u tablici izračuna horizontalna rezolucija po metru. Horizontalna rezolucija po metru nije jedina bitna karakteristika kamere, kamere za ulaze moraju imati široki dinamički opseg ili WDR funkciju, a pozicija kamera mora biti takva da omogućuje pogled na lice osobe. Snimanje treba biti u skladu s rezolucijom kamere što znači da se kamera HD rezolucije mora i snimati u toj rezoluciji, a snimač mora biti zaštićen pa ako nije u štićenom prostoru mora se pohraniti u ormar ili kućište koje se zaključava.

Rezervno napajanje

Zakon nadalje propisuje da „svaka poslovnica novčarske institucije dužna je za neprekidno nesmetano funkcioniranje sustava tehničke zaštite osi-

Neprekidno nadzirana zaštićena komunikacija

Zakon kaže da „poslovnice te svi uređaji za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti dužni su imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije, a u slučaju nenadzirane komunikacije ili prekida komunikacije potrebno je osigurati pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal, koji može biti i GSM/GPRS komunikator.“ Sve novčarske institucije trebaju mati sustav protuprovale i protuprepada s tim da objekti koji rade 24 sata ne trebaju imati protuprovalu (nema smisla jer se neće nikada uključivati), ali protuprepad je obavezan, a panik tipke trebaju biti na svakom uplatno/isplatnom mjestu, kod voditelja, glavnog blagajnika i zaštitara (ukoliko postoje u tom objektu). Svi objekti moraju dojavu iz protuprovale/protuprepada slati na dojavni centar zaštitara. Ako koriste IP komunikaciju koja je nadzirana i za-

Poslovni prostori Mala ugradbena fisheye kamera za diskretan nadzor

Svaka novčarska institucija mora imati dokumentaciju vezano uz ovaj Zakon, dio dokumentacije treba biti u samom objektu, a dio u centrali. U objektu mora biti minimalno potvrda i zapisnik o tehničkom prijemu te zapisnici ili dnevnik održavanja kojim se dokazuje redovno održavanje sustava, evidencija dnevne provjere ugrađenih sustava zaštite i imenovanje osobe zadužene za provedbu mjera zaštite u poslovnici. U centrali mora postojati za sve objekte projektna dokumentacija prosudba ugroženosti i projekt izvedenog stanja te sigurnosni plan na nivou tvrtke. Zakon ne propisuje gdje trebaju biti sigurnosne procedure za svaki objekt i podaci o ugrađenoj opremi što uključuje certifikate pa mogu biti ili u poslovnici ili u centrali, ali mora postojati evidencija iz koje se vidi gdje se sva dokumentacija čuva i tu evidenciju dostaviti nadležnim inspekcijskim službama i redovito iz obavještavati o promjenama. Sva dokumentacija uključivo sigurnosni plan i procedure moraju biti izrađeni od tvrtke ovlaštene za privatnu zaštitu (ukoliko ih investitor nije sam izradio).

Promet Kamera za nadzor prometa i očitavanje registracija

Financijske ustanove

Neprimjetna kamera vidnog polja 180° za montažu u visini lica

Dokumentacija

Specijalne izvedbe mrežnih kamera

FE8182

Trgovine

štićena dovoljan je samo taj način komunikacije jer dojavni centar ima u kratko vrijeme informaciju o prekidu veze i može intervenirati (npr. ako je linija prekinuta zbog sabotaže), ali ako se koristi klasična telefonska linija koja nije nadzirana i zaštićena potrebno je imati pričuvnu komunikaciju putem GSM/GPRS komunikatora kako bi se dojavni centar imao informaciju u slučaju prekida žičane komunikacije. Način komunikacije potrebno je napisati u projektu izvedenog stanja.

gurati rezervno napajanje električnom energijom putem UPS uređaja ili rezervnih baterija ili na drugi način u trajanju od najmanje 30 minuta.“ Zbog ovog članka zakona u projektu izvedenog stanja potrebno je napraviti izračun potrošnje svih elemenata sustava koji su priključeni na UPS te iz karakteristika UPS dokazati da će navedeni UPS moći napajati sustav traženih 30 min. Kad govorimo o video nadzoru (jer protuprovala ima vlastite akumulatore koji podržavaju sustav znatno više od traženih 30 min) nije potrebno da UPS podržava monitor ili računalo na kojem se zapis pregledava već samo snimač i kamere, ali treba voditi računa da ako se radi o IP video nadzoru mora podržavati i preklopnike na koje se spajaju kamere i snimač.

Sigurnost

Ugradbena pinhole kamera i mini snimač za bankomate VC8101 i ND8321

IP816A-LPC

Perimetarska zaštita Pokretna kamera sa zoom IR reflektorima SD9364-EHL

CC8130HS

www.alarmautomatika.com - projekti@alarmautomatika.com RIJEKA - ZAGREB - SPLIT - ZADAR - OSIJEK - BEOGRAD - SARAJEVO - PODGORICA - LJUBLJANA - SKOPJE - SOFIJA - TIRANA

bestbanking 15 • 2016

Sigurnost

Trezorska blagajna s vremenskom odgodom otvaranja

KOVAL EK 1552 S Compact S unutarnjim uređenjem

1. Ladica: Koval B 315A uložak za držanje sortiranog novca

2. Ladica: Koval B 315 uložak za držanje sortiranog novca

BJ 140

3. Depozitni pretinac 4. Ladica: Koval ZK2U depozitna kazeta

OPIS UREĐAJA J Čelični sef s 3 ladice i otvorom za depozit J Protuprovalna zaštita - S2 prema EN 14450 J Podesiva vremenska odgoda otvaranja:

od 0 - 30 minuta za svaku ladicu

J Otvaranje pomoću ključa i šifre J Različiti numerički kod za svaku ladicu

J J J J J

(2 - 8 znamenaka) Optički i akustični signal otvaranja ladica Priključak na centralni alarmni sustav Mogućnost sidrenja Adapter sa besprekidnim napajanjem Dimenzije uređaja: 680 x 470 x 580 mm

Posjetite nas: www.sbo.hr

n Sigurnost financijskih institucija

stupnjevi protuprovalne zaštite

Šest razina zaštite, od običnih ureda do bunkerskih prostorija.

Vrsta zaštite

Vrijeme proboja

Primjena

Osnovna zaštita od provale, situacije kada provalnici koriste samo fizičku silu

Korištenje kada nema veće opasnosti od provale

Slučajevi kada ne osobito stručan provalnik koristi osnovni , jednostavni alat

3 min.

Viši stupanj obične zaštite objekata

Slučajevi kada ‘iskusni’ provalnik koristi ‘teški’ alat – električne bušilice i čekiće

5 min.

Visoki stupanj sigurnosti za objekte kod kojih postoji visoki rizik od provale

Slučajevi kada ‘iskusni’ provalnik koristi ‘teški’ alat kao što su sjekire, dlijeta ali i električne pile za metal i ručne AKU bušilice

10 min.

Izuzetno visoki stupanj zaštite objekata u uvjetima postojanja visokog rizika od provale

Iskusni provalnik uz sve ranije spomenuto koristi i dodatni alat za bušenje

15 min.

Izuzetno visoki stupanj zaštite za vojne i industijske objekte Minimalna težina vrata - 300 kg

Iskusni provalnik uz sve ranije spomenuto koristi i dodatni alat za bušenje

20 min.

Izuzetno visoki stupanj zaštite za vojne bunkere. Minimalna težina vrata – 500 kg

Europski standard protuprovalnosti ENV 1627

Prema europskom standardu ENV 1627 protuprovalnost ima ukupno šest razina sigurnosti (zaštite), od WK 1 do WK 6. Oni ovise o vrsti alata koje provalnik upotrebljava ali i o spretnosti odnosno ‘iskustvu’ koje kriminalac posjeduje. Tako se najmanjom razinom, WK 1, označava zaštita koja štiti samo od primjene obične fizičke sile. Ona ne uključuje upotrebu provalničkog alata. Najviši stupanj sigurnosti je WK 6 i on se upotrebljava samo kod vojnih bunkera gdje je minimalna težina protuprovalnih vrata 500 kg. Za financijske institucije WK4 je potpuno zadovoljavajuća razina zaštite a nju propisuje i Zakon o zaštiti novčarskih institucija koji je stupio na snagu prošle godine. Radi se o zaštiti od ‘iskusnih’ provalnika koji koriste ‘teški’ alat kao što su sjekire, dlijeta ali i električne pile za metal i ručne akumulatorske bušilice. WK 4 je izuzetno visoki stupanj zaštite objekata kod kojih postoji visoki rizik od provale. Novčarske institucije neizostavno spadaju u tu kategoriju.

Razina zaštite WK

S obzirom da su se unazad nekoliko godina pojavili samostojeći montažni objekti koji se koriste za novčarsko poslovanje (uglavnom su to mjenjačnice, ali i mobilne poslovnice banaka), novim zakonskim odredbama koje su stupile na snagu prošle godine jasno je definirano da takvi objekti moraju biti izvedeni u minimalnoj razini protubalističke zaštite FB4/BR4, dok ulazna vrata moraju biti protuprovalna, minimalne klase protuprovalnosti WK4., odnosno da ne smiju imati protubalističku razinu nižu od stijene u koju su ugrađena, uključujući i spoj vrata i podne konstrukcije. Što točno označava „stupanj sigurnosti WK 4“ i koliko razreda sigurnosti postoji pokušali smo istražiti.

Neprobojna protuprovalna vrata

Primjer neprobojnih protuprovalnih vrata predstavljaju vrata dimenzije 2050 x 800 mm, koja prema željama ali i drugim dimenzijama za klijenta može izraditi Salon bankarske opreme iz Zagreba. Na tržištu postoje i druga vrata različitih proizvođača. Otvaranje vrata može biti lijevo ili desno, prema unutra ili prema van. Važna komponenta je brava; mehanička protuprovalna brava SERRATURE sa 4 točke zaključavanja. Svi dijelovi su certificirani.

Sigurnost

n Kontroling menadžment

Suvremeni pristupni sistemi po mjeri najzahtjevnijih korisnika Švicarska tvrtka Kaba razvila je sustav kontrole pristupa nazvan ‘Evolo’. Radi se o modularnom sustavu visoke estetike, koji se savršeno uklapa u sve radne prostore.

Sustav za programiranje Nakon što se na centralnom računalu promijene pristupne ovlasti i unesu podaci za određenu osobu (pomoću softvera KEM) zaposlenik može preuzeti nove ovlasti na terminalu bez vremenskog ograničenja ( npr. u području ulaza ). Na taj način možete učinkovito i bez gubitka vremene dodijeliti nove ovlasti, bez potrebe za reprogramiranjem određenih vrata. Uređaj za programiranje bežično komunicira s komponentama vrata. Što se tiče švicarskog proizvođača KABA radi se o renomiranoj svijetski poznatoj kompaniji koja dugi niz godina razvija sustave za kontrolu pristupa te je u tom segmantu dostigla vrhunac.

bestbanking 15 • 2016

tanju praznici ili vikendi kada primjerice banka ne radi , Kabu Evolo je moguće unaprijed programirati. Sustav prihvaća do 20 blokova praznika, kao i dva puta 32 slobodna dana.

Suvremene pristupne sisteme danas ne čine modularnom pristupnom sustavu visoke estesamo elektroničke brave već se radi o komplek- tike, koji se savršeno uklapa u sve radne prosnim sustavima koji se istovremeno mogu jed- store. Mogućnosti koje nudi izuzetno su velike. nostavno prilagoditi potrebama svake financij- Primjerice financijskim institucijama kojima je ske i druge institucije. važno da pristup određenim zonama, kao što Uz besprijekornu funkcionalnost, od takvih su centralni trezori ili sl., ima samo određeni se uređaja traži i estetska dimenzija koja neće broj ljudi i to u određeno vrijeme, Kaba Evolo narušiti dizajn prostora u kojem se odvijaju po- nudi mogućnost programiranja sustava po zaslovni procesi. danim parametrima. Pritom se može prograŠvicarska tvrtka KABA razvila je sustav za mirati do 15 dnevnih vremenskih profila s po kontrolu pristupa nazvan ‘Evolo’. Radi se o 12 vremenskih okvira po uređaju. Kada su u pi-

Individualni vremenski okviri za djelatnike

Za primjerice osoblje koje čisti prostora nakon radnog vremena, Kabu Evolo se može podesiti u individualnim vremenskim okvirima.

Sustav je također moguće programirati unaprijed, na način da se, primjerice posjetiteljima/ klijentima, omogući pristup određenim zonama s precizno određenim trenutkom početka i završetka trajanja ovlasti (dan, sat i zone pristupa).

Tako će osoblje zaduženo za čišćenje moći pristupiti određenim zonama poslovnice samo primjerice dva sata u jednome danu, recimo od 20 do 22 sata. Ostalo vrijeme će radne prostorije za njih ostati zaključane. Istovremeno, Kaba Evolo dopušta neograničen unos korisnika tog pristupnog sistema po određenim vratima. Korisnike je također moguće grupirati, primjerice sve zaposlenike Back office-a, te samo njima dopustiti pristup zoni u kojoj rade.

Brz pristup poslovnim zonama

Osim pristupa određenim zonama poslovanja, Kaba Evolo omogućava prolaz i kroz svaka

pojedina vrata putem elektonskog čitača kartica. Zanimljivo je da se i na postojeća, klasična vrata mogu ugraditi Kaba Evolo pristupni cilindri. Modularna struktura omogućava jednostavnu instalaciju: postojeći mehanički cilindar zamjenjuje se digitalnim cilindrom u samo nekoliko minuta. Djelotvorna i energetski učinkovita elektronika prepoznaje RFID medije za kontrolu pristupa unutar najkraćeg vremenskog razdoblja, provjerava ovlast i otvara vrata.

»itaË visokog sjaja Čitač tvrtke Kaba plemenitog visokog sjaja savršeno se usklađuje s postojećim i novim strukturama zgrada i poslovnih prostora. Dodatno se ističe optičkim i akustičkim navođenjem korisnika, što korisniku signalizira uspješan pristup. Pomoću Kaba čitača moguće je upravljati svim komponentama za zatvaranje, kao što su otvarač vrata, motorne brave, ormari ili automatska vrata. Istovremeno stolni čitač tvrtke nudi više o optičke privlačnosti. Mediji za kontrolu pristupa za nove zaposlenike komforno se programiraju pomoću njega. bestbanking 15 • 2016

Sigurnost

Regija

Boris Vujčić, Hrvatska

Senad Softić, BiH

Dmitar Bogov, Makedonija

Jorgovanka Tabaković, Srbija

Milojica Dakić, Crna Gora

Boštjan Jazbec, Slovenija

n Četvrti susret guvernera u Rovinju

Stanje i budućnost financijskih sustava u regiji Godišnji susret guvernera centralnih banaka država regije okupiti će 31. ožujka 2016. u Rovinju guvernere i predstavnike banaka i financijskog sektora Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Makedonije.

„Najteža je uloga ona na sredini terena, ona ka Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slokoja povezuje obranu i napad“. Istaknuo je to venije, Crne Gore i Makedonije te vodećih pona jednom od prošlih Susreta guvernera regi- slovnih banaka i ostalog financijskog sektora je je čelnik Centralne banke Crne Gore, Miloji- zamišljen kao mjesto susreta i dijaloga financijca Dakić. skog sektora regije. Kakva je situacija ove godine, imat ćemo prilike saznati na četvrtom Susretu guvernera reRasprava između središnjih gije koji tjednik Lider 31. ožujka organizira u i poslovnih banaka rovinjskom hotelu Lone. Godišnji susret guvernera centralnih banaPotvrđeno je sudjelovanje Borisa Vujčika država regije okuplja guvernere i predstav- ća, guvernera Hrvatske narodne banke, Senike banaka i financijskog sektora. Cilj skupa nada Softića, guvernera Centralne banke Boje unaprijediti suradnju financijskih institucija sne i Hercegovine, Milojice Dakića, guvernera regije i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ubla- Centralne banke Crne Gore, Dimitra Bogova, žavanju posljedica financijskih kriza i ukupnog guvernera Narodne banke Republike Makedogospodarstva. Skup guvernera centralnih bana- nije, Boštjana Jazbeca, guvernera Banke Slove-

bestbanking 15 • 2016

nije i Jorgovanke Tabaković, guvernerice Narodne banke Srbije. Teme susreta usmjerene su na mjere protiv globalnih kriza u financijskom sektoru, korištenje sredstava središnjih banaka za poticanje gospodarskog rasta, utjecaj moćnih središnjih banaka poput američke centralne banke FEDa i ECB-a na regionalnu i nacionalnu monetarnu politiku, podizanje uspješnosti poslovanja poslovnih banaka te niz drugih pitanja o kojima će se raspravljati na relaciji središnjih nacionalnih banaka, odnosno središnjih i poslovnih banaka. U sklopu konferencije održati će se i dva okrugla stola na temu Monetarne politike i Bankarstva u regiji te izlaganje o Trendovima u bankarskom sektoru.

Regija

EXE Q

Sistem čekanja u redu u potpunosti omogućava upravljanje vremenom klijenata. Olakšava poslovanje službenicima, povećava zadovoljstvo klijenata i kvalitetu usluge, osigurava unos u CRM sustave i omogućava managmentu uvid u statistiku. Daje mogućnost optimizacije iskorištavanja resursa, tj. direktnu uštedu sredstava.

S nama ste uvijek prvi u redu! SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28, 10 000 Zagreb | Hrvatska t: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037 e: info@sbo.hr w: www.sbo.hr

bestbanking 15 • 2016

ICT riješenja

n INTERVJU: Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema d.d.

Bankarstvo će sve više postajati „virtualno“, a sigurnost imperativ Uz Unisys Urbis,koji predstavlja ‘core’ bankarskog sustava, fokusirali smo se na sigurnosna informatička rješenja poput Unisys Stealtha koji se najbolje može opisati rječima-ne možeš hakirati ono što ne vidiš, ističe Mišeta. Tvrtka Infosistem d.d. je implementirala prvi integralni bankarski sustav u Hrvatskoj, prije više od dva desetljeća. Radilo se o sustavu FBA Urbis Infosistemovog strateškog partnera Unisys, a posao je odrađen u suradnji s OTP bankom, odnosno tadašnjom Dalmatinskom bankom. Od tada do danas tvrtka se bavi informatičkim rješenjima za financijske, ali i druge institucije. O svemu smo razgovarali s Robertom Mišetom, predsjednikom Uprave Infosistema. Koliki dio poslovanja Infosistema danas predstavljaju rješenja za financijske institucije? Financijski sektor je uvijek bio vrlo važan za Infosistem te predstavlja naše prirodno okruženje u kojem se izvrsno snalazimo. Imamo cijeli tim koji održava i razvija core bankar-

bestbanking 15 • 2016

ski sustav za Novu Kreditnu Banku Maribor. Skupa s njima prošli smo sve faze razvoja i transformacije bankarskog sustava u Sloveniji koje su kulminirale prelaskom na Euro te

Prošli smo sve faze razvoja bankarskog sustava u Sloveniji do uvođenja Eura i SEPA-e uvođenjem SEPA-e. Banka je živi organizam koji se svakodnevno mijenja, bilo zbog regulatornih pravila, bilo zbog usklađivanja sa zakonodavnim promjenama, bilo zbog uvođenja novih rješenja i usluga. Osim bogatog iskustva sa core bankarskim rješenjima, možemo se pohvaliti i front end (šalterskim rješenjima) FBA Navigator koji je prisutan u NKBM –u i OTP

Hrvatska te njegovom najnovijom inačicom Transaction Manager koji predstavlja evoluciju klasične šalterske aplikacije u sveobuhvatno rješenje za upravljanje financijskim transakcijama nad prodajnim i informacijskim kanalima poput: Internet bankarstva, mobilnog bankarstva, šaltera, bankomata, Call Centar-a i CRM rješenja. Transaction Manager je skup alata, aplikacija i rješenja koji izgrađuju integrirano rješenje za podršku poslovanju sa građanstvom. Omogućuje brzi razvoj financijskih aplikacija, na način da se rješenje distribuira na različite kanale, bez potrebe razvoja aplikacije za svaki kanal posebno. Koliko pažnju posvećujete sigurnosti? Uz navedeni Unisys Urbis, koji predstavlja core bankarskog sustava, primarno smo se fo-

ICT riješenja

kusirali na rješenja koja su sinonim za sigurnost. Unisys Stealth tu uvijek stavljam u prvi plan, jer nudi sasvim novi pristup rješavanju današnjih sigurnosnih izazova. Umjesto tradicionalne izgradnje sigurnosnih otoka ili neprobojnih utvrda i bedema, Stealth rješenje nudi preventivnu zaštitu kroz stvaranje virtualnih zajednica. Unisys Stealth je dizajniran tako da dopušta pristup baziran na provjerenom identitetu, te istodobno čini nevidljivim konekcije i odredišne točke od zlonamjernih organizacija/pojedinaca čime štiti infrastrukturu od mogućih napada. Upravo zbog tog svog pristupa predstavlja vrhunac današnjih sigurnosnih rješenja, osobito bitan za sigurnosno visokorizične infrastrukture kao što su bankarske. Stealth se može najbolje opisati sloganom: „Ne možeš hakirati ono što ne vidiš“. Zanimljivo je da je ‘Stealth’ izrađen prema zahtjevima Ministarstva obrane SAD-a? Da, u pravu ste. Unisys Co., jedna od vodećih globalnih IT kompanija te dugogodišnji strateški partner Infosistema, razvio je jedinstveno sigurnosno rješenje Stealth u suradnji s Ministarstvom obrane SAD-a. Bitno je istaknuti da, osim napada izvana, Stealth povjerljive podatke i kanale komunikacije štiti i od eventualnih napada iznutra. Stealth su pokušavali probiti „privatni laboratoriji“, ali i dalje ostaje nekompromitiran što potvrđuje njegov status na tržištu sigurnosnih rješenja. Među ostalim, sigurnosno je certificiran i od strane NSA (razina EAL 4+). Stealth je vrlo skalabilno rješenje koje može imati razne primjene, ovisno o potrebama korisnika. Izdvojio bio mikro segmentaciju podatkovnog centra, konsolidaciju podatkovnog centra, administracija podatkovnog centra, zaštita resursa u cloudu (Amazon Web Services ga koristi i nudi), zaštita mobilnih aplikacija. Iz svega što sam naveo izdvojio bih dvije praktične primjene

za bankarstvo: PCI-DSS certifikacija i zaštita mobilnih aplikacija. Stealth izuzetno pridonosi zadovoljavanju i ubrzavanju postizanja PCIDSS certifikacije, te zapravo nudi i jače sigur-

Unisys Stelth je razvijen u suradnji s Ministarstvom obrane SAD-a

nosne standarde od onoga što je traženo po samom standardu. Upotrebom Stealtha scope certifikacije se smanjuje jer se ne treba certificirati cijeli data centar nego samo kartičarski dio. Kod mobilnih aplikacija Stealth se koristi na način da se oko mobilne aplikacije kreira wrapper (plašt) koji kriptira samo promet prema banci dok sav ostali promet (Internet, facebook, mail) ostaje nekriptiran. O čemu se radi kod Exus EFS Collection & Recovery rješenja? To je rješenje za naplatu potraživanja loših plasmana, bilo da se radi o tekućem računi, kreditu, kreditnoj kartici i slično. Vrlo je jednostavno za korištenje, omogućuje da au-

Sva rješenja koja će banku više približiti korisnicima su ‚in‘

torizirani korisnici mijenjaju postojeće procese naplate koristeći drag-and-drop sučelje i već ugrađene parametre, te definiraju najefikasniji način naplate, čime se također omogućuje agentu naplate direktan fokus isključivo na klijenta. Istaknuo bih da ovdje integracijski

modul nudi fleksibilne alate koji omogućavaju brzu implementaciju i integraciju pouzdanih i efikasnih sučelja sa sustavom banke (host, back office), te podržava razmjenu podataka sa agencijama za naplatu potraživanja, odvjetničkim uredima. Sve to iznimno olakšava i ubrzava poslovne procese. Naravno, Infosistem je usporedno razvijao i svoja rješenja kojima nudimo kvalitetnu i sveobuhvatnu uslugu u svakom trenutku za područja koja naši poslovni partneri ne pokrivaju. Za kakvim informatičkim rješenjima, po Vama, postoji najveća potreba kod banaka u Hrvatskoj? Sva rješenja koja će banku više približiti korisnicima su definitivno ‘in’. Bilo da se radi o mobilnom bankarstvu, bilo da se radi o pojednostavljenju osnovnih tradicionalnih bankarskih usluga i njihovom seljenju u naše domove. Vrijeme je postalo luksuz i korisnici žele što više toga odraditi bez gubljenja vremena na čekanju u redu ili na put do poslovnice. Bankarstvo će sve više postajati „virtualno“ u odnosu na tradicionalan način poslovanja. S druge strane, sve regulatorne i zakonodavne promjene postavljaju ogromne izazove pred banke te će se sve više tražiti rješenja koja skraćuju vrijeme potrebno za razvoj. Naravno, sigurnost je također jedan od imperativa današnjice. Banke kao jedne od najbitnijih institucija svakog društva konstantno moraju ulagati u sigurnost i biti korak ispred zlonamjernika bilo unutarnjih bilo vanjskih. Za sva ta područja možemo ponuditi najmodernija rješenja te zajedno s partnerima osigurati uspješnu implementaciju istih.

Hrvatski bankarski sustav je vrlo napredan Poslujete regionalno. Možete li usporediti hrvatski bankarski sustava s gledišta informatizacije s onima u regiji? Hrvatski bankarski sustav je vrlo razvijen i napredan i zbog velikog udjela stranih vlasnika dio je globalne bankarske mreže. Svjedoci smo cijelog niza usluga koji malo po malo mijenjaju navike građana i omogućavaju im jednostavniji i učinkovitiji rad sa bankom bez potrebe odlaska u poslovnicu. U tom smo pogledu svakako dio zapada, ali s druge informatičke strane cijena te globalizacije je nažalost trend usvajanja korporativnih rješenja koja se primjenjuju na cijelu grupu.

Strane banke standardiziraju rješenja. Nekad su proizvodi razvijeni u Hrvatskoj bili namijenjeni prvenstveno hrvatskom tržištu, dok danas vrlo često jedno rješenje postaje standard za cijelu grupu. Naravno to treba gledati kao prijetnju, ali i kao priliku, to jest kao izazov jer ako neka od hrvatskih kompanija razvije dobar proizvod neće ga plasirati samo na u Hrvatskoj nego skoro u cijeloj Europi. S duge strane svi euro integracijski procesi koji se događaju u Hrvatskoj moraju se dogoditi i u istočnom dijelu regije. Hrvatske tvrtke moraju iskoristiti svoje znanje i prenijeti ga kolegama koje čeka put kojim smo mi prošli ili upravo prolazimo. bestbanking 15 • 2016

ICT tehnologije

Tele2 Hrvatska je pokrenulo nacionalnu 4G mrežu. Što će ona donijeti prije svega poslovnim korisnicima upitali smo Adriana Garretta, člana Uprave i glavnog komercijalnog direktora Tele2. “4G donosi značajne prednosti poslovnim korisnicima i tvrtkama koji se u velikoj mjeri za svoje uspješno poslovanje oslanjaju na podatkovne usluge. To omogućuje bolju produktivnost zaposlenika koji su u pokretu, izvan ureda, te koji će koristiti cloud proizvode kako bi ostali povezani s poslovnim aplikacijama ili sustavima. Također, 4G osigurava cijeli ekosustav IoT usluga koje se oslanjaju na nisku latenciju(dobavu podataka) i stabilne velike brzine. Povezivanje maloprodajnih mjesta s 4G mobilnim terminalima za plaćanje, sigurnost i nadzor koji zahtijevaju stalno praćenje u realnom vremenu, video konferencije, zdravstvo na daljinu, itd. samo su neki od primjera . Također, Tele2 je nedavno pokrenuo IoT uslugu u Hrvatskoj, čime omogućava lakše pružanje IoT usluge širom svijeta, ovisno o potrebama poslovnih korisnika, ističe Adrian Garrett, član Uprave i glavni komercijalni direktor Tele2.

s Adrian Garrett, član Uprave i glavni komercijalni direktor Tele2

n Tele 2 pokrenuo 4G mrežu

Za veću produktivnost zaposlenika izvan ureda Mreža pokriva 90 posto populacije. Neće donijeti nove troškove poslovnim korisnicima a oni će moći koristiti cloud proizvode kako bi ostali povezani s poslovnim aplikacijama ili sustavima i izvan ureda.

bestbanking 15 • 2016

Bez dodatnih troškova za poslovne korisnike

Dobra je vijest da prelazak na 4G postojećim poslovnim korisnicima neće donjeti dodatne troškove. “U Tele2 nudimo 4G usluge svim svojim pretplatnicima bez dodatnih troškova i bez da to moraju posebno zatražiti. Svim svojim pretplatnicima Tele2 je aktivirao 4G uslugu maksimalne brzine, neovisno o tome jesu li postojeći ili novi korisnici te neovisno o njihovim ugovorenim tarifama. Ne samo da smo proaktivno omogućili pristup 4G uslugama svim našim korisnicima nego smo pretplatnicima Tele2 koji koji posjeduju 4G uređaj, a nisu imali 4G SIM karticu, poslali besplatnu 4G SIM karticu prije pokretanja Tele2 4G mreže tako da su mogli biti potpuno spremni na 4G iskustvo od prvog dana, naglašava Garrett. Dodaje da će usporedo s aktiviranjem i promocijom 4G mreže poslovnim korisnicima ponuditi i neke nove pakete. “Naš fokus je usredotočen na osluškivanje želja i potreba korisnika kao i na ostvarivanje istih uz najbolji omjer cijene i kvalitete. To znači da se uvijek trudimo osigurati najbolju vrijednost našim korisnicima. Tako već nudimo atraktivne tarife i pakete. I da, motiviramo korisnike na korištenje 4G uređaja kako bi mogli iskusiti našu 4G uslugu, kaže Garrett. Mreža trenutno pokriva 90 posto populacije, što uključuje sve velike gradove, cijelu obalu te stotine manjih gradova u unutrašnjosti zemlje.

Nudimo najpovoljnija rješenja za glasovnu i podatkovnu komunikaciju Zašto bi poslovni korisnici trebali odabrati Tele2 a ne druge operatere? -Nerado se uspoređujemo ili pričamo o konkurenciji. Poslovnim korisnicima nudimo najpovoljnija rješenja za glasovnu i podatkovnu komunikaciju sa svojim klijentima, zaposlenicima, poslovnim partnerima, obiteljima te svima ostalima s kojima su u kontaktu. Zbog toga što nemaju strah od visokih troškova mogu obavljati sve svoje poslovne aktivnosti te se u potpunosti fokusirati na unaprjeđenje svojeg poslovanja. Kako nam je korisničko iskustvo u prvom planu, posebnu pažnju posvećujemo individualnim potrebama svakog poduzetnika kako bi mogli odgovoriti na specifične zahtjeve i ponuditi najkvalitetnija rješenja. Stoga će ponude biti cjenovno prihvatljive, fleksibilne na način da odgovaraju potrebama različitih timova, te će pružati najbolja rješenja u ispunjavaju očekivanja korisnika, kaže Garrett.

On line banke postaju hit

Huawei MateBook “2u1” laptop i tablet Huawei je ovih dana predstavio MateBook 2-u-1 laptop i tablet. Taj uređaj tvrtka naziva mobilnim alatom koji utjelovljuje tri najvažnije karakteristike – mobilnost, visoku učinkovitost i zabavu. MateBook prije svega namijenjen je suvremenim poslovnim ljudima koji traže stalnu povezanost bez obzira na to gdje se nalazili. Računalo dolazi sa šestom generacijom procesora Intel Core M te instaliranim Windowsima 10, a sve u modernom, tankom i laganom kućištu. Navlaka je napravljena od razgradive umjetne kože, a tipkovnica ima posebno dizajnirane tipke od 1,5 mm kojima je osigurana veća površina tipkovnice i smanjena mogućnost pogrešaka pri tipkanju. Uređaj ima 12-inčni IPS multi-touch ekran razlučivosti 2160 x 1440 i kut gledanja od 160 stupnjeva. Trajanje baterije trebalo bi dostajati za devet sati rada, devet sati neprekidnoga korištenja internetom te 29 sati reprodukcije glazbe, a moguće ju je napuniti za dva i pol sata. Uređaji, ovisno o modelu, imaju od četiri do osam GB memorije te tvrde diskove kapaciteta od 128 do 512 GB. Prateći MatePen stylus omogućuje 2,048 razina osjetljivosti, a omogućuje i matematičke i grafičke funkcije te se može upotrebljavati kao laserski pokazivač za prezentacije. Pristup uređaju je zaštićen i mogućnošću prepoznavanja otisaka prstiju. MateBook dolazi u dvije boje, champagne zlatnoj i space srebrnoj, a bit će dostupan tijekom idućih mjeseci. Cijene su od 799 do 1799 eura, MatePen stoji 69 eura, a tipkovnica 149 eura.

Da su virtualne banke sve popularnije u zapadnom svijetu govori podatak da su vlasnici novoformirane Mondo banke iz Londona za samo 96 sekundi skupili čak 1 milijun funti ponudivši 3,3 % vlasništa putem crowdinginvestment platforme Crowdcube. Mondo je banka koja neće imati poslovnicu a poslovat će isključivo on line putem mobilne aplikacije za smartfon. Naime, nakon uspješnog pronalaska investitora Mondo je u start-up fazi pokrenuo crowdinvesting kampanju s ciljem prikupljanja dodatnih sredstava. Međutim, već na samom početku, zbog izuzetnog interesa ulagača, srušio se server. Potom je kreirana posebna web stranica samo za Mondo preko koje su mogli investirati samo registrirani korisnici. Kad je kam-

panja ponovno pokrenuta 1. ožujka 2016. završila je za samo 96 sekundi! Mondo je skupio nevjerojatnih milijun funti za 3,3 % vlasništva u kompaniji. Mobilna aplikacija Mondo banke je trenutno u testnoj fazi. U Upravi tvrtke ne očekuju ostvarenje nikakvog profita prije 2020. godine, iako na milijunske prihode računaju već od 2018. godine.

Stigao najočekivaniji smartfon ovog proljeća Samsung Galaxy S7, najočekivaniji smartfon ovog proljeća od 11. ožujka je dostupan i u Hrvatskoj. Dolazi u ravnoj i Edge varijanti, s tim da prva dolazi s 5,1-inčnim zaslonom, a Edge 5,5’. Pogonsku grupu čine dva procesora – Qualcomm Snapdragon 820 i Samsung Exynos 8890, a svaki od njih dolazi s 4 GB R A M- a . Osnovni model već ima 32 Gb interne

memorije, a vratio se i utor za microSD memorijske kartice kojeg nije bilo na prethodniku. Kućište koristi istu koncepciju metalnog okvira i stakla s obje strane kao i S6. Bate r ija 5,1-i n č nog mo d e la ima kapacitet od 3000 mAh, a 5,5-inčnog 3600 mAh, što uz umjereno korištenje obećava barem dvodnevnu autonomiju. Dimenzije ravnog S7 iznose 142,4 x 69,6 i 7,9 milimetara, a masa 152 grama. Nakon što je otpornost na vodu kod S6 izostala, S7 dolazi s IP68 certifikatom. Operativni sustav je Android 6.0 Marshmallow. Always On zaslon prikazuje vrijeme i osnovne informacije u „Sleep“ načinu rada.Kamera ima senzor od 12 megapiksela.Cijena za Galaxy S7 iznosi oko 5.600 kn a za Edge varijantu 6.400 kn. bestbanking 15 • 2016

ICT tehnologije

LifeStyle

zemnim modelima je povoljnija cijena. Naime, u kategoriji Mirakula u inozemstvu postoji velika ponuda, ali nitko od stranih proizvođača ne može ponuditi ni približan omjer kvalitete i cijene kao mi, ističe Klaudio Grginić. Zanimljivo je da se Grginić tu zapravo opredijelio za dužinu od 11,99 metara, jer jedan centimetar kraći brod znatno štedi na troškovima veza i drugim uslugama u marinama i pri transportu. Cijena standardno opremljenog plovila Mirakul 40 je 1,6 milijuna kuna bez troškova PDV-a.

n Mirakul 40 na Sajamu nautike u Zagrebu

Jahta s potpisom za luksuzno krstarenje Mirakul 40 naziv je najluksuzinijeg broda kojeg je tvrtka Grginić Jahte d.o.o. izložila na najvećoj izložba plovila i nautičke opreme na domaćim prostorima, 25. Sajmu Nautike održanog u Zagrebu. Na preko 12000 kvadratnih metara posjetitelji su mogli vidjeti ono najbolje što se trenutno nudi na hrvatskom tržištu brodova, plovila, nautičke i ronilačke opreme. Centralno mjesto zauzela je luksuzna motor-

bestbanking 15 • 2016

na jahta Mirakul od 40 stopa, brod koji trenutačno u Hrvatskoj, tvrdi njegov vlasnik, nema konkurencije. Zanimljivo je da plovilo nije izgrađeno negdje u priobalju već u okolici Zagreba gdje je smještena tvrtka Klaudia Grginića, jednog od svjetlijih primjera male brodogradnje u nas. -Kao i kod svih malih brodograditelja, glavna prednost jahti s potpisom Grginić pred ino-

Rolls Royce među brodovima

-Nama je cilj raditi kao Rolls Royce: godišnje deset komada, ali savršeno dorađenih plovila. Nikada nismo težili postati veći, jer samo ovakvi možemo pružiti savršenu kvalitetu i prilagoditi se posebnim željama kupaca. Naravno, naši su kupci ljudi više platežne moći, a oko 30% ih je iz inozemstva, naglašava Grginić. Da bi se konkuriralo na međunarodnome tržištu moraju se pomno pratiti sva kretanja na nautičkome tržištu. Tako, primjerice, salon Mirakula 40 krasi bijela karbon koža, najnoviji trend u uređenju interijera brodova, kao i konzola vozača čitava presvučena kožom. Osim toga, jedan primjerak te jahte pridružio se dvjema kraćim verzijama tog modela u maloj čarter floti Grginić jahti u Biogradu na moru. - Čarterom se bavimo u promotivne svrhe, jer smo imali puno ljudi koji su prije kupnje željeli isprobati naš brod. Sada povećavamo flotu, jer držim da dolaze bolja vremena. Hrvatska ima budućnost u jahtaškom poslu, jer je kod nas radna snaga ipak upola jeftinija, a kvaliteta plovila sve bolja. Mi smo nedavno, recimo, prodali brod u talijanski Lignano. Bilo mi je veliko zadovoljstvo vidjeti naš brod na vezu između najluksuznijih svjetskih jahti, ponosan je Grginić.

bestbanking 15 â&#x20AC;˘ 2016

Bussines Club

n MENADŽERI TEST VOZAČI: Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke

„Mazda 6 je korporativni automobil za kojim se ljudi okreću“ Mazda 6 G 165 Revolution Motor: 165 KS Ubrzanje 0-100km/h: 9,1 sek. Potrošnja (L/100km):

Grad: 7,7 Izvan grada: 4,9 Kombinirano: 5,9

Obujam spremnika goriva: 62 L Dužina: 4870/4805 (Sedan/Wagon) Naplatci 19“ Cijena: 258.564 kn (s PDV-om)

bestbanking 15 • 2016

Tijekom nekoliko dana Šantić je posao u banci zamijenio ulogom test vozača jedne od mazdinih perjanica. „Koliko je dizajn nove Mazde 6 pogođen uvjerile su me odmah po početku vožnje reakcije prolaznika. Gotovo nitko nije prošao pored automobila a da ga nije dobro odmjerio“, tim riječima opisuje svoje iskustvo vožnje Mazde 6 G165 Revolution glavni ekonomist Splitske banke, Zdeslav Šantić. Tijekom nekoliko dana posao u banci zamijenio je ulogom test vozača jedne od mazdinih perjanica, kojom je priznaje, ostao impresioniran! „Automobil na cesti izuzetno dobro leži. Iako mu je motor dinamičan, ne proklizava u zavojima ni po mokroj cesti. Prelazak preko rupa se uopće ne osjeti. Pravi ga je užitak voziti“, ocijenjuje Šantić. Što se motora tiče, smatra kako je s 165 KS jako dobro pogođen. „ Pritiskom na papučicu gasa odaziv je sjajan. Mjenjač je kratak i precizan. Auto ‚poteže‘ uistinu impresivno“, ističe Šantić. Iako ga je vanjski dizajn automobila osvojio na prvu, ono što ga je dočekalo unutra, kaže, uistinu ga je fasciniralo. „Unutrašnjost odiše luksuzom, kožom i kromom. Svi su instrumenti izuzetno funkcionalni i lako dostupni. Svakako bi spomenuo 7“ LCD zaslon u boji koji je oku ugodan i HMi komander koji pojednostavljuje njegovo korištenje. Nudi navigaciju, pristup radiju, raznim aplikacijama i informacijama te povezivost s pametnim telefonom. Od mnoštva tehničkih dodataka njemu sam se najbrže prilagodio. Čak i u brzoj vožnji lako sam dobivao sve informacije. Uz aktivni vozački zaslon, odnosno head-up displej, kojim je bila opremljena moja Mazda, nisam imao nikakvu potrebu skretati pogled s ceste“, ističe Šantić. Naglašava kako su sjedala izuzetno udobna a preglednost odlična. „Kamera za vožnju unatrag kao i parkirni senzori smješteni naprijed i otraga izuzetno su mi olakšali parkiranje u uskim prostorima. Tu je i automatska parkirna kočnica. Nadasve su mi koristili senzori koji su me upozoravali kada mi je u ‚mrtvi‘ kut ušlo drugo vozilo ili kad bi mi se prilikom vožnje unatrag s boka približavao auto“, kaže Šantić. Ocjenjuje kako prostora za noge ima i više nego dovoljno i na zadnjim i na prednjim klupama. Pogotovo ga se dojmio prtljažnik obujma 480 litara. „Unutra bi čovjek mogao i spavati“, šali se. Zaključuje kako se kod Mazde 6 G165 opremljenom s luksuznim paketom opreme Revolution radi o vanserijskom automobilu kojemu bijela boja ‚jako dobro stoji‘. „Ovako opremljena Mazda 6 može svakako služiti kao korpor ativni automobil bilo koje tvrtke. Bez obzira tko je i u koje svrhe vozi, poglede prolaznika neće moći izbjeći, zaključuje glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Skyaktiv tehnologija Testirana Mazda 6 G165, s dodatnim opcijama stoji 269.624 kn. Inače dolazi s benzinskim motorima snage 145 KS, 165 KS i 192 KS te dizelašima 150 KS i 175 KS, s ručnim i automatskim mjenjačima. U slučaju testirane Mazde 6 potrošnja je iznosila oko 7,5 l na 100 km, većinom gradske vožnje. Od 0-100 km/h ubrzava za 9,1 sekundi. Bazira se na Skyaktiv tehnologiji.

bestbanking 15 • 2016

Bussines Club

n Sajam automobila u Ženevi

Festival glamura i prestiža Dvije stotine izlagača iz trideset zemalja pokazalo je više od 120 svjetskih i europskih premijera. Na ovogodišnjem, dosad najluksuznijem sajmu automobila u Ženevi, svoje modele predstavilo je preko dvije stotine izlagača iz trideset zemalja koji su pokazali više od 120 svjetskih i europskih premijera. Jedna od zapaženijih bila je svjetska premijera Bentlijevog modela Mullsane. Britanski proizvođač tvrdi da automobil nudi kombinaciju vanserijskog luksuza i neograničene snage. V 8 dvostruki turbo motor postiže 100 km/h za 4.9 sekundi i najveću brzinu od 305 km/h. BMW je predstavio luksuznu krstaricu M760i xDrive . Motor ima zapreminu 6.6 litara i 600 KS. Europsku premijeru imao je sportski SUV Porsche Macan GTS. S pogonom na sva četiri kotača i 360 KS pogodan je za sve namjene. U poslovni segment sve se više gura i talijanski Alfa romeo. Svjetsku premijeru u Ženevi imao je model Giulia s dizelskim motorom i 180 KS. Volvo, jedan od najsigurnijih auta na svijetu, kako mu vole tepati, pokazao je karavan izvedbu modela V 90.

bestbanking 15 • 2016

Nazovite nas:

Pišite nam:

Business class

n Prva krila europe povuzuju dva turistička bisera

Od Dubrovnika do Istanbula u luksuznoj Business klasi Istovremeno s novim ljetnim rasporedom Turkish Airlines će iz Zagreba konekcijskim letovima povezivati Hrvatsku s destinacijama u Sjedinjenim američkim državama. Jedna od najbrže rastućih avio kompanija u svijetu će tijekom ovogodišnje turističke sezone povezivati Istanbul i Dubrovnik direktnim letovima nekoliko puta tjedno.

-Tijekom putovanja naši će putnici moći uživati i zabaviti se uz Planet digital sistem i ekrane na dodir koji se nalaze u sjedalima zrakoplova tipa B777, A340, B737-800, poručuju iz kompanije.

Istovremeno s novim ljetnim rasporedom Turkish Airlines će iz Zagreba konekcijskim letovima povezivati Hrvatsku s destinacijama u Sjedinjenim američkim državama, gdje će od 16. svibnja 2016.godine uspostaviti liniju prema još jednom novom odredištu - Atlanti.

Radi se o sustavu koji putnicima omogućuje gledanje filmova i serija raznih žanrova, od komedija i drama do dokumentaraca i crtića za djecu. Djeci je također omogućeno i igranje zabavnih igrica tijekom leta a odrasli se mogu opustiti uz glazbu

bestbanking 15 • 2016

Kompanija je u suradnji s Warner Bros. Pictures angažirana u najočekivanijem filmu ovog proljeća Batman v Superman: Zora pravde. U filmu, središnja radnja se odvija na Turkish Airlines zrakoplovu 777. Izvan filma, Turkish Airlines pruža iskustva koja su filmski tematizirana te na taj način, iz prve ruke, daje fanovima pogled na svijet Super Heroja koji se po prvi puta suprostavljaju na velikim ekranima u filmu koji se počinje prikazivati u kinima 25. ožujka 2016. Crpeći inspiraciju iz filma, Turkish Airlines je stvorio niz doživljaja, počevši od pozivnice putnicima da „rezerviraju“ svoj let za dvije nove destinacije u Americi – Gotham City i Metropolis. Kao zrakoplovna kompanija koja leti u više zemalja od ijedne druge zrakoplovne kompanije, Turkish Airlines trenutno leti u njih 113, a sa navedenim novim destinacijama, trenutno ih broji 284. koju puštaju brojne radio stanice. Poslovni ljudi, ali i svi ostali, mogu pratiti najnovije vijesti iz područja financija a sustav omogućuje i slanje i primanje tekstualnih poruka i e-mailova. Zbog razine usluge koju nudi, ali i svega ostalog, Turkish Airlines je već pet godina zaredom izabran za najbolju zrakoplovnu kompaniju u Europi. Kompanija je prošle godine također dobila prestižnu nagradu za najbolji ‚launge‘ Business klase na svijetu. Dodijelila ju je organizacija Skytrax koja ocjenjuje poslovnu izvrsnost u globalnoj avio industiji. Turkish Airlines je odnedavno angažiran i u filmskoj industiji.

bestbanking 15 • 2016

Business class

Naši oglašivači

Adria grupa d.o.o.

Glanc top

Studio Adriatic

Alarm automatika d. o. o.

Insys microelectronics GmbH

Toyota Croatia d.o.o.

Apsolutno veličanstveni d.o.o.

Mazda Motor Croatia d.o.o.

Turkish Airlines Inc.

Avio Club Travel d.o.o.

Natura Croatica

Varteks d.d.

Best copy d.o.o.

Potomac d.o.o.

Zvona usluge d.o.o.

GC Renting Croatia d.o.o

Salon bankarske opreme - Ozimec d.o.o.

Živa voda d.o.o.

best banking IMPRESSUM BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i davatelje financijskih usluga. Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama, kompanijama i organizacijama. Izdavač i vlasnik licence za Hrvatsku: SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska Glavni urednik: Damir Grund telefon: +385 (0) 91 4120 257 fax +385 (0) 1 3775 037 damir.grund@sbo.hr Grafički urednik: Matija Vasiljevski

bestbanking 15 12••2016 2015

Prodaja oglasnog prostora: marketing@sbo.hr mobitel: +385 91 4120 267 telefon: +385 (0)1 3777 655 fax +385 (0) 1 3775 037

Vlasnik i idejni pokretač magazina BestBanking: Kurt Quendler Glavni urednici europskih izdanja: Kurt Quendler (Austrija, Njemačka) András Szöcs (Rumunjska)

Naklada: 15000 primjeraka Učestalost izlaženja: kvartalno Tisak: Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska Sva prava su pridržana. Zabranjeno je prenošenje fotografija i tekstova bez pismenog dopuštenja izdavača. Pridržano pravo na pogreške u tisku.

Grafički urednik europskih izdanja: András Szöcs

Cijene oglasa su važeće za 2016. Autorski prilozi ne moraju nužno odražavati stavove redakcije.

Glavno sjedište BestBankinga: Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga sukladno Zakonu o autorskim pravima.

Oglašavajte se na stranicama magazina za bankarstvo, financije i sigurno poslovanje

Vaš oglas će vidjeti: • • • • • • •

predsjednici, članovi Uprava, direktori banaka i ostalih financijskih institucija svi direktori i voditelji marketinga, IT-a, poslovnica banaka, luksuznih hotela direktori, voditelji nabave i logistike najvećih javnih i privatnih poduzeća čelni ljudi svih tvrtki koje se bave zaštitom svi javnobilježnički i odvjetnički uredi, kao i sva veleposlanstva u Hrvatskoj predstavnici gradskih i županijskih vlasti, kao i drugih državnih institucija više od 30% naših čitatelja su uspješne poslovne žene i menadžerice

Cijene oglasa (bez PDV-a)

1/1 Stranica 1/2 Stranice 1/2 Stranice 185 x 260 mm 185 x 130 mm 90 x 260 mm (216 x 303 mm) (216 x 148,5 mm) (107 x 303 mm) 7.500 kn

4.950 kn

1/3 Stranice 1/3 Stranice 60 x 260 mm 185 x 92 mm (76 x 303 mm) (216 x 110,5 mm) 4.350 kn

4.350 kn

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa

1/4 Stranice 90 x 128 mm (107 x 147 mm)

1/4 Stranice 185 x 71 mm (216 x 90 mm)

3.600 kn