02-18 - Divrej Tora - Noah 5785

divrejtora@gmail.com

NOAH

ŠABAT 2. STUDENOG 2024. - 1. HEŠVANA 5785.

Etika i moral vođa od suštinske su važnosti.

Pirkei Avot je najpoznatiji dio Mišne jer je posvećen oblikovanju etičkih poruka naših učenjaka. Na naše iznenađenje, prema Rambamu (Uvod u Rambamov komentar na Mišnu), on nije pisan za mase, već posebno za vođe i suce zajednice, "jer ako puk nije etički osposobljen, oni, kao pojedinci, štete samo sebi, dok ukoliko sudac nije moralna i dobro odgojena osoba, on skreće s puta i izaziva da i narod skrene zbog štete koju je on prouzročio."

Korumpirane vođe dovele su do uništenja svijeta u mabulu, velikom potopu. "Sinovi elohima vidjeli su da su kćeri čovječje ljupke, i počeli su uzimati koju bi god od njih odabrali sebi za žene." (Bereišit 6:2) Raši slijedi Onkelosov prijevod i razumije da su ti "sinovi elohima" bili djeca vođa i sudaca tog vremena, što je Rambana navelo na komentar da je društvo osuđeno na propast kada su oni koji su zaduženi za očuvanje reda i pravde u društvu sami otvoreno korumpirani.

U tom kontekstu, možemo sasvim drugačije razumjeti B-žije upute Noahu nakon što je izišao iz arke: "Onaj koji prolije krv čovječju - njegovu će krv čovjek proliti, jer je na sliku B-žju čovjek bio načinjen." (Bereišit 9:6) Ovaj stih zapravo uvodi smrtnu kaznu za ubojicu, koja se očito zasniva na značaju života koji je on uništio. Ipak, svi pokazatelji govore da je u tom trenutku čovjek bio dalje nego

ikad od odsjajivanja B-žje slike. Zašto je sada vrijeme da se uzdigne značaj žrtve i pokrene smrtna kazna za njeno ubojstvo?

Međutim, iz konteksta razumijemo da "ljudi na B-žju sliku" koji se ovdje spominju nisu žrtve već suci, oni sinovi Elokima - zemaljskih bogova - čije biće i djela bi trebala odražavati biće i djela B-ga na nebu, ali često to ne uspijevaju. Nakon što je došlo do katastrofe potopa izazvane korupcijom i greškama sudaca i vođa, Hašem se okreće čovjeku i zadužuje ga da vodi društvo prema istini i pravdi revno ga čuvajući. "Onaj koji prolije krv čovječju – njegovu će krv čovjek proliti." Vođe ne mogu samo sjediti i ravnodušno promatrati kako se čini zlo; oni moraju odgovoriti na njega, "jer je čovjek stvoren na sliku B-žju." Pokvareni vođe uništavaju svijet. Oni koji nastoje živjeti u skladu s B-žanskom slikom brige i odgovornosti, iskupljuju ga.

Duboko smo zahvalni mnogim političkim vođama koji su ostali vjerni svom celem Elokim, sjećajući se uloge koju imaju kao svjetionici pravde u mračnom svijetu. Zahvaljujemo im što su govorili u ime Židovskog naroda i države Izrael.■

Rabbi Moshe Hauer, Tora kao način života

Alija po Alija

Prva alija – 14 p’sukim – 6,9–22

Sedra Berešit započinje glasovitim izvještajem o stvaranju i "padu": istjerivanjem Adama i Have iz Gan Edena, Kajinom i Hevelom, nabrajanjem stalnog pogoršanja sukcesivnih generacija sve dok B-g nije "požalio" što je stvorio svijet i do Njegove odluke da ga uništi. Jedina svjetla točka tog sveopćeg pada nalazi se na kraju ove sedre: "Ali Noah je našao milost u B-žjim očima."

Sedra Noah nastavlja ovaj niz i kaže nam da je Noah bio potpuno pravedna osoba "u svoje vrijeme".

Raši predstavlja različita mišljenja o tome da li je izraz "u svoje vrijeme" nešto pohvalno ili pogrdno. Je li Noah bio velik u svojoj vrlo iskvarenoj generaciji ili je bio velik u usporedbi s generacijom u kojoj je živio. Iako Raši ne daje prednost nijednoj od te dvije mogućnosti, očito je da Noah nije bio onako velik kao što je to bio Avraham Avinu.

Pogled na peto poglavlje Pirkei Avot otkrit će značajnu razliku između Noaha i Avrahama. Deset generacija između Adama i Noaha te između Noaha i Avrahama, uče nas o dugotrajnom B-žjem strpljenju. Pa ipak, kad je prvih deset generacija došlo svom kraju, počeo je potop. A kad je drugih deset generacija stiglo do kraja, Mišna nam kazuje da je Avrahamovom zaslugom svijet nastavio postojati. Noahova zasluga bila je dovoljna samo da se spasi njegova obitelj. Noaha je B-g obavijestio o namjeri da uništi svijet i

zapovjedio mu da izgradi arku, dovede u nju po dvoje od svake vrste životinja i dovoljno hrane za obitelj i životinje. Komentari ističu da je Noah dobio dovoljno vremena da pokuša utjecati na svoju generaciju da se popravi. On ili nije uspio u tome ili nije ni previše pokušavao. Učinio je to upravo onako kako mu je rečeno (i ništa više od toga?).

Razmislite o ovome... B-g je mogao uništiti svijet i spasiti Noaha, njegovu obitelj i parove životinja čudesnim momentom. U tren oka. Bez ljudskog utjecaja. Mogao je, ali nije to učinio. Mogao je prepustiti Noaha samome sebi, da sav posao oko spašavanja obitelji i životinja obavi sam. Niti to nije napravio. (Vjerojatno bi bilo ljudski nemoguće Noahu da sve napravi sam.) Ono što B-g jest učinio je da je dao nalog Noahu da sagradi arku od 300x50x30 lakata, plovilo na tri palube, i da prikupi hranu potrebnu za prehranu mnogo, mnogo životinja i njegove obitelji tijekom godine dana. To nije moglo biti učinjeno bez poprilične količine čuda i obustave zakona prirode.

Ali Noah je bio dio svega toga. To je ono što B-g obično želi kad su u pitanju čuda. Mi, kao ljudska bića, povezani smo mnogo bolje s takvom vrstom čuda. Aminadav je morao skočiti u more prije nego što se ono razdvojilo. Ljudi su morali vidjeti što je Noah radio tokom 120 godina. Nama je potrebno da vidimo nešto prirodno i poznato unutar čuda, a potrebno nam je da vidimo i čudo u sklopu prirode.

Levi

Druga alija – 16 p'sukim – 7,1 -16

B-g kaže Noahu i njegovoj obitelji da uđu u arku i da sa sobom povedu po sedam parova od svake vrste košer životinja i ptica. Noahu je rečeno da će se za sedam dana spustiti kiša na 40 dana i noći i za to će vrijeme sav život na Zemlji biti izbrisan. Noah je u vrijeme potopa bio star 600 godina.

Talmud (u Pesahim) ukazuje na B-žju uputu da uzme "životinje koje su tahor (tj. košer) i one koji nisu tahor," kao lekciju da se govori "čistim" jezikom, to jest ne vulgarnim. Tora je mogla upotrijebiti riječ tame (nečist), ali je izabrala duži način da to kaže korištenjem ljepšeg izraza. Komentari postavljaju pitanje, ako je to tako, kako to da Tora koristi riječ tame u mnogim drugim kontekstima. Odgovor je da Tora, kada postavlja neku micvu i halahu, mora koristiti izravne pojmove kako bi se izbjegle eventualne zabune. S druge strane, kad priča priču, bolje je koristiti uglađeniji jezik.

B-žja zapovijed Noahu da uzme parove životinja i 7 pari košer životinja i ptica, dvije su odvojene stvari. Parovi životinja bili su za nastavak vrste. Te životinje, uče nas, prepuštene su instinktu samoodržanja. S druge strane, Noah je morao dovesti u teva (arku) druge životinje,

OU Israel's Torah Tidbits

Paraša Noah Kohen

čija je sudbina, da tako kažemo, bio žrtvenik i stol.

S tim u vezi, još jedno pitanje pada na pamet. Koliko je jelena bilo u arki? Sedam parova, jer je jelen košer životinja, ili samo dva, jer se jelen nikad ne prinosi kao korban? Budući da neki kažu da je razlog za sedam parova bio zbog žrtvovanja, a drugi kažu zato da bi se opskrbilo košer hranom, kako glasi odgovor za jelene? Isto tako, koliko kokoši? Žrtve? Ne? Hrana? Da. Dakle? Rabin Zev Leff objašnjava da je B'nei Noah (Noahovom potomstvu, svima onima koji nisu Židovi, op.pr.) dopušteno prinositi žrtve od bilo koje košer životinje ili ptice; Noah nije bio ograničen na krave, koze, ovce, golubove. Dakle, koji god razlog bio, bilo je sedam parova jelena, kokoši, itd.

Š'liši

Treća alija – 22 p'sukim – 7,17 – 8,14

Kiše su pale i vode iz dubina su rasle tijekom 40 dana i noći, no Potop je na svom vrhuncu ostao još dodatnih 150 dana. B-g se 'sjetio' Noaha i svih koji su bili s njim u arci te je voda počela opadati. Arka se zaustavila na brdu Ararat i 40 dana kasnije (Sjećate li se prvih 40 dana?

Ovaj put 40 predstavlja ponovno rođenje onih koji su preživjeli mabul), Noah je otvorio "prozor" na arki i poslao gavrana. Zatim je poslao golubicu, pa je poslao opet, i konačno nakon punih godinu dana (365 dana), zemlja je bila spremna da primi svoje nove stanovnike.

Gematrija bazirana na L'ora Shel Torah R. Yaakova Auerbacha z"l

Gemara kaže da presuda protiv naraštaja Potopa nije bila konačna,

osim za grijeh krađe. Tora koristi izraz hamas, pojam za krađu uz koju ide nasilje. Da je Potop bio kazna za krađu po načelu mjera za mjeru brojčano pokazuje gematrija od hamas = 8 + 40 + 60 = 108 i gematrija od Mei No'ah, naziv za mabul koji se koristi u Haftari Parše No'ah: 40 + 10 (50) + 50 + 8 (58) = 108. Rabbi Aurebach z"l pronalazak ove gematrijske podudarnosti pripisuje Ba'al HaTurimu. Ba'al HaTurim dalje ističe da je gematrija od Gehinom također 3 + 10 + 5 + 50 + 40 = 108.

Kad već govorimo o Baal HaTurimu ...

B-g je rekao Noahu, Kec kol basar - kraj svih živih bića ...

Baal HaTurim vidi skrivenu referencu na mabul u numeričkoj vrijednosti za kec, 100 + 90 = 190. Mabul se sastojao od 40 dana i noći padanja kiše, plus još 150 dana previranja voda Potopa, prije nego li su one počele opadati. To je 190 dana, kec

Baal HaTurim, odnosno Rabbi Yaakov b. Asher Ashkenazi, rođen je 5029. u Ashkenazu i umro 5103. u Toledu. Njegovo je glavno djelo Arba'a Turim, kodeks Židovskog zakona koji je prethodio Šulhan Aruhu. Njegov otac i glavni učitelj bio je Rabbeinu Asher, Ro"š.

Tora kaže da su sva živa bića bila istrijebljena mabulom, izuzev Noaha i onih što su bili s njim u tevi Ah No'ah, samo No'ah je ostao ... numerički iznosi 1 + 20 + 50 + 8 = 79. Postoji midraška tradicija da je Og, pretpotopni gorostas, preživio Potop držeći se za tevu. Og = 70 + 6 + 3 = 79. Tko je preživio potop? (1) Samo No'ah... (2) Og. Raši nam kasnije govori da "palit" (izbjeglica) koji je

ispričao Avrahamu o zarobljavanju Lota nije bio nitko drugi do Og, izbjeglica iz pretpotopnih vremena.

Aškenazi dodaju dvije riječi i jedno slovo svojoj Amida tijekom zime. Kod s'faradim je puno veća promjena. Njihova ljetna braha je Borhenu Hašem ... sa 32 riječi. Zimi, njihov Bareh Aleinu ima 85 riječi.

R'vi'i

Četvrta alija – 15 p'sukim – 8,15 – 9,7

B-g kaže Noahu da sa ženom, sinovima i njihovim ženama te svim životinjama i pticama, napustiti arku. Noah gradi žrtvenik i žrtvuje na njemu od svih košer vrsta (koje su dozvoljene za korbanot). B-žja "reakcija" na Noahove žrtve jest to da, usprkos u osnovi zlom potencijalu ljudske prirode, neće uništiti svijet, nego će radije kažnjavati pojedince. Zakoni prirode su promijenjeni kako bi u svijetu vladao stalni ciklus izmjene godišnjih doba i klimatskih uvjeta.

Evo jedne misli ...

U izvještaju o potopu i nakon njega, možemo vidjeti nastavak stvaranja. Kao da je u Berešitu zabilježena 1. faza stvaranja, a ovdje nalazimo 2. fazu. Drugim riječima, svijet kakvog znamo počeo je postojati tijekom 6 dana stvaranja i Potopa koji se dogodio 10 generacija kasnije. To je nešto kao grubi nacrt i njegovo konačno (?) prepravljanje. Poanta je da o svijetu učimo iz svega što nam Tora govori. Ne bismo imali punu korist od lekcija iz Tore bez izvještaja o ranijim generacijama.

B-g je blagoslovio Noaha i zapovjedio njemu i njegovoj obitelji (i cijelom čovječanstvu) da budu plo-

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

dni i množe se." Noah dobiva dozvolu da jede meso (što nije bilo dopušteno prethodnim generacijama), ali i upozorenje da ne jede sa žive životinje. Ovdje se navodi zakon o ubojstvu te drugi Noahidski zakoni. Hamiši

Peta alija – 10 p'sukim – 9,8–17

B-g daje obećanje čovječanstvu da više nikada neće uništiti svijet onako kao što je to učinio s Potopom. Duga će služiti kao znak i podsjetnik na to obećanje.

Mi potvrđujemo značaj duge izgovarajući braha kad je vidimo "... Onaj koji pamti Savez, vjeran mu je i drži Svoju riječ." Zapazite da su od 10 stvari navedenih u Avot kao stvorene u momentu između šest dana Stvaranja i prvog Šabata, sve osim duge, natprirodne. Dugu se, dakle, može smatrati mostom između prirodnog i natprirodnog. Drugim riječima, trebamo uočavati djelo B-žjih ruku u svim prirodnim pojavama, a ne samo u očiglednim čudima. "Usta Zemlje" bila su jednokratna tvorevina kako bi progutala Koraha i njegovu družinu. No, obične stijene i brda, litice i raspukline ništa manje nisu B-žjih ruku djelo.

Neki kažu da je duga znak da je B-g ljut na svijet i želi ga uništitiosim što je obećao da neće.

S druge strane, Jehezkel opisuje da je nebesko prijestolje poput duge, a sjaj kojim je Kohen Gadola zračio po izlasku iz Svetinje nad svetinjama uspoređen je sa dugom na nebu. I to je, također, lijepo.

Šiši

6. alija – 44 p'sukim – 9,18 – 10,32

Ovo je druga najduža šiši u Tori.

Nedugo nakon izlaska iz arke, Noah postaje zemljoradnik i vinogradar. On proizvode vino i napije se. Jedan od njegovih sinova, Ham, nemoralno se ponese sa svojim pijanim ocem; Šem i Jafet ponašaju se kako dolikuje u datoj situaciji. Kad Noah shvati što se dogodilo, on prokune Hama i njegovog sin Kanaana, a blagoslovi Šema i Jafeta. Noah poživi 350 godina nakon potopa, te umire u dobi od 950 godina.

2+2=?

Noah je imao 600 godina kad je počeo Potop. Živio je 350 godina nakon Potopa. Tora zbrajanjem ta dva broja dolazi do 950. Što je s godinom samog potopa? Može se reći da godina dana Potopa nije dio normalne vremenske skale. Priroda je bila stavljena na čekanje za vrijeme njenog trajanja. Bilo je to kao da su Noah i društvo zamrli na godinu dana. To je ideja koja pomaže "objasniti" sva neslaganja u godinama starosti arheoloških ili geoloških nalaza. Ta godina nije bila stvarna godina.

Tora zatim navodi naraštaje koji su uslijedili poslije Noaha uključujući i Nimroda, moćnog pobunjenika protiv B-ga, te narode koji su potekli od Šema, Hama i Jafeta.

Švi'i

7. alija – 32 p'sukim – 11,1–32

Ovo je najduža š'vi'i u Tori.

Tora nam govori o pokušaju izgradnje "babilonske kule," simbola pobune protiv B-ga. (Usput samo, to se dogodilo 40 godina nakon mabula - još jednom 40.) B-g je osujetio te planove, pobrkao jezike čovječanstvu i raštrkao ljude uzduž i poprijeko zemlje.

Komentari uspoređuju ove dvije grešne generacije u ovoj sedri. Dor HaMabul je bila uništena, jer su njihovi grijesi obuhvaćali uništenje društva općim nepoštovanjem prema bližnjem. Dor HaPlaga se ogriješila samo protiv B-ga, a ne jednog prema drugome. Društvo (mada promijenjeno) može opstati; B-g mu može dopustiti da i dalje postoji u takvim okolnostima. On može oprostiti čovjeku grijehe protiv Sebe, ali ne i čovjekov grijeh protiv bližnjeg.

Sedra se vraća Noahovoj lozi, ovaj put samo preko Šema, ravno do Teraha i njegovog sina Avrama (sa ženom Sarajom). Sedra tako završava s pripremljenom scenom za sljedeću veliku fazu razvitka svijeta, a to je povratak vjeri u jednog B-ga i "rođenju judaizma."

Haftara

22 p'sukim – Ješejahu – 54,1- 55,5

Rabin Jacobs ističe očitu vezu između ove parše i njene haftare - u vezi spominjanja Noahovih "voda" u haftari. Na dubljoj razini, Ješajahu povlači paralelu između Saveza koji je B-g preko Noaha sklopio s čitavim čovječanstvom i obećanja narodu Izraela u vezi njegove budućnosti. Baš kao što je obećao da više nikad neće poplaviti cijelu Zemlju, tako je obećao da neće ukoriti i kazniti Izrael (u budućnosti) ■

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Gleda li Tora na vegetarijanstvo kao na ideal?

Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom o tome kakav je stav Tore prema mesnoj prehrani. Koji dokazi mogu ukazivati na to da je ubijanje životinja za hranu problematično te da je vegetarijanstvo poželjno? Koje se retke može navesti kao protuargumente? Još neke točke za raspravu:

• Prema mišljenju da Hašem nije izvorno namjeravao da ljudi meso uključe u svoju prehranu, što ga je navelo da promijeni Svoje mišljenje? Mislite li da je moguće da se volja Vječnoga može promijeniti? Provjerite što Ralbag kaže o tome.

• R. Kook i drugi sugeriraju da je jedenje mesa dopušteno samo kao ustupak čovjekovom degradiranom moralu. Smatrate li da Tora predstavlja vječiti ideal, ili njeni zakoni mogu činiti ustupke ljudskim nedostacima?

Transkulturalne usporedbe

Tora i judaizam nisu nastali u vakuumu. Znanje o obližnjim kulturama tog vremena pomaže nam da cijenimo jedinstvenost izraelskih vrednota i sustava vjerovanja. Usporedite priču o Mabulu kako je ispripovijedana u Parašat Noah s drugim pričama o potopu iz Mezopotamije. Pogledajte Mabul i mezopotamske mitove kao primjere i osnovu za raspravu.

• Koje razlike zapažate? Što je ono što podstiče potop u svakoj od priča? Kako se uspoređuju heroji svake od pripovijesti? Kakvu ulogu ima božanstvo tijekom i poslije potopa?

• Što te razlike otkrivaju o tome kako svako od tih društava poima B-ga i način na koji on vodi svijet?

Ponovna izgradnja nakon neuspjeha

Ako vas je netko do koga vam je stalo na neki način iznevjerio, kako to utječe na vaš odnos nakon toga? Vršite li snažniji pritisak na njih, ili smanjujete svoja očekivanja i zahtijevate manje? Kada im dajete drugu

šansu, a kada odustajete? Razmotrite ova pitanja u vezi s neuspjehom ljudske rase i njezinim gotovo potpunim uništenjem u Potopu:

• Koja je to bila "slamka koja je slomila devi kičmu" i potakla Hašema da dovede Potop.

• Kako se Hašemov odnos prema čovječanstvu mijenja nakon Mabula? Zahtijeva li više od njih ili manje? Je li se njegova providnost osjećala u istoj mjeri kao ranije?

• Što se još promijenilo u svemiru poslije potopa? Je li svijet postao potpuno drugačiji od prethodnog?

Prosuđivanje drugih

Postoji nekoliko likova u Tanahu o kojima vrlo malo znamo, no usprkos tome mi ih karakteriziramo kao pravedne ili pokvarene. Ovdje imamo konkretan slučaj Nimroda. Tanah nam daje samo pet redaka o njemu, ali većina čitatelja negativno gleda na njega. Što nas navodi na ovakvu ocjenu?

Postoji li neki drugi način na koji možemo iščitati njegov karakter? Pogledajte Ibn Ezrinu interesantnu analizu Nimroda, koji, kao iznimka, tvrdi da je Nimrod zapravo bio pravedan štovatelj Hašema. Koji način gledanja na Nimroda vi preferirate?

Koliko često prosudite neku osobu na određeni način i onda, nakon što je bolje upoznate, saznate da je vaš prvobitni dojam bio pogrešan? Koji su to faktori koji utječu na našu početnu procjenu drugih? Do koje mjere smo pod utjecajem vanjštine, umjesto osobine pojedinca? ■

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Ovaj šiur je ljubazno ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Mabul (Potop) i Migdal Bavel (Babilonska kula) nedvojbeno su dvije glavne priče u ovotjednoj parši. Međutim, svakoj od ove dvije priče prethodi popis rodoslovlja koji se čini prilično irelevantnim.

Nadalje, na kraju Paršat Noah (vidi 11,10-25) nalazimo još jedan niz rodoslovlja (koji nas uvodi u priču o Avrahamu Avinu, praocu Abrahamu).

U ovotjednom šiuru obrazlažemo kako ti 'sifrei toladot' (popisi rodoslovlja) stvaraju 'okvir' za Sefer Breišit (Knjigu Postanka) i mogu nam pomoći da bolje razumijemo kako te priče (tj. Potop i Migdal Bavel) doprinose glavnoj temi knjige.

Uvod:

U uvodnom šiuru o Seferu Breišit, raspravljali smo o metodologiji koju koristimo da bismo otkrili primarnu temu svakog sefera. Naš šiur započinjemo brzim pregledom tih osnovnih koraka:

1. Identificirati primarnu temu svake 'paršije'

2. Grupirati naslove ovih 'paršijot' u cjeline koje imaju zajedničku temu. [Svaka od ovih cjelina može se smatrati 'poglavljem' ove knjige.]

3. Grupirati ove podjele na 'poglavlja' u veće cjeline koje se bave zajedničkim subjektom ili temom [slično 'odjeljcima' knjige].

4. Predložiti glavnu temu knjige, analizirajući kako tema postupno napreduje od odjeljka do odjeljka.

U našem ćemo šiuru pokazat kako nam različiti skupovi "toladot" u Sefer Breišit mogu pomoći u primjeni ove metodologije i kako nas mogu uputiti u smjeru koji nam može pomoći da otkrijemo njezinu nit vodilju.

Od popisa do osnovnih kontura:

U sljedećoj tablici navodimo sve 'paršijot' u prvih sedamnaest poglavlja Sefer Breišit, spajajući samo najočiglednije skupine paršijot tako da uočimo njihove specifične, a zatim općenitije teme.

Pažljivo proučite ovaj popis, imajući u vidu kako se njihove usko vezane teme lako mogu grupirati u općenitije teme:

[Kako biste ovo provjerili, preporučam vam da pregledate ovu tablicu (i njezine zaključke) koristeći Tanach Koren.]

Dok pregledavate ovu tablicu, obratite pažnju na to kako se prvi skup glavnih tema na ovaj ili onaj način odnosi na B-žju 'Hašgaha' [providnost], tj. Njegovu intervenciju u povijest čovječanstva dok kažnjava čovjeka (ili čovječanstvo) za zastranjenje u ponašanju.

Zapravo, gotovo sve priče u Humašu, Petoknjižju, (prije dolaska Avrahama Avinu) na neki se način odnose prema općoj temi 'grijeha i kazne' ['sahar ve-oneš']. Na primjer, nakon Stvaranja nalazimo sljedeće priče:

• Adam i Eva griješe i stoga su protjerani iz Gan Edena (Edenskog vrta)

Divrej Tora

Rabbi Menachem Leibtag:

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah:

• Kajin je kažnjen za ubojstvo Hevela

• Dor ha-mabul je kažnjen zbog svoje pokvarenosti

• Dor ha-plaga' je 'kažnjen' zbog izgradnje Kule

Nakon toga se fokus Sefer Breišit pomiče s priča o 'grijehu i kazni' na B-žji izbor Avrahama Avinu i priču o njegovom potomstvu.

Uključivanje - "Toladot"

Međutim, unutar ovog niza tema nalazimo vrlo zanimljiv fenomen. Vratite se na (prethodnu) tablicu i primijetite kako je uvod u svaku od ovih općih tema predstavljena nizom toladot [rodoslovlja]. Na primjer:

• Toladot od Adama do Noaha (poglavlje 5) daje uvod u priču o Mabulu (poglavlja 6->9).

• Toladot ili Noahova djeca (10. poglavlje) daje uvod u priču o Migdal Bavel (11,1-9/Babilonskoj kuli).

• Toladot od Šema do Teraha (poglavlje 11) daje uvod u priču o Avrahamu Avinu (poglavlja 12-...)

Zapravo, koliko god iznenađujuće zvučalo, čak i priči o Gan Edenu (poglavlja 2-3) prethode toladot!

"Ovo su "toladot" neba i zemlje..." [pogledajte 2,4! /zapazite različite prijevode]

Nadalje, kasnije u Sefer Breišit, nastavljamo nailaziti na toladot. Zapazite kako kasnije nailazimo na: toladot Jišmaela (pogledajte 25,12); toladot Jichaka (pogledajte 25, 19); toladot Esava (pogledajte 36,1); & toladot Jaakova (pogledajte 37,2).

Sljedeća tablica sažima ovaj obrazac, i ilustrira kako [neka vrsta] "toladot" daje uvod svakoj od glavnih tema u Sefer Breišit. Dok pregledavate ovu tablicu, primijetite

Sifrei

Toladot - Okosnica Sefer Breišita

kako se prvih nekoliko tema odnosi na 'het ve-oneš', tj. B-žju kaznu čovjeku (ili čovječanstvu) za njegove grijehe, dok se ostale teme odnose na priču o našim praocima Avot!

Iako se ovaj obrazac rijetko primjećuje, ovi sifrei toladot zapravo stvaraju okvir za cijelu knjigu Breišit!

Na ovaj način, toladot daju uvod u svaku pojedinu priču u Sefer Breišit. Da bismo objasnili zašto, prvo moramo odvojiti minutu da objasnimo što znači riječ toladot:

Što je tolada?

Riječ toladot potječe od hebrejske riječi 'vlad', dijete ili potomak. Stoga, 'ele toldot' treba prevesti 'ovo su djeca (od)...'.

Na primjer: 'ele toldot Adam' (5,1) znači - 'ovo su djeca Adamova' i tako daje uvod u priču o Adamovoj djeci, tj. Šetu, Enošu, Kenanu, itd. Slično, 'ele toldot Noah' daje uvod u priču o Noahovoj djeci - Šemu, Hamu i Jefetu. [Za potpunije objašnjenje pogledajte Rašbam na Breišit 37,2.]

Neke od ovih toldot u Sefer Breišit su vrlo kratki; jer samo navode da je ta i ta osoba živjela, oženila se, imala djecu i umrla (npr. generacije od Adama do Noaha). Ostale toldot su vrlo detaljne, npr. one Noaha, Teraha, Jichaka i Jaakova. Ipak, svaka se priča u Sefer Breišit može shvatiti kao detalj u odvijanju ovih "toladota".

Ovo objašnjenje budi pitanje u vezi s prvim slučajem u kojem nalazimo toldot - tj. toldot šamajim va-arec (vidite 2,4). Kako nebesa i zemlja imaju 'djecu'?!

[Primijetite kako različiti prijevodi pokušavaju riješiti ovaj problem kada prevode taj pasuk!]

Odgovor na ovo pitanje može imati velik značaj. Podsjetimo se da prvo poglavlje Breišit objašnjava kako je B-g stvorio šamajim va- arec (nebesa i zemlju) iz 'ničega' (ex nihilo). Zatim, odmah nakon toga u sljedećem poglavlju, susrećemo se s prvom uporabom toldot:

"Ele toldot ha-šamajim ve-ha'arec be-hibar'am..." (2,4).

Dakle, što to Humaš naziva toladot šamajim va-arec, tj. što su djeca nebesa i zemlje?

Ako slijedimo pravac u kojem ide Sefer Breišit (kao što je ilustrirano gornjom tablicom), onda se 'toldot šamajim va-arec' mora odnositi na samog čovjeka [tj. Adama harišona], jer priča o njegovom stvaranju slijedi neposredno nakon ovog uvodnog pasuka (stiha)!

Drugim riječima, Adam ha'Rišon se smatra 'potomkom' šamajim va-arec. Ovo bi tumačenje moglo pomoći u objašnjenju značaja pasuka koji opisuje kako je B-g stvorio čovjeka u Perek Bet (prvoj temi u ovoj cjelini):

"I Hašem Elokim je oblikovao čovjeka od praha zemaljskoga i upuhnuo mu u nosnice nišmat hajim – dah života" (pogledajte 2,7). Ovaj drugi sastojak može odražavati aspekt čovjeka koji dolazi (ili se barem vraća na) s nebesa.

Za razliku od priče o stvaranju u Perek Alef, koja prikazuje jasno razdvajanje šamajim [obratite pažnju na svrhu 'rakie' u 1,6], specifičan način na koji je B-g stvorio čovjeka u Perek Bet može odražavati njegovu jedinstve-

nu sposobnost da poveže nebesa i zemlju.

[Vidi Raši na 2,5, gdje on objašnjava da je B-g stvorio čovjeka kako bi mogao moliti za kišu zato da bi vegetacija rasla. Vidi također šiur na Paršat Breišit.]

Slično tome, sljedeći niz toladota - od Adama do Noaha (pogledajte poglavlje 5) vodi izravno u priču o Potopu. Primijetite kako su 9,28-29 psukim koji završavaju priču o Noahu, jasan dio iste književne cjeline koja je započela s toladot u 5. poglavlju (odnosno, slijede isti 'predložak').

Ovaj obrazac "toladota" koji daje uvod u priče nastavlja se sve do samog kraja Sefer Breišit. Stoga zaključujemo da ovi sifrei toladot imaju veću ulogu od samog 'održavanja sefera na okupu'; oni također pomažu u razvoju teme Sefera Breišit.

Sada ćemo pokazati kako ti toladot tvore ne samo okvir za Sefer Breišit; oni nam također mogu pomoći da identificiramo dva njegova zasebna odjeljka koji čine njegovu primarnu temu. Objasnimo to:

Dva dijela Sefer Berešit

Unatoč ovoj sukcesivnoj prirodi toladota u Sefer Breišit, oni se jasno dijele na dva različita dijela.

1. B-žje stvaranje čovječanstva (poglavlja 1-11) s pričama koje se odnose na 'sahar ve-oneš'

2. Priča o avot (poglavlja 12-50) B-žjem izboru da Avrahamovo potomstvo postane njegov narod.

Iako se većina Sefer Breišit fokusira na obitelj Avrahama Avinu (Drugi odjeljak), u prvih jedanaest poglavlja (Prvi

Divrej Tora

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

i Jaakov], a koji su odbačeni [= 'dehija'], npr. Jišmael i Esav].

Ovo objašnjava zašto Sefer Breišit

Strana 9

Strana 9 GODINA 18 BROJ 2

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Međutim, ako je ispravna naša izvorna pretpostavka da svaki sefer u Humašu nosi jedinstvenu proročansku temu, tada bi trebao postojati tematski razlog za ovaj slijed događaja od Prvog do Drugog odjeljka. Stoga, da bismo identificirali sveobuhvatnu temu Sefer Breišit, moramo uzeti u obzir u kakvoj su vezi ova dva odjeljka.

Kako bismo pomogli u otkrivanju te teme, moramo pobliže pogledati strukturu koju su stvorili ti toladot.

Šem i Šem Hašem

Zapazite još jednom iz gornje tablice kako je svaka opća tema u prvom odjeljku Sefer Breišit prvo bila predstavljena popisom toladot. Na sličan način, svaka od ovih cjelina završava događajem koji je na neki način povezan s konceptom 'šem Hašem'. Objasnimo to.

Naša prva cjelina, priča o Adamu ha-rišonu, završava na kraju četvrtog poglavlja vrlo intrigantnim pasukom:

"A također je i Šet rodio sina i nazvao ga Enoš, zatim je 'počeo' zazivati Ime B-žje ['az huhal likro be-šem Hašem'] (vidite 4,26). [Većina komentatora objašnjava da 'huhal' implicira da je čovjek počeo kaljati' B-žje Ime (šoreš 'hilul'), tj. nisu ispravno zazivali Njegovo Ime pogledajte također Rambam Hilhot Avoda Zara I,1]

Kako god tumačili riječ huhal u ovom pasuku, svi se komentatori slažu da je B-žja namjera bila da čovjek 'zaziva Njegovo Ime'. Zapazite, međutim, kako ovaj pasuk zaključuje dio koji je započeo u 2,4 pričom o Gan Edenu. Iako je čovjek protjeran iz Gan Edena, a Kajin je bio kažnjen za ubojstvo, B-g i dalje ima očekivanja od čovječanstva - od čovjeka se očekuje da traži B-ga, da 'zaziva Njegovo Ime'.

Unatoč ovom velikom očekivanju, sljedeća cjelina toladot, koja vodi u priču o Mabulu, pokazuje da ljudsko ponašanje ni iz daleka nije ispunilo B-žje nade. B-g se toliko razgnjevio da je odlučio uništiti Svoje stvorenje i početi iznova s Noahom. Ova cjelina koja počinje u 5,1 završava u 9. poglavlju posebnim nizom micvot za Bnei Noah (9,1-7), savezom ('brit ha-kešet' (9,8-17), i završava s pričom o Noahu koji se napio (9,18-29). Međutim, čak i u ovoj posljednjoj priči (ove cjeline) još jednom nalazimo referencu na "šem Hašem":

Nakon što je prokleo Kanaana zbog njegovih postupaka, Noah potom blagoslivlja svog sina Šema:

"Blagoslovljen B-g, Gospodar Šemov..." (pogledajte 9,26-27).

Sada nije slučajno da je Noah svom sinu dao ime - Šem Najvjerojatnije je Noahova odluka da svog sina nazove Šem imala korijen u njegovoj nadi da će njegov sin ispuniti B-žja očekivanja da čovjek nauči zazivati "be-šem Hašem", kao što je objašnjeno u 4,26!

[Nije slučajno da hazal smatraju Šema osnivačem prve Ješive, kuće učenja u kojoj su Avraham, Jichak i Jaakov studirali, tj. 'Ješivat Šem ve-Ever'.]

Noah blagoslivlja Šema u nadi da će on i njegovi potomci doista ispuniti ovaj cilj. Međutim, još jednom otkrivamo da sljedeća generacija ne uspijeva u tome. U 10. poglavlju opet nalazimo cjelinu koja počinje s toladot ovaj put razvoj sedamdeset naroda od djece Šema, Hama i Jefetai opet, baš kao i dvije cjeline koje su joj prethodile, ova cjelina također završava s pričom u kojoj se riječ "šem" pojavljuje kao značajna za temu, tj. pričom o Migdal Bavel. Kao što ćemo sada objasniti, u ovoj priči čovječanstvo ponovno ne traži B-ga; umjesto toga oni su zainteresirani isključivo da stvore 'ime ['šem'] za sebe!

Migdal Bavel Čitajući prva četiri psukim priče o Migdal Bavel, teško je odrediti jedan konkretni grijeh: [Međutim, obratite pažnju na znatnu upotrebu prvog lica množine.]

"Svi na zemlji imali su isti jezik i iste riječi. I dok su putovali s istoka, naišli su na dolinu u zemlji Šin'ar i tamo se nastanili. Rekli su jedni drugima: Dođite, hajde da mi napravimo cigle i jako ih ispečemo... A oni rekoše, hajde da sagradimo sebi grad i kulu s vrhom do neba, pa ćemo sebi steći ime v'naase lanu šem da se mi ne bi raspršili širom svijeta. Tada je B-g sišao da vidi..." (pogledajte 11,1-7).

Iz površnog čitanja nije jasno što je točno bilo tako strašno u ovom naraštaju. Uostalom, nije li postizanje 'ahduta' [jedinstva] pozitivan cilj? Isto tako, korištenje ljudske genijalnosti za pokretanje industrijske revolucije, razvijanje građevinskih materijala koje je izradio čovjek, tj. cigle od gline itd., čini se pozitivnim napretkom društva. Nadalje, čini se da nema ništa loše u tome da se jednostavno izgradi grad i kula. Zašto se B-g toliko razgnjevio da je odlučio zaustaviti ovu izgradnju i rasijati čovječanstvo?

(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot

Hazal svoju kritiku ove generacije usredotočuju na njihov antagonistički stav prema B-gu (vidi Raši 11,1). Ključni izraz u Torinom objašnjenju svrhe kule odražava egocentričnu prirodu ovog naraštaja:

"ve-na'ase lanu šem" [mi ćemo stvoriti sebi ime] (11,4) [pogledajte Sanhedrin 109a].

Umjesto da se posvete B-žjem imenu, ovaj naraštaj sve svoje napore posvećuje nesvetom cilju. Njihovo društvo i kultura fokusirali su se isključivo na vladavinu i snagu čovjeka, dok su potpuno zanemarili svaku b-žansku svrhu njihovog postojanja. [Pogledajte Ramban na 11,4!]

Iako je moralno ponašanje ovog naraštaja vjerojatno bilo puno bolje od ponašanja potopne generacije, B-g je ostao razočaran jer su uspostavili antropocentrično društvo (društvo u čijem je središtu čovjek) umjesto teocentričnog (tj. s B-gom u središtu). Njihov je primarni cilj bio da stvore 'ime za sebe', a ne za B-ga.

Kako se B-žja nada da će ova nova generacija 'kore bešem Hašem' zazivati u Njegovo Ime nikada neće ostvariti - On potiče njihovo raspršivanje. B-g mora poduzeti mjere kako bi osigurao da ovo krivo usmjereno jedinstvo ne postigne svoj zacrtani cilj (pogledajte 11,5-7).

Stoga B-g uzrokuje 'miješanje jezika' tako da će svaki narod slijediti svoj vlastiti smjer, nesposoban ujediniti se sve dok ne pronađu zajednički cilj vrijedan tog jedinstva.

Avraham je odabran sa svrhom

Naša dosadašnja analiza može nam pomoći da odredimo tematski značaj ovog događaja vezanog uz Migdal Bavel u sklopu razvoja događaja u Sefer Breišit jer već sljedeća priča je B-žji izbor Avrahama Avinu da postane Njegov poseban narod!

Na način istovjetan ranijim pričama u Humašu, uvod u priču o B-gu koji odabire Avrahama Avinu, i to ne slučajno, prati njegovo rodoslovlje deset generacija unatrag tako da će započeti sa Šemom Noahovim sinom! Tematska povezanost sa "šem" postaje očita.

- Okosnica Sefer Breišita

Iz ove perspektive priču o Migdal Bavel ne treba promatrati samo kao još jedan događaj koji se zbio da znamo kako i kada je započeo razvoj jezika. Umjesto toga, ova priča 'priprema teren' za B-žji izbor Avrahama Avinu, jer će postati sudbina Avrahama, primarnog potomka toldot Šema, da vrati B-žje Ime u povijest civilizacije; da 'popravi' grešku civilizacije u Migdal Bavel!

Stoga nas ne treba iznenaditi što nas Tora, po njegovom dolasku u Erec Kanaan, obavještava o tome kako se Avraham Avinu penje do Bet-Ela i gradi mizbeah (žrtvenik) gdje 'zaziva u B-žje ime':

"I Avraham je stigao u Zemlju, u Šehem... i B-g mu je progovorio govoreći: 'Tvome potomstvu dao sam ovu Zemlju'... i Avraham je otputovao odande prema planinskom lancu istočno od Bet-ela. .. i ondje je podigao žrtvenik i ZAZVAO U B-ŽJE IME" [Pogledajte 12,8 (i Ramban), usporedite s 4,26).

Slično tome, ne treba nas iznenaditi da kada prorok Izaija opisuje 'mesijansko doba' (vidi Izaija 2,1-5) on govori o jedinstvu čovječanstva:

• kada će se svi narodi ponovno okupiti, ali ovog puta zato da se popnu na B-žju planinu (ne u dolinu)

• doći će u grad Jeruzalem - do njegove posebne kule tj. Bet ha-Mikdaša 'mjesta koje je B-g odabrao da na njemu prebiva Njegovo Ime' [pogledajte Devarim 12,5-12]

• i time isprave događaje koji su se zbili kod Migdal Bavel.

A kada prorok Cefania opisuje konačno iskupljenje, još jednom nalazimo aluziju na Migdal Bavel:

"ki az ehpoh el amim safa brura, likro hulam be-šem Hašem le-ovdo šhem ehad". (pogledajte 3,9)

U šiuru na Paršat Leh Leha nastavit ćemo ovo razmatranje, jer ćemo detaljnije razmatrati o svrsi B-žjeg izbora Avrahama Avinu ■

Rabbi Jack Abramowitz:

U parši Noah ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari.

Šest stalnih micvos

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što je slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili njihanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom? Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalne micvos".

1. Znati da postoji B-g

Ja sam Hašem B-g tvoj koji sam te izveo iz Egipta. (Izl 20,2)

Prva od šest stalnih micvos također je i prva od Deset zapovijedi. To je micva da se prizna da Hašem postoji. Moramo priznati da On ne samo da je stvorio svijet, već i

dalje sudjeluje u svakodnevnom funkcioniranju svijeta i našem osobnom životu. Ne bismo trebali samo vjerovati u B-ga, nego bismo trebali izići van i pogledati sve te dokaze kako bismo znali da B-g postoji.

2. Ne vjerovati u bilo koje druge "bogove"

Nemoj priznavati druge "bogove" u mojoj nazočnosti. (Izl 20,3)

Svako mjesto na koje bi čovjek mogao otići nalazi se u B-žjoj nazočnosti – prema tome, druge sile ne postoje! Ne smije se čak ni vjerovati da je Hašem stvorio svijet, a onda prepustio upravljanje anđelu ili nekom drugom podaniku. Moramo uvidjeti da niti jedno biće koje je Hašem stvorio ne može osujetiti Njegovu volju.

3. Znati da je B-g Jedan

Čuj, Izraele, Hašem (Vječni) je naš B-g, Hašem (Vječni) je Jedan. (Ponovljeni zakon 6,4)

Osim stalnog uviđanja Hašemova jedinstva, postoji i micva da se ovaj stih, Šema, govori ujutro i uvečer. Prepoznavanje Hašemovog jedinstva znači poznavati da je On jedini, da On nema partnere, dijelove ili da se može dijeliti, te da On biva izvan vremena i prostora. Hašem je jedini izvorživota i postojanja. (ostale3micvosdrugomprilikom)■

Negativnezapovijedi

133. Negativna je zapovijed da se ne bude spolno intiman s k'deša bez bračnog obreda posvećenja

Jer Pismo kaže, Neće biti k'deša među kćerima

Izraelovim (D'varim 23,18). Pojam k'deša označava neudanu ženu koja se odala bludničenju, ili ju je njen otac predao za spolnu intimnost a ne u svrhu udaje, ili ju je pak njen otac podvrgao prostituciji. Ako je netko spolno intiman s k'deša u svrhu nemorala, bez bračnog posvećenja, oni oboje krše ovu zabranu.

Ovo vrijedi na svakom mjestu i u svako vrijeme.

134. Negativna je zapovijed ne uzeti natrag ženu od koje se čovjek razveo nakon što se preudala za drugog

muškarca

jer Pismo kaže, njen bivši muž, koji ju je otpustio, ne može je ponovo uzeti da mu bude ženom, nakon što je bila oskvrnuta (Dvarim 24,4). Ako ju je prvi muž uzeo natrag i bio s njom spolno intiman, on je prekršio ovu zabranu; i oni (bejt din) bi ga prisili da je otpusti. Čak i ako nije bila u po-tpunosti udana, već samo posvećena erusinom, "zaručena", za drugog muškarca, ona je postala zabranjena svom prvom mužu. Ali ako je održavala nemoralne odnose nakon razvoda, ona time ne bi postala zabranjena onome koji se razveo od nje.

U ovu je zabranu uključeno i pravilo da žena koja je nevjerna svom mužu kroz nemoralni čin postaje svom mužu zabranjena; jer Pismo kaže, nakon što je bila oskvrnuta, a ovime je bila oskvrnuta. Međutim, ukoliko je bila silovana, a nije bila žena kohena, ona neće postati zabranjena svom mužu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme.■

Sefer Hamicvot Hakacar

Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim

Poglavlje 47 -

Purim

Postoje posebna čitanja iz Tore i Proroka na četiri šabata između onoga koji pada na ili prethodi mladom mjesecu (drugom) adaru i onog koji pada na ili prethodi mladom mjesecu nisanu; čitanja Tore bave se Hramskim porezom (od pola šekela), sjećanjem na napad Amaleka, crvenom junicom i prvim Pesahom u Egiptu (685,1-6). Prema nekima, obavezna je slušati drugo i treće od tih čitanja (685,7).

Post prije i poslije Hanuke i Purima je dopušten (686,1). Dan prije Purima je Esterin post; ako je Purim u nedjelju, post se drži prethodnog četvrtka (686,2). U vezi ublažavanja i onoga što se striktno drži vezano uz taj post, vidi 686,2-3.

Knjiga o Ester čita se na Purim i uvečer i tijekom dana (687,1). U vezi važnosti čitanja vidi 687,2; o tome tko ga mora čuti, vidi 689,1-6. Na većini mjesta čita je se 14. dana adara (688,3.5.). Na nekim se mjestima čita 15. (vidi 688,1-2.4.); o tome što se čini ako je 15. subota vidi 688,6; o tome što činiti ako se ne može pročitati na dan na koji je potrebno pročitati, vidi 688,7-8.

Ester se mora pročitati cijela i redom iz ispravno napisane knjige (vidi 690,3.5-7.14.), po mogućnosti u nazočnosti desetoro ljudi (vidi 690, 18). o tome tko čita, vidi 690,1-2.4.; u vezi čitanju na drugim jezicima vidi 690, 8-11; u vezi čitanja bez odgovarajuće namjere vidi 690,12-14. U ve-

zi posebnih obilježja koji su povezani s čitanjem, vidi 690,15-17; u vezi posebnih značajki svitka pogledajte 691,3-4. Svitak mora biti napisan tintom na pergamentu; mnogi od zakona koji se primjenjuju na pisanje Tore primjenjuju se i ovdje (vidi 691,1-2.5-7.). U nekim je okolnostima svitak na kojemu su zapisane i druge stvari, ili koji je isprekidan, prihvatljiv (691,8-9); u vezi ukradenog svitka vidi 692,11.

Prije čitanja Ester, kazuje se blagoslov "... Koji nam je zapovjedio u vezi čitanju svitka", "... Koji je učinio čudesa za naše očeve ...", i "... Koji nas je poživio ...", i nakon što ga se pročita kaže se blagoslov " ... Koji bije naše bitke... " (692,1). Ako nema prihvatljivog svitka, Ester se čita bez kazivanja blagoslova (691,10). Blagoslovi se mogu ponoviti za osobu koja još nije čula čitanje (692,3). Osoba ne smije jesti prije nego što ga čuje (692,4), a ne smije govoriti dok se čita (692,2).

U večernjoj se službi, nakon čitanja Ester, kaže Ve-Ata Kadoš, prije kojega se na šabat navečer kaže Psalam 91, a nakon njega slijedi Havdala (693,1). U Šemone Esre dodaje se, "Za čuda ..." u pretposljednjem blagoslovu u svim službama (693,2). Halel, Tahanun i Psalam 20 se ne

govore (693,3). U vezi čitanja Tore vidi 693,4; nakon njega se čita Estera, nakon čega slijedi U-va Le-Cion; u vezi obrezivanja vidi 693,4.

Na Purim se mora dati barem dva poklona najmanje dvoje siromašnih ljudi (694,1). Na Purim je običaj dati tri novčića u dobrotvorne svrhe u znak sjećanja na pola šekela; vidi 694,1. Purimske dobrotvorne darove se ne smije koristiti u bilo koju drugu svrhu i mora ih se dati svakome tko ih zatraži; o tome što učiniti ako nema siromaha vidi 694,2-4.

Na Purim treba pojesti obilan obrok, primarno tijekom dana; vidi 695,1-3. Primjereno je piti više nego inače i odjenuti svečanu odjeću; proslava 15. također je primjerena (vidi 695,2). U vezi Purimskih zabava vidi 696,8. Kada je Purim u petak, obrok treba pojesti ujutro (vidi 695,2). "Za čuda ..." se dodaje u drugi blagoslov nakon jela (695,3). Mora se poslati dvije porcije hrane jednom ili više prijatelja; vidi 695,4.

Uobičajeno je da se na Purim ne radi, osim za vjerske potrebe; vidi 696,1-2. Posmrtni govori i postovi su zabranjeni i 14. i 15., a pogrebni običaji su suzdržani (696,3), no pogrebi se održavaju (vidi 696: 7), i sklapanje brakova je dopušteno (696,8). Žalovanje ostaje na snazi na Hanuku, ali ne i na Purim; vidi 696, 4-6. Posmrtni govori i postovi su također zabranjeni 14. i 15. dana u prvom adaru, a Tahanun i Psalam 20 se ne čitaju, ali ovih dana se inače ne slavi; vidi 697,1.■

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Javan, cohar i mem

javan

Nisam to ranije primijetio, no hebrejska riječ za Grčku, עעמ javan, povezana je s imenom jednog od starih grčkih plemena, Jonjana. Kao što Klein piše:

Mješavina עמ imena sina Šemova, sina Noahova (vidi Postanak 10,2) i izvornog grčkog Iaon, genitiv Iaonos skraćeno na Ion, genitiv Ionos (=Ion), pretka jonskog plemena.

Gemara (Joma 10a) identificira brojne Noahove potomke s narodima iz te regije (kao npr. Tirasa s Tračanima, i Madaia s Makedoncima), no kaže da se Javan (samo po sebi) razumije – dakle, Grčka.

Uz to što se spominje u Berešit, riječ se još pojavljuje u Ješajahu (Izaija, 66,19), Joelu (4,6), Jehezkelu (Ezekiel 27,13. 19), Zeharji (9,13), Divrej Hajamim I (Prva knjiga ljetopisa, 1,5.7) i Danielu (8,21, 10,20, 11,2).

Jonjani su prešli Egejsko more i naselili se na zapadnoj obali Male Azije, u današnjoj Turskoj. Uz hebrejski, i mnogi drugi jezici istočno od Grčke (akadski, sanskrt) koristili su oblik Ionia kada su govorili o Grčkoj, budući je to bilo prvo pleme s kojim su dolazili u kontakt.

U ovotjednoj parši (Berešit 6,16), Noah dobiva zapovijed da "načini cohar u arki"

Riječ cohar se u Tanahu pojavljuje jedino na ovome mjestu, i postoji niz tumačenja njezinog značenja:

 prozor (Onkelos, Raši, Ibn Ezra) – na osnovu cohorajim םמהדצpodne. Podnevno svjetlo uspoređuje se sa svjetlom koje ulazi arku kroz prozor. Također je povezana s riječju הדעז - , sjaj. Možda je to onaj prozor spomenut u 8,6.

 svjetiljka, ili ulje za svjetiljku (Menahem, Radak, Hizkuni) – na osnovu riječi jichar הדצמ - , ulje.

 krov (Shadal, Cassuto, Kaddari) – preko arapskog zahr, akadskog seru, ugaritskog Ugaritic zr –što znači "leđa, vrh".

 svijetleći kamen (Raši) – na temelju Midraša

Klein povezuje prva tri tumačenja. On nudi korijen הדצ, koji znači "sjajiti, biti bistar". On prevodi jichar kao "svježe ulje" i kaže da to označava ili "ono što se novo pojavljuje" ili "ono što sjaji". On također piše da arapski zahara znači "ono što se pojavilo, postalo vidljivo", a to je povezano s korijenima koji imaju znače-nje "leđa, vrh". Stoga cohorajim znači "vrhunac, zenit". Stahl to tumači pomalo drugačije, tako što kaže da se u podne sunce počinje okretati od nas.

cohar

(nastavak s 14. stranice)

Na osnovi korijena הדצ Ben Yehuda je skovao המדצד - objaviti, u smislu staviti nešto tako da to svi vide, na svjetlo dana (biblijski glagol המדצד - Ijov 24,11 – koji znači "učiniti jichar"). Očito je Ben Yehudina (on je umro 1922.) kovanica brzo bila prihvaćena, jer je Balfourova deklaracija (iz 1917.) poznata kao

הדצד

העפלב - Hacharat Balfour, a ne kao העפלב״ זה ד - Hahrazat Balfour pri čemu bi se koristio stariji glagol

usnenicima (usnenim sugasnicima, labijalima) - bet, nun i pe

Trinaesto slovo hebrejskog alfabeta je mem. Oblik slova predstavlja vodene valove, a ime je izravno povezano s rječju za vodu םמmajim

Postoje rasprave o tome da li se riječ majim treba smatrati množinom ili ne. Steinberg piše da je jednina mai מ – mada se riječ nikada ne pojavljuje u tom obliku. Postoje dva oblika u njegovoj konstrukciji (smihutu) - mei מ ili meimei מ מ . Ibn Ezra kaže da je majim dvojina, dualna forma množine. U postbiblijskom hebrejskom nalazimo množinu od majim - meimot ע מ .

Slovo mem zamjenjuje se s drugim

Klein piše da se mem ponaša kao imenični prefiks – on stvara imenice ili imenicama slične riječi. On može stvarati i glagole - od (znanje), mjesta סעבא od סבא (skladište), i oruđa ג od נג (štit). Mem se također nadodaje piel glagolima u prezentu (npr. הב midabergovori). To može dovesti do zabune u vezi ispravnog izgovora nekih suvremenih riječi. Na primjer, Almagor-Ramon piše da iako je on oruđe, ispravan način na koji se izgovara riječ hladnjak ההק na hebrejskom je mikarer, a ne makrer, jer mu je Akademija hebrejskog jezika dala ime na osnovu onoga što on radi. S druge strane, pravilan izgovor za računalo, kompjuter בשח je mahšev, a ne mihašev, jer je naziv stvoren u skladu s time što je on oruđe

Steinberg ide korak dalje. Kao što smo ranije vidjeli, on često piše da su mnogi od troslovnih hebrejskih korijena zasnovani na dvoslovnim korijenima. On tvrdi da je prilično čest slučaj da dvoslovnim korijenima na početku ili na kraju bude dodan mem kako bi se načinio troslovni korijen. Na primjer, prije smo već vidjeli teoriju da matar הט proizlazi iz הט. Za primjer da mem dolazi nakon dvoslovnog korijena, on donosi slučaj Noaha, čije je ime protumačeno u Berešit 5,29 -

Ime Noah חנ je povezano s troslovnim korijenom .םחנ ■

Strana

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Javan, cohar i mem

Rabbi Shmuel Rabinowitz:

može biti rodonačelnik nacije?

Ovotjedni odjeljak Tore dobio je ime po osobi u središtu priče o potopu opisanom u ovoj paraši: Noahu. Tko je taj čovjek koji je živio u tako pokvarenim vremenima da B-g nije imao drugog izbora nego potopiti svijet vodom i spasiti samo jednog čovjeka sa njegovom obitelji –njih od kojih će se nakon potopa formirati novo čovječanstvo? Evo kako je opisan u prvom stihu paraše:

Noah je bio pravedan čovjek, on je bio savršen u svojim generacijama; Noah je hodio s B-gom. (Noah 6, 9)

Naizgled, ovo je posebno pozitivan opis: pravedan čovjek, savršen… štovao je B-ga. Ali jedna je fraza ovdje privukla pozornost učenjaka - "u njegovoj generaciji". Jednostavno rečeno, čini se da je Noah bio pravedan čovjek u usporedbi s drugima koji su živjeli u njegovoj generaciji. Ali zašto je to bilo važno spomenuti? Nije li to očito kad se govori o generaciji toliko iskvarenoj kao što je to bila generacija potopa? Evo što Raši kaže:

U njegovim generacijama: Neki od naših učenjaka to tumače u povoljnom svjetlu: Koliko bi tek savršeniji bio da je živio u generaciji pravednih ljudi, bio bi još pravedniji. Drugi to tumače na omalovažavajući način: U usporedbi sa svojim naraštajem on je bio pravedan, ali da je bio u Abrahamovu naraštaju, ne bi ga se smatralo nimalo važnim.

Ovaj je midraš iznenađujući. Kakva bi tu bila motivacija da se upotrijebi omalovažavajući izraz za opisivanje Noaha nakon što ga je Tora upravo pohvalila kao pravednoga?

Čini se da odgovor na to leži u osobi s kojom Noah biva uspoređen –

Abrahamu. Abraham je izabran da bude rodonačelnik židovskog naroda. Zašto Noah – pravedan i savršeni – nije izabran za to?

Zohar opisuje dijalog između Noaha i B-ga nakon potopa kada je Noah napustio arku u kojoj je bio dok se svijet oko njega utapao.

Što je B-g odgovorio Noahu kada je napustio arku i ugledao uništeni svijet? On [Noah] je počeo plakati pred B-gom i rekao je: "Gospodaru svemira, Ti si nazvan suosjećajnim. Trebao si biti suosjećajan prema svom stvorenju." B-g je odgovorio i rekao mu: "Ti si bezumni pastir. Sada to kažeš?! Zašto to nisi rekao u vrijeme kada sam ti kazao da sam vidio da si pravedan među svojim naraštajem, ili poslije kada sam rekao da ću dovesti potop na narod, ili kasnije kada sam ti kazao da izgradiš arku? Ja sam stalno odgađao i govorio: 'Kada li će on [Noah] zatražiti da budem suosjećajan prema svijetu?'... A sada kada je svijet uništen, ti otvaraš svoja usta da plačeš preda mnom i usrdno moliš.'?" (Zohar, Noah)

Ovaj drevni izvor kritizira Noaha jer se brinuo za sebe i nije nastojao spriječiti potop. Na temelju toga

možemo razumjeti usporedbu s Abrahamom. Abraham je u svom životu također doživio događaj koji se može usporediti s potopom. Stanovnici Sodome su griješili jedni protiv drugih i B-g je odlučio uništiti grad. Kao što je učinio s Noahom i potopom, B-g je i ovdje unaprijed otkrio Svoj plan, ovaj put Abrahamu. Ali Abrahamov odgovor bio je sasvim drugačiji od Noahovog. On se molio B-gu i preklinjao da narod Sodome bude spašen.

Postoji izraz na jidišu - "ah tzaddik in peltz", što znači pravednik u krznenom kaputu - koji opisuje nekolicinu ljudi koji sjede u sobi na hladnoći koja prodire do kostiju. Kako se oni nose s hladnoćom? Jedan od njih ustane i uključi grijalicu kako bi se zgrijao, a time i ostale u sobi. Ali druga osoba ustaje i ne pali grijalicu, nego si obuče bundu. Njoj je toplije, ali svi se ostali nastavljaju smrzavati.

Noah nije bio izabran da bude rodonačelnik židovske nacije unatoč tome što je bio pravedan čovjek jer mu nije bilo stalo da spasi grešnike svoje generacije.

Čak i prije priče o Sodomi, nalazimo Abrahama kako širi vjeru u jednog B-ga ljudima svoje generacije. Ali ne čitamo o tome da je Noah učinio nešto slično. Noah je uistinu bio pravedan čovjek, ali nije pokušao podijeliti svoju vjeru i spasiti pokvarene i grešne ljude svoje generacije.

Osoba koja će biti temelj judaizma mora biti osoba koja je usmjerena na načelo da ne živi sama na ovom svijetu. Ona je odgovorna i za druge da žive ispravno. Samo takva osoba može biti rodonačelnik nacije.■

Rabbi Mordechai Kamenetzky:

Jezična barijera

Pouke iz potopa jednostavno je voda odnijela. 340 godina kasnije ljudi su postali dorasli svojim buntovnim precima. Međutim, ovoga puta oni su se ujedinili u pobuni. Odlučili su da će se boriti protiv Svemogućeg gradnjom kule koja će se uzdizati do nebesa. Ali njihovi planovi će se srušiti poput kule od karata. Hašem se okrenuo svojim nebeskim vojskama i izjavio: "Siđimo i pobrkajmo im jezik da ne razumiju jezik jedni drugih" (Breišis 11:7).

Zavladao je kaos. Kada bi neki građevinski radnik zatražio ciglu, dobio bi čekić. Netko je zatražio ljestve, a dobio je zidarsku žlicu. Jedino što je raslo bilo je nesloga i nepovjerenje. Za nekoliko dana projekt se raspao, a ljudi i njihovi jezici su se raspršili.

Zašto je, međutim, Hašem odlučio uništiti ovaj projekt na tako delikatan način. Zašto ne bi vjetar prevalio kulu ili je potres srušio. Kakvu je poruku Hašem poslao brkajući jezike? Jacob M. Braude, bivši sudac iz Illinoisa, ispričao je priču o Amerikancu koji je posjetio Ujedinjeno Kraljevstvo i vozio se s Englezom kroz London. Dok su se tako vozili nešto blata je poprskalo automobil i Englez je prokomentirao da treba očistiti šoferšajbu.

"Vjetrobran", uzvratio je Amerikanac.

"Pa, s ove strane bare mi to zovemo šoferšajba."

"Onda ste u krivu", ustvrdio je Amerikanac. "Uostalom, mi Amerikanci smo izmislili automobil i zo-

vemo to vjetrobran."

"Sjajno si to rekao", odbrusio je Englez. "Ali tko je izmislio jezik?"

Moj šurjak rabin Yitzchak Knobel, osnivač Yeshiva Gedolah Ateres Yaakov u Woodmereu, jednom je zapazio nešto nevjerojatno. Iako Hašem djeluje neovisno i ne mora se konzultirati ni s jednim bićem prije nego što donese bilo kakvu odluku, Tora u nekoliko navrata navodi da je On sišao da promatra, pa čak i da se konzultira sa svojim nebeskim sudom prije nego što nešto poduzme.

Prošli tjedan, prije stvaranja čovjeka, Tora citira Hašema koji kaže: "Načinimo čovjeka." Ovog tjedna, kada odlučuje pobrkati jezik čovječanstva, i time ograničiti sposobnost komunikacije, Hašem se također savjetuje s podređenima. "Spustimo se i zbunimo ih." Hašem ne kaže: "Ja ću se spustiti i zbuniti ih." Oba slučaja moraju biti povezana.

Ono što izdiže čovjeka nad njegovim sukreacijama je njegova sposobnost da izrazi svoje najintimnije osjećaje i izražavanja. Stvaranje čovjeka bilo je više od stvaranja fizi-

čkog entiteta sa složenim motoričkim funkcijama. Bilo je to stvaranje bića s moći izražavanja i moći komuniciranja. Kada je Hašem odlučio ukloniti sposobnost komunikacije, On se obratio svom prvobitnom sudu, onima s kojima se prvotno savjetovao dok je osposobljavao čovječanstvo za govor.

Najveća propast čovječanstva je uklanjanje njegove nadmoći nad ostatkom životinjskog carstva. To se postiže kada ono ne komunicira.

[Godine 1999.], milijardu dolara vrijedan projekt za Mars bio je upropašten jer se u jednoj tvornici koristio jezik metričkog sustava, a u drugoj jezik stopi i inča.

Hašem je poučio one graditelje koji su htjeli dosegnuti B-ga da njihova smrtnost ne počiva na vapnu ili žbuci. Naprotiv, ona leži u malom nematerijalnom daru koji svi uzimamo zdravo za gotovo, a ipak je tako krhak i ne koristi se na ispravan način. Naša smrtnost započinje i završava našom sposobnošću da govorimo ispravno i iz ispravnih razloga s našim bližnjima.

Gut šabes ■

Tzarich Iyun, Rabbi Dr. Ari Zivotofsky:

Korbanot (žrtve)

Zabluda: Vodeći autoriteti uključujući Rambama i rabi Avrahama Jichaka HaCohena Kooka smatraju da korbanot, životinjske žrtve, neće biti ponovno uspostavljene u doba Trećeg Hrama, već će biti zamijenjene žrtvama od žitarica.

Činjenica: Rambam i Rav Kook nikada nisu tvrdili da životinjske žrtve neće biti ponovno uspostavljene u Trećem Hramu.

Pozadina: Hramski obredi i životinjske žrtve čine velik dio teksta Tore i zapovijedi. Njihov opis ističe se u molitvi musaf tijekom šabata i blagdana, a svakodnevna molitva uključuje zahtjev za obnovu žrtvenih običaja. No, životinjske žrtve ne prakticiraju se već približno 1900 godina te mnogi suvremeni Židovi teško pronalaze vezu sa konceptom žrtvovanja životinja.

Unatoč tome što su korbanot centralni dio naše liturgije i tradicije, neki tvrde kako je Rambam smatrao da u budućnosti neće biti životinjskih žrtava. Ta tvrdnja utemeljena je na Rambamovom mišljenju o tome

zašto su žrtve uopće uvedene. U svom filozofskom djelu (More Nevuhim 3,32), Rambam objašnjava da je, budući da je ljudska priroda takva da se čovjek ne može odjednom odreći postojećih religioznih praksi, B-g zadržao praksu žrtvovanja životinja. Ta drevna praksa idolopoklonika bila je preusmjerena na štovanje pravog B-ga. Rambam slično tome tumači (More Nevuhim 3,46) i zašto se određene vrste životinja koriste za žrtve u određenim prilikama, a utemeljeno na žrtvenim običajima drevnog svijeta.

U svojim drugim spisima, Rambam daje svoju viziju budućnosti. U halahičkom djelu, Mišne Tora, također poznatom kao Jad HaHazaka, on opisuje (Hilhot Melahim 11,1) što će Mesija postići i postaje prilično jasno da on vjeruje da će u budućem Hramu postojati životinjske žrtve. Rambam piše da će Mesija sagraditi Hram i skupiti raspršene Židove.

Tada će zakoni "biti na snazi kao u stara vremena," tako da će se prinositi žrtve, a šemita i jovel držat će se

u potpunosti kao što su opisani u Tori. Na drugim mjestima (Hilhot Meila 8,8), Rambam citira rabinsku izreku da svijet postoji zbog zasluge žrtvenih običaja. Rambamov Jad nije povijesna knjiga i sastoji se samo od zakona koji po njegovom mišljenju jesu ili će biti relevantni; od četrnaest knjiga od kojih se to djelo sastoji, dvije (Avoda i Korbanot) su u potpunosti posvećene temi žrtava.

Rambam nikad nije na žrtve gledao kao na 'ustupak'. Radije, on je na životinjske žrtve gledao kao na unutarnju ljudsku potrebu koju su prakticirali i idolopoklonici

U svom trećem velikom djelu, Komentarima na Mišnu, Rambam daje Trinaest principa vjere (u uvodu u deseto poglavlje Sanhedrina). Utemeljeno na tim principima, nije izgledno da Rambam vjeruje da u budućnosti neće biti žrtava. Deveti princip je da su Tora i njeni zakoni nepromjenjivi. Ako se zakoni Tore nikada ne mijenjaju onda će očigledno, bez obzira na razloge žrtvovanja, oni ostati na snazi za svu vječnost. U svom zakonskom kodeksu također (Jesodej HaTora 9,1), Rambam naglašava da se ništa u Tori ne može mijenjati i da nijedan prorok ne može promijeniti ni jedan jod zakona. Drugi autoriteti ne potpisuju tako rigorozno ovu tvrdnju. Međutim, Rambam to čini. Tako će, po njegovom mišljenju, u budućnosti svakako postojati žrtve.

Mešeh Hohma (uvod u Sefer Vajikra) pokušava pomiriti dva objašnjenja za žrtve – ono Rambamovo (da su žrtve ustupak idolatriji drevnog svijeta) i ono Rambanovo (da žrtve imaju samosvojstvenu vrijednost). On sugerira da su žrtve koje su se prinosile na bamot (uzvišicama, tj. privatnim žrtvenicima koji su bili dozvoljeni prije izgradnje Hrama) bile povezane sa idolopokloničkim željama kao što je to objasnio Rambam u More Nevuhim. Budući da su se ljudi odvikli od takvih želja do vremena kada je sagrađen Hram, dozvola za takav način žrtvovanja je istekla. Međutim, korbanot u Hramu imaju samosvojstvenu vrijednost, kao što je detaljno objašnjeno u Jadu, i one nikad neće biti ukinute.

Rabi Baruh HaLevi Epstein (Tosefet Beraha, Levitski zakonik 1,2) brani Rambama od napada poput onih od strane Rambana. On pokazuje da je Rambamovo mišljenje iz More Nevuhim utemeljeno na riječima Hazal iz Vajikra Raba (na stih 17,3) i Mehilta (do stiha 12,21), te da je na to ukazano čak i u Tori (Vajikra 17,7).

Moshe Narboni (13.st.) napisao je komentar na More Nevuhim u kojem objašnjava da Rambam nikad nije na žrtve gledao kao na ’ustupak’. Naprotiv, on je na životinjske žrtve gledao kao na unutarnju ljudsku potrebu koju su prakticirali i idolopoklonici. Abarbanel (uvod u Levitski zakonik, 4. poglavlje) citira i odbacuje to tumačenje, te preferira prihvatiti Rambamovu tezu da su žrtve bile uspostavljene primarno sa svrhom da Izrael odvrate od avoda zara. No, Abarbanel smatra da je Rambam vjerovao da je važna poruka o čovjekovom odnosu prema B-gu sadržana u mnoštvu zakona

vezanih uz žrtve. Abarbanel citira primjer duboke simbolike koji je sadržan u zamršenim zakonima vezanim uz žrtve, kao što nalazimo i kod Rambama.

Tvrdnja da je Rav Kook vjerovao da životinjske žrtve neće ponovno biti uspostavljene kada Hram bude ponovno sagrađen utemeljena je na jednoj rečenici iz njegovih komentara na sidur. Komentirajući ’Jehi Racon’ na kraju Šemone Esre – ’tada će žrtva Jude i Jeruzalema biti ugodna pred B-gom kao u prošle dane i kao u stara vremena’ (Malahi 3,4; prvi stih haftare za Šabat HaGadol),

Rav Kook vjeruje da će u to vrijeme narod imati

obnovljeno razumijevanje uloge žrtava

Rav Kook piše: "U budućnosti, obilje znanja proširit će se i zahvatiti čak i životinje… i žrtve, koje će biti od žitarica, bit će jednako ugodne B-gu kao u prošlim danima (kada

su se prinosile životinjske žrtve) " (Olat Reija, 1.sv.). To je dovelo do toga da neki tvrde da je Rav Kook vjerovao da će se u Trećem Hramu prinositi jedino vegetarijanske žrtve.

Međutim, na još nekim mjestima, Rav Kook izražava svoje uvjerenje da će postojati životinjske žrtve u Trećem Hramu. On piše: "A vezano uz žrtve, ispravnije je vjerovati da će se sve vratiti na svoje mjesto, i B-žjom voljom, biti ispunjeno kada dođe otkupljenje, a proroštvo i B-žji Duh vratit će se Izraelu" (Iggrot HaReija, 4.sv.). Čini se da Rav Kook vjeruje da će žrtve biti ponovno uspostavljene te da će u to vrijeme narod imati obnovljeno razumijevanje uloge žrtava.

Bilo bi neobično pretpostaviti da neće biti životinjskih žrtava u Trećem Hramu iz perspektive činjenice da Židovi tri puta dnevno u Šemone Esre već gotovo 2000 godina mole "v’hašiv et ha’avoda lidvir veiteha, v’išei Jisrael. " U službi musaf, žrtve predviđene u Tori za taj dan jasno su opisane te zaključujemo molitvom u kojoj kažemo da se nadamo zaslužiti da jednog dana ponovno prinosimo te žrtve. Slično tome, na seder Pesah i u musafu za Jom Kipur, zaključujemo žarkom molitvom u kojoj tražimo ponovno uspostavljanje žrtava u Hramu.

Pa onda, hoće li biti žrtava u Trećem Hramu? Mišljenje prevladavajuće većine je da hoće. Rambam i Rav Kook izgleda dijele to mišljenje. Treba primijetiti da je Rav Kook u vezi sa obnovom žrtvenih obreda također smatrao da će taj period uključivati i povratak proroštva i B-žjeg Duha narodu.■

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 18. stranice) Tzarich Iyun, Rabbi Dr. Ari Zivotofsky: Korbanot (žrtve)

za razumijevanje judaizma

Vrlo je lako ostati zgađen ljudskim bićima, ljudskim društvom i ponašanjem pojedinaca. Tijekom brojnih tisućljeća, od Noaha do danas, ljudska je povijest dugi niz nasilnih postupaka, ratova, pokolja nedužnih, pokvarenosti, lažnih idola, skršenih ideala i stalnih sukoba. Europa stoljećima nije znala za vrijeme bez rata.

Iste one agencije koje su stvorene u ljudskim nastojanjima da isprave pogreške, riješe sporove i unaprijede sklad među narodima pokazale su se korumpiranima i pristranima, te su postale praktički nevažne u praktičnom svijetu u kojemu svi živimo. Očito, takvo je bilo stanje svijeta i u Noahovo vrijeme, i tada i tamo, B-g je nekako, gotovo u potpunosti, izgubio nadu u ljudsku rasu.

Tora nam metaforički govori da je B-g, da tako kažem, "požalio" što je stvorio čovječanstvo i zaodjenuo ga slobodnom voljom, zbog zla koje je ono počinilo. A ipak, u pripovijesti o savezu o dugi, B-g nekako "žali" što je uništio svijet i obavezuje se, recimo to tako, da to više nikada ne-

će učiniti. Pouka koju ovdje učimo je da gnušanje i očaj, bez obzira na to kako naizgled bili opravdani, nisu božanske osobine.

Pokleknuti pred slabostima ljudske prirode koja nas okružuje i o čemu nas mediji i ostali koji iznose priče neprestano osvještavaju, predstavlja znak ljudske gluposti, a ne mudrosti. Kralj Solomon, u Koheletu kojeg smo baš nedavno čuli u našim sinagogama, ukazuje na sve negativnosti ljudskog života. On se također nalazi u iskušenju da očajava nad ljudskim životom. Ali se u posljednji trenutak hvata i završava oslanjanjem na tihu vjeru.

Noah obnavlja svijet nakon uništenja. Svijet nije ponovo izgrađen na savršen način. Gotovo sva zla ljudskog društva koja su postojala pri-

je Potopa ponovno se pojavljuju u ljudskom društvu. No Tora sada svoju pripovijest fokusira na određene pojedince koji će izvršiti utjecaj na dobro i dobrobit sveg kasnijeg života ljudi.

Tora nakon Potopa svoju pripovijest fokusira na određene pojedince koji će izvršiti utjecaj na dobro ljudi

Abraham, očigledno, nije mogao spasiti pa čak ni utjecati na Sodomu, ali priča o čovječanstvu sada će se usredotočiti na dobre ljude, čak i ako su malobrojni i očito slabe moći. Taj je pomak naglaska u biblijskom pripovijedanju ključ razumijevanja poruke judaizma i židovske povijesti kroz stoljeća. Nikada ne bismo trebali zapasti u očaj zbog prisutnosti tolike količine negativnosti i zla u svijetu.

Ako je veliki i pravedni Noah zapao u očaj zbog stanja u kome se ljudski rod našao, što je izvor svih

Rabbi Berel Wein: Ključ

Strana 20 Divrej Tora

negativnih komentara o njemu koji se pojavljuje u rabinskoj literaturi, mi ga ne bismo trebali u tome oponašati. Svijet je obnovljen kroz dobrotu i dobročinstvo, a ne sitničavošću i cinizmom. U opasnom svijetu poput ovoga u kojem živimo danas, realizam i praktičnost su neophodni za preživljavanje. No, očaj i razočaranje nisu.

Vinogradi i vino

Što je netko veći čovjek ili žena, ili se takvim smatra, to ima manje prostora za pogreške pri životnim odlukama. Da je Noah bio tek gospodin Noah, njegov bi odabir da svijet iznova započne vinogradom i vinom bio prihvatljiv, pa čak i razumljiv. Uostalom, trauma uništenja tolikih ljudskih bića u vodama Potopa zahtijevala je neku vrstu oslobađanja od napetosti i mehanizma da se pobjegne od toga. Ali on nije bio tek obični Noah kad mu je Gospod zapovjedio da sagradi svoju arku i iznova započne čovječanstvo.

On je bio Noah, čovjek pravedan u svom naraštaju, osoba koja je predstavljala dobrotu i služenje B-gu i čovječanstvu. Bio je poseban, uzvišeni čovjek koji je prevladao utjecaje zlog i nesmotrenog društva, i izdržao njihovo ismijavanje i uvrede. Osoba tako plemenitog karaktera i pobožne prirode ne bi smjela započeti ponovnu izgradnju ljudskog društva vinogradima i vinom.

To je poslalo pogrešnu poruku njegovim potomcima, a kroz njih i svim kasnijim generacijama. Sveti se ljudi moraju držati svetih standarda ponašanja i nastojanja. U etičkim i moralnim standardima ponašanja

ne postoji univerzalni pristup, jednak model za sve. Rabini Midraša podučili su nas da veća sposobnost za svetošću sa sobom donosi i proporcionalnu sposobnost za razuzdano ponašanje.

Talmud je ustvrdio da učeni pravednik ima u sebi najjači nagon za zlim. Odgovornost za duhovnu veličinu razmjerna je sposobnosti veličine svetosti svake pojedine osobe. Zbog toga je Noah bio kritiziran od strane Midraša i kasnijih židovskih biblijskih komentatora unatoč sjajnim pohvalama koje mu Tora daje u početnom opisu.

Veličina sa sobom nosi ogromne terete i sudbonosne posljedice

Osobu Noahove razine ne bi se smjelo naći pijanu i uneređenu u svojem šatoru, prizor koji njegovog vlastitog potomka zaziva razvratno ponašanje. Ovaj poraz veličine je depresivan. Kao što je kralj Salomon to izrazio: "Ako je plamen progutao

velike cedrove, kakva li može biti sudbina grmića što stoji uz zid?"

Veličina sa sobom nosi ogromne terete i sudbonosne posljedice. Dok se ponosimo time što smo "odabrani narod", Nebesa od nas očekuju da se ponašamo i živimo kao izabrani narod. Vino i pijanstvo neće biti dovoljno za narod koji je predodređen da bude kraljevstvo svećenika i sveta nacija, poseban narod.

Opterećen ovom veličinom, židovski je narod mnogo puta u svojoj povijesti promašio cilj. Ali mi smo se uvijek ponovno dizali da pokušamo ispuniti našu sudbinu i ostvariti naš potencijal. Upravo ta karakteristika žilavosti, koju smo baštinili od našeg oca Abrahama, bila je ključ našeg opstanka. Stalno smo se bavili velikim idejama i pitanjima. Pijanstvo, bilo ono fizičko ili duhovno, nikada nije bilo obilježje židovskog društva. Svjesni smo Noahove priče i sudbine i stoga mi težimo Abrahamovoj veličini kao svom cilju u životu.

Šabat šalom.■

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Berel Wein: Ključ za razumijevanje judaizma

Rabbi Yissocher Frand:

Veza između Noaha i mecore

Pasuk u Paršas Noah kaže: "Napravi za sebe tevu (arku) od goferovog drveta, s kinim (odjeljcima)..." (Berešis 6:14). Medraš u Berešis Raba (poglavlje 31) povezuje riječ kinim u ovom pasuku s izrazom kinim (par ptica) koji se koristi u obredu očišćenja mecore. Medraš kaže: "Kao što ovaj kain (par ptica) očišćava mecoru, tako će i tvoja teva pročistiti tebe."

Kinim nije baš uobičajeni naziv za odjeljke ili prostorije, ali to je riječ koju pasuk koristi ovdje u Paršas Noah. Medraš se usredotočuje na ovu neobičnu upotrebu te riječi kako bi povezao kinim u tevi s ptičjim gnijezdima, koja se također nazivaju kinim

Ovaj Medraš je plodno tlo za izlaganje. Nekako postoji veza između Noaha i mecore. Što bi uopće Noah mogao imati zajedničko s gubav-

cem? To je problem broj jedan. Problem broj dva je taj što Medraš neizravno kaže da je Noahu bila potrebna neka vrsta očišćenja. Ima i Medraš Tanhuma koji je još otvoreniji u vezi s tim. Medraš komentira pasuk "Napusti tevu" (Berešis 8:16)

Sve Noah nije bio u tevi samo kako bi izbjegao i preživio potop. Bilo je to i ispaštanje. Morao je platiti cijenu.

navodeći da je Noah mrzio biti u tevi. On se neprestano molio Svevišnjem: "Izbavi me odavdje!"

Teško nam je zamisliti kako je bilo Noahu biti godinu dana zatvoren u tevi Teva je bila nalik na neki ogro-

mni kruzer ili kakav drugi luksuzni brod. Teva je bila vrlo grubo izgrađeno plovilo. Noah i njegova obitelj morali su dijeliti ovu sirovu nastambu sa svim vrstama životinja i stvorenja na licu zemlje. To nije bio piknik.

Medraš bilježi da je Ribono šel Olam odgovorio na Noahove stalne molbe da bude pušten iz teve: "Ovo je naredba koja dolazi od Mene da nećeš napustiti ovaj prostor dok se ne navrši dvanaest mjeseci." Drugim riječima, "Oprosti, Noah. Ovo je kazna. Moraš biti u ovoj tevi godinu dana." Ako je ovo izgledalo kao zatvor, to je zato što je to bio zatvor. To je trebao biti zatvor. Noah je trebao proživljavati ovaj proces očišćenja dvanaest mjeseci dok mu nije bilo dopušteno da napusti tevu Dakle, Noah nije bio u tevi samo kako bi izbjegao i preživio potop.

Divrej Tora

Bilo je to i ispaštanje. Morao je platiti cijenu. Morao je biti tamo zatvoren sa svim tim životinjama dvanaest mjeseci. Dakle, iz ovog medraša jasno vidimo da je Noahu bilo potrebno to očišćenje.

Pitanje je, što je Noah učinio da je morao proživjeti ovo iskušenje i platiti ovakvu cijenu da postigne očišćenje?

Mnogi komentari kao što su Alshich, Meshech Chochmah i Chasam Sofer govore istu stvar. Avera zbog koje je Noah morao ispaštati bila je to što je njegova pravednost bila isključivo između njega i Svemogućeg. On nije izašao van i nastojao popraviti stanje ljudi oko sebe, kao što je Avraham kasnije činio.

Postojala je Nebeska tužba protiv Noaha jer on nije spasio nikoga iz čitave svoje generacije. On se pobrinuo za sebe i svoju obitelj, ali je dopustio da ostatak svijeta doslovno ode u nepovrat. To je optužba protiv Noaha.

Dakle, sada razumijemo mida k'neged mida zašto je Noah morao sjediti u tevi dvanaest mjeseci sam samcat: sjedio si sam u svoja četiri amos (lakta) tijekom cijelog svog života i nisi izlazio i vršio pozitivan učinak na druge ljude. Tvoja kazna je da ćeš zapravo morati sjediti sam! Ovo je očišćenje-kazna koju je Noah trebao podnijeti.

A kakva je veza između mecore i teve? Vidio sam lijepo zapažanje u seferu Ateres Shalom. Baš kao što ken (ptičje gnijezdo) pročišćava Mecoru, tako će i ken (odjeljak) pročistiti Noaha. Hazal kažu da osoba dobi-

Karta svijeta prije Potopa, Athanasius Kircher , 1675.

va caraas zbog lašon hara. Zohar, poznato je, kaže da postoje dvije vrste grešnog govora: zao govor i nekorištenje dobrog govora.

Ako netko može dati kompliment, ali umjesto toga ne kaže ništa, to je također avera koja uključuje govor.

Zohar piše da baš kao

što su ljudi kažnjeni zbog zlog govora, kažnjeni su i zbog šutnje

‘Dar govora’ može se upotrijebiti za klevetanje, ali se može iskoristiti i za poticanje. Može se upotrijebiti za davanje musara i da se ispravi ljude. Zapravo, Zohar piše da baš kao što su ljudi kažnjeni zbog zlog govora, kažnjeni su i za šutnju i zbog toga što ne koriste prilike da upotrijebe dobar govor. Svakako, ako su ljudi na neispravnom putu i netko dođe u priliku razgovarati s njima i ispraviti ih, ali ostane šutjeti, i to je avera.

Ovo je veza između mecore i Noaha. Noah nije govorio kada je tre-

bao govoriti. Baš kao što mecora može biti kažnjen jer NIJE govorio dobrim govorom, to je bila i Noahova avera.

Ponekad samo Hašem uviđa...

Pasuk kaže "I Elokim vidje zemlju i bila je iskvarena, jer je svako tijelo pokvarilo svoj put na zemlji." (Berešis 6:12). Rav Chatzkel Abramsky postavlja pitanje: Zašto nalazimo samo "I Elokim vidje da je zemlja iskvarena"? Čini se da pasuk sugerira da je jedino Ribono šel Olam vidio da su stvari loše. A što je sa cijelim društvom?

Rav Chatzkel Abramsky objasnio je da ponekad, kada društvo počne propadati, društvo ne shvaća koliko je daleko odlutalo. Potreban nam je Ribono šel Olam da bismo rekli: "B-že moj! Pogledajte što se dogodilo."

Prije Mabula, stvari su postale toliko pokvarene i ljudi su se toliko navikli na iskvarenost, moralno propadanje i izopačenost da je On bio jedini koji je uvidio problem. "I Elokim je vidio", ali svi drugi su rekli, "To je jednostavno tako!"■

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Veza između Noaha i mecore

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Pogled Tore na vegetarijanstvo

Noah je vrlo pravedan čovjek –više iznimka nego pravilo u njegovoj generaciji. Svijet oko njega pun je razvrata. Štuju idole, ubijaju i eksperti su u seksualnom nemoralu. Nije znatno drugačije od svijeta u kojem mi živimo. B-g odlučuje poduzeti akciju i kiša pada… i pada… i pada… i pada. Zvuči kao ljeto u Britaniji, ali bilo je mnogo gore od toga. Svijet je preplavljen vodom i svi se utapaju – osim Noaha, njegove obitelji i mnoštva životinja koje su bile na njegovoj famoznoj arci.

Noah izlazi iz arke i odmah sadi vinograd – draži mu je bijeg uz vino od izazovnog zadatka da ponovno podigne čovječanstvo. Svijet je ponovno napučen Noahovim sinovima i ljudi opet padaju u nemoral te grade kulu u mjestu zvanom Babel kako bi se ’borili’ sa B-gom. Ovog puta, On pomiješa njihove jezike i stvara 70 naroda te započinje nevjerojatna raznolikost ljudskih rasa za buduće generacije.

Prije potopa, kažu nam naši mudraci, ljudima je bilo zabranjeno jesti životinje. Svi su bili vegetarijanci – naizgled iz moralnih razloga. Međutim, u ovotjednom odjeljku, Noahu je rečeno da mu je 'svako živo biće koje se miče dano za hranu'. Kasnije, u Ponovljenom zakonu, opet nam je rečeno, 'ako želite jesti meso, možete to činiti'. Čemu ta promjena i koji je pogled Tore na vegetarijanstvo?

Ja sam osobno bio vegetarijanac skoro godinu dana kad mi je bilo četrnaest godina. Osjećao sam da nije ispravno da ljudi ubijaju životinje za hranu – iako životinje nema-

ju grižnju savjesti činiti to isto. Kad bi bile u mogućnosti, one bi također pojele nas jednako kao što mi jedemo njih. Ali još sam uvijek osjećao da naši standardi trebaju biti viši od životinjskih i tako sam prestao jesti meso. Jedini je problem bio taj što sam u to vrijeme živio u Los Angelesu, a McDonalds je izdao svoj novi proizvod – Chicken McNuggets! Uložili su puno u marketinšku kampanju kako bi to predstavili javnosti. Plakati, TV, časopisi… McNuggetsi su bili posvuda. Lijegao sam u krevet misleći na njih, budio sam se misleći na njih, a ponekad sam ih u međuvremenu i sanjao. I tako sam, jednog lijepog dana, prestao biti vegetarijanac jer se više nisam mogao oduprijeti marketinškoj kampanji za Chicken McNuggets. Tužno, znam, ali svi smo mi ljudi. Ako se vratimo na pogled Tore, rekao bih da je stvar sljedeća. Na višoj razini ljudskog duhovnog postojanja, ne bismo jeli životinje. Ima-

li bismo suosjećanja za njih i ne bismo ih htjeli ubijati samo da zadovoljimo svoje želje. To je svakako ideal i taj ideal je bio na snazi prije potopa.

Međutim, kako je čovječanstvo prije potopa sve dublje tonulo u nemoral, moralni izazovi postali su mnogo veći od toga treba li ili ne treba jesti životinje.

I zato, Tora kaže, ’ako želite jesti meso, možete to činiti’. Ne kaže da bismo trebali. Niti da je to ideal. Daleko od toga. Jednostavno kaže da biramo svoje bitke. A bitka sa željom za jedenjem mesa je vrlo nisko na moralnoj ljestvici prioriteta. Ako ne želiš meso, onda još bolje; nemoj

ga jesti. Ali ako ga želiš, tada prvo obrati svoju pažnju na to da najprije voliš ljude, da ljubazno govoriš s njima, usmjeri se na molitvu i povezivanje sa B-gom, na poniznost i na nesebičnost. Jednom kad usavršiš sve to – na sljedećoj razini duhovnog razvoja može biti to da više nećeš jesti meso.

Ja osobno iščekujem da stignem do te razine mog duhovnog razvoja – i tada se samo mogu moliti da McDonalds neće naći još neki novi proizvod koji će me natjerati da se predomislim.

Šabat šalom ■

Prevela Anja Grabar

Tora nas uči da biramo svoje bitke

Strana 24 Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Tora nije povijesna knjiga. "Tora" znači "vodič", a sve što se nalazi u Tori tamo je s namjerom da nas vodi.

Nakon što je izašao iz arke, "Noah se srozao, te posadio vinograd. Pio je vino i opio se" (Breišis 9,20-21). Što nas ovo uči?

"Noah je bio posvemašnji cadik?" (isto, 6,9). Kako to "posvemašnji cadik pije sve dok se ne opije?"

Komentari kažu da je Noah znao koliko može popiti a da ga piće ne opije, no to je bilo prije potopa. Ono o čemu Noah nije razmislio je da je svijet doživio radikalnu promjenu, i da to više nije bio onaj isti svijet kojega je on poznavao. U novom svijetu možda ne vrijede stara pravila. Ono što se moglo podnijeti u starom svijetu možda se neće moći podnijeti u novom svijetu.

U 16. stoljeću, Rebe Chaim Vital, najvažniji učenik Arija z"l rekao je "S obzirom na razinu onečišćenja okoliša, naša je jedina nada molitva." On nije govorio o zagađenju ugljičnim dioksidom, jer u to vrijeme nije bilo automobila, već o duhovnom srozavanju. Ako je duhovna atmosfera 16. stoljeća bila zagađena, što možemo reći o našem današnjem okružju, kada se putem etera u naše dnevne sobe unosi veliki nemoral, nasilje i izopačenost. Svaki je trag pristojnosti podrovan. Svaki dan na vidjelo izlaze novi skandali o ljudima na vodećim položajima.

Naš je svijet doživio radikalnu promjenu. Ne samo da to nije svijet davno prošlih vremena, nego to nije svijet ni prošlih desetljeća. Stara pravila nisu primjerena. Neke su se ljudske slabosti mogle tolerirati u negdašnjem svijetu, ali danas moramo živjeti po višim standardima. U prošlim naraštajima mogli smo živjeli po Šulhan aruhu, i to je bilo sasvim dovoljno, ali danas moramo živjeti prema Mesilas Ješarim (Mesillas Yeshorim - םמהשמ״ למס , dosl. "Put čestitoga" je etički tekst, musar, kojeg je sastavio utjecajni Rabi Moshe Chaim Luzzatto. Cilj tog djela je usavršavanje karaktera. op.pr.) kako bismo sebi i svojoj djeci dali duhovni kapital nužan za preživljavanje trenutne duhovne atmosfere.

Rebe Chaim Vital je smatrao da je molitva bila rješenje. Možda bismo trebali postati malo iskreniji u vezi svoje molitve. Molitva zahtijeva meditaciju, ali koliko se može meditirati kada je najpoželjniji minjan onaj koji najbrže završi molitvu?

U prošlosti su se mladi ljudi vjenčavali, podizali obitelji, i obitelji su bile uglavnom stabilne. Danas

imamo alarmantnu stopu razvoda, a djeca bivaju povrijeđena pogoršanjem šalom bajisa. Naši mladići i djevojke ulaze u brak bez ikakvog pojma o odgovornostima koje brak donosi, a ta brižnost za svog partnera mora nadjačati vlastite želje. Postoji do sada nezabilježena stopa (naše) djece koja zastranjuju u drogu i druge destruktivne načine života. Roditeljstvo po instinktu nije prihvatljivo. Mlade ljude, kako samce tako i one vjenčane, treba obrazovati o braku i roditeljstvu.

Glavnina roditeljstva je davanje primjera. Moramo marljivo raditi na usavršavanju naših midot (vrlina) kako bismo se oduprli štetnim posljedicama današnjeg hedonističkog svijeta, u kojem mi zapravo pokušavamo ići gore po pokretnim stepenicama koje se spuštaju dolje.

Dok su izazovi današnjeg svijeta zastrašujući, uvjerava nas se da će "ha'bo litaheir misajen oso - onaj koji se pokušava očistiti dobit [B-žansku] pomoć". Hašem nam pomaže da prevladamo sve izazove, i stoga nijedan izazov nije nepremostiv. Ali da bismo zaslužili tu pomoć, mi moramo biti "bo litaher" - moramo učiniti sve što do nas stoji kako bismo očistili sve aspekte svog života.

Pouka koju nam Noah daje glasi: kada se svijet promijeni, mi si ne možemo priuštiti da nastavimo "kao i obično". Moramo poduzeti konkretne korake da unaprijedimo sebe, svoju tefilu, svoje brakove, svoju duhovnu sredinu i prilike naše djece.■

Strana 25

Rabbi Dovid Goldwasser:

"Gle! Pustit ću vodene bujice da poplave zemlju i unište sve što diše… sve što je na zemlji izdahnut će" (Berešit 6,17).

Kad je Noah saznao da će doći do potopa, nije ni pokušao moliti Hašema da poništi nalog. Naši mudraci smatraju to Noahovim prijestupom. Zapravo, Zohar hakadoš napominje da se upravo zbog toga potop naziva mei Noah – Noahovim vodama (Ješajahu 54,9), što bi značilo da je on prouzročio potop jer nije molio da se nalog poništi.

Noah je bio veliki cadik (kao što je rečeno u Berešit 6,9): "Noah je bio pravednik, besprijekoran u svojoj generaciji …" i privilegiran da živi u doba velikih objava. Kako je moguće da nije razmislio o traženju milosti kao što su to učinili naši praoci?

Kad je Hašem rekao Avrahamu da predstoji uništenje Sodome i Gomore, Avraham ga je molio da poštedi te gradove ako u njima nađe 50 pravednika. Tako je i Moše rabenu molio Hašema i zalagao se za židovski narod poslije grijeha sa zlatnim teletom i grijeha vezanog uz špijune. Zašto Noah nije pokušao takvo što?

Tiferes Šlomo nudi objašnjenje pozivajući se na učenje Ba'ala Šem Tova koji tvrdi da je skromnost temelj svih dobrih midot (karakternih osobina). To se smatra jednom od najvažnijih vrlina. U Pirkei avot učimo (4,4): "Budi vrlo skroman," što je glavna osobina mnogih naših

velikana. S druge strane rabin Josef Ja'avec primjećuje da je oholost korijen svih grijeha. Naši nam mudraci kazuju (Sota 5a): "Ohol (čovjek) i Hašem ne mogu istodobno postojati," a u Mišlei (16,5) se kaže: "Oholog srca gnuša se Hašem." Nema sumnje da je Noah bio obdaren iznimnim midot, uključujući skromnost što impliciraju riječi "iš cadik tamim."

Moramo biti vrlo oprezni u tome kada i kako pokazujemo skromnost. Noah je bio toliko skroman i krotak da nije vjerovao da će Hašem prihvatiti njegove molitve

Međutim, moramo biti vrlo oprezni u vezi s time kada i kako pokazati skromnost. Budući da je Noah bio toliko skroman i krotak, on nije vjerovao da će Hašem prihvatiti njegove molitve ili preklinjanja i poniš-

titi onaj okrutni nalog. To je bila Noahova greška. Jer, istini za volju, Hašem neprekidno čeka da njegova djeca dignu glas u molitvi i preklinju ga za dobrotu i milosrđe. Tiferes Šlomo dodaje da to zapravo i jest cilj stvaranja svijeta.

Midraš prenosi kako je u početku Hašem htio stvoriti svijet samo s božanskim atributom pravednosti. Ali onda je uvidio da će biti nemoguće svijetu opstati samo s tim osobinama, pa je dodao i božanski atribut milosrđa. Kada cadik moli u ime židovskog naroda, njegove molitve imaju moć da prizovu Hašemov božanski atribut milosrđa te da se opozove okrutna odluka.

Toldos Ja'akov Josef dalje obrazlaže učenja Ba'al Šem Tova i objašnjava da unatoč uputi o "izrazitoj skromnosti," Židovu je zabranjeno misliti da je on "nitko" kad se obraća Hašemu. Bez obzira tko je i u kakvom je životnom položaju, svaki pojedinac može prouzročiti da božanska emanacija protječe kroz svijet. Bilo da

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser: Proturječnost

Toru i micvot ispuni običan čovjek ili izniman pojedinac, obojica imaju mogućnost donijeti svijetu blagoslov. Sažaljenje i niska razina samopoštovanja u avodas Hašem, oprečni su svrsi našeg života, a to je služenje Hašemu.

Veliki rabin Elimelek iz Ližanska potvrđuje da uvijek treba imati na umu dvije maksime. Prva je: "Ja nisam ništa drugo nego prah i pepeo", što je kazao Avraham Avinu (Bereišit 18,27), a druga: "Radi mene je svijet stvoren" (Sanhedrin 37a). Kada je netko previše skroman, trebao bi se prisjetiti drugog načela; kad je previše arogantan trebao bi se podsjetiti prvog.

Uvijek treba imati na umu dvije maksime:

"Ja nisam ništa drugo nego prah i pepeo" i "Radi mene je svijet stvoren"

Rabin Ja'akov Jichak Ruderman, Roš ješiva Ner Jisroel iz Baltimora, vezuje to uz rabina Baruha Ber Leibowitza, Roš ješivu iz Kamineca, koji je došao u Ameriku prikupiti novac za svoju ješivu. Jedan od njegovih uvaženih učenika organizirao je njemu u čast večeru na kojoj je bilo mnogo uglednih gostiju i bogatih članova zajednice. Taj učenik je ustao da predstavi rabina Baruha Bera i krenuo vrlo rječito govoriti o njegovoj uzoritosti i znamenitosti, nje-

govoj učenosti i pravednosti. Nakon što je čuo prvih nekoliko riječi, rabin Baruch Ber počeo je gubiti strpljenje. Bio je toliko skroman da nije trpio velike pohvale i sa svakim je trenutkom postajao sve uznemireniji. Naposljetku je ustao i povikao: "To nije istina! Govornik nije u pravu!"

Učenik se sagnuo i šapnuo Roš ješivi na uho: "Rebi, došli ste u Ameriku kako bi skupili novac za ješivu U Americi se mora ovako govoriti, inače nema svrhe. Što više priznanja nabrojim, to ćemo više novca večeras skupiti."

Rabin Boruh Ber je, odmahnuvši rukom, nevoljko pristao i govornik je nastavio. Dlanovima je pokrio uši i tako sjedio sve dok govornik nije završio. Na povratku u prenoćište ogorčeno se žalio na nelagodu koju je morao istrpiti te večeri.

Kasnije te noći, kad su svi u kući spavali, domaćin je čuo Roš ješivu kako se bacaka u sobi. Zabrinut za njegovo zdravlje, htio je pozvati liječnika, ali Roš ješiva je odbio. "Dobro mi je", prosvjedovao je. "Slušanje svih tih pohvala koje su sručili na mene, izazvalo mi je mučninu u želucu i morao sam povratiti jer sam bio u takvoj muci."■

Prevela Dolores Bettini

Rabbi YY Jacobson:

Junak za običan narod

Odijelo Henryja Kissingera

Ima jedna stara židovska anegdota o bivšem državnom tajniku Henryju Kissingeru koji si je odlučio dati po mjeri izraditi lijepo trodijelno odijelo od najfinijeg materijala. Tijekom svog sljedećeg boravka u Italiji došao se izmjeriti kod svjetski poznatog dizajnera, koji mu je potom dao materijal za odijelo.

Kada je došao u Pariz i pokazao materijal vještom krojaču, čovjek ga je izmjerio i rekao: "Oprostite, gospodine Kissinger, ali za čovjeka vaših proporcija potrebno je najmanje još 5 centimetara materijala."

Iznenađen, dr. Kissinger nastavio je svoje putovanje u London. Tamo mu je krojač rekao: "Žao mi je, gospodine državni tajniče, ali da od ovoga načinim odijelo za čovjeka vaše konstitucije, potrebno mi je još 8 centimetara materijala."

Razočaran stigao je u Peking. Tamo je naširoko hvaljeni kineski krojač konstatirao: "Stvarno ne razumijem što ste mislili, gospodine Kissinger. Vaše je tijelo puno veće od ovog materijala. Trebamo još 12 centimetara."

Ljutiti dr. Kissinger stigao je u Tel Aviv. Predao je materijal lokalnom židovskom krojaču. Krojač ga je izmjerio i rekao: "Zapravo vam i ne treba toliko materijala, ali ja ću odrezati dio, a od ostatka ću napraviti fantastično odijelo."

Kissinger je ostao zaprepašten. "Možete li mi ovo objasniti", pitao je krojača. "Proputovao sam svijet i svi tvrde da mi je potrebno mnogo više materijala. O čemu se radi ovdje?"

"Oh, pa to je vrlo jednostavno", odgovorio mu je izraelski krojač. "U Italiji vi ste velik čovjek; u Parizu ste još veći; u Londonu ste veliki čovjek, a u Pekingu ste div.

"Ali ovdje u Izraelu, vi ste malen čovjek."

Rasprava o Noahu kao osobi

Klasična židovska šala postaje stvarnost kad je u pitanju jedna od najvažnijih ličnosti u hebrejskoj Bibliji čovjek koji je sam spasio civilizaciju: Noah. Ono što je krojač rekao Kissingeru upravo je to što smo mi zapravo učinili jadnom Noahu. Smanjili smo ga na polovicu njegove veličine, što je i zapanjujuće i problematično.

Tora na početku ovotjednog odjeljka kaže:

Ovo je povijest Noaha. Noah je bio pravedan čovjek; bio je krepostan u svom naraštaju; Noah je hodio s B-gom.

Talmud i Raši, uvijek osjetljivi na nijanse, zapažaju činjenicu da su riječi "u njegovom naraštaju" suvišne. Noah je očito živio i djelovao u svojoj generaciji. Zašto Tora ne bi mogla jednostavno reći "Noah je bio pravedan čovjek, bio je čestit; Noah je hodio s B-gom?"

Talmud nudi dva suprotna objašnjenja. Riječima Rašija:

Među mudracima ima onih koji ovo tumače kao pohvalu Noahu: Ako je bio pravedan u svom (pokvarenom) naraštaju, sigurno bi bio još pravedniji da je živio u naraštaju pravednih ljudi. Drugi to tumače negativno: U odnosu na svoj pokvareni naraštaj on je bio pravedan; da je bio u Abrahamovom naraštaju, on bi bio beznačajan.

Pitanje je: Tko je bio Noah? Je li doista bio izvanredno velik čovjek ili tek nešto iznad ostalih? Je li ga B-g spasio jer je bio "savršeni cadik" ili nije bilo nikog boljeg?

Zašto ocrnjivati junaka?

Ipak, ima nešto uznemirujuće u ovoj raspravi. Tora očito pokušava istaknuti Noahovu vrlinu. "Ali Noah je našao milost u B-žjim očima," zaključuje prethodni dio. Zatim, imamo gornji stih: "Ovo je povijest

Noaha. Noah je bio pravedan čovjek; bio je čestit u svojem naraštaju; Noah je hodio s B-gom." Kasnije u paraši B-g kaže Noahu: "Našao sam te pravednog preda mnom u ovom naraštaju." B-g, očito, nastoji veličati Noaha. Što je nagnalo neke rabine da ga ocrne i kažu da u usporedbi s drugim naraštajima on ne bi bio ništa posebno?

Osim toga, kada možete odabrati pohvalno tumačenje i perspektivu, što to navodi neke da odaberu negativno i ponižavajuće tumačenje? Ovo se protivi uputama Tore da ljude treba prihvaćati bez sumnje. Štoviše, Noah je jedina osoba u cijelom Tanahu koja se naziva cadikom, savršeno pravednom osobom. B-g kaže Noahu: "Našao sam da si ti cadik predamnom u ovom naraštaju." A mi, Židovi, kažemo: Da, ali zapravo ne...

Postoje razna tumačenja. Jedno od meni najdražih predstavio je R. Menachem Mendel Schneerson, 1964. godine. Ne samo da rabini nisu pokušavali umanjiti Noahove vrline; oni su zapravo htjeli još više istaknuti pohvale njemu. I podjednako važno, oni su pokušali sve nas naučiti pouku koja će nas preobraziti.

Tko može promijeniti svijet?

Što je Noah postigao? On je spasio čitavo čovječanstvo. Da nije bilo Noaha, čovječanstvo bi izumrlo ubrzo nakon što je započelo živjeti. On sam je osigurao kontinuitet života na zemlji. On je čovjek koji gradi arku, spašava sve žive organizme i osigurava da naš svijet preživi.

Ako je ikada postojao uspjeh, ovo zaista jest uspjeh.

A tko je taj koji postiže ovaj podvig? Osoba koju Tora naziva "čovjekom zemlje." Jedina priča koju nam Tora govori o Noahu, osim izgradnje arke i godine provedene u njoj tijekom Velikog potopa, jest da je on bio zemljoradnik; zasadio je

Nakon potopa, B-g je obavijestio Noaha:

"Sklopit ću Svoj savez s tobom, i nikad više neće svako tijelo biti uništeno vodama potopa."

"Ovo je znak saveza koji postavljam između Mene, tebe i svakog živog stvorenja koje je s tobom, za sve naraštaje: Stavio sam Svoju dugu u oblake... Duga će biti u oblacima, i Ja ću je vidjeti da se prisjetim vječnog saveza." (Post 9,11-16)

Na koji način duga simbolizira B-žji savez da nikada više neće uništiti svijet potopom? Zašto Tora naglašava da je ova duga "u oblacima"? I što je najvažnije, kakav je značaj ovog B-žanskog obećanja da više nikada neće potopiti svijet? Da li to znači da je potop bio nepravedan? Ili je B-g promijenio svoja očekivanja od svijeta?

Duga nije samo prirodni fenomen uzrokovan lomom svjetlosti. "Duga u oblacima" predstavlja promjenu paradigme u duhovnom razvoju čovječanstva.

Pretpotopni moral

Prije uništenja Potopom, svijet je bio drugačiji od svijeta kojeg mi poznajemo; sve je bilo mlađe i živahnije. Njegovi fizički aspekti bili su mnogo snažniji, a ljudi su živjeli dulje. Baš kao što je tijelo bilo ro-

(nastavak s 28. stranice) Rabbi YY

vinograd, opio se i izložio. To je sve. Posljednje što čujemo o njemu je da je ležao u svom šatoru, pijan i gol.

Rabini iz ovog teksta zaključuju da je "Noah također bio od onih ljudi koji su oskudijevali u vjeri: i vjerovao je i nije vjerovao da će doći Potop, a nije htio ni ući u arku sve dok ga vode nisu na to prisilile."

Noah je bio dobar čovjek, koji je živio pristojnim, moralnim životom i pokušavao učiniti ono što je B-g želio, ali nije bio bez svojih mana,

busnije i intelekt je bio vrlo moćan. Od ljudi se očekivalo da koriste svoje intelektualne moći kako bi vodili razuman, moralan život. Sama istina trebala je biti dovoljan vodič za pojedinca snažne volje. U idealnom slučaju, svijest o B-žjoj prisutnosti trebala bi biti dovoljna da prosvijetli i usmjeri postupanje čovjeka. To je bio potencijal netaknutog svijeta Edenskog vrta.

Međutim, rašireno nasilje i nemoral u Noahovom naraštaju pokazali su da je čovječanstvo užasno zaostalo za svojim moralnim i duhovnim potencijalom. Nakon potopa, B-g je iz temelja promijenio prirodu etičkih smjernica za ljudsku dušu. Znak koji je B-g pokazao Noahu, "dugu u oblacima", metafora je za ovu promjenu.

Snažnija moralna orijentiranost

Duga predstavlja b-žansko prosvjetljenje, prelamanje B-žje svjetlosti koja prodire u naš fizički svijet. Zašto Tora naglašava da je duga "u oblacima"? Oblaci predstavljaju naše emocionalne i fizičke aspekte, baš kao što su oblaci teški i tamni (hebrejska riječ gešem znači i 'kiša' i 'fizička tvar'). Savez "duge u oblacima" ukazuje da se B-žansko prosvjetljenje (duga) sada proširilo s područja intelekta, gdje je postojalo prije Potopa, na emocionalne i fizi-

Junak za običan narod

sumnji i borbi. U usporedbi s Abrahamom, on ne bi daleko dogurao.

Ali pogledajte što je ovaj jednostavan momak postigao! U društvu punom pohlepe i iskušenja, Noah se držao svog morala, išao je s B-gom i plivao protiv plime, spašavajući planetu od uništenja. Civilizacija nije preživjela zbog velike, titanske figure, nego zbog jednostavnog čovjeka koji je imao hrabrosti živjeti moralno dok su se svi oko njega ponašali sramno.

čke sfere (oblaci).

B-žja duga svjetlosti sada je također prodrla kroz guste oblake materijalnog svijeta.

Kako se to postiglo? B-žanska svjetlost postala je ‘odjevena’ u fizički oblik – konkretne micvot. B-g je Noahu dao prvi i najosnovniji moralni kodeks: sedam zakona Noahidskog kodeksa. Te su zapovijedi služile da premoste jaz između intelekta i djela, između metafizičkog i fizičkog.

Sada možemo razumjeti B-žje obećanje da više nikada neće potopiti svijet. Nakon Potopa potpuno uništenje čovječanstva postalo je nepotrebno, jer je sama priroda etičkog ponašanja ljudi promijenjena. Naš unutarnji duhovni život postao je čvršće povezan s našim vanjskim fizičkim postupanjem. Kao rezultat toga, potreba za tako golemim uništenjem života, kao što se dogodilo u Potopu, neće se ponovo javiti. Naravno, pojedinci - pa čak i narodijoš uvijek mogu odlučiti da potonu na razinu divljaka i barbara. Ali stupanj nemorala nikada više neće dosegnuti opseg Noahove generacije, u kojoj je samo jedna obitelj zaslužila biti spašena.■

(Zlato iz zemlje Izraela str. 34-36. Preuzeto iz Ein Eyah vol. II, str. 318-

Nevjerojatno, degradirajući Noaha i tvrdeći da bi u drugim naraštajima Noah bio u sjeni, rabini su ga pretvorili u najinspirativniju osobu, onoga koji služi kao primjer svima nama običnim muškarcima i ženama. Noah je moj heroj, junak za običnog smrtrnika koji nije veliki mislilac, ratnik, vođa ili vizionar. Objašnjavajući biblijski tekst onako kako su to činili, učenjaci su Noaha, za nas obične ljude koji cijenimo čašu dobrog vina i malo rakije, pretvorili (nastavlja se na stranici 31)

Rabbi Chanan Morrison, Rav Kook Torah: Duga u oblacima

Jacobson

Rabbi Shlomo Carlebach:

(nastavak iz prošlog broja)

Sveti Šabos, dan za kojim najviše čeznemo, dan je koji nam daje snagu da počnemo iznova. Tri se stvari nazivaju hemda, što znači čežnuti i željeti onako potpuno, da nas dovodi do ludila (svetog ludila): Šabos, Tora i Izrael. Istinski Židov privržen je ovoj svetoj, neizlječivoj ludosti.

Dolazi Šabos i Šabos je posvuda. Šabos ne možete napustiti. Ali to je samo izvanjski. Na Kabalos Šabos, mi sebe preobražavamo u ’posude’ kako bismo primili Šabos u najskrovitiju i najdublju nutrinu naše duše.

U petak navečer zbiva se ispravljanje ljubomore. Ljubomora pro-

izlazi iz načina razmišljanja kako netko može zauzeti vaše mjesto ili uzeti ono što vama pripada. A u samoj srži joj se nalazi moja vlastita praznina, moja nesposobnost da zadržim ono što mi B-g daje. Ali u petak navečer, kada mi srce postane toliko ispunjeno, toliko prepuno, poput vina u čaši za kiduš, ljubomora biva izbrisana iz mog srca i nadajmo se, konačno, iz srca čovječanstva.

Gozba u petak navečer je krajnji ispravak Drva znanja. Mi je doista pretvaramo u Drvo života. Sveti Ba'al Šem kaže da tko god je budan u petak navečer da proslavlja Šabos, neće otići s ovoga svijeta bez da dovrši ispravak zbog kojeg je došao ovamo.

Šabos ujutro je ispravak otimanja Jer ono što mi B-g daje ja ne moram krasti i čak ne moram to ni uzimati; to mi je dano. Rob uzima, a kralj prima.

Treći obrok na Šabos predstavlja ispravak samopoštovanja, časti, i odustajanja od nade. Treći obrok je poput svijeta koji dolazi, kada će svijet biti ispunjen B-žjom slavom, slavom svakog ljudskog bića, kada je čast djeteta dovoljna da ispuni cijeli svemir najvećom časti B-ga.

Šaloš Seudos, treći obrok prije nego što se oprostite od Šabosa, najdublji je od svih. To je čas kada kažete zbogom Onome koga volite toliko da vam je jasno koliko vam On znači. Naši sveti rabini uče nas da je cijeli dan Šabosa tek Šabos. Treći obrok je Šabos i Jom Kipur. Neophodno je da svatko provede posljednji sat Šabosa u najdubljim osjećajima.

Nakon što smo se oprostili od Šabosa, mi si napravimo mali koncert i sudjelujemo u gozbi kralja Davida koji živi zauvijek. Gozba kralja Davida daje nam snagu da održimo Šabos živim sve do sljedećeg Šabosa.

Šabos je najdublje iscjeljivanje na svijetu. Naši sveti rabini nas uče da liječnik može tek izliječiti nogu ili ruku; on vam ne može dati novu

nogu ili ruku. Ali Šabos vam na duhovnoj razini vraća ruke i noge. On vam daje novi um, nove oči, nove uši – o kakve li pomoći, Šabos.

Petak navečer je vrijeme da vidimo, da otkrijemo nevjerojatnu ljepotu i slatkoću svijeta Tore, ljudi, a iznad svega onih koje najviše volim. Jutro Šabosa je vrijeme za okusiti. To je još dublje od toga da vidimo. Većina ljudi vole jedni druge. Ali kad osjete duše jedni drugih, nutrinu jedni drugih - to je jutro Šabosa. Treći obrok i na kraju Havdala, je mirisanje, udisanje ugodnih mirisa, ljepota koja je visa od viđenja i kušanja, vrsta dubine u koju samo moja duša može proniknuti. Sretni su oni koji kroče ulicama svijeta no-seći miris Šabosa.

B-g je stvorio svijet za šest dana, a na Šabos, On je počinuo. Kakvog li tužnog prijevoda! Na Šabos, B-g je svijetu dao dušu. Na Šabos je B-g stvorio svijet duša, dubine, okus onoga što je najstvarnije.

Šabos poziva sve one kojima je potrebna nova energija, sve one koje je slomio svijet šest radnih dana, koji-

ma je potreban svijet Šabosa da ponovo budu čitavi od svoje slomljenosti.

Šabos poziva sve one koji su do sada osjetili samo bol života i koji plaču tražeći radost, blaženstvo, nezamislivu nebesnost toga da budu živi u svijetu koji je stvorio B-g.

Šabos poziva sve one koji su umorni od sporog hoda, koji za života prijeđu tek nekoliko duhovnih centimetara svog puta. Šabos pozi-

va sve one koji su prolazili kroz doline tuge, čekanja i iščekivanja svo to vrijeme. Šabos znači naći se na vrhu planine u jednoj sekundi, i

tamo otkriti još više planine koje možda nikada prije nismo vidjeli.

Šabos poziva sve one koji znaju, koji su doživjeli toliko slasti, toliko svetosti u životu, ali im je jasno da to ne može biti sve što im B-g želi dati. Nije li B-g beskonačan? Nije li život beskonačan? Šabos je ime B-ga.

Hoćete li prihvatiti poziv Šabosa?

Prevela

Tamar Buchwald

u simbol toga kako možemo utjecati na živote ljudi.

Noahova poruka mijenja živote. Ne morate biti Abraham ili Mojsije da biste promijenili svijet. Noah je bio tek običan dečko iz kvarta, a pogledajte što je učinio! Vašom hrabrošću da se oduprete korupciji, lažiranju i neistinama, uz malo pažnje, druželjubivosti, suosjećanja, ljubaznosti i dobrote vi možete spasiti živote, zapaliti iskre i stvoriti "arku" zdravog razuma usred bujice ludila.

Noah nije bio svetac? Hvala nebesima. U svom sam se životu naslušao o svecima; sada mi pričajte o stvarnim ljudima, koji se bore sa strahom, sumnjama i boli. Pričajte mi o čovjeku čiji IQ nije bio 180; koji nije bio najbolji učenik u školi; nije dobio punu stipendiju za Oxford; nije bio tajkun ili autor bestselera. O onom koji nije bio guru ili svetac. Nije bio najveći ratnik, mislilac, umjetnik ili vođa. Bio je samo čovjek koji je pokušavao učiniti ono što je ispravno dok su svi oko njega zapali u pohlepu i apatiju. I pogledajte što je postigao.

U prisustvu velikih moralnih divova, on bi mogao stajati u sjeni, kaže Talmud. Dok bi stajao pored Abrahama, izgledao bi beznačajno. I

upravo to ga je učinilo toliko značajnim! On je postavio standard za nas koji si u vlastitim očima izgledamo beznačajno.

Jednoobrazne biografije

Rabbi Yitzchak Hutner, dekan učilišta Yeshiva Rabanu Chaim Berlin i autor knjige Pachad Yitzchak, tuži se u svom pismu na objavljene biografije života židovskih vođa i rabina. To su šablonizirane biografije u kojima je svaki od njih rođen kao sveti genij. Sa šest godina znao je napamet cijeli Tanah, s dvanaest je svladao Talmud, a majka ga je morala tjerati da jede. Nema gotovo ni traga borbama, neuspjehu, krizama, sumnjama, tjeskobi, iskušenjima, zbunjenosti, teškim i zavojitim putevima osobnog rasta. Osim što je to nepošten prikaz, on biografijama oduzima obrazovnu vrijednost. Kako mogu pokušati oponašati besprijekornog i briljantnog sveca?

Odgojna je pogreška smatrati da se duhovni uspjeh može postići bez borbe i potiskivanjem istinskih emocija. Pogledajte Noaha. On je bio čovjek s manama i spasio je svijet!

Jednog dana, neki je stari čovjek šetao plažom na kojoj su se nalazile tisuće morskih zvijezda koje je plima izbacila na obalu. Dok je tako

šetao, naišao je na djevojčicu koja je žurno bacala morske zvijezde natrag u ocean, jednu po jednu.

Zbunjen, čovjek je pogledao djevojčicu i upitao je što radi. Bez da je podigla pogled s posla kojim se bavila, djevojčica je jednostavno odgovorila: "Spašavam ove morske zvijezde, gospodine."

Starac se glasno nasmijao: 'Mlada damo, ima na desetke tisuća morskih zvijezda, a ti si samo jedna. Što ti možeš promijeniti?'

Djevojčica je uzela morsku zvijezdu, nježno je bacila u vodu i okrenuvši se prema čovjeku, rekla: "Promijenila sam za ovu jednu!"

Stoga danas odlučite slijediti primjer Noaha: jednostavnog čovjeka koji je bio vjeran samom sebi i svom B-gu. Na svoj se način suprotstavite lažima, pohlepi i promiskuitetu. Postanite svjetionik svjetla, ljubavi i nade. Izgradite arku u kojoj drugi mogu pronaći utočište od bujice boli i ludila. Prestanite se izgovarati da ste samo običan čovjek koji se bavi svojim poslom. Svatko od nas može biti Noah.

"Ja sam tek jedan, ali sam jedan. Ne mogu učiniti sve, ali mogu učiniti nešto, a ono što mogu učiniti, moram učiniti."■

(nastavak s 30. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Duša Šabosa

(nastavak s 29. stranice) Rabbi YY Jacobson Junak za običan narod

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša počinje riječima "Ovo je potomstvo Noahovo: Noah bješe pravedan i svesrdan čovjek u svom naraštaju...". Sveti Ar"i objašnjava da izraz "cadik" (pravednik) označava onoga tko zna održati povezanost sa sefirom Jesod.

Prema mudrosti kabale naš je cilj vezati se uz Stvoritelja. Talmud razmišlja o pitanju kako je to moguće kad je B-g u Bibliji opisan kao "vatra koja proždire". Odgovor je da trebamo prionuti uz njegove "midot" (osobine, odlike) koje su prema kabali sefirot. Pokušavati povezati se sa Stvoriteljem je poput spajanja nekog kućnog električnog uređaja izravno na elektranu, što će dovesti do toga da aparat pregori. Način da se povežemo sa gornjim svjetovima zahtijeva da svjetlo prodre kroz zastore poznate kao sefirot ili midot. Sefira koja nas povezuje sa gornjim svjetovima i kroz koju nas dotiče obilje je sefira Jesod, i kada to znamo to nam olakšava razumijevanje pasusa "Cadik je okosnica svijeta". Cadik se može povezati sa gornjim svjetovima, a paraša Noah omogućuje svima nama da ostvarimo tu vezu.

Sveti Ar"i objašnjava da tri Noahova sina odgovaraju trima stupcima: desnom, lijevom i središnjem, koji predstavljaju tri sile unutar svakoga od nas. Desna kolona simbolizira hesed (prekomjernu dobrotu) davanje i beskrajnu ljubav. Lijeva kolona simbolizira želju, nagon i potrebu za primanjem samo za sebe. Središnja kolona je ravnoteža - primanje da bismo dali. Da bi čovjek živio u miru sam sa sobom, skladno koegzistirao sa svijetom i bio povezana sa sefirom Jesod, potrebno je da ima sve tri kolone.

Ar"i dalje navodi da kada povučemo okomitu ravnu crtu ona naliči na slovo vav, koje je nalik cjevovodu koji provodi obilje odozgo. Prava vrsta cijevi, ona koja nas povezuje sa sefirom Jesod sastoji se od tri okomite crte ili slova vav. Nume-

rička vrijednost slova vav je 6, a 3 puta 6 je 18, što je jednako numeričkoj vrijednosti riječi "haj", odnosno život. Drugim riječima, kada smo se povezali sa sefirom Jesod, mi smo zapravo povezani s temeljima života. Ar"i također objašnjava da se slovo " "ש formira kada se povežu donji krajevi svih triju crta, i kada se ono spoji sa slovima " "מח (haj), oni zajedno čine kraticu za imena trojice Noahovih sinova - Šema, Hama i Jafeta (Jefeta).

Arka prema Zoharu i kabali Paraša opisuje mjere Noahove arke: "tri stotine lakata duljina je korablje, pedeset lakata širina joj je, a trideset lakata joj je visina". Čini se da je Noah izgradio veliku arku (lakat iznosi oko pola metra), ali moramo se sjetiti da su sva živa bića morala stati u arku za razdoblje od godinu dana, što je nelogično. Trebamo shvatiti da Tora nije povijesna knjiga, pravilnije ju je razumjeti kao knjigu duhovnih zakona koji nas vode da živimo punim i bogatim životom. Zohar objašnjava da opisane mjere služe da izgradimo duhovnu arku da nas štiti u godini koja je upravo započela. Gematrija broja 300 (broj lakata dužine arke) je gematrija slova " "ש . To znači da prva stvar koju bi trebali graditi u našoj "arki" su tri okomite crte ili kolonedesna, lijeva i središnja.

Kako ćemo ovo provesti? Paraša nastavlja riječima "A zemlja je bila pokvarena pred B-gom, i bila je zemlja puna nasilja". Što se podrazumijeva pod "pokvarena"? Prema ranije opisanom kodeksu postojanja, pokvarenost znači korištenje samo lijeve kolone, uzimanje za sebe bez da se uzvrati istom mjerom. Pljačka, prijevara, nepravda, itd., djela su nasilja. Zohar ističe da će se u naše doba manifestirati proročanstvo "protivnici su postali čelnici", da će vođe nacija biti lopovi i podmićeni, te da će zemlja biti ispunjena nasiljem. Naraštaj potopa je bio naraštaj u kojem je sve bilo dopušteno, čovjek je uzimao što god je

želio, a to je ponašanje koje vodi u ovisnost (prema hrani, lijekovima, alkoholu, seksualnom promiskuitetu, novcu, itd.). Kada živimo u društvu u kojem vlada lijeva kolona sebičnosti, ne treba nas iznenaditi kada to dovede do katastrofe i propasti, odnosno, potopa. Stoga moramo izgraditi Noahovu arku, utvrdu protiv utapanja u poplavi nasilja i pokvarenosti koje nas okružuju.

U svom članku pod naslovom "Sloboda", rabin Ashlag ističe da postoje četiri faktora koji određuju tijek nečijeg života: genetika, prirođeni historijat (kao što su prošli životi), okruženje i obrazovanje. Za razliku od genetskog faktora, mi možemo utjecati na to kako drugi čimbenici utječu na našu percepciju o tome što je pravedno i ispravno, i upravljati našom okolinom - prijateljima, učiteljima, knjigama koje čitamo, itd., i moramo se pitati povezuje li nas naša okolina sa sefirom Jesod, ili ne.

Tkogod želi biti zaštićen mora osigurati da on ili ona živi u okruženju koje ih podržava i koje će ih povezati sa sefirom Jesod, okruženju koje održava načelo davanja za zajednicu radije nego postizanja cilja pod svaku cijenu, okruženju koje podržava uzajamnu odgovornost. Stanje istinskog mira i harmonije među nama možemo postići onda kada to shvati većina čovječanstva.

Uzajamna odgovornost nije samo parola; to je definicija zdravog osobnog i društvenog stanja ravnoteže između lijeve i desne kolone, pri čemu svaka jedinka društva dijeli s drugima u istom omjeru u kojem uzima za sebe, znajući da je to jedini način da dođe do sigurnosti i istinskog uspjeha. Samo u takvim uvjetima protok obilja i blagoslova može doći do svake osoba i do čitavog čovječanstva ■

Prevela Tamar Buchwald

Strana 32 Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti

Istinski rebe

U trenutku kad je doznao da su ruski vojnici došli u Lioznu, reb Šneur Zalman znao je da je on razlog njihova dolaska. Bojeći se da bi ga mogli izvesti van i bez suđenja strijeljati, neprimjetno se iskrade na stražnji prozor svoje radne sobe i dade se u bijeg.

Da biste bili cjelovita i zdrava osoba, vaše tijelo i duša moraju djelovati u harmoniji. Mi ne moramo izabrati jedno nauštrb drugog, prepuštanje zadovoljstvima ili uzdržavanje; mi možemo i moramo spojiti tijelo i dušu. A to znači ujediniti tijelo i dušu da ispune poslanje zbog kojeg smo svi mi na Zemlji: živjeti smislen, produktivan i plemenit život tako što ćemo ovaj fizički svijet pretvoriti u ugodan dom za duhovnost i božansko. Svatko od nas ostvaruje taj poziv koristeći svoje jedinstvene sposobnosti i talente, bez obzira je li čovjek učitelj ili roditelj, trgovac ili znanstvenik. Svi mi trebamo težiti postati svjesni svojeg poslanja i ispunjavamo ga tako što živimo svoj život iz minute u minutu, iz dana u dan, iz godine u godinu prema B-žjim zakonima.

Dvojnost tijela i duše je svuda oko nas i za nju postoje mnogi nazivi: forma i funkcija, materija i energija, materijalizam i duhovnost. U knjizi, na primjer, riječi otisnute na stranici su tijelo, a ideje iza njih su duša. Isto vrijedi za svaku pojavnost u našem svemiru, zato što je sam svemir sastavljen od tijela i duše – materijalnih i duhovnih sastavnica koje mu daju život. Zato je prvi korak u stvaranju jedinstva u svemiru, prvi korak prema poduhovljenju materijalnog, sjedinjenje vašeg tijela i duše.■

~ R. Menachem Mendel Schneerson

Nešto kasnije, kad je već grabio prema obližnjoj šumi, učini mu se da netko trči za njim. Okrene se i prepozna svog hasida, Šmuela Munkesa, koji ga je pokušavao dostići. Usporio je da dozna što njegov učenik želi.

"Zašto bježiš? Ja ti to neću dozvoliti, " vikao je hasid iz sveg glasa.

"Ako sam te dobro razumio, ti želiš da mirno čekam da me strijeljaju, " pokuša ga umiriti rebe.

"Ako si ti istinski rebe, onda ti nikakav metak ne može naškoditi; ako, pak, nisi, onda možda i zaslužuješ da budeš strijeljan, " nastavi hasid.

Rebe ga je neko vrijeme začuđeno promatrao, pa onda upita: "Ne razumijem zašto bih ja zaslužio da me strijeljaju?"

"Zato što su upravo zbog tebe toliki hasidi okrenuli glavu od svjetovnog života i krenuli tvojim putem, " mirno mu odgovori hasid.

Kad je to čuo, rebe se okrene i zajedno s hasidom vrati da mirno sačekaju vojnike.■ naj koji želi hvaliti - neka hvali Stvoritelja. A onaj koji želi osuđivati - neka osuđuje samog sebe.■ ~ Baal Šem Tov

OBisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Zohar: Hešvan - Škorpion

Mjesec hešvan je mjesec koji je ispunjen izazovima i zadaćama.

Mjesec je to u kojem prolazimo kroz stresne testove koji će provjeriti kakvi smo nakon tišrejskih blagdana te koliko smo sami sebe poboljšali koristeći se prilikama koje nam je pružio protekli mjesec. Jesmo li bolji? Cjelovitiji, ispunjeniji? I koliko nam je posla ostalo za ostatak godine?

Hešvan – Škorpion

Mjesec hešvan, u kojem nema praznika, dolazi nakon mjeseca tišreja Vage u kojem ima najviše praznika. Ovaj je mjesec u mnogim spisima poznat kao MarHešvan (gorki hešvan) zbog što nema blagdana i zbog katastrofa koje su se dogodile u tom mjesecu, poput Potopa, podjele Solomonova kraljevstva (prije 3000 godina), kraha njujorške burze 1929. godine, te financijskog sloma izraelskih banaka 1983.

Sile koje utječu na hešvan Škorpiona

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu kaže nam da su 22 hebrejska slova elementi od kojih je načinjen Svemir. Znači, slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su 22 frekvencije, koje su predstavljene s 22 hebrejska slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog obilja.

Prema kabali svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova; jedno slovo vlada planetom koja dominira

tim znakom, a drugo vlada astrološkim znakom mjeseca. Planeta hešvana je Mars i njime vlada slovo (dalet). Njegov je astrološki znak Škorpion, kojim vlada slovo נ (nun).

Pa, što ima tako posebno u vezi tih slova?

ד Slovo dalet – Motivacija i glad za uspjehom

Kombinacija tih slova (dan – korijen je riječi din presuda) uči o suštini mjeseca. Ime slova dalet dolazi od dalut (siromaštvo na hebrejskom) i nedostatka, pa će onaj tko se tako osjeća uvijek biti spreman za borbu. Ti će ljudi uvijek osjećati glad za moći i uspjehom, bit će vrlo motivirani da uspiju, hladnokrvni ratnici koji naginju okrutnosti. Te osobine daju Škorpionima njima karakterističnu kreativnost, strast i magnetsku nazočnost koja se ne može ignorirati.

Slovo kontrolira i Ovna i Škorpiona, međutim, ono na svakog od njih vrši drugačiji utjecaj. Zohar kaže da Ovan predstavlja "pakao vatre", dok je Škorpion "pakao leda".

To znači da dok će Ovnovi pucati od bijesa kad ih netko uznemiri, a potom će na sve to zaboraviti, Škorpioni će reagirati hladnokrvno. Oni će prekinuti te odnose, ignorirati ih i zapravo ih zauvijek zamrznuti (‘on je za mene mrtav‘).

נ Slovo nun – Pad i propast Prema kabali slovo נ ukazuje na pad (pad tržišta dionica). Doista, Škorpioni imaju sklonost da zapadnu u stanja kraha, uništenja i destrukcije. Pritom emocionalna bol može biti toliko snažna da bi mogli imati suicidalne tendencije. To se događa zbog njihovog silnog intenziteta koji dolazi do izražaja u svemu što rade, kada se usredotoče na nešto oni s time idu do kraja. Zbog toga kada se oni fokusiraju na "tamu"; tu nema mjesta nikakvoj svjetlosti ili nadi.

S druge strane, Škorpioni su poznati po svojoj sposobnosti da sami sebe obnove bez obzira koliko teško bili pogođeni, profesionalno ili osobno, oni posjeduju ogromnu snagu da se izdignu iz krhotina i počnu iznova s istim intenzitetom kao i prije.

Divrej Tora

Prema kabali četiri godišnja doba podudaraju se s četiri slova u svetom imenu Tetragramu מ-דעד . Svako se slovo odnosi na drugu sefiru i element. Treće slovo (ע) predstavlja jesen (Vaga, Škorpion, Strijelac) i element zraka koji predstavlja intelekt, i doista možemo vidjeti ogroman utjecaj tog elementa na prvi i treći znak tog godišnjeg doba, Vagu i Strijelca koji su stalno zauzeti svojim mislima, a manje onime što osjećaju, svojim emocijama. Međutim, Škorpioni, koji su vodeni znak, jako su povezani sa svojim emocijama.

S druge strane, postoji i veliki utjecaj elementa vatre (koji je povezan s Marsom), a budući da je on drugi astrološki znak jeseni – (svako je godišnje doba sastavljeno od tri znaka i njima uvijek dominiraju isti elementi: prvim voda, drugim vatra, trećim zrak), to ukazuje na sebičan karakter i vrlo snažne porive i želje. Sve navedeno snažno utječe na Škorpione i stvara vrlo kompliciran emocionalni i intelektualni svijet koji je drugim znakovima teško razumjeti.

Utjecaj elementa zraka čini kod Škorpiona pravdu vrlo važnom vrednotom. Kad god se susretne s nepravdom on će reagirati emocionalno (voda). To znači da oni moraju biti na oprezu, jer lako mogu zapasti u bijes i osvetničko rapoloženje i dozvoliti tim osjećajima da zavladaju njima.

Škorpione, kojima dominira element vode, također karakterizira opsesivno dijeljenje s jasnim ciljem –stjecanjem kontrole nad drugima; a

to ih jako skupo košta. Takvo se djeljenje smatra duhovnim zločinom (obožavanjem idola), budući da od trenutka kada nešto podijelimo s namjerom da dobijemo nešto zauzvrat, a ne s namjerom da "volimo bližnjega svoga kao samoga sebe", mi kršimo prvi od Deset iskaza

čovjek, i rekli su mu da u gornjim svjetovima mjesta ima samo za one koji su uspjeli pretvoriti tamu u svjetlo i pretvoriti ono što je gorko (mar) u slatko. To je zapravo suština života i to objašnjava zašto su veliki mudraci dali ime hešvanu MarHešvan.

(koji su greškom poznati kao Deset zapovijedi) "Ja sam Vječni, B-g tvoj". Takva vrsta djeljenja je zapravo idolopoklonstvo, jer u onom trenutku kada postavimo osobu kojoj smo upravo pomogli (odnosno, njezinu reakciju) razlogom i uzrokom onoga kako se osjećamo mi zapravo stavljamo drugog boga ispred Stvoritelja.

Pa koja je tajna hešvana?

Jedna od zadivljujućih priča u Zoharu je vizija rabi Hije koji je bio jedan od studenata i najbližih prijatelja Rabi Šimona Bar Johaja. Budući da je vrlo teško prihvaćao odlazak Rabi Šimona on je postio 80 dana i potom mu je bilo dopušteno da uđe u gornje svjetove i susretne se s Rabi Šimonom. Međutim, kada su ga ugledali, svi su se cadikim uznemirili, jer su znali da je on smrtan

Nakon što smo bili preplavljeni duhovnim energijama kroz sve praznike tišreja vrijeme je da započnemo sa svojim svakodnevnim poslom. U hešvanu ćemo naići na sve sklonosti i probleme koje nismo popravili (tikun, tj. ispravak) u tišreju. Zapadanje u gorčinu koja će nas pratiti tijekom cijele godine, suočavanje s nedostacima, nije nimalo ugodno. Međutim, svaki puta kada se pozabavimo njima, to su još jedna vrata kroz koja možemo proći na putu prema pobjedi i potpunosti. Zbog toga tijekom hešvana možemo postići i ostvariti mnogo više nego u bilo koje drugo doba godine. Poriv i glad za pobjedom i postignućem iznimno su veliki ... pa primimo se posla!!!■

Prevela Tamar Buchwald

(nastavak s 34. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Hešvan - Škorpion

Alan Morinis

Program musara

Pokret musara

Do 19. stoljeća musar je isključivo bio introspektivna praksa koju su poduzimali pojedinci u potrazi za svetošću. Međutim, sredinom 19. stoljeća, rabin iz Litve po imenu Yisrael Lipkin iz Salanta (i zato je poznat kao Rabin Yisrael Salanter) primijetio je da bi musar mogao biti odgovor na mnogobrojne različite socijalne tenzije koje su cijepale Europsku židovsku zajednicu tog vremena. Ugnjetavanje od strane Cara, magnetska privlačnost novih društvenih ideologija komunizma i socijalizma, vatreni zov cionističkog pokreta, sekularizirajući nasrtaj takozvanog Prosvjetiteljstva, i institucionalizacija hasidskog pokreta, svako od tih doprinijelo je napetostima koje je Židovska zajednica proživljavala. Odgovor rabina Salantera na to bio je da pozove ljude da uče i prakticiraju musar kao način kojim će osnažiti posljednji i najvažniji bedem za obranu duhovnog života: samotno ljudsko srce.

Rabin Salanter bio je otac musara kakvog danas poznajemo. Naslijedivši kartu unutarnjeg života koju su razvili njegovi prethodnici, on je pojasnio ideju da sve naše misli, riječi, osjećaji, i djela moraju biti duboko ukorijenjeni i imati svoj vlastiti život, prije nego li se pojave i budu registrirane od strane našeg svjesnog uma. Drugim riječima, 75 godina prije Sigmunda Freuda, rabin Salanter je prepoznao postojanje i značaj nesvjesnog. Jedna je stvar kontrolirati i preusmjeriti negativne pobude. No, sasvim je druga stvar

toliko se temeljito iznutra promijeniti da same pobude poprime novi oblik. Rabin Salanter je razumio da moramo prihvatiti taj mnogo ambiciozniji cilj promjene svojih temeljnih sklonosti (a ne ih samo usmjeravati), ako se želimo približiti svom duhovnom potencijalu.

Nakon što je ovako fino doradio razumijevanje unutarnjeg svijeta, rabin Salanter je postao veliki inovator onih postupaka koje čine režim musara. Naravno, intelekt

igra važnu ulogu u upravljanju našim životima, no rabin Salanter je uvidio da može postojati ogroman jaz između znanja koje se zna intelektualno, i našeg stvarnog ponašanja. Ako želimo postati bića koja će zračiti radošću, kao što to Tora od nas traži, morat ćemo se promijeniti na način koji nadilazi intelektualne zamisli. Stoga je rabin Salanter zagovarao i uvodio prakse koje su, u prvom redu, bile kontemplativne prirode. Metoda pjevušenja koju je on razvio (a koja se naziva hit-pa'alut, i ne obuhvaća samo ponavljanje riječi, već i emocije i melodiju) navodi se kao jedna od njegovih najvažnijih inovacija.

Nakon rabina Salantera

Rabin Salanter je podučavao i nadahnjivao, ali nije institucionalizirao svoje napore. Ta je zadaća pala na jednog od njegovih najistaknutijih učenika, rabina Simchu Zissela Ziva (1824-1898), koji je utemeljio ješivu u litvanskom gradu Kelmu koji je postao sjedište kelmske struje musara. Druga dva učenika, rabin Noson Tzvi Finkel iz Slabodke (1849-1927) i rabin Yosef Yozel Hurwitz iz Novardoka (1848-1919), također su osnovali utjecajne ješive i formulirali svoje vlastite verzije musara. Svima je bila zajednička duboka opredijeljenost usmjeravanju pojedinca pri oplemenjivanju njegovih unutarnjih osobina, što je oduvijek i bio cilj musara. Ono po čemu su se većim dijelom razlikovali bilo je po tome na što su stavljali naglasak te po stilu.

• Kelmski musar je vrlo introspektivne naravi, i stavlja naglasak na snagu uma. Moto rabina Simche Zissela, od milja prozvanog Alter [Starješina] Kelma, bio je: "Uzmi si vremena. Budi precizan. Oslobodi um prepreka."

• Slabodkanski musar se više bavi ponašanjem, te traži od onih koji ga uče da usvoje i onda se vladaju poput čovjeka koji zna da je stvoren na B-žju sliku. Pristup Slabodke sažet je u njihovom sloganu: "Veličanstvo čovjeka"

• Novardok je bio radikalnija škola, koja je prihvaćala agresivnije metode za unutarnju promjenu. Alter iz Novardoka podučavao je da nije dovoljno nastojati utjecati na dušu; ono što je potrebno je "obrušiti se na dušu"

Danas su razlike između te tri škole uvelike zastarjele, jer suvre-

meni učitelji musara crpe iz sva tri izvora, kao i iz drugih izvora. U proteklih 100 godina, i dalje su se u svakom naraštaju pojavljivali veliki učitelji musara, poput rabina Eliyahua Desslera, rabina Elye Lopiana, i nedavno preminulog rabina Shloma Wolbea.

Zbog gubitaka koje je donio holokaust, kao i drugačijih prioriteta u periodu koji uslijedio odmah nakon Drugog svjetskog rata, musar je u drugoj polovici 20. stoljeća nazadovao. No danas musar proživljava novu mladost. Kako sve više Židova postaje svjesno potrebe za duhovnim životom, oni se okreću musaru kao autentičnom i vremenom prokušanom vodiču za život koji ima smisla i donosi duhovno zadovoljstvo.

I mada su mnogi vidovi našeg života zaista drugačiji od onoga kako su ljudi živjeli u proteklim stoljećima, ostaje činjenica da je ljudska priroda ostala nepromijenjena. Iz toga proizlazi da je uvid u dinamiku našeg unutarnjeg života koji musar pruža, podjednako ispravan za

Program musara

naš današnji život, kao što je bio i za prethodne naraštaje.

Radionica – Praktični dio

Budući da je ovo tečaj, svaka će lekcija sadržavati i neku praktičnu primjenu pitanja kojim se bavimo. Na taj način ispunjavamo jednu od najvažnijih svrha musara, a to je da njegova učenja nisu tek zanimljive ideje koje ćemo nadodati mnogim drugim djelićima koji plutaju vašim umom.

Musar se usredotočuje na osobine duše – na hebrejskom, tikun midot ha'nefeš. Ključna točka od koje treba početi, a ujedno i glavni poticaj na učenje i prakticiranje musara, je prihvaćanje da u nekom području života niste savršeni, i da biste se mogli poboljšati i napredovati.

Razmislite koje bi se od vaših karakternih osobina mogle poboljšati. Uzmite olovku i papir i zapišite tri do četiri takve osobine.

Na primjer, imate li uvijek strpljenja sa svojim mužem ili ženom, djecom, braćom ili sestrama, roditelji-

ma? Primijećujete li da ima prostora za više strpljivosti? Ako je tako, stavite strpljivost na svoj popis.

Kako je s darežljivošću? Da li s lakoćom otvarate svoju ruku drugima, bez otpora, ljutnje ili žaljenja? Ako ne, stavite darežljivost na svoj popis. Dok razmišljate o tome koliko toga imate u životu, a koliko malo imaju neki drugi, jeste li doista onoliko darežljivi koliko biste mogli biti?

Pokušajte ispitati i druge odlike svog unutarnjeg života, kao što su:

• zahvalnost

• povjerenje

• uslužnost

• odgovornost

• odlučnost

Na ovaj ćemo se popis vratiti kasnije tijekom tečaja, ali za sada je ovo za vas korisno utoliko da počnete identificirati područja svog karaktera u kojima želite ostvariti poboljšanje. Musar je odličan način da to postignete.■

Alan Morinis Kroz prizmu musara: Smirenost vodi k uzvišenosti

Naš je um nalik poslovičnom plutenom čepu koji je bačen u olujno more.

Često se židovski um prikazuje kao uznemiren i tjeskoban, pa se čak i prije Woody Allena, u vrijeme kad su postojali telegrami, pričala šala: "Što kaže židovski telegram?"

Odgovor: "Počni brinuti. Pismo slijedi."

Svejedno, smirenost uma – koja se na hebrejski naziva menuhat ha'nefeš (doslovce, spokoj duše) ili ješuv ha' da'at (smireni razum) - je drevna ideja čiji korijeni sežu duboko poput svake druge židovske misli. Nalazimo ideju menuhe koja se pojavljuje kao izvor imena biblijskog Noe,

(Noaha, na hebrejskom), te kada je poslao golubicu da na zemlji koja se tek počela ponovo ukazivati nakon Potopa potraži mjesto na kojem će sviti svoje gnijezdo, "golubica nije našla (mjesta za) odmor (manoah) i vratila se Noi u arku" (Postanak 8,9).

Židovski pristup životu smatra osobu koja se prestala kretati - onoga koji ima osjećaj potpunosti, spokoja, osjećaj da ga je velika svjetlost odozgo privela k miru – kao onoga tko se izgubio.

Rabi Yisrael Salanter kaže: Sve dok čovjek živi u miru i spokoju u službi B-gu, jasno je da je daleko od istinskog služenja.

Alter iz Kelma piše: "Pogledajte

kako je tjeskoban bio", i ilustrira to ukazujući na Noinu tjeskobu u brizi za životinje. Prema Alterovom gledištu, smirenost nije oprečna anksioznosti, i on, zapravo, smatra smirenost bez tjeskobe manjkavom, više nalik duhovnoj komi nego li uzvišenom duhovnom stanju. Ovo je gledište toliko suprotno suvremenom mišljenju o idealnom unutarnjem stanju, koje stres vidi kao neprijatelja mirnoće.

Smirenost za Altera nije bila unutarnje stanje u kojem nema zabrinutosti. Naprotiv, on je pozivao ljude da njeguju spokoj uma kako bi mogli posve jasno vidjeti koliko bi trebali biti zabrinuti zbog patnji ljudi oko sebe.■

(nastavak s 36. stranice) Alan Morinis

GODINU DANA POSLIJE

Izraelski predsjednik se ispričao obiteljima žrtava Hamasovog masakra

Index.hr,27.10.2024.

IZRAELSKI predsjednik Isaac Herzog ispričao se danas u ime izraelske države rodbini žrtava Hamasova napada na Izrael 7. listopada prošle godine.

"Stojim ovdje kao predsjednik

Države Izrael i ispričavam se", rekao je Herzog tijekom ceremonije u Jeruzalemu u nedjelju.

Za razliku od Herzoga, premijer Benjamin Netanyahu još se nije ispričao.

"Sigurnosni aparat je počiniopogreške"

Priznao je da je sigurnosni aparat počinio pogreške, ali želi istragu tek kada rat u Pojasu Gaze završi.

"Ispričavam se što nismo uspjeli zaštititi vaše voljene, ispričavam se što smo prekršili najosnovniji ugovor između zemlje i njezinih građana da će štititi njihove živote i sigurnost", rekao je Herzog.

Hamasovi teroristi i drugi militanti iz Pojasa Gaze ubili su 1200 ljudi i oteli 250 u napadu

na Izrael 7. listopada prošle godine. Upozorenja da je takav napad moguć navodno su bila ignorirana.■

Noć osvete: Izraelski napad na Iran trajao pet sati, oglasila se Amerika

topportal,26.10.'24.

Više Izraelska vojska napala je Iran protekle noći, a tokom napada, koji su trajali pet sati, gađano je 20 ciljeva u toj zemlji, javio je Rojters.

Serija eksplozija začula se u okolini Teherana ubrzo nakon što je izraelska vojska objavila da su u toku napadi na vojne ciljeve u Iranu kao znak odmazde za iranski napad na Izrael koji je izveden 1. oktobra.

O eksplozijama je javila i iranska agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi.

Knjige

Prije početka napada, o akciji izraelske vojske obaveštena je i Bijela kuća.

Vlasti u Teheranu najavljuju odgovor na izraelski napad, prenosi Tanjug.

Visoki zvaničnik američke administracije rekao je za Rojters da je Izrael napao vojne lokacije u Iranu kao srazmerni odgovor na ranije napade Teherana, sa malim rizikom da ta akcija za posljedicu ima civilne žrtve.

“Ovo bi trebalo da bude kraj direktne razmene vatre između dvije zemlje”, rekao je američki zvaničnik, navodeći da su SAD

imale više direktnih i indirektnih kanala komunikacije sa Iranom tokom kojih su jasno iznijele svoj stav.

Iran je saopštio jutros da se njegov sistem protivvazdušne odbrane uspješno suprotstavio izraelskim napadima, ali da je bilo “ograničene štete” na pojedinim lokacijama.

Iranska protivvazdušna odbrana saopštila je da je Izrael napao vojne ciljeve u provincijama Teheran, Kuzestan i Ilam.

Izraelski javni servis objavio je jutros da je operacija protiv Irana završena nakon tri talasa udara.

Napad odmazde završen, ciljevi uspešno postignuti

Ciljevi napada koji su protekle noći izvedeni na Iran, u okviru vojne operacije pod šifrovanim nazivom “Dani pokajanja”, uspješno su postignuti, saopštila je izraelska vojska.

“Napad odmazde je završen i njegovi ciljevi su postignuti”, rekao je portparol izraelske vojske Danijel Hagari na konferenciji za novinare.

“Sada Izrael ima veću slobodu djelovanja u Iranu. Iran je dva puta udario na Izrael i platio je cijenu za to”, naglasio je Hagari.■

su temelj židovstva – promocija dviju knjiga o Židovima u Daruvaru

RadioDaruvar,23.10.2024. U Zavičajnom muzeju Daruvar u ponedjeljak navečer upriličene su promocije dviju knjiga o Židovima u Daruvaru u povodu obilježavanja Dana židovske kulture. Prva knjiga izašla je ranije međutim zbog koronaških ograničenja, promocija je tek sad došla na red. U međuvremenu je napisana i druga knjige. Prva knjiga o kojoj smo već govorili u programu Radio Daruvara je Daruvarski Židovi iz rukopisa Ezre Ukrainčika i

drugih zapisa autora, Đure Vidmarovića i Vjenceslava Herouta. Drugu knjigu Židovi u Daruvaru život i uništenje jedne zajednice napisao je Željko Karaula. Predstavljanje knjiga u Zavičajnom muzeju Daruvaru organizirao je izdavač Židovska općina Daruvar. U ime izdavača i organizatora, o promociji knjiga u Zavičajnom muzeju Daruvar, gdje se i kako knjige mogu nabaviti, predsjednik Židovske općine Daruvar Aron Bienenfeld.

Stranice knjige pretočene su u priču, jednu, drugu, treću Priče su iznijeli pred publiku rječiti i motivirani autori knjiga. Zainteresirani posjetitelji dobili su dobru podlogu za čitanje ovih dviju knjiga koje su im s posvetom autora na kraju promocije poklonjene kao i kalendar za 5785. godinu. Zapravo predstavljanje sadržaja priča koje nose glavni akteri, pojedinci iz života daruvarske židovske zajednice, nekako je prirodan slijed, proširiti saznanja o ljudima koji su u svoje

vrijeme svojom filozofijom i načinom života izgrađivali poznatu građansku crtu Daruvara zbog koje su suvremenici ovog grada i danas posebno ponosni a Daruvar poznat daleko izvan lokalnih okvira. Knjiga Daruvarski Židovi iz rukopisa Ezre Ukrainčika nastala je prije nekoliko godina. Autori knjige su hrvatski književnik, povjesničar, pjesnik i prevoditelj Đuro Vidmarović i Zmaj Ilovski, doktor znanosti, Vjenceslav Herout.■