1-02 - Divrej Tora - Noah 5783

Paraša Noah

Torah Bytes

U današnjem društvu, tvrtke i mediji stalno nastoje pomicati granice prihva tljivoga bilo da se radi o modi, glazbi, videoigrama ili općenito načinu života. Ono što me redovito zapanjuje je kako su roditelji uvijek šokirani trenutnom razinom dopuštenoga jednako kao što su njihovi roditelji bili is to tako šokirani generaciju ranije!

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Mi nastavljamo pomicati granice. I u nekom trenu tku, čini se da se pojedinac mora zapitati: jesu li stvari otišle "predaleko"?

Zato, uzmite si nekoliko mi nuta i razmislite o negati vnom ponašanju koje se zbiva oko vas, stvarima u koje ste možda i sami uple teni. Možda je to uredsko ogovaranje, možda nedoli čna odjeća, ili možda razina nasiljaufilmu.

(Berešit 6,9 11,32)

B g daje nalog Noahu, jedinom prave dnom čovjeku u svijetu ogrezlom u nasi lju i pokvarenosti, da sagradi veliku dr venu tevu (arku), premazanu iznutra i iz vana smolom. Veliki potop, kaže B g, izbrisat će sav život s lica zemlje; ali arka će plutati na vodi, štiteći Noaha i njegovu obitelj, i po dva primjerka (muško i žen sko) od svake životinjske vrste.

Kiša pada 40 dana i noći, a vode se pje ne daljnjih 150 dana, prije nego li počnu opadati. Arka se zaustavlja na planini Ararat, te Noah s prozora šalje gavrana, a zatim nekoliko golubica, "da vidi jesu li se vode povukle s površine zemlje " Kada se zemlja u potpunosti osušila točno jednu solarnu godinu (365 dana) od početka Po topa B g zapovijeda Noahu da izađe iz teve i ponovo naseli zemlju.

Noah podiže žrtvenik i prinosi žrtve B gu. B g se zaklinje da više nikada neće uništiti čitavo čovječanstvo zbog njihovih djela i postavlja dugu kao svjedočanstvo svog novog zavjeta s čovjekom. B g tako đer daje Noahu zapovijedi u vezi svetosti

života: za ubojstvo slijedi smrtna kazna, a iako je čovjeku dozvoljeno jesti meso ži votinja, zabranjeno mu je jesti meso ili krv uzete od žive životinje.

Noah posadi vinograd i opije se onimešto je proizveo. Dva Noahova sina, Šem i Jafet, dobivaju blagoslov jer su pokrili golotinju svog oca, dok treći sin, Ham, biva proklet zbog toga što je iskoristio njegovo poniženje.

Potomci Noaha ostaju jedan narod, s jedinstvenim jezikom i kulturom, tijekom deset generacija. Tada oni izazovu Stvori telja izgradnjom velike kule koja bi sim bolizirala njihovu vlastitu nepobjedivosti; B g im zbrka jezik tako da "jedan nije mo gao razumjeti jezik drugoga, " natjeravši ih tako da se ostave svog projekta i rašire se licem zemlje, podijelivši se u sedamdeset naroda.

Paraša Noah završava kronologijom deset generacija od Noaha do Avrama (kasnije Avrahama), i njegovog putova nja iz svog rodnog mjesta Ur Kasdima u Haran, na putu za Zemlju Kanaan.

Alija po Alija

Paraša Noah Kohen

Prva alija 14 p’sukim 6,9 22

Sedra Berešit započinje glasovitim izvještajem o stvaranju i "padu": istjerivanjem Adama i Have iz Gan Edena, Kajinom i Hevelom, nabraja njem stalnog pogoršanja sukcesi vnih generacija sve dok B g nije "po žalio" što je stvorio svijet i do Nje gove odluke da ga uništi. Jedina svjetla točka tog sveopćeg pada na lazi se na kraju ove sedre: "Ali Noah je našao milost u B žjim očima."

Sedra Noah nastavlja ovaj niz i kaže nam da je Noah bio potpuno pravedna osoba "u svoje vrijeme". Raši predstavlja različita mišljenja o tome da li je "u svoje vrijeme" nešto pohvalno ili pogrdno. Je li Noah bio velik u svojoj vrlo iskvarenoj gene raciji ili je bio velik u usporedbi s generacijom u kojoj je živio. Iako Raši ne daje prednost nijednoj od te dvije mogućnosti, očito je da Noah nije bio onako velik kao što je to bio Avraham Avinu.

Pogled na peto poglavlje Pirkei Avot otkrit će značajnu razliku između Noaha i Avrahama. Deset generacija između Adama i Noaha te između Noaha i Avrahama, uče nas o dugotrajnom B žjem strplje nju. Pa ipak, kad je prvih deset generacija došlo svom kraju, počeo je potop. A kad je drugih deset ge neracija stiglo do kraja, Mišna nam kazuje da je Avrahamovom zaslu gom svijet nastavio postojati. Noa hova zasluga bila je dovoljna samo da se spasi njegova obitelj. Noaha je B g obavijestio o namjeri da uništi svijet i zapovjedio mu je da izgradi

arku, dovede u nju po dvoje od svake vrste životinja i dovoljno hra ne za obitelj i životinje. Komentari ističu da je Noah dobio dovoljno vremena da pokuša utjecati na svo ju generaciju da se popravi. On ili nije uspio u tome ili nije ni previše pokušavao. Učinio je to upravo ona ko kako mu je rečeno (i ništa više od toga?).

Razmislite o ovome... B g je mogao uništiti svijet i spasiti Noaha, nje govu obitelj i parove životinja čude snim momentom. U tren oka. Bez ljudskog utjecaja. Mogao je, ali nije to učinio. Mogao je prepustiti Noa ha samome sebi, da sav posao oko spašavanja obitelji i životinja obavi sam. Ni to nije napravio. (Vjerojatno bi bilo ljudski nemoguće Noahu da sve napravi sam.) Ono što B g jest učinio je da je dao nalog Noahu da sagradi arku od 300x50x30 lakata, plovilo na tri palube, i da prikupi hranu potrebnu za prehranu mno go, mnogo životinja i njegove obite lji tijekom godine dana. To nije mo glo biti učinjeno bez poprilične koli čine čuda i obustave zakona pri rode.

Ali Noah je bio dio svega toga. To je ono što B g obično želi kad su u pitanju čuda. Mi, kao ljudska bića, povezani smo mnogo bolje s ta kvom vrstom čuda. Aminadav je morao skočiti u more prije nego što se ono razdvojilo. Ljudi su morali vidjeti što je Noah radio tokom120 godina. Nama je potrebno da vidi mo nešto prirodno i poznato unutar čuda, a potrebno nam je da vidimo i čudo u sklopu prirode.

Levi

Druga alija 16 p'sukim 7,1 16

B g kaže Noahu i njegovoj obitelji da uđu u arku i da sa sobom pove du po sedam parova od svake vrste košer životinja i ptica. Noahu je re čeno da će se za sedam dana spus titi kiša na 40 dana i noći i za to će vrijeme sav život na Zemlji biti izbrisan. Noah je u vrijeme potopa bio star 600 godina.

Talmud (u Pesahim) ukazuje na B žju uputu da uzme "životinje koje su tahor (tj. košer) i one koji nisu tahor," kao lekciju da se govori "či stim" jezikom, to jest ne vulgarnim. Tora je mogla upotrijebiti riječ tame (nečist), ali je izabrala duži način da to kaže korištenjem ljepšeg izraza. Komentari postavljaju pitanje, ako je to tako, kako to da Tora koristi ri ječ tame u mnogim drugim konte kstima. Odgovor je da Tora, kada postavlja neku micvu i halahu, mora koristiti izravne pojmove kako bi se izbjegle eventualne zabune. S druge strane, kad se priča priču, bolje je koristiti uglađeniji jezik.

B žja zapovijed Noahu da uzme parove životinja i 7 pari košer živo tinja i ptica, dvije su odvojene stva ri. Parovi životinja bili su za nasta vak vrste. Te životinje, uče nas, pre puštene su instinktu samoodržanja. S druge strane, Noah je morao do vesti u teva (arku) druge životinje, čija je sudbina, da tako kažemo, bio žrtvenik i stol.

Divrej Tora

S tim u vezi, još jedno pitanje pada na pamet. Koliko je jelena bilo u arki? Sedam parova, jer je jelen ko šer životinja, ili samo dva, jer se je len nikad ne prinosi kao korban? Bu dući da neki kažu da je razlog za se dam parova bio zbog žrtvovanja, a drugi kažu zato da bi se opskrbilo košer hranom, kako glasi odgovor za jelene? Isto tako, koliko kokoši? Žrtve? Ne? Hrana? Da. Dakle? Ra bin Zev Leff objašnjava da je B'nei Noah (Noahovom potomstvu, svi ma onima koji nisu Židovi, op.pr.) dopušteno prinositi žrtve od bilo koje košer životinje ili ptice; Noah nije bio ograničen na krave, koze, ovce, golubove. Dakle, koji god razlog bio, bilo je sedam parova jelena, kokoši, itd.

Š'liši

Treća alija 22 p'sukim 7,17 8,14

Kiše su pale i vode iz dubina su rasle tijekom 40 dana i noći, no Po top je na svom vrhuncu ostao još dodatnih 150 dana. B g se 'sjetio' Noaha i svih koji su bili s njim u ar ci te je voda počela opadati. Arka se zaustavila na brdu Ararat i 40 dana kasnije (Sjećate li se prvih 40 dana? Ovaj put 40 predstavlja ponovno ro đenje onih koji su preživjeli mabul), Noah je otvorio "prozor" na arki i poslao gavrana. Zatim je poslao go lubicu, pa je poslao opet, i konačno nakon punih godinu dana (365 da na), zemlja je bila spremna da primi svoje nove stanovnike.

Gematrija bazirana na L'ora Shel Torah R. Yaakova Auerbacha z"l

Gemara kaže da presuda protiv naraštaja Potopa nije bila konačna, osim za grijeh krađe. Tora koristi iz raz hamas, pojam za krađu uz koju

ide nasilje. Da je Potop bio kazna za krađu po načelu mjera za mjeru broj čano pokazuje gematrija od hamas = 8 + 40 + 60 = 108 i gematrija od Mei No'ah, naziv za mabul koji se koristi u Haftari Parše No'ah: 40 + 10 (50) + 50 + 8 (58) = 108. Rabbi Aurebach z"l pronalazak ove gematrijske po dudarnosti pripisuje Ba'al HaTuri mu. Ba'al HaTurim dalje ističe da je gematrija od Gehinom također 3 + 10 + 5 + 50 + 40 = 108.

Kad već govorimo o Baal HaTurimu ...

B g je rekao Noahu, Kec kol basar kraj svih živih bića ...

Baal HaTurim vidi skrivenu refe rencu na mabul u numeričkoj vrije dnosti za kec, 100 + 90 = 190. Mabul se sastojao od 40 dana i noći pada nja kiše, plus još 150 dana previ ranja voda Potopa, prije nego li su one počele opadati. To je 190 dana, kec

Baal HaTurim, odnosno Rabbi Ya akov b. Asher Ashkenazi, rođen je 5029. u Ashkenazu i umro 5103. u Toledu. Njegovo je glavno djelo Arba'a Turim, kodeks Židovskog za kona koji je prethodio Šulhan Aru hu. Njegov otac i glavni učitelj bio je Rabbeinu Asher, Ro"š.

Tora kaže da je sva živa bića bila istrijebljena mabulom, izuzev Noaha i onih što su bili s njim u tevi Ah No'ah, samo No'ah je ostao ... nume rički iznosi 1 + 20 + 50 + 8 = 79. Postoji midraška tradicija da je Og, pretpotopni gorostas, preživio Po top držeći se za tevu. Og = 70 + 6 + 3 = 79. Tko je preživio potop? (1) Sa mo No'ah... (2) Og. Raši nam kasnije govori da "palit" (izbjeglica) koji je ispričao Avrahamu o zarobljava nju Lota nije bio nitko drugi do Og,

izbjeglica iz pretpotopnih vremena. Aškenazi dodaju dvije riječi i je dno slovo svojoj Amida tijekom zi me. Kod s'faradim je puno veća pro mjena. Njihova ljetna braha je Borhe nu Hašem ... sa 32 riječi. Zimi, njihov Bareh Aleinu ima 85 riječi.

R'vi'i

Četvrta alija 15 p'sukim 8,15 9,7

B g kaže Noahu da sa ženom, sinovima i njihovim ženama te svim životinjama i pticama, napustiti arku. Noah gradi žrtvenik i žrtvuje na njemu od svih košer vrsta (koje su dozvoljene za korbanot). B žja "reakcija" na Noahove žrtve jest to da, usprkos u osnovi zlom poten cijalu ljudske prirode, neće uništiti svijet, nego će radije kažnjavati po jedince. Zakoni prirode su promi jenjeni kako bi u svijetu vladao stalni ciklus izmjene godišnjih doba i klimatskih uvjeta.

Evo jedne misli ...

U izvještaju o potopu i nakon nje ga, možemo vidjeti nastavak stvara nja. Kao da je u Berešitu zabilježe na 1. faza stvaranja, a ovdje nala zimo 2. fazu. Drugim riječima, svijet kakvog znamo počeo je postojati tijekom 6 dana stvaranja i Potopa koji se dogodio 10 generacija ka snije. To je nešto kao grubi nacrt i njegovo konačno (?) prepravljanje. Poanta je da o svijetu učimo iz svega što nam Tora govori. Ne bismo imali punu korist od lekcija iz Tore bez izvještaja o ranijim generacijama.

B g je blagoslovio Noaha i zapo vjedio njemu i njegovoj obitelji (i cijelom čovječanstvu) da budu plo donosni i množe se." Noah dobiva

OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

dozvolu da jede meso (što nije bilo dopušteno prethodnim generacija ma), ali i upozorenje da ne jede sa žive životinje. Ovdje se navodi za kon o ubojstvu te drugi Noahidski zakoni.

Hamiši

Peta alija 10 p'sukim 9,8 17

B g daje obećanje čovječanstvu da više nikada neće uništiti svijet onako kao što je to učinio s Po topom. Duga će služiti kao znak i podsjetnik na to obećanje.

Mi potvrđujemo značaj duge izgo varajući braha kad je vidimo "... Onaj koji pamti Savez, vjeran mu je i drži Svoju riječ." Zapazite da su od 10 stvari navedenih u Avot kao stvorene u momentu između šest dana Stvaranja i prvog Šabata, sve osim duge, natprirodne. Dugu se, dakle, može smatrati mostom izme đu prirodnog i natprirodnog. Dru gim riječima, trebamo uočavati dje lo B žjih ruku u svim prirodnim po javama, a ne samo u očiglednim čudima. "Usta Zemlje" bila su jedno kratna tvorevina kako bi progutala Koraha i njegovu družinu. No, obi čne stijene i brda, litice i raspukline ništa manje nisu B žjih ruku djelo.

Neki kažu da je duga znak da je B g ljut na svijet i želi ga uništiti osim što je obećao da neće.

S druge strane, Jehezkel opisuje da je nebesko prijestolje poput du ge, a sjaj kojim je Kohen Gadola zra čio po izlasku iz Svetinje nad sve tinjama uspoređen je sa dugom na nebu. I to je, također, lijepo. Šiši

6. alija 44. p'sukim 9,18 10,32

Ovo je druga najduža šiši u Tori.

Nedugo nakon izlaska iz arke, Noah postaje zemljoradnik i vino gradar. On proizvode vino i napije se. Jedan od njegovih sinova, Ham, nemoralno se ponese sa svojim pija nim ocem; Šem i Jafet ponašaju se kako dolikuje u datoj situaciji. Kad Noah shvati što se dogodilo, on prokune Hama i njegovog sin Kana ana, a blagoslovi Šema i Jafeta. No ah poživi 350 godina nakon potopa, te umire u dobi od 950 godina.

2+2=?

Noah je imao 600 godina kad je počeo Potop. Živio je 350 godina na kon Potopa. Tora zbrajanjem ta dva broja dolazi do 950. Što je s godi nom samog potopa? Može se reći da godina dana Potopa nije dio nor malne vremenske skale. Priroda je bila stavljena na čekanje za vrijeme njenog trajanja. Bilo je to kao da su Noah i društvo zamrli na godinu dana. To je ideja koja pomaže "ob jasniti" sva neslaganja u godinama starosti arheoloških ili geoloških na laza. Ta godina nije bila stvarna go dina.

Tora zatim navodi naraštaje koji su uslijedili poslije Noaha uključu jući i Nimroda, moćnog pobunje nika protiv B ga, te narode koji su potekli od Šema, Hama i Jafeta. Švi'i

7. alija 32 p'sukim 11,1 32

Ovo je najduža š'vi'i u Tori.

Tora nam govori o pokušaju iz gradnje "babilonske kule," simbola pobune protiv B ga. (Usput samo, to se dogodilo 40 godina nakon mabula još jednom 40.) B g je osu jetio te planove, pobrkao jezike čo vječanstvu i raštrkao ljude uzduž i poprijeko zemlje.

Komentari uspoređuju ove dvije grešne generacije u ovoj sedri. Dor HaMabul je bila uništena, jer su nji hovi grijesi obuhvaćali uništenje društva općim nepoštovanjem pre ma bližnjem. Dor HaPlaga se ogri ješila samo protiv B ga, a ne jednog prema drugome. Društvo (mada promijenjeno) može opstati; B g mu može dopustiti da i dalje postoji u takvim okolnostima. On može opro stiti čovjeku grijehe protiv Sebe, ali ne i čovjekov grijeh protiv bližnjeg.

■

Sedra se vraća Noahovoj lozi, ovaj put samo preko Šema, ravno do Te raha i njegovog sina Avrama (sa že nom Sarajom). Sedra tako završava s pripremljenom scenom za sljedeću veliku fazu razvitka svijeta, a to je povratak vjeri u jednog B ga i "rođe nju judaizma."

Haftara

22 p'sukim Ješejahu 54,1 55,5 Rabin Jacobs ističe očitu vezu iz među ove parše i njene haftare u vezi spominjanja Noahovih "voda" u haftari. Na dubljoj razini, Ješajahu povlači paralelu između Saveza koji je B g preko Noaha sklopio s čita vim čovječanstvom i obećanja naro du Izraela u vezi njegove budućno sti. Baš kao što je obećao da više nikad neće poplaviti cijelu Zemlju, tako je obećao da neće ukoriti i ka zniti Izrael (u budućnosti).

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Divrej Tora

stranice)

Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Strana Strana5

Raspršenost

U parši Noah ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari.

Šest stalnih micvos

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremen ski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što je slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili njihanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, po stoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom? Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalne micvos".

1. Znati da postoji B g

Ja sam Hašem B g tvoj koji sam te izveo iz Egipta. (Izl 20,2)

Prva od šest stalnih micvos također je i prva od Deset za povijedi. To je micva da se prizna da Hašem postoji. Mo ramo priznati da On ne samo da je stvorio svijet, već i

dalje sudjeluje u svakodnevnom funkcioniranju svijeta i našem osobnom životu. Ne bismo trebali samo vjerovati u B ga, nego bismo trebali izići van i pogledati sve te do kaze kako bismo znali da B g postoji.

2. Ne vjerovati u bilo koje druge "bogove" Nemoj priznavati druge "bogove" u mojoj nazočnosti. (Izl 20,3)

Svako mjesto na koje bi čovjek mogao otići nalazi se u B žjoj nazočnosti prema tome, druge sile ne postoje! Ne smije se čak ni vjerovati da je Hašem stvorio svijet, a on da prepustio upravljanje anđelu ili nekom drugom poda niku. Moramo uvidjeti da niti jedno biće koje je Hašem stvorio ne može osujetiti Njegovu volju.

3. Znati da je B g Jedan Čuj, Izraele, Hašem (Vječni) je naš B g, Hašem (Vječni) je Jedan. (Ponovljeni zakon 6,4)

Osim stalnog uviđanja Hašemova jedinstva, postoji i mi cva da se ovaj stih, Šema, govori ujutro i uvečer. Prepoz navanje Hašemovog jedinstva znači poznavati da je On jedini, da On nema partnere, dijelove ili da se može dije liti, te da On biva izvan vremena i prostora. Hašem je je diniizvorživotaipostojanja. (ostale 3 micvos drugom prilikom)

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

Negativne zapovijedi

2. Negativna je zapovijed da se hamec (ukvasana hrana) ne smije vidjeti na području ili u posjedu Židova čitavih sedam dana Pesaha

kao što kaže Pismo: nikakav ukvasani kruh neće se vidjeti kod vas sedam dana. (Šemot 13,7).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

3. Negativna je zapovijed da se hamec (ukvasana hrana) ne smije naći na području ili u posjedu Židova na Pesah

■

uništio, makar krši dvije prethodno spo menute zabrane, on neće biti bičevan, jer nije učinio fizički čin. Ako se hamec nežidova nađe u prostorijama Židova, a Židov je na sebe preuzeo obavezu prema njemu, dužnost mu je da ga uništi. Ako nije prihvatio oba vezu prema njemu, nema zabrane protiv dr žanja toga jer Pismo kaže: nikakav se ukva sani kruh neće vidjeti za tebe (Šemot 13,7); svoj ne smiješ vidjeti, ali smiješ vidjeti onaj koji pripada drugima. Međutim, ako nežidov može sudski goniti Židova zbog njega prema nežidovskom zakonu, tada čak i ako nije preuzeo obavezu prema njemu, on ga ima obavezu uništiti.

kao što kaže Pismo: Sedam dana ukvasano se neće naći u tvojim domovima (Šemot 12,19). Ako netko ostavi hamec u svom domu na Pesah, na primjer, ako mu tijesto kvasa na Pesah i on ga ostavi u svom domu, ili kupi hamec i na mjerno ga pospremi treba biti bičevan dva puta (na temelju zabrane da se vidi §2, i zabrane da se nađe), jer je učinio fizički čin [da ih prekrši]. Ali ako je ostavio hamec da ostane na Pesah otprije Pesaha, a da ga nije ■

Ako je hamec na takav način ostao tijekom Pesaha, od njega je zabranjeno imati bilo kakvu korist, po zakonu uče njaka, kao kazna zbog toga što su dvije zabrane, da se vidi i da se nađe u području Židova, prekršene. Čak i ako je nehotice zaboravljeno, učenjaci to proglašavaju zabranjenim.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

Rabbi

Tora

Sefer Hamicvot Hakacar

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Gleda li Tora na vegetarijanstvo kao na ideal?

Pokrenite raspravu za svojim ša batnim stolom o tome kakav je stav Tore prema mesnoj prehrani. Koji dokazi mogu ukazivati na to da je ubijanje životinja za hranu proble matično te da je vegetarijanstvo po željno? Koje se retke može navesti kao protuargumente? Još neke točke za raspravu:

• Prema mišljenju da Hašem nije izvorno namjeravao da ljudi meso uključe u svoju prehranu, što ga je navelo da promijeni Svoje mišljenje? Mislite li da je moguće da se volja Vječnoga može promi jeniti? Provjerite što Ralbag kaže o tome.

• R. Kook i drugi sugeriraju da je jedenje mesa dopušteno samo kao ustupak čovjeko vom degradiranom moralu. Smatrate li da Tora predsta vlja vječiti ideal, ili njeni zakoni mogu činiti ustupke ljudskim nedostacima?

Transkulturalne usporedbe

Tora i judaizam nisu nastali u vakuumu. Znanje o obližnjim kul turama tog vremena pomaže nam da cijenimo jedinstvenost izraelskih vrednota i sustava vjerovanja. Us poredite priču o Mabulu kako je ispripovijedana u Parašat Noah s drugim pričama o potopu iz Mezo potamije. Pogledajte Mabul i mezo potamske mitove kao primjere i os novu za raspravu.

• Koje razlike zapažate? Što je ono što podstiče potop u sva koj od priča? Kako se uspore đuju heroji svake od pripovi jesti? Kakvu ulogu ima bo žanstvo tijekom i poslije po topa?

• Što te razlike otkrivaju o to me kako svako od tih dru štava poima B ga i način na koji on vodi svijet?

Ponovna izgradnja nakon neus pjeha

Ako vas je netko do koga vam je stalo na neki način iznevjerio, kako to utječe na vaš odnos nakon toga? Vršite li snažniji pritisak na njih, ili smanjujete svoja očekivanja i zahti jevate manje? Kada im dajete drugu

šansu, a kada odustajete? Razmo trite ova pitanja u vezi s neuspje hom ljudske rase i njezinim gotovo potpunim uništenjem u Potopu:

• Koja je to bila "slamka koja je slomila devi kičmu" i potakla Hašema da dovede Potop.

• Kako se Hašemov odnos prema čovječanstvu mijenja nakon Mabula? Zahtijeva li više od njih ili manje? Je li se njegova providnost osjećala u istoj mjeri kao ranije?

• Što se još promijenilo u sve miru poslije potopa? Je li svi jet postao potpuno drugačiji od prethodnog?

Prosuđivanje drugih

Postoji nekoliko likova u Tanahu o kojima vrlo malo znamo, no usprkos tome mi ih karakteri ziramo kao pravedne ili po kvarene. Ovdje imamo konkre tan slučaj Nimroda. Tanah nam daje samo pet redaka o njemu, ali većina čitatelja negativno gleda na njega. Što nas navodi na ovakvu ocjenu? Postoji li neki drugi način na koji možemo iščitati njegov ka rakter? Pogledajte Ibn Ezrinu interesantnu analizu Nimroda, koji, kao iznimka, tvrdi da je Nimrod zapravo bio pravedan štovatelj Hašema. Koji način gledanja na Nimroda vi prefe rirate?

■

Koliko često prosudite neku osobu na neki način i onda, nakon što je bolje upoznate, saznate da je vaš prvobitni dojam bio po grešan? Koji su to faktori koji utječu na našu početnu procjenu drugih? Do koje mje re smo pod utjecajem vanjšti ne, umjesto osobine pojedinca?

■

Strana Strana7

Duga u oblacima

Nakon potopa, B g je obavijestio Noaha:

"Učinit ću svoj Savez s tobom, i ni kada više neće svako tijelo biti uništeno vodama potopa".

"To je znak Saveza koji stavljam između Mene, vas i svih živih bića što su s vama, za sva pokoljenja: Postavio sam dugu Svoju u oblacima ... Duga će biti u oblacima, i vidjet ću je da se podsjetim na vječni savez" (Postanak 9,11 16)

Na koji način duga simbolizira B žji zavjet da više nikada neće uni štiti svijet potopom? Zašto Tora na glašava da je ova duga 'u oblaci ma'? I što je najvažnije, koje je zna čenje ovog B žanskog obećanja da više nikada neće pustiti potop na svijet? Da li to implicira da je Potop bio nepravedan? Ili je B g promije nio svoja očekivanja od svijeta?

Duga nije samo prirodna pojava uzrokovana lomom svjetlosti. 'Duga u oblacima' predstavlja suštinsku promjenu u duhovnom razvoju čovječanstva.

Moralnost u pretpotopno doba

Prije uništenja Potopom, svijet je bio drugačiji od svijeta kojeg danas poznajemo, bio je mlađi i životniji.

Njegovi fizički aspekti bili su mno go snažniji, a ljudi su svoje živote živjeli dulje. Baš kao što je tijelo bilo otpornije, i intelekt je također bio vrlo moćan. Od ljudi se očekivalo da svoje intelektualne snage koriste kao vodič života na razborit, mo ralan način. Sama istina trebala je biti dovoljan vodič za pojedinca jake volje. U idealnom slučaju, svijest o B žjoj prisutnosti trebala bi biti do voljna da prosvijetli i usmjeri nečije postupke. To je bio potencijal da vnog svijeta Edenskog vrta.

Međutim, sveprisutno nasilje i nemoral Noahovog naraštaja poka zali su da čovječanstvo nije došlo ni blizu ostvarenja svojih moralnih i duhovnih potencijala. Nakon poto pa, B g je iz temelja promijenio pri rodu etičkih smjernica za ljudsku dušu. Znak koji je B g pokazao No ahu, 'dugu u oblacima' metafora je te promjene.

Snažnije moralno vodstvo

Duga predstavlja božansko pro svjetljenje, prelamanje B žjeg svjetla, dok ono prodire u naš fizički svijet. Zašto Tora naglašava da je duga 'u oblacima'? Oblaci predstavljaju naše emocionalne i fizičke aspekte, baš kao što su oblaci teški i tamni (he

brejska riječ gešem znači i 'kiša' i 'fizička tvar'). Savez 'duge u obla cima' ukazuje na to da se B žansko prosvjetljenje (duga), sada proširilo s područja intelekta, gdje je postoja lo prije Potopa, na emocionalne i fizičke sfere (oblake). B žja duga svjetlosti sada je također prodrla u guste oblake materijalnog svijeta.

Na koji način je to postignuto? B žansko Svjetlo je postalo 'zaodje veno' u jedan više fizički oblik konkretne micve. B g je Noahu dao prvi i najosnovniji moralni zakonik: sedam zakona Noahidskog zakoni ka. Ove zapovijedi služile su da bi se premostio jaz između razuma i djela, između metafizičkog i fizi čkog.

■

Sada možemo razumjeti B žje obe ćanje da svijet više nikad neće biti uništen potopom. Nakon Potopa, uništenje kompletnog čovječanstva postalo je nepotrebno, jer je sama priroda ljudskog moralnog ponaša nja bila promijenjena. Naš unutarnji duhovni život postao je povezaniji s našim vanjskim fizičkim radnjama. Kao rezultat toga, potreba za tako velikim uništenjem života, kao što se desilo prilikom Potopa, više se ne bi vratila. Naravno, pojedinci pa čak i narodi i dalje mogu odabrati

Divrej

Tora

da potonu na razinu divljaka i bar bara. Ali stupanj nemorala nikada više neće ponovo doseći opseg onog u Noahovom naraštaju, u kojem je samo jedna obitelj zaslužila da bude spašena.

Dopuštenje da se jede meso

Kad je B g uništio Svoj svijet vo dom, započinjući novi početak s Noahom i njegovom obitelji, B g je rekao Noahu,

"Sve živo što se kreće bit će vam za hranu. Poput biljnog raslinja [koje sam dopustio Adamu], sad sam vam dao sve.

. ... Samo za krvi vaših vlastitih života

Ja ću tražiti račun" (Post 9,3.5.)

Do ovog trenutka, od čovječanstva se očekivalo da budu vegetarijanci. No, nakon što su Noah i njegova obitelj napustili arku, B g je dopu stio da jedu sve osim drugih ljudi. Zašto je dopuštenje da se jede živo tinje dano u ovom trenutku?

Privremeno dopuštenje

S obzirom na nasilje i izopačenost generacije Potopa, bilo je nužno napraviti ustupke moralnoj slabosti čovječanstva. Ako se čovječanstvo još uvijek borilo s osnovnim moral

nim pitanjima kao npr. ne ubiti drugo ljudsko biće koja bi bila svrha da ga se frustrira dodatnim zabranama kod manje jasnih pita nja?

Nakon Potopa B g je snizio stan darde moralnosti i pravde koje je postavio čovječanstvu. Mi više ne bismo bili krivi za klanje životinja, odgovorni bismo bili samo za na nošenje štete drugim ljudima. Onda bi nam naša moralna osjetljivost, koje je postala hladna i neosjetljiva u zbrci života, mogla ponovo zagri jati srce.

Da je zabrana konzumiranja mesa ostala na snazi, onda, kada bi želja da se okusi meso postala neodoljiva, razlika između gozbe od mesa čo vjeka, životinje i peradi bila bi mala. Nož, sjekira, giljotina i električni udar poubijali bi ih, kako bi se nasi tio proždrljivi želudac 'civiliziranog' čovjeka. U tome je prednost moral nosti kada je povezana sa svojim B žanskim Izvorom: ona zna pravo vrijeme za svaki cilj, a povremeno će se obuzdati kako bi se očuvala snaga za budućnost.

U budućnosti će se ta potisnuta

briga za prava životinja obnoviti. Vrijeme moralnog savršenstva doći će kada "nitko ne bude učio svog bliž njega ili svog brata da poznaje B ga jer će Me svi znati, veliki i mali podjed nako" (Jeremija 31,33). U to vrijeme povišene etičke svijesti biti će ob novljena briga za dobrobit životinja. Priprema za budućnost

U međuvremenu micvot Tore pri premaju nas za tu mogućnost.

Tora ukazuje na moralne ustupke koji su uključeni u jedenje mesa, i stavlja ograničenja na ubijanje živo tinja. Ako "želite jesti meso", jedino tada smijete zaklati i jesti (Pnz 12,20). Zašto spominjati 'želju da se jede meso'? Tora ukazuje: ako niste u mogućnosti da prirodno prevla date svoju želju da jedete meso, a vrijeme za moralnu zabranu još nije došlo odnosno, još se borite s na gonom da ne ozlijedite one koji su vam još bliži (ostalim ljudskim bi ćima) onda smijete zaklati i jesti životinje.

Ipak, Tora ograničava koje životi nje se smije jesti, i dopušta samo one koje su najprikladnije ljudskoj prirodi. Zakoni šehita (ritualnog kla nja) ograničavaju način na koji se ubija životinje na onaj koji je najbrži i najhumaniji. Tim zakonima Tora nam u svijest urezuje činjenicu da se radi o živom biću, a ne o nekom be životnom automatu. I zapovjeđeno nam je da nakon klanja prekrijemo krv, kao da se želi reći: "Prekrijte krv! Sakrijte svoj zločin! "

Ta će ograničenja svoj učinak pos tići obrazujući generacije tijekom vremena. Tihi protest protiv klanja životinja postati će zaglušujući prosvjed, i njegov će put pobijediti.

Prevela Tamar Buchwald

stranice) Rav Kook: Duga u oblacima

Sposobnost oporavka je ključ

Parša Noah je zastrašujuća jer nam ilustrira sposobnost ljudskog života da, kao što znamo, bude autodestruktivan. Dovoljno se sjetiti luđaka koji kontroliraju Sjevernu Koreju i Iran pa da shvatimo da apokalipsa nije teoretska ili fikcio nalna stvar. Noahov svijet biva uni šten pred njegovim vlastitim očima. B žje obećanje da se potop i ledeno doba neće ponavljati na tako kata klizmičan način, prema rabinima je ograničeno samo na uništenje svi jeta vodom. Ono ne govori o dru gim oblicima potencijalne katastro fe.

Noahov je svijet, svijet pohlepe, ugnjetavanja, financijske i fizičke iskvarenosti, te razuzdanih seksual nih ekscesa i nemorala. Nažalost, tragično i na nesreću, i naš svijet podsjeća na takvo stanje ljudskih odnosa. Noah se očito nije u stanju nositi s takvim svijetom. On gradi arku kao zaštitu, te ga ona ponese van te oluje. No, razumljivo, on ostaje traumatiziran tim događajem. I mada poživi da vidi kako svijet bude ponovo izgrađen, on nikako

ne može zaboraviti uništenje kojem je bio svjedok.

Noah se, u neku ruku, nije odma knuo od potopnih događaja. Sve njegove prethodne godine napora uloženog u izgradnju arke i slušanja B žje zapovijedi čine se uzaludnima zbog njegove nesposobnosti da svoje čudesno preživljanje pretvori u kapital. I mada je on preživjeli, on je također i žrtva potopa. To na neki način objašnjava njegovu čudnu odluku da zasadi vinograd, pobere grožđe i opije se vinom koje je iz njega proizvedeno. Raši već komen tira o besmislenosti njegove odluke da to učini. No njegova nesposob nost da načini odmak od prijašnje traume tjera ga da se tako ponaša i da poput mnogih drugih ljudskih bića, utopi svoju unutarnju tugu u alkoholu i vinu.

Prava kušnja života uvijek se sa stoji u tome da se nastavi sa živo tom i da se ne bude slomljen trau matičnim zbivanjima kojima smo svjedoci i koje proživljavamo. Ra bini Mišne daju komplimente

našem praocu Avrahamu zbog njegove sposobnosti da to učini de set puta u svom životu. Prepuštanje piću kako bi se ublažile prijašnje ne volje nikada nije bilo židovska oso bina. Vjerojatno je to razlog zašto Židovi svoje podrijetlo započinju s Avrahamom, a ne s Noahom.

Naši su naraštaji preživjeli stravi čne događaje i tragedije. Sposobnost Židovskog naroda da se ponovo uz digne iz takvih događaja i iskustava obilježje je našeg opstanka kroz sto ljeća. Ova se sposobnost zasniva na ponosu na našu misiju da budemo jedinstveni narod kraljevstvo sve ćenika i sveti narod. Bez tog sastoj ka ponosa, vlastite vrijednosti i sve tosti misije mi nikada ne bismo bili u stanju preživjeti i napredovati onako kako smo preživljavali tije kom stoljeća.

■

Drugi su narodi pretrpjeli uniš tenje, pa čak i genocid. No oni se nikada nisu oporavili od te traume. Poput Noaha oni se ne uspijevaju vratiti na svoju prijašnju poziciju i veličinu. Na taj način oni postaju

Strana

Divrej Tora

Rabbi Berel Wein:

istinskim žrtvama potopa koji ih je zahvatio. Na neki čudan način, Noahova se pripovijest ponavlja u svim generacijama. Mi smo pozvani da slijedimo Avrahamov primjer. Graditi, razvijati se i gledati na budućnost Židovski je odgovor na vode potopa koje stalno prijete da nas progutaju.

Sindrom preživljavanja

Krenimo korak dublje. Glavni lik kojeg opisuje ovotjedno čitanje Tore je, naravno, Noah. Smatram da nam Tora, kroz Noahov karakter i njego vu reakciju na predstojeću katastro fu i svijet nakon nje želi ilustrirati izazove s kojima se suočava onaj koji je preživio.

Svatko tko je ikada preživio neku tešku kušnju ili tragediju vrti si u glavi što se moglo učiniti drugačije, i je li se tragedija mogla na neki na čin izbjeći. A uvijek je tu prisutan i element krivnje kojeg svaki preživ jeli nosi u sebi.

Noah je dobio jasno upozorenje na dolazak potopa potopa koji će uni štiti civilizaciju kakvu je poznavao. Postoje različita mišljenja u komen tarima na Toru o tome je li Noah zaista nastojao spasiti svoje bližnje ili je uglavnom bio pasivan, nada jući se da će javnom izgradnjom arke oni na neki način shvatiti po ruku. Koje god mišljenje prihvatili, očito je da je Noah bio neuspješan u spašavanju svog naraštaja od uni štenja.

Nema sumnje da je ova gruba či njenica, vrlo teško pala Noahu na

kon potopa. Ona objašnjava njegovo neobično ponašanje sadnju vino grada, opijanje i potom postajanje žrtvom seksualnog zlostavljanja ali ona to ne opravdava. Posttrau matski sindrom danas je prepoznat kao medicinska bolest psihološki i fizički problem.

Gotovo svi vojnici koji su sudjelo vali u stvarnim borbama pate od njega na ovaj ili onaj način. Postoje savjetnici za one koji su u tuzi, kako bi im pomogli da se oporave nakon osobnih tragedija u svojim obitelji ma. No Noah je bio sam samcat na svijetu i nije bilo nikoga tko bi mu pomogao nositi se sa njegovim vlas titim sindromom preživjeloga.

To kako se čovjek nosi s tužnim i teškim događajima navodno poka zuje od čega je sazdan čovjek, a i sam život. Možda je upravo na to mislila Mišna kada je opisala da je deset kušnji našeg praoca Avraha ma, "on sve izdržao." Nisu samo kušnje ono što ga je učinilo velikim,

već činjenica da je nakon tolikih kušnji on i dalje stajao uspravno i odlučno, vjeran i dobronamjeran do kraja.

Avraham je također bio preživjeli, no njegova metoda prevladavanja sindroma preživjelog bila je umno ome drugačija od Noahove. Ova dvojaka mogućnost jasno se vidjela u prošloj generaciji kada su preži vjeli holokausta, nakon oslobođenja, donosili odluke u vezi svog bud ućeg života. Svi su oni bili pogođeni užasima koje su vidjeli i osobno pretrpjeli. Ipak, njihov izbor da se još jednom nastavi sa životom po stao je istinski žar njihovog življenja i osobnosti.

Odabir života, obitelji, vjere i poduzetničke, društvene i nacio nalne produktivnosti bio je, za mno ge od preživjelih, put oporavka i normalnosti. Prošlost nikada nije bila zaboravljena i ti događaji se nikada nisu mogli izbrisati, ali ponovna izgradnja života imala je prednost pred svim drugim fakto rima. Oni, obojica, Adam i Noah, nisu mogli prijeći preko tragedija koje su ih prethodno snašle. Oni su se povukli u sebe i izgubili svoj na gon za vodstvom i svoju sposobnost da nadahnjuju druge. Na taj način, oni su produbili tragedije koje su ih prevladale i izgubili priliku da po stanu vječni narod koji će na neki način biti u stanju da se uzdigne iznad svih nevolja i ispuni svoju po vijesnu zadaću.

Šabat šalom

s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Sposobnost da se oporavi je ključ

Rabbi Yissocher Frand: Prioriteti definiraju čovjeka

Dva su poznata Rašijeva komen tara vezana uz kraj ovotjedne parše

Na kraju parše, Tora kaže da je "Noah čovjek zemlje zasadio vino grad" (Berešit 9,20). Raši komentira da riječi "čovjek zemlje" (iš ha'ada ma) znače da je Noah bio definiran zemljom (slično kao što je Elimeleh bio opisan kao "iš Naomi") (Rut 1,3). Noah je bio "posjednik zemlje".

Ramban ističe da takva upotreba postavlja presedan (zeh bana av) za slične konstrukcije u Tanahu. Čo vjek "iš" je definiran onime što dolazi nakon njega. Ramban citira dodatni primjer "iš haElo kim" (De vorim 33,1) u kojem Moše B žji čo vjek označava osobu koja je defi nirana B gom. Noah je, s druge stra ne, postao čovjek koji je bio defini ran zemljom.

Ranije, Raši komentira frazu "vaJa hel Noah" (doslovno "Noah je po čeo" iz istog korijena kao i "tehila"

početak). Raši objašnjava da riječ "vaJahel" nosi u sebi konotaciju da se Noah obeščastio (iz korijena 'hulin'

ne sveto) jer je prvo što je zasadio nakon Potopa trebalo biti nešto dru go, a ne vinograd.

Ako se upitamo je li Noah trebao zasaditi vinograd, odgovor je zasi gurno da jest. Nakon svega, mora mo razmisliti odakle Noahu trsovi ako je sve na zemlji bilo potpuno uništeno? Odgovor je da je zajedno sa životinjama Noah na arku ponio i sjemena svake vrste biljaka i stabala kako bi mogao nadoknaditi uniš tenje agrikulture koje se dogodilo potopom. Nije upitno da je Noah uistinu trebao zasaditi vinograd. Ono zbog čega je ipak kritiziran od strane Rašija koji citira u ime hazal, jest zato što je vinograd bio prvo što je zasadio.

Rav Jeruhum Levovitz objašnjava da nas to uči lekciji o važnosti is

pravnih prioriteta. Postoje mnoge stvari koje trebamo učiniti u ovom svijetu. Imamo mnoge obveze. Ali prioriteti definiraju ono što će čo vjek postati. Stih kaže "vaJahel Noah iš haAdama". Naši mudraci primje ćuju da se o Noahu ranije govorilo kao o čovjeku čista i pravedna duha (Noah iš cadik tamim). Pogledajte što mu se dogodilo! Odjednom je naz van "čovjekom zemlje". Gdje je po griješio? Hazal objašnjavaju da je njegov duhovni pad bio izuzetno suptilan. To nije bila dramatična po buna ili promjena životnog stila. Ne dalo Nebo! Noah je samo pobrkao svoje prioritete i zasadio najprije ono što je trebalo zasaditi kasnije.

■

Noahov neprikladan prvi prioritet postao je ono što definira srž njego vog bića kao što smo spomenuli u prethodno citiranom Rašiju. [Iš haAdama < > Iš haElokim < > Iš Naomi] Vinograd ga je definirao jer je on postao najvažniji prioritet u njegovom životu. Od velike je važnosti da zadržimo ispravne prioritete.

Odbacivanje Jedinstva rezultira nejedinstvom

Druga stvar koju želim podijeliti s vama također je tumačenje Rav Jeruhuma Levovitza. Kraj parše sa drži incident s narodom Bavela. Oni su željeli izgraditi kulu do neba. Svi su govorili jednim jezikom. Ostatak priče znamo: "Sagradimo kulu; bori mo se s B gom." Gospodar Svijeta je

Divrej Tora

sišao i pomiješao njihove jezike te su, kao takvi, bili onemogućeni u međusobnoj komunikaciji.

To je lijepa priča. Vrlo poznata. Međutim, većina ljudi ne razumije da je ta priča, priča o povijesti svije ta. Taj incident jedan je od iskonskih događaja u povijesti ljudskog roda. Što nam taj događaj simbolički predstavlja?

Naracija započinje riječima, "I cije la je zemlja govorila jednim jezikom". Raši kaže da je to bio "sveti jezik". B žji "Veliki plan" za svijet bio je da među ljudima vlada jedinstvo. Je dan od najvećih blagoslova koje je Svemogući dao ljudskom rodu bilo je jedinstvo među ljudima i nacija ma.

B g je Jedan. On je definiran svo jim Jedinstvom i Jedninom. Plan za svijet bio je da svijet odražava to jedinstvo: Jedan B g < > jedan jezik. Da je društvo bilo sposobno zadr žati okruženje u kojem je vladao Jedan B g i jedan jezik, ljudi bi se mogli slagati. Narod Bavela se, me đutim, pobunio protiv tog konce pta. Oni su odbacili 'Jednog B ga'. Planirali su izgraditi kulu do neba i započeti rat protiv 'Jednog B ga'. Mi želimo raznolikost. Mi ne želimo biti odgovorni 'Jednom B gu'.

B g je odgovorio: "Dao sam vam priliku za najveći blagoslov na svi jetu i vi ga niste cijenili. Pobunili ste se protiv 'jedinstva'. Kaznit ću vas najgorim prokletstvom. Dat ću vam različite jezike." B g dopušta greš

nicima da idu stazom koju su sami za sebe izabrali. Budući da su odba cili jedinstvo, to je upravo ono što im je oduzeto 'prokletstvom' mno gih jezika.

razlikama između ljudi i naroda. Kako je to sve započelo? Njihovim odbijanjem 'Jedinstva'. Svemogući je, kao kaznu, isključio 'jedinstvo' od ljudi Bavela i od 70 nacija koje su se sa tog mjesta raspršile u tom po vijesnom događaju.

Jednom sam vidio statistiku da prosječna osoba u toku svog života preživi preko 500 ratova! Tu nisu uključeni samo oni 'veliki' ratovi (kao 2. svjetski rat, Koreja, Vijetnam, Zaljevski ratovi…), već i 'manji' ra tovi (poput Bosne, Nikaragve, Istoč nog Timora, Rwande, Burundija…) koji su također ratovi. Zašto se ljudi bore? Hrvati ne vole Srbe, Srbi ne vole Hrvate. To postaje toliko kom pleksno da čovjek doslovno ne mo že razlikovati strane ako nema 'listu pogodaka'.

Odakle to potječe? Zašto Indone žani i ljudi sa Istočnog Timora ubi jaju jedni druge? Zašto se ljudi u Sjevernoj Irskoj međusobno ubijaju već stotinama godina? Takvih situ acija ima diljem naše planete. Ljudi se ne slažu jedni s drugima. Pri marni razlog tim razmiricama leži u

Počevši od kule Bavela, ljudi su prestali komunicirati, kulture su krenule svaka svojim putem, a bor be i razmirice postale su neizbje žne. Trenutni koncept da će jednog dana postojati jedan jezik i ujedi njena Europa nikad neće uspjeti. Neće uspjeti zbog prokletstva koje je nad svijetom zbog kule Bavel. Ljudski rod imao je svoju priliku da živi u jedinstvu, ali tu je priliku prokockao. B g se pobrinuo da ljudi zauvijek žive u nejedinstvu koje su izabrali.

U Kanadi postoji pokret koji želi engleski učiniti obveznim nacional nim jezikom. Svi dokumenti moraju se tiskati samo na engleskom. Koji je razlog za takve napore? Razlog je spoznaja da je raznovrsnost jezika prvi korak ka raspadu društva. Nije nezamislivo da će se tijekom našeg životnog vijeka Kanada raspasti zbog francusko engleske dihoto mije u raznim dijelovima te zemlje. Prokletstvo ovotjedne parše nastav lja harati i u naše doba. Budući da je odbijen "Hašem Ehad", rezultat je svijet kakvom svjedočimo kroz ci jelu povijest pa sve do današnjih dana.

Prevela Anja Grabar

12. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Prioriteti definiraju čovjeka

Jesmo li vođe ili sljedbenici?

Jesen je jedno od mojih omiljenih godišnjih doba. Jesenje lišće jedna je od najljepših i najviše zapanjujućih B žjih kreacija. Fascinantno je da je drugo predivno doba za drveće vri jeme proljetne cvatnje. Teško je reći koje je od njih ljepše. I, iako su jed nako lijepa, ta su dva godišnja doba radikalno drugačija. Proljeće je ži vot, a jesen je smrt. Želio bih podi jeliti s vama par misli o tome. Što je ljepše, život ili smrt? Duša koja ulazi u ovaj svijet s punim poten cijalom? Ili duša koja napušta ovaj svijet nakon što je taj potencijal os tvarila te se premješta na mjesto bo ljeg i duhovnijeg postojanja? Teško je reći. Svaki je od tih trenutaka dra gocjeno iskustvo. Svaki ima svoju vrijednost. Što je od toga ljepše život ili smrt? Jesenje lišće ili prolje tno cvijeće? Svako od njih ima svoje mjesto, svoju ulogu, svako od njih potrebno je prigrliti i cijeniti.

Ovotjedni odjeljak Tore govori o potopu i o babilonskoj kuli te o 10 generacija koje vode do Abrahamo vog rođenja.

Nitko nam u cijeloj Tori nije pred stavljen s takvim sjajnim pohvalama kao što je to Noah. On je ‘čovjek’; on je pravedan; on je najčišći od svoje generacije i on hoda s B gom. Tri puta tijekom poglavlja o potopu, Tora nam kaže da je Noah učinio ‘točno onako kako mu je B g rekao da učini’.

A opet, tko je Noah? On nestaje u povijesti jednako tako brzo kako se i pojavio. On nije Abraham kojem

Tora posvećuje 4 odjeljka, a još ma nje Moše kojem Tora posvećuje ve ćinu svojih poglavlja. Tijekom od jeljka rečeno nam je da je Noah ži vio još tri stotine i pedeset godina nakon potopa i to je sve. Zbogom, Noah. O njemu nećemo čuti više ništa.

U čemu je on pogriješio? Što ga razlikuje od čovjeka poput Abraha ma?

Vjerujem da odgovor leži upravo u frazi da je Noah učinio ‘točno ona ko kako mu je B g rekao da učini’. B g dolazi i kaže mu kako će uništiti čovječanstvo te da Noah treba izgra diti arku kako bi se spasio. Kako Noah odgovara? Da, gospodine. Jedna arka već stiže.

Primjećujete li nešto neobično? B g mu kaže da će uništiti čitav svijet, a

Noah jednostavno gradi arku kako bi krstario dok svi oko njega umi ru? Usporedimo ga sa Abrahamom. Kada je Abrahamu rečeno da će B g uništiti Sodom i Gomoru, zle gradove, on se rukama i nogama borio za njih. B g mu nije rekao da se bori, ali nije ni trebao. Abraham je donio svoj vlastiti sud prema to me što je osjećao da je ispravno i zauzeo se za to čak i ako je to zna čilo ‘prepirati’ se sa samim B gom. Suprotno od Abrahama, Noah je bio ‘da’ čovjek. A B g ne želi ‘da’ ljude. Da je htio robote, mogao ih je stvoriti vrlo lako. Umjesto toga, stvorio nas je kao ljudska bića sa osjećajima, mislima i zamislima. Stvorio je neovisnost kako bismo je koristili, a ne kako bismo je ugušili. Abraham se zauzeo za ono što je vjerovao da je ispravno; Noah je samo slijedio B ga. Slijediti B ga nije loša stvar. Ali ponekad, zapravo prilično često, to jednostavno nije dovoljno. Judaizam vjeruje da su B žji zakoni struktura na kojoj treba graditi, a ne zatvor u kojem treba živjeti. Riječ ‘Noah’ u hebrejskom znači ‘odmor, počinak, kao da nije sebi htio stvarati previše muke i nevolja. Izabrao je jednostavan put sljedbenika, a ne izazovnu stazu vođe koju su izabrali Abraham i Mojsije. Zato ga Tora brzo zaborav lja. Roboti su mnogo manje zanim ljivi od ljudi.

Šabat šalom

■

Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Agnostici

"I Haran je umro prije svog oca, u svom rodnom kraju, u Ur Kasdimu." (Post 11, 28)

Po pitanjima vjere, agnostik je naj usamljeniji od svih. S jedne strane og rade stoji ateist, uvjeren u svoje odba civanje B ga i često posvećen raskrin kavanju religije koju smatra "opiju mom za mase" (kao što je to Karl Marx bio rekao). S druge strane stoji vjernik, oduševljen u svojoj vjeri da je svemir B žje djelo. Agnostik stoji u sredini, ne znajući (a gnost) postoji li B g ili ne, i obično očajnički želi steći sigurnost u bilo što što nadilazi opa žajne materijalne pojave.

Naš biblijski odlomak spominje dva vrlo različita agnostika, Harana i No aha. Kontrast između njih dvojice sa drži važnu pouku i za agnostike i za vjernike i za ateiste.

Biblija kaže da je Noah, zajedno sa svojim sinovima, svojom suprugom i ženama njegovih sinova, ušao u arku "zbog voda Potopa" (Postanak 7,7). Iz ovog stiha, Raši izvodi da je "Noah imao slabu vjeru; on je vjerovao i nije vjerovao da će Potop doći."

Noah nije ušao u kovčeg sve dok ga voda nije doslovno ugurala unutra. Rašijeva fraza da je "on vjerovao i nije vjerovao" zapravo je drugačiji način opisivanja agnostika koji ostaje u sta nju svoje neizvjesnosti; on vjeruje i ne vjeruje. Stoga je Raši Noaha opisao kao prvog agnostika.

Drugi biblijski agnostik pojavljuje se u liku Harana. "Ovo su Terahove ge neracije. Terah je rodio Abrama, Na hora i Harana" (Postanak 11,27).

Zašto tekst ukazuje "i Haran je umro prije svog oca, u svom rodnom kraju, u Ur Kasdimu" (isto, stih 28)? Što predstavlja navođenje točnog mjesta Hara nove smrti?

a istodobno izvlači Harana iz rela tivne anonimnosti, postavljajući ga kao agnostika usporedivog s Noa hom. Ovaj midraš opisuje kako Terah, rodonačelnik i poznati proizvođač idola, podiže optužbu pred sudom kralja Nimroda protiv svog vlastitog sina. On optužuje Abrama da je iko noklast, rušitelj ikona, koji je uništio očeve idole dok je propovijedao he retički monoteizam. Za kaznu, Abrama treba baciti u vatrenu peć.

Haran je prisutan na suđenju i zau zima stav da nema stava. On ostaje po strani misleći da će, ako se Nimrodo va peć pokaže vrućijom od Abramo vog tijela, pristati uz kralja; a ako Ab ram preživi vatru, tada će biti jasno da je Abramov B g moćniji od Nimro dovih bogova, pa će se pridružiti svom bratu.

Tek nakon što Abram izađe neozli jeđen, Haran je spreman stati iza svog brata. On samouvjereno ulazi u uža renu peć (doslovno: Ur Kasdim), ali tamo ga ne dočeka čudo. Haran izgori u peći.

Nije li čudno da je sudbina dvojice agnostika tako različita? Čitamo kako je Noah bio čovjek slabe vjere, a ipak, ne samo da je preživio Potop, on po staje jednu od središnjih figura ljud ske povijesti. U Bibliji ga se čak naziva "pravednikom"

Suprotno tome, Haran, Lotov otac, Abrahamov brat, balansira na rubu nejasnoga i čak bude kažnjen smrću zbog svog manjka vjere. Zašto se Ha ranov agnosticizam smatrao toliko lošijim od Noahovog?

Rabi Moshe Besdin, z”l, objasnio je da mada su i Noah i Haran gajili nesi gurnost o B gu, postojala je velika ra zlika među njima. Noah, unatoč svo jim sumnjama, ipak gradi arku, 120 godina udarajući čekićem, podnoseći čak i zlostavljajnja od svijeta koji ismi java njegovu ekscentričnu upornost. Noah možda nije ušao u arku sve dok nisu počele kiše ali on nije čekao da započne Potop prije nego što posluša b žansku zapovijed da sagradi arku!

Noah možda razmišlja poput agno stika, ali djeluje poput vjernika. Ha ran, s druge strane, umire jer je čekao da netko drugi testira vatru. Odbija jući da djeluje za B ga u vrijeme Abra movog suđenja, postupio je protiv B ga. U stvari, njegova neodlučnost je u dobroj mjeri bila odlučnost. On je agnostik koji se ponaša kao ateist.

Neodlučnost je također i odlučnost. Osoba koja je neodlučna u tome da protestira protiv zlog djela ili zlona mjerne izjave pomaže i podržava tu zlonamjernost svojom vrlo neodluč nom šutnjom. Na kraju krajeva, naši učenjaci uče da je "šutnja srodna pri stanku."

Noah je svoju duhovnu razinu do stigao zato što je postupio, ne toliko iz vjere, već unatoč svog nedostatka vjere. Naši su učenjaci vrlo dobro razumjeli poteškoću vjere i fenomen agnosticizma. Ono što oni pokušavaju naučiti agnostika je: Ako nisi siguran, zašto postupaš kao da si ateist? Ne bi li bilo mudrije postupiti kao da si vjer nik?

Iz Noahovog života i Haranove smrti učimo da savršena vjera nije nužna da bismo vodili svoj život. Vjera nikad nije va žna kao postupak. U svijetu koji će doći ima mjesta za sve vrste agnostika. To prije svega ovisi o tome kako su postupali na zemlji.

Raši to objašnjava citirajući fascinantnu midrašku tradiciju, ■

Šabat šalom

Rabbi Shlomo Riskin:

Ur Kasdim, glavni grad Mezopotamije

Oni nisu željeli napustiti arku

Nakon što su se vode Potopa osu šile s lica zemlje, Hašem je zapovije dio Noahu i svima onima koji su bili u arki da je napuste, kako kaže stih, "Hašem progovori Noahu:" Izađite iz arke: ti i tvoja žena, tvoji sinovi svako živo biće koje je s tobom ..." (Postanak 8,15 17)" [Činjenica da je Hašem morao narediti onima u arki da je napuste podrazumijeva da je nisu htjeli napustiti zbog duhovnog blaženstva koje su tamo osjećali. Stoga ovaj redak podrazumijeva da] ako odbiju otići, prisili ih da odu, čak i protiv njihove volje!" (Raši). Svaki incident spomenut u Tori zabilježen je ne samo kao povijesni zapis, već i kako bismo iz njega iz vukli smjernice kako uspješno vo diti svoj život u skladu s Haše movom voljom. Stoga se svaka oso ba koja se zanima za traganje za du hovnim stvarima može poistovjetiti s odbijanjem stanovnika arke da je napuste. Svaka osoba zainteresirana da se približi Hašemu sanja i želi da bude oslobođena od bavljenja mate

rijalnim svijetom i njegovim obve zama, da ima slobodu provesti svo vrijeme u učilištu i sinagogi komu nicirajući s Hašemom. Putnicima iz arke bilo je vrlo teško napustiti du hovno blaženstvo arke, suočiti se s vrlo teškim izazovima koji su pove zani s materijalnim svijetom. Jedna ko je tako i osobi s duhovnim sklo nostima kojoj je pojednako teško na pustiti duhovno utočište učilišta i sinagoge kako bi se suočila s iza zovima materijalnog svijeta, okru ženja koje je neprijateljsko i u supro tnosti s njezinim ciljevima.

Potrebna je ravnoteža između duhovnog i fizičkog

Hašem zahtijeva da napustimo učilište i sinagogu, posebno vezano uz potrebe za ispunjavanjem naših materijalnih obveza, kako bismo poboljšali i razvili materijalni svijet, pa da on postane bolje mjesto za ži vot, pruži više mogućnosti i bolje okruženje kroz koje se može služiti Hašemu. Stoga se Hašem nije obra tio samo onima koji su bili u arki da

napuste svoje duhovno utočište i kultiviraju svijet, već i svim ljudima koji teže duhovnosti da, kako bi uspostavili pravilnu ravnoteža iz među potreba duše i tijela, moraju privremeno napustiti svoje duhov no okruženje da bi se pobrinuli za svoje tjelesne potrebe. Ovo nije sa mo dobronamjeran prijedlog, već i imperativ i volja Hašema. Budući da se ovaj svijet sastoji od mnogo oprečnih i sukobljenih elemenata, mora se iskusiti obje strane spektra da bi se postigla pravilna ravnoteža. Kad čovjek doživi široki raspon obje strane spektra, time se povećavaju njegovi intelektualni horizonti i ka paciteti. Što više širimo svoj intelekt, u stanju smo uočiti i otkriti više o Hašemu. Stoga, kako je podučavao Rabi Nahman, Hašem zahtijeva da idemo po obje staze, one učilišta i one materijalnog svijeta. To nam omogućava da doživimo Hašema na intelektualnoj razini, u učilištu, i na emocionalnoj razini, kroz naš doticaj s materijalnim svijetom koji nam može pružiti priliku da isku simo svaki aspekt Hašema koji je moguć za ljude, kao što stih zapo vijeda, "Na svim svojim putevima [kroz svaku vašu duhovnu i fizičku aktivnost] spoznaj Njega Hašema).". (Mudre izreke 3,6) Zbog toga je Ha šem konstruirao Toru i svijet tako da može ispravno funkcionirati sa mo u ravnoteži i na srednjem putu, kao što redak kaže: "Nećete odstu piti od riječi koju će vam oni (duho vni vodiči i stručnjaci) reći ni desno ni lijevo [već slijedite srednji put, baš kao i duhovni stručnjaci koji sli jede primjer Hašema i sami mu slu žena uravnotežennačin]". (Pnz 17,11) ■

■

Divrej Tora

Breslov Research Institute:

Smrt od vode

Prošlo je tjedan dana i vode Potopa pre plavile su zemlju. (Berešit 7,10)

Poznato nam je da je cijela zemlja bila potopljena, a njeni stanovnici uništeni zbog neviđene razine is kvarenosti koja je zahvatila onda šnje društvo. U pijutu Jom l'Jabaša (koji se uobičajeno kazuje nakon brit mila), kažemo: "Zbog podmuklosti njezine Ti si učinio da propadnu noge Anamitske kćeri." "Anamitska kći" nadimak je za Egipćane, koji su bili potomci Anamima. Budući da se tijekom boravka Židovskog na roda u Egiptu s njima postupalo ne pravedno, B g je upotrijebio vodu da kazni Egipćane, baš kao u No ahovom naraštaju.

rekli da je istina neraskidivo vezana sa životom i da će onaj koji se drži istine vidjeti nagradu u svom živo tu. Rav Yaakov Kamenetsky pripi sao je svoj dug život činjenici da je pazio da nikad ne laže. Sreća koju steknemo istinom proširit će se i na naše obitelji koje će također biti po šteđene problema.

U istom smislu, Gemara kaže da je Rav Tovjomi bio izuzetno pažljiv u tome da nikada ne laže. Naselio se u Kušti (što na aramejskom znači "is tina"), gradu u kojem nitko nikada nije lagao, te stoga nitko od stano vnika grada nikada nije umro. Ože nio se ženom iz Kušte, koja mu je rodila dvoje djece. Jednog dana su sjed ga je upitao kako mu je žena. Budući da je ona upravo prala kosu, čednosti radi odgovorio je da nije kod kuće. Istog trenutka umrla su

mu oba djeteta, a stanovnici Kušte su ga smjesta protjerali iz grada.

Obično je dopušteno odstupiti od istinitih činjenica radi čednosti; ipak, zbog nevjerojatno visoke ra zine iskrenosti u tom gradu, Rav Tovjomi je dobio izuzetno strogu kaznu.

Nakon Adamovog prijestupa, nad svijetom je proglašena smrt; kako je moglo postojati mjesto na kojem ni tko nije umro? Možemo zaključiti da su stanovnici ovog grada ispra vili Adamov grijeh, te stoga više nisu bili podložni smrti. Ako je ta ko, nije bilo primjereno da Rav Tov jomi postupi onako kako je postu pio, jer prije Adamovog prijestupa sklonost ka zlu nije kontrolirala čo vjekove fizičke želje, a propisi o če dnosti bili su posve drugačiji.

Utapanje nije jedina patnja koju možemo izbjeći govoreći samo is tinu. Istinom ćemo biti pošteđeni svakog zla. Naši su nam učenjaci ■

Strana

Strana17

Rabbi Daniel Travis:

Paraša počinje riječima "Ovo je potomstvo Noahovo: Noah bješe pravedan i svesrdan čovjek u svom naraštaju...". Sveti Ar"i objašnjava da izraz "cadik" (pravednik) ozna čava onoga tko zna održati pove zanost sa sefirom Jesod

Prema mudrosti kabale naš je cilj vezati se uz Stvoritelja. Talmud ra zmišlja o pitanju kako je to moguće kad je B g u Bibliji opisan kao "vatra koja proždire". Odgovor je da tre bamo prionuti uz njegove "midot" (osobine, odlike) koje su prema ka bali sefirot. Pokušavati se povezati sa Stvoriteljem je poput spajanja ne kog kućnog električnog uređaja izravno na elektranu, što će dovesti do toga da aparat pregori. Način povezivanja sa gornjim svjetovima zahtijeva da svjetlo prodre kroz zastore poznate kao sefirot ili midot. Sefira koja nas povezuje sa gornjim svjetovima i kroz koju nam dotiče obilje je sefira Jesod, i kada to znamo to nam olakšava razumijevanje pa susa "Cadik je okosnica svijeta". Cadik se može povezati sa gornjim svjetovima, a paraša Noah omogu ćuje svima nama da tu vezu ostva rimo.

Sveti Ar"i objašnjava da tri Noahova sina odgovaraju trima stupcima: desnom, lijevom i sredi šnjem, koji predstavljaju tri sile unu tar svakoga od nas. Desna kolona simbolizira hesed (prekomjernu do brotu), davanje i beskrajnu ljubav. Lijeva kolona simbolizira želju, na gon i potrebu za primanjem samo za sebe. Središnja kolona je ravno teža primanje da bismo dali. Da bi čovjek živio u miru sam sa sobom, skladno koegzistirao sa svijetom i bio povezana sa sefirom Jesod, potre bno je da ima sve tri kolone.

Ar"i dalje navodi da kada povu čemo okomitu ravnu crtu ona naliči na slovo vav, koje je nalik cjevovodu koji provodi obilje odozgo. Prava vrsta cijevi, ona koja nas povezuje sa sefirom Jesod sastoji se od tri oko

mite crte ili slova vav. Numerička vrijednost slova vav je 6, a 3 puta 6 je 18, što je jednako numeričkoj vri jednosti riječi "haj", koja znači život. Drugim riječima, kada smo se povezali sa sefirom Jesod, mi smo zapravo povezani s temeljima ži vota. Ar"i također objašnjava da se slovo " "ש formira kada se povežu donji krajevi svih triju crta, i kada se ono spoji sa slovima " "מח (haj), oni zajedno čine kraticu za imena trojice Noahovih sinova Šema, Hama i Jafeta (Jefeta).

Arka prema Zoharu i kabali Paraša opisuje mjere Noahove arke: "tri stotine lakata duljina je korablje, pedeset lakata širina joj je, a trideset lakata joj je visina". Čini se da je Noah izgradio veliku arku (lakat iznosi oko pola metra), ali moramo se sjetiti da su sva živa bića morala stati u arku i za razdoblje od godinu dana, što je nelogično. Trebamo shvatiti da Tora nije povijesna knjiga, pravilnije ju je razumjeti kao knjigu duhovnih zakona koji nas vode da živimo punim i bogatim životom. Zohar objašnjava da opisa ne mjere služe da izgradimo duho vnu arku da nas štiti u godini koja je upravo započela. Gematrija broja 300 (broj lakata dužine arke) je ge matrija slova " "ש . To znači da prva stvar koju bi trebali graditi u našoj "arki" su tri okomite crte ili kolone desna, lijeva i središnja. Kako ćemo ovo provesti? Paraša nastavlja riječima "A zemlja je bila pokvarena pred B gom, i bila je ze mlja puna nasilja". Što se podrazu mijeva pod "pokvarena"? Prema ra nije opisanom kodeksu postojanja, pokvarenost znači korištenje samo lijeve kolone, uzimanje za sebe bez da se uzvrati istom mjerom. Pljačka, prijevara, nepravda, itd., djela su nasilja. Zohar ističe da će se u naše doba manifestirati proročanstvo "protivnici su postali čelnici", da će vođe nacija biti lopovi i podmićeni, te da će zemlja biti ispunjena nasi ljem. Naraštaj potopa je bio naraštaj

u kojem je sve bilo dopušteno, čo vjek je uzimao što god je poželio, a to je ponašanje koje vodi u ovisnost (prema hrani, lijekovima, alkoholu, seksualnom promiskuitetu, novcu, itd.). Kada živimo u društvu u kojem vlada lijeva kolona sebi čnosti, ne treba nas iznenaditi kada to dovede do katastrofe i propasti, odnosno, potopa. Stoga moramo izgraditi Noahovu arku, utvrdu protiv utapanja u poplavi nasilja i pokvarenosti koje nas okružuju.

U svom članku pod naslovom "Sloboda", rabin Ashlag ističe da postoje četiri faktora koji određuju tijek nečijeg života: genetika, priro đeni historijat (kao što su prošli ži voti), okruženje i obrazovanje. Za razliku od genetskog faktora, mi možemo utjecati na to kako drugi čimbenici utječu na našu percepciju o tome što je pravedno i ispravno, i upravljati našom okolinom prija teljima, učiteljima, knjigama koje čitamo, itd., i moramo se pitati povezuje li nas naša okolina sa sefi rom Jesod, ili ne.

Tkogod želi biti zaštićen mora osigurati da on ili ona živi u okru ženju koje ih podržava i koje će ih povezati sa sefirom Jesod, okruženju koje održava načelo davanja za za jednicu radije nego postizanja cilja pod svaku cijenu, okruženju koje podržava uzajamnu odgovornost. Stanje istinskog mira i harmonije među nama možemo postići onda kada to shvati većina čovječanstva.

Uzajamna odgovornost nije samo parola, to je definicija zdravog oso bnog i društvenog stanja ravnoteže između lijeve i desne kolone, pri čemu svaka jedinka društva dijeli s drugima u istom omjeru u kojem uzima za sebe, znajući da je to jedini način da dođe do sigurnosti i istinskog uspjeha. Samo u takvim uvjetima protok obilja i blagoslova može doći do svake osoba i do čitavog čovječanstva.

Prevela Tamar Buchwald

Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Biseri hasidske mudrosti

onji i ljudi

Neki se hasid požali rebu Meiru iz Premišlana na čovjeka koji je u njegovoj blizini započeo konkurentski posao:

"On me lišava osnovnih sredstava za život," počne se jadati hasid. "Moraš mu nare diti da zatvori svoj dućan!"

Reb Meir pričeka da se čovjek smiri, pa mu odgovori: "Jesi li ikada promatrao kako se konj ponaša kad ga dovedu do potoka da pije? On počne ljutito mlatarati svojim kopitima po vodi; tek kada se voda dobrano zamuti, on nastavi piti. Što misliš, zašto se konj tako čudno ponaša?"

Čovjek je nepomično promatrao svog rebea, nesretan što ovaj ne razumije ozbiljnost njegovog problema: "Ne znam i ne razumijem kakve veze ima taj konj sa mnom."

ikada neću zaboraviti ženu koja me je jednom upi tala jesam li ja toliko netolerantan da ne priznajem kon zervativnim Židovima pravo na postojanje. Ja sam joj odgovorio: "To je istina... ali ja ne priznajem niti ortodoksne, ultra ortodoksne, haside, reformirane, niti sve ostale posto jeće denominacije. Zato što su to sve ljudskom rukom napravljene etikete, kojima nema mjesta u odnosu duše i B ga.

I zaista, je li B g ortodoksan, konzervativan, ili reformi ran? Židov ili nežidov? Crn ili bijel? Je li On zaista On muško ili žensko? Čak i netko s osnovnim znanjem o duši dobro zna da ne smijemo lijepiti ljudske, subjekti vne etikete na ono što je božanske prirode."

N ■"Ja ću ti objasniti," nastavi reb Meir. "Ti si poput tog konja koji vidi svoj odraz u vodi i misli da je neki drugi konj došao piti vodu. Zato on udara kopitima sve dok ne otjera tog uljeza i sačuva svu vodu za se be. Nesretni konj nikako ne može razumjeti da u pri rodi ima dovoljno vode za sve konje ovoga svijeta."■

P

otvrdi svoju vjeru u samoga sebe: Vjerujem da sam jako važan u očima B ga. Vjerujem da se mogu vratiti, bez obzira koliko da sam odlutao. Vjerujem u svoju unutrašnju snagu promjene. Vjerujem da mogu postati istinski vjernik, blizak B gu.

~ R . Nahman iz Breslova

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Mjesec hešvan je mjesec koji je is punjen izazovima i zadaćama.

Mjesec je to u kojem prolazimo kroz stresne testove koji će provje riti kakvi smo nakon tišrejskih blag dana te koliko smo sami sebe po boljšali koristeći se prilikama koje nam je pružio protekli mjesec. Je smo li bolji? Cjelovitiji, ispunjeniji? I koliko nam je posla ostalo za osta tak godine?

Hešvan – Škorpion

Mjesec hešvan, u kojem nema pra znika, dolazi nakon mjeseca tišreja Vage u kojem ima najviše praznika. Ovaj je mjesec u mnogim spisima poznat kao MarHešvan (gorki hešvan) zbog što nema blagdana i zbog katastrofa koje su se dogodile u tom mjesecu, poput Potopa, po djele Solomonova kraljevstva (prije 3000 godina), kraha njujorške burze 1929. godine, te financijskog sloma izraelskih banaka 1983.

Sile koje utječu na hešvan Škorpiona

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara nja) koja se pripisuje praocu Abra hamu kaže nam da su 22 hebrejska slova elementi od kojih je načinjen Svemir. Znači, slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su 22 frekvencije, koje su pred stavljene s 22 hebrejska slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog obilja.

Prema kabali svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova; jedno slovo vlada planetom koja dominira

tim znakom, a drugo vlada astrolo škim znakom mjeseca. Planeta heš vana je Mars i njime vlada slovo (dalet). Njegov je astrološki znak Škorpion, kojim vlada slovo נ (nun).

Pa, što ima tako posebno u vezi tih slova?

ד Slovo dalet Motivacija i glad za uspjehom

Kombinacija tih slova (dan ko rijen je riječi din presuda) uči o su štini mjeseca. Ime slova dalet dolazi od dalut (siromaštvo na hebrej skom) i nedostatka, pa će onaj tko se tako osjeća uvijek biti spreman za borbu. Ti će ljudi uvijek osjećati glad za moći i uspjehom, bit će vrlo motivirani da uspiju, hladnokrvni ratnici koji naginju okrutnosti. Te osobine daju Škorpionima njima karakterističnu kreativnost, strast i magnetsku nazočnost koja se ne može ignorirati.

Slovo kontrolira i Ovna i Škor piona, međutim, ono na svakog od njih vrši drugačiji utjecaj. Zohar kaže da Ovan predstavlja "pakao vatre", dok je Škorpion "pakao

leda". To znači da dok će Ovnovi pucati od bijesa kad ih netko uzne miri, a potom će na sve to zabora viti, Škorpion će reagirati hladno krvno. Oni će prekinuti te odnose, ignorirati ih i zapravo ih zauvijek zamrznuti (‘on je za mene mrtav‘).

■

נ Slovo nun Pad i propast Prema kabali slovo נ ukazuje na pad (pad tržišta dionica). Doista, Škor pioni imaju sklonost da zapadnu u stanja kraha, uništenja i destrukcije. Pritom emocionalna bol može biti toliko snažna da bi mogli imati sui cidalne tendencije. To se događa zbog njihovog silnog intenziteta koji dolazi do izražaja u svemu što rade, kada se usredotoče na nešto oni s time idu do kraja. Zbog toga kada se oni fokusiraju na "tamu"; tu nema mjesta nikakvoj svjetlosti ili nadi.

S druge strane, Škorpioni su poznati po svojoj sposobnosti da sa mi sebe obnove bez obzira koliko teško bili pogođeni, profesionalno ili osobno, oni posjeduju ogromnu snagu da se izdignu iz krhotina i počnu iznova s istim intenzitetom kao i prije.

Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Hešvan - Škorpion

(nastavak

Prema kabali četiri godišnja doba podudaraju se s četiri slova u svetom imenu Tetragramu דעדמ Svako se slovo odnosi na drugu sefiru i element. Treće slovo (ע) pred stavlja jesen (Vaga, Škorpion, Stri jelac) i element zraka koji predsta vlja intelekt, i doista možemo vidjeti ogroman utjecaj tog elementa na prvi i treći znak tog godišnjeg doba Vagu i Strijelca koji su stalno za uzeti svojim mislima, a manje oni me što osjećaju, svojim emocijama. Međutim, Škorpioni, koji su vodeni znak, jako su povezani sa svojim emocijama.

S druge strane, postoji i veliki ut jecaj elementa vatre (koji je povezan s Marsom), a budući da je on drugi astrološki znak jeseni (svako je godišnje doba sastavljeno od tri znaka i njima uvijek dominiraju isti elementi: prvim voda, drugim vatra, trećim zrak), to ukazuje na sebičan karakter i vrlo snažne pori ve i želje. Sve navedeno snažno utje če na Škorpione i stvara vrlo kom pliciran emocionalni i intelektualni svijet koji je drugim znakovima te ško razumjeti.

Utjecaj elementa zraka čini kod Škorpiona pravdu vrlo važnom vre dnotom. Kad god se susretne s nepravdom on će reagirati emocio nalno (voda). To znači da oni mora ju biti na oprezu, jer lako mogu za pasti u bijes i osvetničko rapolo ženje i dozvoliti tim osjećajima da zavladaju njima.

Škorpione, kojima dominira ele ment vode, također karakterizira opsesivno dijeljenje s jasnim ciljem stjecanjem kontrole nad drugima; a

to ih jako skupo košta. Takvo se djeljenje smatra duhovnim zloči nom (obožavanjem idola), budući da od trenutka kada nešto podije limo s namjerom da dobijemo nešto zauzvrat, a ne s namjerom da "voli mo bližnjega svoga kao samoga se

čovjek, i rekli su mu da u gornjim svjetovima mjesta ima samo za one koji su uspjeli pretvoriti tamu u svjetlo i pretvoriti ono što je gorko (mar) u slatko. To je zapravo suština života i to objašnjava zašto su veliki mudraci dali ime hešvanu Mar

be", mi kršimo prvi od Deset iskaza (koji su greškom poznati kao Deset zapovijedi) "Ja sam Vječni, B g tvoj". Takva vrsta djeljenja je zapravo idolopoklonstvo, jer u onom trenu tku kada postavimo osobu kojoj smo upravo pomogli (odnosno, nje zinu reakciju) razlogom i uzrokom onoga kako se osjećamo mi zapravo stavljamo drugog boga ispred Stvo ritelja.

Pa koja je tajna hešvana?

Jedna od zadivljujućih priča u Zoharu je vizija rabi Hije koji je bio jedan od studenata i najbližih pri jatelja Rabi Šimona Bar Johaja. Bu dući da je vrlo teško prihvaćao od lazak Rabi Šimona on je postio 80 dana i potom mu je bilo dopušteno da uđe u gornje svjetove i sretne se s Rabi Šimonom. Međutim, kada su ga ugledali, svi su se cadikim uzne mirili, jer su znali da je on smrtan

Hešvan.

Nakon što smo bili preplavljeni duhovnim energijama kroz sve praznike tišreja vrijeme je da za počnemo sa svojim svakodnevnim poslom. U hešvanu ćemo naići na sve sklonosti i probleme koje nismo popravili (tikun, tj. ispravak) u tišre ju. Zapadanje u gorčinu koja će nas pratiti tijekom cijele godine, suoča vanje s nedostacima, nije nimalo ugodno. Međutim, svaki puta kada se pozabavimo njima, to su još je dna vrata kroz koja možemo proći na putu prema pobjedi i potpunosti. Zbog toga tijekom hešvana možemo postići i ostvariti mnogo više nego u bilo koje drugo doba godine. Poriv i glad za pobjedom i postignućem iznimno su veliki ... pa primimo se posla!!!

Prevela Tamar Buchwald

stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Hešvan - Škorpion

Učinkovit

Čudesni um

Djelovanje ljudskog uma je uistinu nevjerojatan fenomen, ali nažalost, većina ljudi nema pojma o čude snom radu uma. To je šteta. Svijest o tome kako um radi omogućava čo vjeku da se optimalno prilagodi ži votu. Ako razumijemo barem neke od načina na koje naš um funkcio nira, to nam može pomoći da djelu jemo ispravno te da postanemo svjesniji ponašanja drugih ljudi.

Um djeluje putem mozga, nevjero jatno složenog organa koji se sastoji od dvije stotine milijardi stanica, a koje su sve međusobno povezane na najfascinantniji način.

Sve što činite rezultat je aktivnosti mozga, a najvažnije životne funkcije mozak obavlja automatski. Primje rice, mozak kontrolira kako dišete. Zamislite kako bi bilo kada biste tre bali donositi svjesnu odluku svaki puta kad udišete i izdišete! Mišiće očnih kapaka također kontrolira mozak. Kada biste morali razmišlja ti o treptanju, izgubili biste razum.

Mozak koordinira sve pokrete vaših mišića. Kada hodate, mozak šalje poruku mišićima u cijelom va šem tijelu da djeluju u tandemu kako biste vi održali ravnotežu. Način na koji djeluje mozak ras plamsava maštu.

Kao što smo već rekli, um djeluje na tri razine: 1. svijest, 2. predsvi jest, i 3. podsvijest (ili nesvijest). Usmjerimo se na materijal koji se nalazi u podsvjesnom umu.

Dio materijala koji je pohranjen u podsvijesti je inertan i nema utjecaja na vaš svakodnevni život. Drugi materijali mogu utjecati na to kako razmišljate i kako se osjećate, ali ne možete znati zašto mislite i osjećate na taj način jer je materijal iz vaše

podsvijesti van domašaja vaše svi jesti.

Događaji i osjećaji su registrirani u vašem podsvjesnom umu koji pove zuje dva slična osjećaja i pohranjuje ih zajedno u mentalne "mape." Tokom perioda od nekoliko mjeseci ili go dina, "mapa" u vašem podsvjesnom umu postaje sve deblja i deblja jer podsvjesni um povezuje slične osjećaje te ih zajedno grupira.

Kada je ta mapa puna osjećaja ljut nje, relativno trivijalna smetnja, ko ju biste inače lako odbacili, može postati iskra koja će zapaliti naku pljene osjećaje ljutnje koji su mjese cima ili godinama bili skladišteni u vašem podsvjesnom umu i vi tada eksplodirate, jer ne reagirate na pro vokativni događaj, već na akumu liranu ljutnju.

Osjećate se nerazumno zato što ste reagirali iracionalno, budući da se

ponosite time što ste se racionalna osoba. Tako, da biste sačuvali vla stitu sliku o sebi kao o racionalnoj osobi, vi opravdavate svoju pretje ranu reakciju jer niste svjesni da je to odgovor na "mapu ljutnje" u va šem podsvjesnom umu. Vi se us mjeravate na događaj koji vas je isprovocirao i preuveličavate ga.

Ovakve reakcije prilično su uobi čajene. Osobito su destruktivne ka da se događaju unutar obitelji. Svakodnevna izloženost našim roditeljima, djeci, i rođacima stavlja nas u mnoge "beznačajne" iritantne i provokativne situacije, jedva vrije dne pažnje, koje se akumuliraju i re zultiraju dubokim osjećajima ljutnje i gorčine koje naš um opravdava.

Koliko bismo samo žalosti mogli izbjeći kada bismo bili svjesni tri kova kojima se naš um poigrava s nama!

Vrijednost čudesnog djelovanje uma možemo uvidjeti ako pogle damo ovaj uobičajeni fenomen.

Postavili ste svoj alarm na 5 sati ujutro. On zvoni, ali vi ne usta jete jer sanjate scenu u kojoj zvoni zvono. Drugim riječima, ne pri dajete nikakvu pozornost zvonu alarma jer mislite da je zvonjava koju čujete dio scene iz vašeg sna. Kako se zvonjava nastavlja, po ruka napokon dolazi do vas i vi shvaćate da zvoni budilica. No, na nekoliko trenutaka, san vas je pre vario tako da se niste morali pro buditi. To je usluga koju vam je učinio vaš um. On je u snu izmi slio priču kako bi zamaskirao zvo njavu budilice te vam omogućio da uživate u još nekoliko trenu taka sna.

To je samo jedna od mnogih stvari koju vaš um čini da bi vas "zašti tio."

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Još više ćete cijeniti čudesno dje lovanje vašeg uma kada shvatite da on nije mogao započeti sa stvara njem scene "zaštite" prije no što je čuo prvo zvono alarma. Unutar djelića sekunde, vaš um krenuo je u akciju stvaranja scene koja će vam dozvoliti da odspavate malo duže. Tako, vaš um je vaš prijatelj i poku šava vas zaštititi. Ali njegove dobre namjere ponekad mogu imati nega tivne posljedice.

Pretpostavimo da u ponedjeljak imate zakazan termin kod zubara, a to je iskustvo koje biste radije izbje gli. Vaš um vas može zgodno uvje riti da imate zakazano za utorak, te vas dovesti u neugodnu situaciju. Zato vas sestra unaprijed nazove kako bi vas podsjetila na točan da tum i vrijeme.

Ali zaštita uma može rezultirati stvarima ozbiljnijim od propuštanja zakazanog termina kod zubara. Po stoji mnogo simptoma koji su "zna kovi upozorenja" potencijalno oz biljne bolesti, ali um može odvratiti vašu pozornost od njih. Primjerice, bol u prsima može biti znak srčane bolesti. Vjerojatnost da bi netko mogao imati srčanu bolest vrlo je neugodna i može ozbiljno narušiti čovjekove planove. On možda ima važan poslovni put pred sobom ili ima karte za krstarenje. Ako ima srčanu bolest, to bi poremetilo nje gove planove, pa mu zato um kaže da ignorira bol: "To su samo pro bavne smetnje." To može uistinu biti istina, ali to je nešto što bi trebao procijeniti liječnik. Nažalost, ozbi ljne posljedice dolaze kao rezultat ignoriranja simptoma. "Prijateljski" um koji vas želi zaštititi od neu godnosti otkazivanja putovanja uvjerit će vas da je sve u redu i vi ćete odbaciti simptome.

Budite oprezni kad je riječ o triko

Istaknuo sam da naš "prijateljski" um, pokušavajući da nas održi u ugodi, može zapravo uzrokovati ne volju. Dobro je poznato da čovjek vjeruje ono u što želi vjerovati. Ako se pojavi neugodna misao ili ideja, um može izazvati da čovjek posta ne zaboravan u vezi toga te to blo kira izvan svoje svijesti. Taj se me hanizam naziva poricanje. Psihološki mehanizam poricanja nije isto što i laganje. Kada čovjek laže, on je svjestan da laže. Poricanje se doga đa u podsvjesnom umu; stoga čo vjek može biti nesvjestan toga da poriče. Kada nešto svjesno odmiče mo iz svojih misli to se naziva poti skivanje. Kada podsvjesni um ukla nja nešto iz naše svijesti, to je su zbijanje. Mi nismo svjesni kada se suzbijanje događa.

Najljepši opis poricanja dao je prorok Izaija (Izaija 6,10):

"Učini da otvrdne srce tome narodu! Učini gluhima uši njegove, slijepima oči njegove, da ne vidi očima svojim, da ne čuje ušima svojim, da srce nje govo ne dobije spoznaje, da se ne ob rati i ne ozdravi!"

Da je narod bio svjestan svojih ne dostataka, oni bi bili prisiljeni učini ti neke promjene, a budući da su promjene neugodne, oni su jedno

stavno ostali nesvjesni svojih nedo stataka.

Jedno od područja u kojima je poricanje ozbiljno jest u odnosu pre ma našoj djeci. Ako dijete ima groz nicu, znamo da je to vjerojatno kra tkog vijeka i da će dijete biti dobro za nekoliko dana. Ali ako dijete ima problem u učenju ili ponašanju, skloni smo to odbaciti i reći, "To je prolazno. On/ona će to prerasti." Svijest o tome da dijete možda ima problem u učenju ili ponašanju mo že biti toliko prijeteća za roditelje da oni jednostavno poreknu njegovu ozbiljnost. Mi pretpostavljamo da je dijete dobro i da je to samo nor malna faza. Ili, možda pripisujemo djetetov problem školi ili drugim vanjskim faktorima. Naš um poku šava nas zaštititi od prihvaćanja či njenice da dijete možda ima pro blem.

Uistinu postoje ponašanja koja će dijete prerasti, ali to je odluka koju bi trebao donijeti pedijatar ili dječji psiholog. Ako postoji nešto što zah tijeva pažnju i mjere ispravljanja, izuzetno je važno da se to rano identificira. Što se duže dopusti da problem ne bude tretiran, to ga je teže ispraviti.

Važno je očuvati balans. Iako sve što odstupa od normalnog potenci jalno može postati problem, i pro blemi sa djecom ne smiju se previ djeti, također je važno ne zamišljati najgore moguće scenarije. Kašalj i temperatura mogu biti prilično be zazleni, i ne bismo trebali preura njeno donositi zaključak da je riječ o upali pluća. Savjetovanje sa liječni kom razjasnit će stvar i moći ćemo biti potpuno mirni. Isto vrijedi i za probleme u ponašanju ili učenju. Provjerite, ali nemojte paničariti.

Prevela Anja Grabar

vima vašeg uma.

(nastavak s 22. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: Učinkovit život

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život

Budući da Tora ima središnju ulo gu u ovoj knjizi i kako ne bilo nes porazuma, želio bih pojasniti na što mislim kada kažem "Tora".

U najpoznatijem smislu, "Tora" se odnosi na Pet knjiga Mojsijevih, svi tak zakona koji počinje Knjigom Po stanka i stvaranjem svijeta, a zavr šava Mojsijevim poukama iznese nim dok narod stoji spreman da uđe u Obećanu zemlju bez njega. Ovih pet knjiga srž su pisane Tore, ali to nije sve. U pisanu Toru uključene su i knjige proroka (Izaija, Ezekiel, Je remija i tako dalje) i knjige poznate kao Spisi (Izreke, Psalmi, Propo vjednik itd.).

Zatim, tu je i usmena Tora, koja se razlikuje od pisane Tore. U stoljeći ma nakon što je dana pisana Tora, rabini i učenjaci su istraživali kako bi razumjeli što Pet knjiga Mojsije vih, Proroci i Spisi govore. Ponekad su tražili duboka i ezoterijska znače nja, a ponekad samo kako da defini raju određene riječi ili da razumiju jednostavno značenje zakona ili pak kako i kada se on primjenjuje. Ra binski kodeks prvi puta je zabilje žen u Mišni (200 n.e.), a Mišna je ka

snije bila proširivana te uvrštena u Talmud (500 n.e.). To je usmena Tora.

No ima još. O čemu zapravo govo rim kad kažem "Tora je svestrana mudrost sakupljena u židovskoj tradiciji". Osnovno značenje riječi Tora je "nauk" ili "zakon" i izvedena je od korijena riječi koja se koristi u streličarstvu kod otpucavanja streli ce prema meti. Spisi i misli Tore su strijela koja cilja Istinu. Židovska je tradicija uvijek naučavala da Tora daje predložak ljudskom iskustvu, i tako kad razumijemo što Tora po

dučava i usvojimo njene pouke u svoj život, mi stječemo istinu koju ona sadrži.

Židovi su stoljećima izučavali To ru, neki da nauče pouke Tore, a neki da odu dalje od učenja, do onoga što rabini nazivaju "stjecanje" Tore. Učenje Tore i stjecanje Tore nisu istoznačnice. Učiti Toru znači izuča vati priče i ideje Tore kako bi se do šlo do potpunog razumijevanja što one znače i podrazumijevaju. Ali mnogi nam izvori kažu da ne smije mo dozvoliti da ono što učimo osta ne intelektualna zamisao, tek puka informacija. Dokučiti značenje po niznosti, na primjer, nije isto što i biti ponizan. Moći navesti sve razloge zašto bi se trebalo pouzdati u B ga neće uvijek smiriti tjeskobno srce i dati mu mir.

Namjena ove knjige je da vam po mogne dovesti u vaš život mudrost i dobrotu Tore. Da su rabini željeli da cilj bude učenje Tore, oni bi to tako i rekli. Kada nas upućuju da steknemo Toru, oni nas informiraju da postoji stadij iza učenja Tore u kojem se istine koje smo naučili uk lope u srž našeg bića, u naša srca,

Divrej Tora

Alan Morinis:

tako da će istina biti baklja vodilja našim mislima, osjećajim, riječima i djelima.

Pristupiti Tori sa srcem smješte nim u umu znači dovesti sebe u situaciju ne samo da učimo već da usvojimo ideale Tore. Kad se to desi, to dovodi do iskrene preo brazbe našeg unutarnjeg ja, a ono pokreće nadahnuto, žarko i radosno prožimanje čiji je rezultat promjena u svakom vidu postojanja, pa time i u svakodnevnom životu.

Učitelji musara su se koncentrirali na praktične korake koje možemo poduzeti da usvojimo učenja Tore u svrhu ove osobne transformacije. Suvremeni učitelj musara, Rabi Elya Lopin, definirao je musar kao "uči niti da srce osjeća ono što um razu mije." Učiniti da srce osjeća ono što um zna zahtijeva da se uči, a onda napravi još jedan korak dalje. Po trebno je prijeći na teritorij stjecanja mudrosti Tore i učiniti da ona po stane dio vas samih. Taj korak stje canja istine Tore u fokusu je ove knjige. Moj je cilj ovdje da vam po mognem otvoriti vrata kroz koja vam mogu nadoći nove duhovne ideje, ideje koje nećete samo naučiti, nego koje ćete i steći, tako da se one ukorijene u dubini vašeg srca kako bi postale dio suštine onoga što jeste.

Obično stvari stječemo tako da ne što dajemo zauzvrat. Što možete po nuditi da biste stekli Toru? Jedino što će potaknuti ovu razmjenu je vaš trud. Morate "crnčiti u Tori" da

biste dobili ono što vam Tora može ponuditi. Budući da steći Toru znači usaditi njezino učenje u srce, a ne samo u um, Tora se stječe različitim praktičnim postupcima koji uklju čuju, ali potom nadilaze domenu učenja.

Sve što učimo i svi ideali kojih se držimo tek su puki pojmovi dok ne učinimo praktične korake koji će učiniti da ti pojmovi budu utkani u samu osnovu našeg bića, da posta nu dio nas samih. Učitelji musara shvatili su da promjena dolazi samo kao rezultat iskustava stvorenih kroz praksu.

Praksa je stoga središnja stvar za taj čin stjecanja Tore. Iz Tore može mo naučiti činjenice i mnogi ljudi bi

lako prepoznali fraze iz Biblije poput "Pusti moj narod neka ide" ili "Ljubi bližnjega svoga kao samog sebe" ali do stjecanje Tore dolazi onda kada ono što učimo bude pra ksom transformirano iz intelektual nog koncepta u da'at ili da'as du boko, usvojeno znanje. Rabbi Avi Fertig piše:

Stjecanje Tore [kinjan] funk cija je da'asa. Duboko znanje je znanje koje povezuje svaki dio moga bića. Čovjek je sa stavljen od nekoliko dualiza ma: tijela i duše, uma i emo cija, sehela [intelekta] i midos [karaktera]. Kada Tora pro žme cijelo naše biće, a ne sa mo naš sehel ... [to je stjecanje Tore].

Morinis:

smješteno

Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Ovaj šiur je ljubaznoustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga Mabul (Potop) i Migdal Bavel (Babilonska kula) nedvoj beno su dvije glavne priče u ovotjednoj parši. Međutim, svakoj od ove dvije priče prethodi popis rodoslovlja koji se čini prilično irelevantnim.

Nadalje, na kraju Paršat Noah (vidi 11,10 25) nalazimo još jedan niz rodoslovlja (koji nas uvodi u priču o Avra hamu Avinu, praocu Abrahamu).

U ovotjednom šiuru obrazlažemo kako ti 'sifrei toladot' (popisi rodoslovlja) stvaraju 'okvir' za Sefer Breišit (Knji gu Postanka) i mogu nam pomoći da bolje razumijemo kako te priče (tj. Potop i Migdal Bavel) doprinose glavnoj temi knjige.

Uvod:

U uvodnom šiuru o Seferu Breišit, raspravljali smo o metodologiji koju koristimo da bismo otkrili primarnu temu svakog sefera. Naš šiur započinjemo brzim pre gledom tih osnovnih koraka:

1. Identificirati primarnu temu svake 'paršije'

2. Grupirati naslove ovih 'paršijot' u cjeline koje imaju zajedničku temu. [Svaka od ovih cjelina može se smatrati 'poglavljem' ove knjige.]

3. Grupirati ove podjele na 'poglavlja' u veće cjeline koje se bave zajedničkim subjektom ili temom [sli čno 'odjeljcima' knjige].

4. Predložiti glavnu temu knjige, analizirajući kako tema postupno napreduje od odjeljka do odjeljka.

U našem ćemo šiuru pokazat kako nam različiti skupovi "toladot" u Sefer Breišit mogu pomoći u primjeni ove me todologije i kako nas mogu uputiti u smjeru koji nam može pomoći da otkrijemo njezinu nit vodilju.

Od popisa do osnovnih kontura:

U sljedećoj tablici navodimo sve 'paršijot' u prvih seda mnaest poglavlja Sefer Breišit, spajajući samo najočigle dnije skupine paršijot tako da uočimo njihove specifične, a zatim općenitije teme.

Pažljivo proučite ovaj popis, imajući u vidu kako se nji hove usko vezane teme lako mogu grupirati u općenitije teme:

[Kako biste ovo provjerili, preporučam vam da pregle date ovu tablicu (i njezine zaključke) koristeći Tanach Koren.]

Dok pregledavate ovu tablicu, obratite pažnju na to kako se prvi skup glavnih tema na ovaj ili onaj način odnosi na B žju 'Hašgaha' [providnost], tj. Njegovu intervenciju u povijest čovječanstva dok kažnjava čovjeka (ili čovje čanstvo) za zastranjenje u ponašanju.

Zapravo, gotovo sve priče u Humašu, Petoknjižju, (prije dolaska Avrahama Avinu) na neki se način odnose na opću temu 'grijeha i kazne' ['sahar ve oneš']. Na primjer, nakon Stvaranja nalazimo sljedeće priče:

• Adam i Eva griješe i stoga su protjerani iz Gan Edena (Edenskog vrta)

Divrej Tora

• Kajin je kažnjen za ubojstvo Hevela

• Dor ha mabul je kažnjen zbog svoje pokvarenosti

• Dor ha plaga' je 'kažnjen' zbog izgradnje Kule

Nakon toga se fokus Sefer Breišit pomiče s priča o 'gri jehu i kazni' na B žji izbor Avrahama Avinu i priču o njegovom potomstvu.

Okosnica Sefer Breišita

B žju kaznu čovjeku (ili čovječanstvu) za njegove grijehe, dok se ostale teme odnose na priču o našim praocima Avot!

Uključivanje - "Toladot"

Međutim, unutar ovog niza tema nalazimo vrlo zanim ljiv fenomen. Vratite se na (prethodnu) tablicu i primije tite kako je uvod u svaku od ovih općih tema predsta vljena nizom toladot [rodoslovlja]. Na primjer:

• Toladot od Adama do Noaha (poglavlje 5) daje uvod u priču o Mabulu (poglavlja 6 >9).

• Toladot ili Noahova djeca (10. poglavlje) daje uvod u priču o Migdal Bavel (11,1 9/Babilonskoj kuli).

• Toladot od Šema do Teraha (poglavlje 11) daje uvod u priču o Avrahamu Avinu (poglavlja 12 ...)

Zapravo, koliko god iznenađujuće zvučalo, čak i priči o Gan Edenu (poglavlja 2 3) prethode toladot!

"Ovo su "toladot" neba i zemlje..." [pogledajte 2,4! /zapazite različite prijevode]

Nadalje, kasnije u Sefer Breišit, nastavljamo nailaziti na toladot. Zapazite kako kasnije nailazimo na: toladot Jiš maela (pogledajte 25,12); toladot Jichaka (pogledajte 25, 19); toladot Esav (pogledajte 36,1); & toladot Jaakova (pogledajte 37,2).

Sljedeća tablica sažima ovaj obrazac, i ilustrira kako [ne ka vrsta] "toladota" daje uvod svakoj od glavnih tema u Sefer Breišit. Dok pregledavate ovu tablicu, primijetite kako se prvih nekoliko tema odnosi na 'het ve oneš', tj.

Iako se ovaj obrazac rijetko primjećuje, ovi sifrei toladot zapravo stvaraju okvir za cijelu knjigu Breišit!

Na ovaj način, toladot daju uvod u svaku pojedinu priču u Sefer Breišit. Da bismo objasnili zašto, prvo moramo odvojiti minutu da objasnimo što znači riječ toladot: Što je tolada?

Riječ toladot potječe od hebrejske riječi 'vlad', dijete ili potomak. Stoga, 'ele toldot' treba prevesti 'ovo su djeca (od)...'.

Na primjer: 'ele toldot Adam' (5,1) znači 'ovo su djeca Adamova' i tako daje uvod u priču o Adamovoj djeci, tj. Šetu, Enošu, Kenanu, itd. Slično, 'ele toldot Noah' daje uvod u priču o Noahovoj djeci Šemu, Hamu i Jefetu. [Za potpunije objašnjenje pogledajte Rašbam na Breišit 37,2.]

Neke od ovih toldot u Sefer Breišit su vrlo kratki; jer sa mo navode da je ta i ta osoba živjela, oženila se, imala djecu i umrla (npr. generacije od Adama do Noaha). Os tale toldot su vrlo detaljne, npr. one Noaha, Teraha, Jic haka i Jaakova. Ipak, svaka se priča u Sefer Breišit može shvatiti kao detalj u odvijanju ovih "toladota".

Ovo objašnjenje budi pitanje u vezi s prvim slučajem u kojem nalazimo toldot tj. toldot šamajim va arec (vidite 2,4). Kako nebesa i zemlja imaju 'djecu'?!

(nastavak sa 27. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

[Primijetite kako različiti prijevodi pokušavaju riješiti ovaj problem kada prevode taj pasuk!]

Odgovor na ovo pitanje može imati velik značaj. Podsje timo se da prvo poglavlje Breišit objašnjava kako je B g stvorio šamajim va arec (nebesa i zemlju) iz 'ničega' (ex nihilo). Zatim, odmah nakon toga u sljedećem poglavlju, susrećemo se s prvom uporabom toldot:

"Ele toldot ha šamajim ve ha'arec be hibar'am..." (2,4).

Dakle, što to Humaš naziva toladot šamajim va arec, tj. što su djeca nebesa i zemlje?

Ako slijedimo pravac u kojem se ide Sefer Breišit (kao što je ilustrirano gornjom tablicom), onda se 'toldot šamajim va arec' mora odnositi na samog čovjeka [tj. Adama ha ri šona], jer priča o njegovom stvaranju slijedi neposre dno nakon ovog uvodnog pasuka (stiha)!

Drugim riječima, Adam ha'Rišon se smatra 'potomkom' šamajim va arec. Ovo bi tumačenje moglo pomoći u ob jašnjenju značaja pasuka koji opisuje kako je B g stvorio čovjeka u Perek Bet (prvoj temi u ovoj cjelini):

"I Hašem Elokim je oblikovao čovjeka od praha zemalj skoga i upuhnuo mu u nosnice nišmat hajim dah života" (pogledajte 2,7). Ovaj drugi sastojak može od ražavati aspekt čovjeka koji dolazi (ili se barem vraća na) s nebesa.

Za razliku od priče o stvaranju u Perek Alef, koja prika zuje jasno razdvajanje šamajim [obratite pažnju na svrhu 'rakie' u 1,6], specifičan način na koji je B g stvorio čovjeka u Perek Bet može odražavati njegovu jedinstve

nu sposobnost da poveže nebesa i zemlju.

[Vidi Raši na 2,5, gdje on objašnjava da je B g stvorio čovjeka kako bi mogao moliti za kišu zato da bi vege tacija rasla. Vidi također šiur na Paršat Breišit.]

Slično tome, sljedeći niz toladota od Adama do Noaha (pogledajte poglavlje 5) vodi izravno u priču o Potopu. Primijetite kako su 9,28 29 psukim koji završavaju pri ču o Noahu, jasan dio iste književne cjeline koja je zapo čela s toladot u 5. poglavlju (odnosno, slijede isti 'predlo žak').

Ovaj obrazac "toladota" koji daje uvod u priče nastavlja se sve do samog kraja Sefer Breišit. Stoga zaključujemo da ovi sifrei toladot imaju veću ulogu od samog 'održa vanja sefera na okupu'; oni također pomažu u razvoju teme Sefera Breišit.

Sada ćemo pokazati kako ti toladot tvore ne samo okvir za Sefer Breišit; oni nam također mogu pomoći da iden tificiramo dva njegova zasebna odjeljka koji čine njegovu primarnu temu. Objasnimo to:

Dva dijela Sefer Berešit Unatoč ovoj sukcesivnoj prirodi toladota u Sefer Breišit, oni se jasno dijele na dva različita dijela.

1. B žje stvaranje čovječanstva (poglavlja 1 11) s pri čama koje se odnose na 'sahar ve oneš'

2. Priča o avot (poglavlja 12 50) B žjem izboru da Avrahamovo potomstvo postane njegov narod.

Iako se većina Sefer Breišit fokusira na obitelj Avrahama Avinu (Drugi odjeljak), u prvih jedanaest poglavlja (Prvi

Strana

Divrej Tora

i Jaakov], a koji su odbačeni [= 'dehija'], npr. Jišmael i Esav].

Ovo objašnjava zašto Sefer Breišit

Menachem

Okosnica Sefer Breišita

(nastavak sa 29. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Međutim, ako je ispravna naša izvorna pretpostavka da svaki sefer u Humašu nosi jedinstvenu proročansku te mu, tada bi trebao postojati tematski razlog za ovaj slijed događaja od Prvog do Drugog odjeljka. Stoga, da bismo identificirali sveobuhvatnu temu Sefer Breišit, moramo uzeti u obzir u kakvoj su vezi ova dva odjeljka.

Kako bismo pomogli u otkrivanju te teme, moramo po bliže pogledati strukturu koju su stvorili ti toladot.

Šem i Šem Hašem

Zapazite još jednom iz gornje tablice kako je svaka opća tema u prvom odjeljku Sefer Breišit prvo bila predstavlje na popisom toladot. Na sličan način, svaka od ovih cjelina završava događajem koji je na neki način povezan s konceptom 'šem Hašem'. Objasnimo to.

Naša prva cjelina, priča o Adamu ha rišonu, završava na kraju četvrtog poglavlja vrlo intrigantnim pasukom:

"I također je Šet rodio sina i nazvao ga Enoš, zatim je 'počeo' zazivati Ime B žje ['az huhal likro be šem Hašem'] (vidite 4,26). [Većina komentatora objašnjava da 'huhal' implicira da je čovjek počeo kaljati' B žje Ime (šoreš 'hilul'), tj. nisu ispravno zazivali Njegovo Ime pogledajte također Rambam Hilhot Avoda Zara I,1]

Kako god tumačili riječ huhal u ovom pasuku, svi se ko mentatori slažu da je B žja namjera bila da čovjek 'zaziva Njegovo Ime'. Zapazite, međutim, kako ovaj pasuk za ključuje dio koji je započeo u 2,4 pričom o Gan Edenu. Iako je čovjek protjeran iz Gan Edena, a Kajin je bio ka žnjen za ubojstvo, B g i dalje ima očekivanja od čovječan stva od čovjeka se očekuje da traži B ga, da 'zaziva Nje govo Ime'.

Unatoč ovom velikom očekivanju, sljedeća cjelina tola dot, koja vodi u priču o Mabulu, pokazuje da ljudsko ponašanje ni iz daleka nije ispunilo B žje nade. B g se toliko razgnjevio da je odlučio uništiti Svoje stvorenje i početi iznova s Noahom. Ova cjelina koja počinje u 5,1 završava u 9. poglavlju posebnim nizom micvot za Bnei Noah (9,1 7), savezom ('brit ha kešet' (9,8 17), i završava s pričom o Noahu koji se napio (9,18 29). Međutim, čak i u ovoj posljednjoj priči (ove cjeline) još jednom nalazimo referencu na "šem Hašem":

Nakon što je prokleo Kanaana zbog njegovih postupaka,

Noah potom blagoslivlja svog sina Šema: "Blagoslovljen B g, Gospodar Šemov..." (pogledajte 9,26 27).

Sada nije slučajno da je Noah svom sinu dao ime Šem Najvjerojatnije je Noahova odluka da svog sina nazove Šem imala korijen u njegovoj nadi da će njegov sin ispu niti B žja očekivanja da čovjek nauči zazivati "be šem Hašem", kao što je objašnjeno u 4,26!

[Nije slučajno da hazal smatraju Šema osnivačem prve Ješive, kuće učenja u kojoj su Avraham, Jichak i Jaakov studirali, tj. 'Ješivat Šem ve Ever'.]

Noah blagoslivlja Šema u nadi da će on i njegovi potomci doista ispuniti ovaj cilj. Međutim, još jednom otkrivamo da sljedeća generacija ne uspijeva u tome. U 10. poglavlju opet nalazimo cjelinu koja počinje s toladot ovaj put razvoj sedamdeset naroda od djece Šema, Hama i Jefeta i opet, baš kao i dvije cjeline koje su joj prethodile, ova cjelina također završava s pričom u kojoj se riječ "šem" pojavljuje kao značajna za temu, tj. pričom o Migdal Bavel. Kao što ćemo sada objasniti, u ovoj priči čovje čanstvo ponovno ne traži B ga; umjesto toga oni su zain teresirani isključivo da stvore 'ime ['šem'] za sebe!

Migdal Bavel

Čitajući prva četiri psukim priče o Migdal Bavel, teško je odrediti jedan konkretni grijeh: [Međutim, obratite pa žnju na znatnu upotrebu prvog lica množine.]

"Svi na zemlji imali su isti jezik i iste riječi. I dok su putovali s istoka, naišli su na dolinu u zemlji Šin'ar i tamo se nastanili. Rekli su jedni drugima: Dođite, haj de da mi napravimo cigle i jako ih ispečemo... A oni rekoše, hajde da sagradimo sebi grad i kulu s vrhom do neba, pa ćemo sebi steći ime v'naase lanu šem da se mi ne bi raspršili širom svijeta. Tada je B g sišao da vidi..." (pogledajte 11,1 7).

Iz površnog čitanja nije jasno što je točno bilo tako stra šno u ovom naraštaju. Uostalom, nije li postizanje 'ah duta' [jedinstva] pozitivan cilj? Isto tako, korištenje ljud ske genijalnosti za pokretanje industrijske revolucije, ra zvijanje građevinskih materijala koje je izradio čovjek, tj. cigle od gline itd., čini se pozitivnim napretkom društva. Nadalje, čini se da nema ništa loše u tome da se jedno stavno izgradi grad i kula. Zašto se B g toliko razgnjevio

Tora

da je odlučio zaustaviti ovu izgradnju i rasijati čovječanstvo?

Hazal svoju kritiku ove generacije usre dotočuju na njihov antagonistički stav prema B gu (vidi Raši 11,1). Ključni iz raz u Torinom objašnjenju svrhe kule odražava egocentričnu prirodu ovog naraštaja:

"ve na'ase lanu šem" [mi ćemo stvoriti sebi ime] (11,4) [pogledajte Sanhedrin 109a].

Umjesto da se posvete B žjem imenu, ovaj naraštaj sve svoje napore posvećuje nesvetom cilju. Njihovo društvo i kultura fokusirali su se isključivo na vladavinu i snagu čovjeka, dok su potpuno zanemarili svaku b žansku svrhu njihovog postojanja. [Pogledajte Ramban na 11,4!]

Iako je moralno ponašanje ovog naraštaja vjerojatno bilo puno bolje od ponašanja potopne generacije, B g je ostao razočaran jer su uspostavili antropocentrično društvo (društvo u čijem je središtu čovjek) umjesto teocentri čnog (tj. s B gom u središtu). Njihov je primarni cilj bio da stvore 'ime za sebe', a ne za B ga.

Kako se B žja nada da će ova nova generacija 'kore be šem Hašem' zazivati u Njegovo Ime nikada neće ostvariti On potiče njihovo raspršivanje. B g mora po duzeti mjere kako bi osigurao da ovo krivo usmjereno je dinstvo ne postigne svoj zacrtani cilj (pogledajte 11,5 7). Stoga B g uzrokuje 'miješanje jezika' tako da će svaki narod slijediti svoj vlastiti smjer, nesposoban ujediniti se sve dok ne pronađu zajednički cilj vrijedan tog jedinstva.

Avraham je odabran sa svrhom Naša dosadašnja analiza može nam pomoći da odredimo tematski značaj ovog događaja vezanog uz Migdal Bavel u sklopu razvoja događaja u Sefer Breišit jer već slje deća priča je B žji izbor Avrahama Avinu da postane Njegov poseban narod!

Na način istovjetan ranijim pričama u Humašu, uvod u priču o B gu koji odabire Avrahama Avinu, i to ne slu čajno, prati njegovo rodoslovlje deset generacija unatrag tako da će započeti sa Šemom Noahovim sinom!

Okosnica Sefer Breišita

Tematska povezanost sa "šem" postaje očita.

Iz ove perspektive priču o Migdal Ba vel ne treba promatrati samo kao još jedan događaj koji se zbio da znamo kako i kada je započeo razvoj jezika. Umjesto toga, ova priča 'priprema te ren' za B žji izbor Avrahama Avinu, jer će postati sudbina Avrahama, primar nog potomka toldot Šema, da vrati B žje Ime u povijest civilizacije; da 'popravi' grešku civilizacije u Migdal Bavel!

Stoga nas ne treba iznenaditi što nas Tora, po njegovom dolasku u Erec Kanaan, obavještava o tome kako se Avraham Avinu penje do Bet Ela i gradi mizbeah (žrtvenik) gdje 'zaziva u B žje ime':

"I Avraham je stigao u Zemlju, u Šehem... i B g mu je progovorio govoreći: 'Tvome potomstvu dao sam ovu Ze mlju'... i Avraham je otputovao odande prema planinskom lancu istočno od Bet ela. .. i ondje je podigao žrtvenik i ZAZVAO U B ŽJE IME" [Pogledajte 12,8 (i Ramban), usporedite s 4,26).

Slično tome, ne treba nas iznenaditi da kada prorok Izaija opisuje 'mesijansko doba' (vidi Izaija 2,1 5) on govori o jedinstvu čovječanstva:

• kada će se svi narodi ponovno okupiti, ali ovog puta zato da se popnu na B žju planinu (ne u dolinu)

• doći će u grad Jeruzalem do njegove posebne kule tj. Bet ha Mikdaša 'mjesta koje je B g odabrao da na njemu prebiva Njegovo Ime' [pogledajte Devarim 12,5 12]

• i time isprave događaje koji su se zbili kod Migdal Bavel.

A kada prorok Cefania opisuje konačno iskupljenje, još jednom nalazimo aluziju na Migdal Bavel:

"ki az ehpoh el amim safa brura, likro hulam be šem Hašem le ovdo šhem ehad". (pogledajte 3,9)

U šiuru na Paršat Leh Leha nastavit ćemo ovo razma tranje, jer ćemo detaljnije razmatrati o svrsi B žjeg izbora Avrahama Avinu.

■

U Sarajevu preminuo Moris Albahari, jedan od posljednjih govornika ladino jezika

Klkix.ba,24.10.2022.

Jevrejska opština u Saraje vu saopćila je kako je u su botu preminuo Moris Alba hari, Sarajlija i sefardski Jevrej, te jedan od posljednjih govornika ladino jezika.

U objavi na Facebook stranici, iz Jevrejske opštine su naglasili kako je Albahari preminuo u 93. godini.

"Porodici, mnogobrojnim prija teljima, komšijama i svima koji su ga voljeli izjavljujemo iskre no saučešće. Tenuhamu min ašamajim im šear avele Cijon vIrušalajim (neka vas s neba utješe, zajedno sa svima onima koji žale za Cionom i Jerusali mom)", naveli su.

Također, iz Jevrejske opštine su u oproštaju opisali i to ka

kav je čovjek bio čika Moco, kako su ga mnogi zvali.

O tome kakav je čika Moco, kako smo ga zvali mi koji smo ga voljeli bio u odnosu s drugi ma možda najbolje ilustruju ove njegove riječi date u je dnom od intervjua. Posebno želim da vrata naše zajednice budu otvorena za sve dobro namjerne sugrađane, bez ob zira koje su vjere ili nacije. Uvi jek ih dočekujem raširenih ruku u želji da se besmislena mržnja pretvori u ljubav među ljudima. Moj kredo najbolje izražava je dna od divnih izreka iz Pirke avot (izreke otaca) a to je tra ktat iz Mišne: Budi poput Aro novih učenika. Ljubi mir i stre mi ka miru, voli ljude i približi ih Tori", saopćili su.

Podsjetimo, Moris Albahari je široj javnosti naročito postao

poznat 2016. godine kada je upriličena projekcija filma "Spašen jezikom".

To je istinita priča o Morisu Albahariju, bosanskom Se fardu koji je odrastao u Sarajevu i o tome kako ga je znanje ladina, judeošpanjol skog, njegovog maternjeg jezika, spasilo tokom holo kausta.

"Radi se o jeziku koji pripada romanskoj grupi, a Albahari je tako govorio sa italijanskim vojnicima koji su ga zaštitili. Cijeli film je ustvari jedna oda jeziku koji se polako gubi, a mi ga u BiH pokušavamo zaštititi i sačuvati", izjavio je tada Jakob Finci.

Inače, u tom filmu se osim Al baharija i Fincija pojavljuju i preostali govornici ladino jezi

Tokom filma, Albahari je opi sao kako mu je ladino jezik mnogo puta spasio život u Dru gom svjetskom ratu.

"Upoznao sam latinoameričkog pilota u Drvaru, koji je mislio da sam mu neprijatelj. Pitao sam ga govori li španski, rekao je da. Razgovarao sam s njim na ladinu. To je bio jedini način komunikacije", kazao je Alba hari u dokumentarcu.

Sa njim je otišla riznica znanja: Preminuo Moris Albahari, čuvar Hagade i ladino jezika

Hayat.ba,24.10.2022.

U 93. godini u Sarajevu je preminuo Moris Albahari, posljednji govornik ladino jezika i čuvar jevrejske tradicije.

Sa Albaharijem je umrla riznica znanja o bogatoj istoriji Jevre ja, njihovoj kulturi, ali i kulturi ovih prostora.

Albahari je rođen 1930. godi ne, a u svojoj bogatoj karijeri bavio se vazduhoplovstvom, završio je školu letenja, bio

nastavnik istog, bavio se aero fotogeomeriom, vodio je izgra dnju sarajevskog aerodroma, i bio njegov prvi direktor, bio je član Aerokluba.

Nesebično je dijelio znanje, ali i uspomene. Jedna od posled njih želja mu je bila da sarajev skoj porodici Jeftanović vrati sat kojeg je njegova porodica čuvala 100 godina. Ta želja mu se ispunila u junu ove godine,kada je u Sarajevo iz Čilea sti gla Andrea Jeftanović, čiju pri ču smo zabilježili.

Izrael i Libanon ovaj tjedan potpisuju sporazum o morskoj granici

SPORAZUM o morskoj granici između Izraela i Libanona ko jem je posredovao SAD bit će potpisan u četvrtak, rekao je izraelski premijer Yair Lapid. Sporazum predstavlja značajan kompromis između susjednih zemalja s poviješću ratova i neprijateljstava, otvarajući put prema istraživanju energije na moru i ublažavanju napetosti.

"U četvrtak ćemo potpisati po vijesni sporazum s Libanonom.

Izrael će postati u bliskoj budu ćnosti važan opskrbljivač Euro pe plinom", rekao je Lapid u Tel Avivu u razgovoru s nizo zemskim premijerom Markom Rutteom.

Vraćanje morskog teritorija

Predsjednik Libanona Michel Aoun je rekao da sporazum

predstavlja "povijesno posti gnuće" kojim je Libanonu vra ćeno 860 četvornih kilometara morskog teritorija, no naglasio je i da ta činjenica ne znači normalizaciju odnosa s Izrae lom.

Šef opozicije Benjamin Netan yahu, koji je u kampanji za pa rlamentarne izbore 1. studeno ga, odbacio je sporazum i re kao da bi on morao biti pre

dmet glasanja Knesseta, ako ne i referenduma.

Nakon intenzivnih pregovora pod pokroviteljstvom SAD a Izrael i Libanon najavili su po četkom mjeseca da su postigli sporazum o morskoj granici i o ukidanju prepreka za eksploa taciju plinskih nalazišta.

Divrej Tora

Godina

ka, tačnije David Kamhi te Es ter Kaveson Debevec.

Ispraćaj će se obaviti 25. oktobra u 14 sati na gradskom

groblju Bare, piše N1.