1-03 - Divrej Tora - Leh leha 5781 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 14 Broj 3

Zagreb, šabat 31. listopada 2020. - 13. hešvana 5781.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Leh leha

B’’H

Šabat Leh leha Jeruzalem 16:15

17:27

Zagreb

16:27

17:26

Rijeka

16:34

17:33

Split

16:29

17:28

Dubrovnik 16:24

17:23

Vinkovci 16:16

17:15

Sarajevo 16:21

17:20

Doboj

16:20

17:19

B. Luka

16:24

17:23

Beograd 16:11

17:13

Novi Sad 16:13

17:15

Subotica 16:12

17:15

Zrenjanin 16:10

17:12

Niš

16:08

17:09

Beč

16:20

17:19

Frankfurt 16:46

17:45

Edison, NJ 17:37

18:45

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 3.11.2020. Alot Hašahar

5:09

Najranije Talit

5:43

Nec Hahama

6:39

Najkasnije Š’ma

9:09

Zman Tefila

9:59

Hacot

11:39

Minha Ketana

14:34

Plag Haminha

15:37

Šekia

16:39

Cet Ha-kohavim

17:21



Broj 3

du kao zarobljenika kada moćne vojske Hedarlaomera i trojice njegovih saveznika osvoje pet gradova S'domske doline. Avram se otputi s malom grupom svojih slugu da izbavi svog nećaka, pobijedi četvoricu kraljeva i prima blagoslov od MalkiCedeka, kralja Salema (Jeruza lema).

(Berešit 12,1-17,27) B-g govori s Avramom i zapovijeda mu "Idi iz svoje zemlje, iz svoje postojbine i iz očinskog doma, u zemlju koju ću ti pokazati." Tamo će, kaže B-g od njega nastati veliki narod. Avram i njegova žena Saraj, zajedno s njegovim nećakom Lotom, putuju u zemlju Kenaan, gdje Avram podiže žrtvenik i nastavlja širiti vijest o Jednom B-gu. Nestašica hrane prisiljava ovog prvog Židova da se otputi u Egipat, gdje prelijepu Saraj uzimaju u Faraonovu palaču. Avram izbjegne smrt predstavivši se kao Sarajin brat. Pošast sprečava Egipatskog kralja da dotakne Saraj i uvjeri ga da je vrati Avramu i obešteti brata, odnosno sada sasvim jasno muža, zlatom, srebrom i stokom. Ponovo u zemlji Kenaan, Lot se odvaja od Avrama i nastanjuje u pokvarenom gradu S'domu, odakle ga odve-

B-g sklapa Savez Među Dijelovima, u kojem je predskazano izgnanstvo i progon (galut) izraelskog naroda, i Sveta zemlja je im je obećana kao njihova vječna baština. Još uvijek bez djece, deset godina od njihovog dolaska u Zemlju, Saraj kaže Avramu da oženi njenu služavku Hagar. Hagar zatrudni, postane drska prema svojoj gospodarici i zatim bježi kada Saraj počne oštro postupati prema njoj. Anđeo je nagovori da se vrati i kaže joj da će njen sin biti otac velikog naroda. Jišmael se rodio kada je Avramu bilo 86 godina. Trinaest godina kasnije, B-g mijenja Avramovo ime u Avraham ("otac mnoštava") i Sarajino u Sara ("princeza") i obećava da će im se roditi sin. Od tog djeteta, koje trebaju nazvati Jichak ("smijat će se"), proisteći će veliki narod s kojim će B-g uspostaviti poseban odnos. Avraham dobiva zapovijed da obreže sebe i svoje potomke kao "znak saveza između Mene i tebe." ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Leh leha

uredba (koja se na njega odnosi) s Nebesa može biti "razderana". Av-

Kohen - prva alija – 13 p'sukim –

raham i Sara su bili neplodni od

12,1 – 13

rođenja. "Leh l'ha" im je pružila

B-g kaže (primijetit ćete tu blaži

čudesnu priliku da imaju dijete.

izraz vajomer, a ne oštriji i češći, va'j'daber) Avra(ha)mu da napustiti

Levi – druga alija – 11 p'sukim –

svoju zemlju, rodno mjesto i očev

ovaj test jer je došao u zemlju zato

dom i ode u "zemlju koju ću ti poka-

što je to B-g tražio, a ne zbog mate-

U Egiptu su primijetili Sarajinu

zati."

rijalnih obećanja. Poziv Židovu na

ljepotu i odvode je u faraonovu

"Napusti svoju zemlju, rodno

aliju se nastavlja. Jedini pravi "is-

palaču. Avra(ha)m, kao njen brat,

mjesto, kuću očevu." Ramban obja-

pravni" razlog, jest zato što je to

dobije mnogo poklona. Faraona i

šnjava da je svaka "točka odlaska"

micva i to je ono što je B-g želi od

njegovo kućanstvo pogađa bolest za

Avrahamu bila sve teža i teža. Te-

nas. Sve blagodati koje slijede su tek

kaznu što su oteli Saraju. Kad fara-

ško je napustiti zemlju, pa čak i više

popratna pojava. Imamo mnogo

on shvati da je Saraja Avra(ha)mu

ako je bio tamo rođen. Napustiti

toga za naučiti od Avra(ha)ma Avi-

žena, sučeli se s njim, vraća mu Sa-

obitelj je najteže. Ramban kaže da

nua.

raju, a onda od njih traži da napuste

nam Tora pokazuje veliki stupanj Avrahamove ljubavi za B-ga.

12,14 – 13,4

■

Avra(ha)mu je bilo 75 godina u

Egipat. Avra(ha)m i pratnja, teško

vrijeme kad je došao u Izrael sa

natovareni bogatstvom, preko Ne-

Ova Rambanova tvrdnja je upitna.

Sarajom, nećakom Lotom i mnogi-

geva vraćaju se u Izrael. Avra(ha)m

Što ima tako teško u Avrahamovu

ma koje su on i Saraja preveli na

se vraća žrtveniku koji je izgradio i

napuštanju mjesta u kojem su ga

monoteizam.

nastavlja objavljivati B-žje ime.

ismijavali, proganjali i bacili u uža-

Komentari nagađaju o tome što se

Avraham, u bijegu iz rodnog gra-

renu peć zbog njegovih uvjerenja?

naknadno dogodilo s tim ljudima.

da, stranac u stranoj zemlji, sve to

Zar nije s radošću to napustio? U

Neki smatraju da su nakon Avraha-

ima svoje izazove i kušnje. Avra-

pitanju se zapravo nalazi odgovor.

move smrti odbili ostati s Jichakom

ham natovaren bogatstvom i ugle-

Ramban je istaknuo značajan aspekt

jer je njegov pristup "religiji" bio je

dom, ima nove izazove i kušnje.

ljudske prirode. Bez obzira koliko

znatno drugačiji od pristupa njego-

Siromaštvo je kušnja; bogatstvo

loši bili uvjeti, koliko čovjek želio

va oca i njima "neprivlačan". Drugi

također. Teško je znati što je teže.

bolji život, uvijek će ostati tuga i žal

kažu da su postali razne bogobojaz-

za "dobrim starim vremenima" - čak

ne osobe razasute među narodima

Š'liši - treća alija – 14 p'sukim 13,5

i kada ih nije bilo mnogo. Ova zna-

svijeta.

– 18

Avra(ha)m putuje zemljom i B-g

Lot također ima veliko bogatstvo,

obećava zemlju njegovim potomci-

preveliko da ostane zajedno s Av-

B-g obećava da će od njega napra-

ma. Avra(ha)m gradi žrtvenik B-gu.

ra(ha)mom. Svađa između njihovih

viti veliki narod i da će on biti bla-

Nakon toga, glad tjera njega i Saraju

pastira (zbog različitih etičkih stan-

goslov za sve.

u Egipat. Na putu Avra(ha)m traži

darda) razdvojit će im puteve. Av-

Avra(ha)mu je obećana velika

da se Saraja predstavi kao njegova

ra(ha)m prepušta Lotu "prvi izbor"

nagrada i blagodati bude li poslu-

sestra (tehnički nije laž, ali ...), iz

teritorija, a on (Lot) odabire plodno

šao B-ga. A pasuk 4 svjedoči da je

straha da će biti ubijen kao "suprug

područje S'doma i Jordanske doline.

otišao "kao što je mu je B-g govo-

koji stoji na putu" faraonu.

Tora to naglašava pričom o zloći

čajka ljudske prirode, objašnjava puno toga iz povijesti Židova.

rio." Njegova "alija" smatra se te-

Gemara nas uči da ponekad, ako

stom njegove vjere. On je prošao

osoba seli na drugo mjesto, zla

Strana 2

društva u S'domu, što je očita kritika Lotovih iskrivljenih prioriteta. Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

(To je, također, tema koja se po-

Komentari napominju da je zbog

Avrahamovih potomaka uvijek po-

navlja u židovskom životu i sadrži

toga Avra(ha)m bio nagrađen s

stojati poseban odnos, i ponavlja

upozorenja za sve nas - nažalost,

micvot i t'filinom koji su zapovjeđeni

obećanje o zemlji. Zatim otkriva u

mnogi se Židovi sele iz židovskih

njegovim potomcima da ih stavljaju

kojem obliku će se odvijati "savez" –

kvartova na mjesta s klubovima,

na sebe. Mešeh Hohma ističe da

kroz obrezivanje svih muškaraca.

golfom, i drugim "važnim stvari-

posebno za šaharit – molitvu koja se

ma.")

pripisuje Avrahamu – stavljamo

Tek nakon što se Avra(ha)m

talit i t'filin.

Micva Ta micva je prva "ne-prirodna"

riješio Lota, B-g se opet pred njim

Međutim, nagradu koja je bila

zapovijed. Do ove točke, 7 Noaho-

ukazao i ohrabrio ga da proputuje

namijenjena njegovim saveznicima

vih micvot su sve logični, racionalni,

zemlju koja će jednog dana pripa-

koji su mu pomogli u bitci, Avra-

razumni, zakoni. Ova 8. micva, na 8.

dati njegovim potomcima. Avra-

ham jest prihvatio.

dan, je neprirodna. B-g je stvorio

Odatle učimo, kaže Hafec Hajim,

dijete s prepucijem; što mi radimo

da onaj tko želi biti "mahmir" (strik-

njegovim uklanjanjem? Odgovor je

Istaknuto je da, iako je Avraham

tan), ne treba to isto nametati dru-

da mila predstavlja izazov Židovu

znao da mu je duhovnost bila ug-

gima. Avraham nije htio biti cadik

da se uzdigne iznad prirode i dovrši

rožena zbog Lotove prisutnosti, on

na tuđi račun.

svoje duhovno oblikovanje baš kao

(ha)m se nastanio u Hevronu i izgradio žrtvenik B-gu.

što mu je naređeno da dovrši svoj

ipak nije potjerao Lota sve dok nije

Nakon toga se B-g opet pojavljuje

imao drugog izbora. Avraham je

Avra(ha)mu i opet mu daje obećanje

osjećao moralnu obvezu da se brine

da će ga nagraditi za vjernost. On je

o Lotu (uključujući i da ga spasi na-

još uvijek bez djece, a B-g mu obe-

Haftara – 21 p'sukim – Ješajahu –

kon što su se razdvojili), iako je

ćava da će njegovih potomaka biti

40,27 – 41,16

znao da se B-g "drži na distanci"

kao zvijezda na nebu.

fizički oblik.

Rabin Jacobs ističe da prve tri

kad je Lot u blizini. Zapazite poslje-

Gaon iz Vilne citira Talmud koji

haftare B'reišita dolaze iz istog dijela

dice koje to ima po nas danas. Mo-

kaže da je Avraham Avinu bio prvi

Ješajahua kao i 7 haftarot utjehe. To,

žda se to može promatrati kao "vr-

koji se B-gu obratio s "Adon". Mi za-

smatra on, nije slučajnost. Osim

sta" primjene načela o kojem ćemo

to šahrit počinjemo poemom "Adon

povezanosti svake uz svoju sedru,

učiti na početku sedre sljedećeg

olam."

možemo ih uzeti kao poruku nade i ohrabrenja. Ovaj odlomak spominje

tjedna - Veće je gostoprimstvo, nego primanje B-žan-ske Prisutnosti.

Šiši - šesta alija – 37 p'sukim 15,7 –

Avrahama, a sadrži i posredne re-

17,6

ference na njega. Također možemo

B-g govori Avra(ha)mu da će nje-

vidjeti ovu haftaru kao nacionalni

govi potomci biti porobljeni u stra-

duplikat nekih Avrahamovih osob-

Ovaj dio govori o zarobljavanju

noj zemlji, ali i da će izaći iz nje s

nih iskustava. Baš kao što B-g daje

naroda S'doma, uključujući i Lota.

velikim bogatstvom. Još jednom se

obećanja Avrahamu Avinuu, tako

Kad Avra(ha)m čuje (od Oga, slije-

ponavlja obećanje o zemlji koju će

ih daje i djeci Izraelovoj. Baš kao što

pog putnika koji je preživio potop)

mu dati.

se Avraham uporno drži vjere u

R'vi'i - četvrta alija – 20 p'sukim – 14,1 – 20

o Lotovu zarobljavanju, on ga kreće spasiti s 318 ljudi i u tome uspijeva.

Slijedi priča o Sari, Hagar i Jišma-

B-ga, tako čine i njegovi potomci. Iz-

elu, njegovom obrezivanju s 13 go-

držljivost, pouzdanost, pobjeda, sa-

dina.

mousavršavanje - te osobine su zajedničke ovom pretku i nama, nje-

Hamiši - peta alija – 10 p'sukim – 14,21 – 15,6 Avraham odbija bogatu nagradu koju mu žele dati S'domski kraljevi. Godina 14 3 Broj 3 Strana

Š'vi'i – sedma alija – 21 p'sukim -

govim potomcima. ■

17,7- 27 B-g obećava da će između njega i

Prevela i prilagodila Dolores Bettini Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 2. Mazel Tov: Obveza da se obreže muškarca Židova

Ovo je moj Savez koji imate ispunjavati, između mene i vas i među potomcima vašim: svako muško među vama mora biti obrezano. (Postanak 17,10) Obvezu da se obreže sina nalazimo u parši Leh Leha, kada B-g kaže Abrahamu da se svakom muškom od njegovih potomaka ima osmog dana ukloniti prepucij s penisa. (Ova micva je ponovljen u paraši Tazria, Levitski zakonik 12,3). Vršenjem ovog čina mi se udružujemo s B-gom u dovršenju čina stvaranja. Razlog za ovu micvu jest da ona čini trajni, fizički znak našeg saveza s B-gom. Talmud u Menahos 43b prenosi da se kralj David rastužio kada je ušao u kupalište, budući da je bio lišen svog talita, tefilina i drugih fizičkih simbola obveze židovskog naroda da ispunjava B-žju volju. Međutim, kada je ugledao mjesto na kome je obrezan, utješio se. Ova micva je na snazi u sva vremena i na svim mjesti-

ma. Ovu obvezu ima otac djeteta, a u odsutnosti oca, ona se prenosi na lokalni beis din. (Majka nema obvezu obrezati svoga sina.) Ako dječak postane punoljetan bez da je bio obrezan, odgovornost se prenosi na njega, da to učini sam za sebe. Propust da se izvrši taj čin, koji se naziva mila, jedna je od rijetkih pozitivnih micvos za koje je kazna kares (duhovna ekskomunikacija). (Kares bi se primjenjivao samo na neobrezane muškarce koji namjerno propuste ispraviti tu stvar.)

Mila se vrši čak i na šabes, ali samo ukoliko je to osmi dan nakon vaginalnog poroda. (Dijete koja se rodi carskim rezom, ili ono čiji je bris odgođen zbog zdravstvenih razloga, ne bi se obrezalo na šabes.) Ova se micva može naći u 19. poglavlju talmudskog trakta Šabos, kao i u Jevamos i drugdje. U Šulhan aruhu se može naći u Jore dea 260. Ona je 215. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 47. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati popisanih u Chofetz Chaimovoj Sefer HaMicvos HaKacar. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 70. Negativna je zapovijed ne iskazivati čast uvaženom čovjeku u sudskoj presudi kao što Pismo kaže, niti ćeš biti naklon prema moćnome. (Va-jikra 19,15). To znači ako ljudi stanu pred njega [suca] u parnici, jedan velik, a jedan malen [po značaju, itsl.] on neće odati počast velikome i neće se prema njemu odnositi srdačno. On ga neće pozdraviti nimalo ljepše nego drugoga. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. 71. Negativna je zapovijed za suca da ne primi mito kao što Pismo kaže, I nećeš uzeti mita. (Š'mot 23,8) – čak niti da donese ispravnu presudu. On ima obavezu vratiti ga. Čak je i podmićivanje riječima [laskanje] zabranjeno. Tko god laska krši zabranu [§76], niti ćeš kamen spoticanja stavljati pred slijepca (Va-jikra 19,14). Kao plaću za to što je izgubio na vlastitom poslu, jer očito je da je prekinut u svom poslu dok se bavi donošenjem presude, Strana 4

dopušteno mu je da primi naknadu od obje stranke u istom iznosu. 72. Negativna je zapovijed da se sudac ne plaši stranke u sudskoj parnici kao što Pismo kaže, nećeš se plašiti prisustva bilo kojeg čovjeka. (D'varim 1,17). Čak i ako je čovjek na sudu moćan, on se ne treba bojati da ga ovaj može ozlijediti. Stoga, sve dok sudac ne zna u kojem smjeru pravda preteže u ovoj parnici, on se može isključiti iz sudskog postupka, time da kaže, "Nemam obaveze prema tebi [da moram voditi tvoj sudski proces]." No, od trenutka kada čuje njihove izjave i zna na koju stranu pravda preteže, on se nema prava isključiti zbog toga što se boji jednoga od njih, da ga ovaj može ozlijediti. U ovo pravilo uključeno je i da ako učenik sjedi pred svojim učiteljem [kada nastavnik sudi u procesu] te uoči nešto u korist siromaha, a na štetu bogatoga, i ne kaže ništa, on krši ovu zabranu. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 3 - Tefilin (kutijice s molitvenim svicima, "molitveno remenje")

Odlomci moraju biti pisani s na-

ima četiri manja jednaka odjeljka. I

mjerom (32,19), desnom rukom (vi-

jedan i drugi moraju biti izrađeni od

di 32,5) crnom tintom (vidi 32,3), a

jednog komada kože (32,38-39). Pri-

pisaljku treba provjeriti prije pisanja

je umetanja u kutijice odlomci se

(32,22). Mora ih pisati pismeni, reli-

namotavaju počevši od kraja i vezu-

Tefilin su kožne kutijice, koje se

giozni odrasli muškarac Židov (vidi

ju trakama pergamenta i junećom

nose na ruci (vidi pogl.4), i koje sa-

32,30 i 39,1), i jedino takva osoba

dlakom (vidi 32,44). Oni se potom

drže četiri odlomka iz Tore (25,5;

može sudjelovati u izradi tefilina

stavljaju uspravno u njihove odjelj-

32,1): "Posvetite mi ..." (Izl 13,1-10),

(39,2). (O drugim klasama ljudi vidi

ke (vidi 32,45-47). Postoje dva gle-

"Kada vas Hašem dovede ..." (Iz

39,3-4, o vjerodostojnosti tefilina vi-

dišta u vezi redoslijeda odlomaka u

13,11-16); "Čuj, Izraele ..." (Pnz 6,4-9)

di 39,5-9.) Ako onaj koji piše ne zna

■ tefilinu za na glavu, vidi 34,1-4.

i "ako ćete držati Moje Zapovije-

odlomke napamet, mora ih kopirati

di ..." (Pnz. 11,13-21). O važnosti

iz pisanog teksta ili ih pisati tako da

nošenja tefilina vidi 37,1 i 38,12.

mu se diktira, nakon čega on ponav-

Odlomci moraju biti napisani redom, a poželjno je da se prvo napišu oni za tefilin za ruku (32,1). Oni u tefilinu za glavu napisani su na četiri zasebna komada pergamenta (vidi 32,14), dok su oni na ručnom napisani na jednom komadu (32,2. 47.). Pergament mora biti izrađen od kože košer vrste životinje ili ptice (32,12). To mora biti neoštećeni komad (32,13) od vanjskog sloja kože, a zapis mora biti na unutarnjoj površini, vidi 32,7. Mora biti štavljena s tom namjerom, od strane Židova, vidi 32,8-11. Uobičajeno je

napisati svaki odlomak u tefilinu za ruku u sedam redaka, a one za tefilin za glavu u četiri retka (35,1). Redovi trebaju biti ravni, s crtama oko

lja riječ po riječi (32,29.31). Treba ih provjeriti prije pisanja svakog B-žanskog Imena i po završetku sva-

kog odlomka, vidi 32,21.22. Slova trebaju biti odvojena, dobro oblikovana, i ne pretanka (32,4). U vezi ispravnih oblika slova vidi 32,16 i 36,1-3. Ako riječ nije ispravno napisana, odlomak je nevažeći (32,20). Slova moraju biti napisana ispravnim redoslijedom – ako slovo bude preskočeno, odlomak je nevažeći i ne smije ga se ispravljati (32,33). U vezi popravljanja slova koja nisu ispravno napisane ili su postala

oštećena, vidi 32,15-18.23-27. Tefilin koji se redovito koriste, striktno govoreći,

zahtijeva

kontrolu

(39,10).

Kutije moraju biti kvadratne, ali ne moraju biti kockaste, vidi 32,39. 41. Tefilin za glavu mora imati utore koji označavaju odjeljke (32,40) i mora imati ugravirano slovo "šin" sa

svake strane (vidi 32,42-43). Kutije počivaju na četvrtastim bazama (32, 39), s malo suženim nastavcima na jednoj strani kroz koje se provlače trake (32,44.52.). Oni su zašiveni zajedno tetivama košer životinja, po mogućnosti junećim; vidi 32,49-51. Što učiniti ako su kutije ili šavovi oštećeni, vidi 33,1-2; o korištenju dijelova jednog tefilina za drugi, vidi 42,1-2. Trake moraju biti crne izvana i ne smiju biti crvene iznutra (33,3). Trake, a poželjno je i kutije, u

crno treba obojiti Židov (33,4). O popravljanju oštećenih remenčića pogledajte 33,5. Širina traka trebala bi biti barem duljine zrna ječma (27,

strana odlomaka (vidi 32,6), i mora-

Odlomci su umetnuti u crne kož-

11). Remen tefilina za glavu ima

ju postojati razmaci između slova,

ne kutijice, izrađene od kože košer

čvor u obliku slova "dalet", dok onaj

riječi, redova i stihova, kao i margi-

vrste životinja ili ptica i štavljene u

na tefilinu za ruku ima oblik slova

ne oko odlomaka; vidi 32,28.32. Re-

tu svrhu (32,37.40.48.), a isto vrijedi

"jud" (vidi 32,52), u vezi mjesta na

dovi bi trebali biti jednaki (vidi 32,

i za trake/remenje (33,3, vidi ispod).

kojima se čvorovi nalaze vidi po-

33-35); u vezi uvlaka na počecima i

Kutija tefilina za ruku sastoji se od

glavlje 4. ■

krajevima odlomaka vidi 32,36.

jednog odjeljka, dok tefilin za glavu

Godina 14 5 Broj 3 Strana

Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Jesu li Avot držali micvot?

Kritiziranje naših Avot - praotaca

Kakav otac takav sin?

O ovom se pitanju raspravlja vje-

U kojoj mjeri trebamo na naše

Čitatelji si često predočavaju Av-

kovima. S jedne strane, Avot (prao-

pretke gledati kao na savršene uzo-

rahama kao pokretača, a Jichaka tek

ci) i Imahot (pramajke) živjeli su sto-

re vrijedne oponašanja, tumačeći na

kao pasivnu sjenku, čiji je glavni

ljećima prije davanja Tore i mnogi

nov način svaku pripovijest koja ba-

doprinos to što je karika u lancu. Je

od njezinih zakona bili bi im besmi-

ca sjenku na njihov renome, i kada

li to točan opis?

sleni. S druge pak strane, čini se pa-

je u redu kritizirati njihova djela i

radoksalno pojmiti da se utemelji-

prepoznati da su i oni imali ljudskih

telji religije nisu držali niti najos-

nedostataka? (Sjetite se, na primjer,

novnije zapovijedi te religije.

kako Avraham u Egiptu dovodi Sa-

•

Koji drugi faktori nas mogu navesti da smatramo da su Avot

•

ru u opasnost)

•

Što mislite koje su snage i sla-

bosti svake ličnosti?

•

Koje su glavne točke sličnosti i različitosti između njih?

•

Možda je iznenađujuće, no priče

Mislite li da je Avraham na-

o ocu i sinu zapravo su vrlo sli-

zapravo držali barem neke od

puštanjem zemlje koju mu je

čne, i traženje paralela pomaže

zapovijedi?

Hašem tako doskora obećao,

čitatelju da razumije ono u če-

Koje dokaze iz Tore možete izni-

pokazao manjak vjere, ili je to

mu se poklapaju, kao i ono

jeti kao potporu za svako od

bila logična odluka kad se su-

jedinstveno

stajališta?

očio s gladi? Vidite što o tome

čelnika. ■

svakog

kažu Ramban i Ralbag.

Koju stranu zauzimate u ovoj raspravi i zašto?

kod

•

Kako

Avraham

Prevela Tamar Buchwald

mogao

pokušati spasiti svoj život na uštrb Sarine časti?

■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zahvalnost je zbog mene, a ne zbog tebe B-g kaže Abrahamu da napusti svoju zemlju. On ne oklijeva, shvaćajući da to što nekad ne razumiješ B-žje razloge ne znači da On nije u pravu. Po dolasku u Kanaan, nastupa glad i Abraham odlazi u Egipat, te ponovno shvaća nešto bitno, a to je da kada ideš s B-gom, stvari će se uvijek na kraju posložiti, no to će biti onda kada B-g to odluči, a ne nužno onda kada ti to želiš.

zato što je pokušao Abrahama natjerati u smrt?! S prijateljima poput Oga, kome su potrebni neprijatelji? Međutim, za mene ova priča umnogome govori o zahvalnosti. Vidim da Tora zapravo sugerira da zahvalnost ne zahtijeva namjeru. Ja trebam biti zahvalan ako je nešto učinjeno na moju dobrobit – bez obzira je li ta osoba imala u planu tu moju dobrobit.

Vraća se u Kanaan i sa nekolicinom svojih slugu započinje rat protiv četiri moćne vojske kako bi oslobodio svog nećaka. S B-gom na svojoj strani, kako bi mogao izgubiti? Abraham je blagoslovljen sinom Jišmaelom – ocem arapskog naroda. On obrezuje sebe i svoje ukućane (mora da je imao mirnu ruku sa svojih 99 godina, osobito s obzirom na to da njegov nož vjerojatno nije bio oštar kao ovi današnji) i konačno mu je dato obećanje da će mu se roditi još jedan sin koji će preuzeti njegovo naslijeđe buđenja svijeta za istinu i prave vrijednosti etičkog monoteizma.

No, Abraham odlazi u bitku i pobjeđuje. Tako je Ogov plan propao u samom začetku. . Međutim…

U ovoj parši upoznajemo jedan zanimljiv, pomalo neugodan lik, imenom Og. On je bio 'div', štogod to značilo. Svakako je bio snažan, hrabar i karizmatičan. No, nažalost je bio i zao čovjek, kao što nam je ilustrirano u priči koju čitamo u ovotjednom odjeljku.

Zahvalnost je temeljni dio čovjekove prirode. Bez nje, sve uzimamo zdravo za gotovo

Abrahamovog nećaka zarobila su četiri kralja. Og odlazi javiti Abrahamu što se dogodilo. Zvuči kao da je dobra duša? Daleko od toga. Rabini nam objašnjavaju da je on bacio oko na Abrahamovu ženu Saru. On je smatrao da će Abraham u takvoj bitci s moćnim kraljevima biti ubijen. A Og bi se tada slučajno našao tamo da pruži utjehu njegovoj usamljenoj udovici. Godina 14 7 Broj 3 Strana

Četiri stotine godina kasnije, Og je i dalje tu. (Rekao sam vam da je riječ o zanimljivom liku). I dolazi sa svojom vojskom kako bi napao židov-

ski narod dok luta pustinjom. Moše susreće Oga u bitci jedan na jedan, ali boji se oduzeti mu život. Zašto? Zato što je Og jednom učinio uslugu njegovom praocu Abrahamu.

Jer zahvalnost je zbog onoga tko ju izražava, a ne zbog onoga tko ju prima. Ja kažem hvala, ne samo zato da zahvalim osobi za ono■što je učinila (iako je to svakako jedna komponenta), već također zato da bih živio u osjećaju zahvalnosti. Onaj tko izražava zahvalnost je ponizniji, duhovniji i povezaniji sa B-gom te je jednostavno bolji čovjek. Nije potrebna nečija namjera da ti učini dobro kako bi mu izrazio zahvalnost. Čak i ako je namjera sebična – poput one kada plaćaš onome tko ti pomaže. Jer zahvalnost je temeljni dio čovjekove prirode. Bez nje, sve uzimamo zdravo za gotovo, očekujemo, zahtijevamo i budemo razočarani. Naravno, postoje ekstremi. Na kraju, Moše je ubio Oga – jer je predstavljao jasnu i konkretnu opasnost za židovski narod. Ali Og je izuzetak iz kojeg možemo naučiti pravilo. Tražite da budete zahvalni gdjegod možete – za mala djela, za nenamjerne usluge, za djela učinjena iz pogrešnih motiva. Jer, što smo zahvalniji, to će bolji biti naš život. A tko od nas ne želi bolji život??? Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Uslugu? Moše je smatrao da židovski narod duguje nešto Ogu Strana 7

Rabbi David Stav:

Jednostavno zato Glavni lik parše Leh Leha je prao-

Znamo tko je bio njegov otac, Te-

ga opisuje Avrahama kao dječaka

tac židovskog naroda, Avraham

rah. Znamo i da su njegova braća

koji je razbio idole koje je prodavao

Avinu. Avraham je primio zapovi-

bili Nahor i Haran, ali to je sve što

njegov otac. Još jedna od njih opisu-

jed da napusti svoj rodni grad Ur

znamo. I tada, jednog lijepog jutra,

je Avrahamovo iskustvo u kojem je

Kasdim i da krene u zemlju Izrael.

Hašem zapovijeda Avrahamu da se

bio bačen u užarenu peć i zahvalju-

Avraham dolazi u Izrael, gdje se

uputi u zemlju koju će mu On kas-

jući svojoj vjeri preživio. Jedna stvar

mora suočiti sa izazovima s kojima

nije pokazati. "Otiđi iz svog toplog i

koja je zajednička svim tim pričama

se često suočavaju oni koji se sele na

udobnog doma," kaže Hašem, "i

jest da se nijedna od njih eksplicitno

novo mjesto, poput prilagodbe na

preseli se negdje drugdje." Ne nala-

ne pojavljuje u Tori.

život s različitim ljudima, proble-

zimo čak ni naznaku Avrahamovih

mom zarađivanja i življenja, i sl.

osobina, njegovih kvaliteta, ili bilo

Glavni lik prošlotjedne parše, No-

čega tome sličnog.

ah, morao se suočiti s pokvarenim svijetom koji je bio uništen, a potom s ponovnom uspostavom svijeta nakon potopa. U kratkoj usporedbi životnih priča ovih dvaju likova,

Talmud uči da tri osobine karakteriziraju naciju Izraela

Postavlja se pitanje zašto Tora tako rječito opisuje Noaha i njegova djela, dok o Avrahamu ne nudi nikakve opise. Tekst čak ne daje ■ ni razlog zbog kojeg je Avrahamu dana zapovijed da ostavi svoju obitelj i ode u novu zemlju. Dok su svi događaji vezani uz potop i gradnju

među njima nalazimo fascinantnu

arke opisani u detalje, Avrahamova

razliku. Dok je Noah opisan kao

priča i razlog njegovog putovanja u

onaj koji je, od svog rođenja, nazvan

zemlju Izrael te razlog zbog kojeg je

onim koji će donijeti utjehu svijetu,

baš on izabran za praoca židovskog

a kasnije je primio titulu pravednog

Kad smo bili u školi ili vrtiću, učili

i čistog čovjeka – te čak onoga tko je

smo svakojake priče o Avrahamu.

našao milost u B-žjim očima, o Av-

Jedna je od njih da je on lutao svije-

rahamu nije rečeno ništa.

tom u potrazi za Stvoriteljem. Dru-

naroda, ostaju potpuna nepoznanica. Zašto? Možda Tora želi poručiti da se identitet židovskog naroda u analima židovske povijesti opisuje raznolikim

karakternim

osobinama.

Tokom jednog perioda postojanja naroda, njegov identitet bila je vjera

ljudi u Hašema te njihova vjernost držanju zapovijedi. U drugim vremenima, veći naglasak je stavljen na nacionalni karakter naroda. Talmud (Jevamot 79a) uči da su poniznost, stidljivost i činjenje dobrih djela tri osobine koje karakteriziraju naciju Izraela. Majmonides kaže (Mišne Tora, Hilhot Isurei Bi'a 1917) da se za ljude koji su drski može Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi David Stav:

Jednostavno zato

Avraham Avinu Recognized His Creator, David Baruch Wolk

posumnjati da nisu Židovi. (Kasnije

tu. Mi živimo ovdje jer je to naša

Ja sam član obitelji jer joj pripadam

su neki rabini primijetili da, ako

zemlja, i točka. (Ili, da citiram biv-

bilo to dobro ili ne, i moja obitelj

bismo slijedili Majmonidesov krite-

šeg premijera Izraela, Jichaka Šami-

čini to i to. Ne sviđa mi se uvijek

rij, nikada se ne bismo vjenčavali,

ra, "Zašto zemlja Izrael? Jednostav-

sve što moja obitelj čini, pa zato po-

jer je drskost u društvu tokom gene-

no zato.") Tora želi naglasiti da na-

stoje oni koji odluče odbaciti svoju

racija porasla.)

kon što je Avraham izabran, uteme-

obitelj. Međutim, oni koji odluče

ljena je bila činjenica: narod postoji i

ostati unutar obitelji, ili unutar na-

svi pripadnici naroda pozvani su da

roda Izraela, to čine punog srca, čak

igraju aktivnu ulogu, te da doprino-

i kada to uključuje stvari koje im

se njegovu rastu i razvoju.

nisu razumljive ili su im čak neu-

Da je Tora rekla da je Avraham izabran zbog određene osobine ili djela koje je učinio, to bi bilo temelj pretpostavci da je samo jedna takva osobina dovoljna za to da se čovjeka smatra Židovom. Upravo to je ono što je Tora htjela izbjeći. Isto se odnosi na useljenje u Izrael. Mi ne živimo u Izraelu zato što je Izrael najbolje mjesto na svijeGodina 14 9 Broj 3 Strana

To je relevantno i za još jednu zanimljivu

komponentu

ovotjedne

parše, a to je brit mila – obrezanje – koje je B-g zapovjedio Avrahamu. To nije baš logična micva, no ne mo-

godne. Biti Židov znači imati iskustvo života ispunjenog sadržajem i značenjem, čak i ako trenutni razlozi nisu uvijek posve jasni. ■ Prevela Anja Grabar

ra sve imati razlog i biti racionalno. Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Idi za sebe'

U ovotjednoj parši, parši Leh Le-

rodni kraj. Međutim, kada netko

dinca kojeg voliš, Jichaka, i idi u

ha, Svemogući kaže Avramu (Posta-

ostavlja kuću svog oca, kada iza

zemlju Moriju. Tamo ga prinesi kao

nak 12,1): "Leh l’ha me’arceha, u’mi’ moladt'ha, u’mi’bejt aviha, el ha’arec ašer areka." Idi zbog sebe iz zemlje

sebe ostavlja cijelu obitelj i svo ima-

žrtvu na gori koju ću ti pokazati.

nje, to je najbolnije iskustvo. Stoga je

Ako je misao o ostavljanju prošlosti

Avram upućen da najprije prekine

bila teška, B-g sada kaže Avramu da

svoje i od roda svojega i iz doma

svoje veze sa zemljom, zatim sa

odustane od svoje budućnosti pri-

oca svojega u zemlju, koju ću ti po-

mjestom rođenja i na kraju – ono

noseći na žrtvu sina kojeg voli, sina

kazati. B-g obećava da će u novoj

najintimnije – sa svojim domom.

koji vjeruje u vrijednosti svog oca i

zemlji od Avrama učiniti velik na-

Izazov napuštanja vlastitog doma

koji ih njeguje.

rod, da će blagosloviti Avrama i nje-

toliko je velik da se B-žji poziv

govo ime učiniti velikim te da će

Avramu da ode iz kuće svog oca

Avram biti blagoslov. Velik će biti

smatra jednim od deset teških isku-

blagoslov kojim će B-g blagosloviti

šenja kojima je Avram bio podvrg-

sve one koji budu blagoslivljali Av-

nut (Avot 5,4).

rama, a prokletstvo za one koji na

zemlji

njime

će

Raši objašnjava da udvostručen hebrejski izraz "Leh leha," idi zbog sebe, umjesto jednostavnog Leh – idi, upućuje na to da će Avramov odlazak iz njegovog rodnog mjesta biti za njegovo vlastito zadovoljstvo

napusti svoju domovinu uopće bio test? Nakon svega, to je bila idolopoklonička i dekadentna zemlja! Pa ■

ne sugerira da to nije bilo zabavno

blagoslivljati.

to što je B-g tražio od Avrama da

ipak, ta činjenica ni na jedan način

budu proklinjali Avrama, i sve obitelji

Možemo se s pravom upitati, je li

mjesto. Zamislite orgije koje su se

Pitanje poistovjećivanja sa vlastitom prošlošću nameće se svakome od nas

tamo odvijale u ime raznih bogova i boginja. Jesu li tamo postojali noćni klubovi i diskoteke? Naravno! Kasino?

Apsolutno!

Kompjuterske

igrice i plazma TV? Neupitno! Čovjek se mogao naviknuti na to da ga u limuzini vozaju iz jednog kasina u

i dobrobit. U novoj zemlji (Kanaa-

drugi. Čak i ako te vrste zabave nisu

nu), B-g će od Avrama učiniti velik

bile drage ljudima, osobito oni-ma

narod, dok će, ukoliko ostane tamo

duhovno

orijentiranima,

izazov

gdje jest, ostati bez potomstva. U toj

Avramov život zapravo je bio od-

napuštanja rodnog mjesta i obitelji

novoj zemlji, B-g će učiniti da Avra-

cjepljen tim pozivom "Leh leha." U

bio je vrlo bolan. B-g kaže Avramu,

movo ime bude poznato diljem svi-

Postanku 12,1, B-g time kaže Avra-

"Otpusti svoju prošlost!" Ako tvoji

jeta.

mu, "Idi zbog sebe, ostavi svoju

roditelji ne žele biti dio tvog novog

prošlost, ostavi Mezopotamiju i

stila života, ostavi ih 700 kilometara

Haran, odrekni se svog luksuza koji

za sobom, u Haranu.

Mnogi komentatori Tore primjećuju da je redoslijed izričaja u ovom stihu vrlo neobičan. Nakon svega, kad netko odlazi, najprije napušta kuću svog oca, zatim mjesto rođenja, a tek na koncu zemlju, no ovdje u stihu redoslijed je obrnut. Jedan istaknuti komentator, autor knjige Haketav Vehakabala,

sugerira

postoji vrlo dobar razlog za takav poredak. Nije toliko teško napustiti zemlju ako te prati cijela tvoja obitelj. Isto vrijedi i kad napuštamo Strana 10

si namaknuo u 'kolijevci civilizacije', i uputi se na naporan put od 700 kilometara hoda u nepoznatu zemlju koju ću ti pokazati." Ima li većeg izazova od ovog? Veći je jedino Leh leha koji se pojavljuje ponovo u parši Vajera. Tamo, u sljedećoj parši Tore, u Postanku 22,2, B-g kaže Avrahamu "Kah nah, et binha, et jehidha, ašer ahavta, et Jichak, v’leh l’ha el erec Morija," Uzmi svog sina, svog je-

Postoje razni aspekti iz kojih se promatra Avramov odlazak od njegove obitelji. Kako bi uspostavio novi, posvećeni stil života, Avram mora otići, da tako kažemo, hladnokrvno. On ne smije imati više apsolutno ništa sa svojom prošlošću, baš poput nekog alkoholičara ili ovisnika o drogi i kockanju. Samo je jedan način za uspješnu rehabilitaciju – nema više alkohola, niti pušenja, Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Idi za sebe'

nikada! Odsijeci svoju prošlost od sebe, inače ćeš biti uvijek podložan utjecajima i kušnjama te prošlosti. Međutim, iako Avram napušta svoju prošlost, on ju nikada ne poriče. Bez svoje prošlosti, on ne bi bio ono što jest i nikada ne bi mogao postati veliki Avraham koji je trebao postati. Njegovi roditelji, njegovo okruženje, kultura koju je odbacio, sve je to na njega ostavilo utisak koji se nije mogao izbrisati i, iako se više nije priklanjao starim vjerovanjima i vrijednostima, on ih nije mogao poreći. Pismo kasnije naziva Avrama (Postanak 14,13), "Avram Ha'Ivri," što se često prevodi kao "Avram Hebrej," no ono što se zapravo tim nazivom naglašava jest da je Avram potomak svog čukundjeda Ebera, koji je bio Pelegov otac, Reuov otac, Serugov otac, Nahorov

otac, te otac Avramovog oca Teraha. Neki bi rekli da Pismo navodi šest prošlih generacija kako bi istaknulo pravednog čukundjeda

kojeg

imao Avram, ali iz toga jasno vidimo da Avram ne može poreći svoju prošlost. On je ono što jest, i iako mu se nije lako promijeniti, on se može promijeniti.

pokušavaju zaštititi sebe i svoju

formacije kada su bili najranjiviji.

djecu od svojih nereligioznih rodi-

Bez toga, oni nikad neće postići ono

telja, baka, djedova i ostalih rođaka.

što judaizam smatra optimalnim

Takav Leh leha, udaljenost koju oni

životnim stilom, život balansa koji

stvaraju, ne samo da čini nemogu-

je u očima drugih primjer, a ne

ćim da njihove obitelji počnu cijeniti

fanatizam.

ljepotu novih tradicija koje su oni usvojili, već je na duge staze, često kontraproduktivan. Na kraju, kada se prošlost otkrije, to se često događa na najmanje očekivan i najviše ponižavajući način. Jedna je stvar zaštititi svoju djecu od božićnih

Kao što Raši kaže, Leh leha, učini to za svoje zadovoljstvo i svoju dobrobit. B-g kaže Avramu, Ja ću učiniti tvoje ime velikim, ali učini to na takav način da te drugi blagoslivljaju i da ti budeš blagoslov.

proslava ili jedenja hrane koja nije

Kao što stara uzrečica kaže, "B-g

košer, ali potpuno je pogrešno učiti

želi da vaša duhovnost urodi plo-

svoje dijete da s prijezirom gleda na

dom, a ne da budete religiozni fana-

Pitanje poistovjećivanja sa vlasti-

svoje rođake koji nisu religiozni.

tici!" U redu je uživati u svom

tom prošlošću nameće se svima na-

Mnogo je produktivnije, kako sa

putovanju.

ma. U svakom od nas neminovno

emocionalnog tako i sa edukativnog

zadovoljstvo. U redu je identificirati

postoje neki bolni aspekti naše pro-

aspekta, učiti djecu da cijene dobre

šlosti – poniženja i nedostaci koje je

dobrim

stvari koje mogu pronaći u svim

nesumnjivo

vrlo lako pronaći u našoj prošlosti i

ljudima, čak i u slučaju kada je po-

svakoga od nas.

prošlosti naših predaka.

trebno odbaciti njihove običaje i na-

U svijetu baal tešuva, nastanjenom

vike.

redu

osjećati

stvarima

postoje

koje

prošlosti

Dvije male riječi, Leh leha, koje se sastoji od samo četiri hebrejska

onima koji su tradicionalno religio-

Iako oni koji se mijenjaju često

slova, koja su zapravo samo dva

zni, često nalazimo da oni koji se

trebaju poduzeti ekstremne mjere

različita slova, a koliko li nas mnogo

vraćaju vjeri poduzimaju ekstremne

kako bi efektivno postigli te pro-

ta dva slova mogu naučiti!

mjere ne bi li sakrili i zanijekali

mjene, na kraju ipak moraju pronaći

svoju prošlost. Ne samo da uzimaju

umjerenost i odbaciti ekstreme koje

nova, hebrejska imena, već često

su usvojili na početku svoje trans-

Godina 14 11Broj 3 Strana

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Obilježje židovskog života Tora se sada nastavlja fokusirati s

veliki židovski komentatori Tore

Unatoč svim tim vrlo uznemiru-

opće i univerzalne priče o čovječan-

razlikuju po tome o kojih deset

jućim pojedinostima i zbivanjima

stvu na određenu i individualnu

izazova Mišna govori. Tako, ako

koja su za nas zabilježena u paraši,

priču o osnivanju židovskog naro-

iskombiniramo sva njihova mišlje-

tu se nalazi i dojam i ton optimiz-

da. Priča o Avrahamu i Sari, njiho-

nja, u Avrahamovom je životu bilo

ma, i ispunjenja svrhe koji prožima

vim poteškoćama i izazovima, nji-

znatno više izazova od samo deset.

cijelu parašu. Čak i površan čitatelj

hovoj usamljenosti i duhovnom traganju, čini suštinu ove paraše, a

jednako tako i slijedeće. U ovoj

Način na koji Tora prikazuje te

događaje - lutanja i ostajanje bez

životnoj priči oni stvaraju prototip za sva kasnija židovska i obiteljska društva. Tora nam, za razliku od mnogih religioznih knjiga današnjice, izbjegava dati idealiziranu sliku pravednika koji su blagosloveni smirenošću i savršenstvom karaktera i ponašanja. Umjesto toga, ona nam

osjeća da Avraham i Sara idu ka nečem velikom - da ovo nije obična

priča o pionirskim koracima i nevoljama. Postoje b-žanski savezi i bla-

Nade u prilog čovječanstva i odanost vrijednostima kojih se držimo, židovska su definicija odlike čvrstoće

goslovi, dana obećanja koja će sigurno biti ispunjena i predstavljanje vizije o velikim i utjecajnim ljudima i o svetoj zemlji.

■

B-žji će odnos prema čovječanstvu uglavnom biti usmjeren na njegov odnos prema obitelji i potomstvu Avrahama i Sare. Narodi i

pokazuje stalno prisutne izazove

vjere otimat će se za čast da budu

vjeri u Svemogućeg, teškoće u odr-

potomci i sljedbenici Avrahama.

žavanja sklada u domu i stvaranja

obiteljskih veza zbog dolaska u

Milijuni će uzeti na sebe njegovo

pozitivnog svjetonazora mada smo

obećanu zemlju Izraela, Lotovu

ime i slijediti njegovo monoteističko

okruženi neprijateljima, ljubomo-

nelojalnost, poteškoće sa Sarom i

vjerovanje. On i Sara će biti među

rom i nemoralom opće kulture.

Hagar, ponašanje faraona i njegovih

najutjecajnijim osobama u povijesti

dvorana, da spomenemo samo neke

svijeta. Oni neće izbjeći nevolje i jad

od njih – svi nam oni oslikavaju ži-

u svojim osobnim i obiteljskim ži-

vot borbe, boli, težnji i prepreka ko-

votima, ali će njihova nagrada biti

je je trebalo prevladati.

velika u duhovnom i povijesnom

Tradicija i Mišna ovjenčavaju Avrahama krunom što je izdržao i prevladao deset glavnih izazova u svom životu. Zanimljivo je da se

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

postignuću.

Obilježje židovskog života tava ustajao sve veći.

Kao takvi, oni su doista preteča

Često sam puta razmišljao kako

priče o Židovskom narodu - malom

najvažnija odlika židovskog naroda

i usamljenom narodu, lutalicama i

nije nužno, niti čak u najvećoj mjeri,

opsjednutima nelojalnošću iznutra i

njegova učenost i njegovi doprinosi

progonima izvana – koji je i pored

boljitku čovječanstva, koliko god to

toga optimističan i vrlo utjecajan na

bila njegova snažna osobina. Ta je

način

čvrstoća oličena u životu i mijenama

koji

proturječi

njegovoj

fizičkoj brojnosti i svjetovnoj moći. Općenito uzevši, Avraham je otac mnogih naroda i svih monoteističkih vjernika. No, on je posebno osnivač i otac Židovskog naroda čije je putovanje kroz ljudsku povijest preslika života samog Avrahama. A, b-žanski savez i blagoslov sigurno će

ispuniti kroz

našeg oca Avrahama. U velikoj mjeri svi se mi molimo da ne budemo iskušavani prečesto ili preteško u našim životima. Ipak, biti jednostavno Židov, a ne napustiti židovsku stvar u vrijeme kada je to nužno, značajan je test. Mnogo je bilo kritičara i neprija-

dostignuća

telja Avrahama. Ipak, on nikada nije

židovskog naroda, njegove nacio-

izgubio svoju vjeru. Njegove nade u

nalne komponente i zemlje.

prilog čovječanstva i njegova oda-

Po čemu je Avraham tako poseban? Tora mu ne daje one laskave atribute kojima zasipa Noaha na početku prošlotjedne paraše. Njegova spremnost da umre za svoju vjeru u jednoga B-ga pred kušnjom peći Ur

nost vrijednostima kojima se rukovodio u životu, nadživjele su sve što je u životu proživio. To je židovska definicija odlike čvrstoće koja je postala zaštitni znak židovskog života kroz stoljeća.

i stila života, od strane njegova nezahvalnog nećaka, Lota. Kako da se čovjek nosi s takvim razočaranjem? Svejedno, Avraham odlazi u rat da spasi Lota i njegovo bogatstvo, i upravo i jedino zbog Avrahama Lot, očito nezasluženo, preživi uništenje Sdoma. Avrahamov sin Jišmael ponaša se poput divlje zvijeri u ljudskom obli-

ku. Roditelji možda jesu bespomoćni, i možda ih se čak ne može kriviti ni za ponašanje njihove odrasle djece, no bol koju ta odrasla djeca mogu nanijeti svojim roditeljima svojim neispravnim ponašanjem ne-

Kasdima nije ni spomenuta u tekstu

Također sam često mislio da su se

mjerljiva je. No, Avraham ipak ne

Tore. To su tek rabini zaključili na

najteže kušnje u Avrahamovom ži-

popušta, i na kraju svog života do-

osnovu tradicije i onoga na što

votu ticale članova njegove najuže

živio je da vidi Jišmaela kako se

upućuje jedna riječ - Ur - u samom

obitelji. Bacanje samog sebe u vatru

pokajao i vratio.

tekstu.

zbog ideala ili nekog vrlo sličnog

Pa zašto je onda Avraham otac mnogih naroda i generacija, te duhovni predak i vodič tolikim milijunima u svijetu, čak i sada trideset pet stoljeća nakon svoje smrti? Ra-

vjerovanja nije jedinstveno za židovski narod. Iako možda vodimo u neprestanom svjetskom mučeništvu, mi nismo jedini s takvom poviješću i vrijednostima.

Ta nepokolebljiva hrabrost i čvr-

stoća Avrahama, pred svim porazima, bolima, zlokobnim neprijateljima i lažnim prijateljima, je ono što nas najviše impresionira u vezi našeg oca. Ova moć da se stalno obna-

bini Mišne Avot još davno su dali

Vjerojatno je to razlog zašto Tora

vlja čvrstoća naslijeđe je koje je on

odgovor na ta pitanja. Oni su iznijeli

nije izabrala naglasiti test Ur Kas-

darovao nama, svojim pokoljenjima

da su našeg oca Avrahama život i

dim u svom tekstu. No, ona nam

i potomcima.

Stvoritelj deset puta bolno proku-

govori, sve do bolnih detalja, o iz-

šali, i da je on svaki put iz tih iskus-

daji Avrahama, njegovih vrijednosti

Godina 14 13Broj 3 Strana

Šabat šalom. ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Gazda je još uvijek kod kuće Avraham Avinu se vraća kao pobjednik iz bitke s četiri kralja, i dočeka ga spašeni kralj Sodome koji mu kaže: "Daj mi duše, a ti uzmi ratni plijen." Avraham se zaklinje da neće uzeti čak ni vezicu cipele od kralja Sodome, kako mu kralj kasnije ne bi mogao reći: "Ja se obogatio Avrahama." [Berešis 14,22-23] Ovaj je plijen po zakonu pripadao Avrahamu, no on ga nije htio uzeti. Medraš u Berešis Raba komentira ovo odbijanje da se uzme čak i vezicu: "Ovim plemenitim činom Avraham je zaslužio da mu djeca prime micvu." Koja je to bila micva? Medraš zapravo navodi nekoliko micvos koje su Avrahamova djeca dobila zbog tog čina, a među njima je i micva o alija l'regel - dolaska u Jeruzalem za blagdane. Na to aludira pasuk: "Ma jafu p'amajih bas nadiv" [Šir haŠirim 7,2]. Taj pasuk veliča vrline koraka Klal Jisraela. Pitanje koje trebamo proučiti u svjetlu ovog midraša je kakva je veza između Avrahama Avinu i micve o alija l'regel? Točnije, kako je Avrahamova izjava kralju Sodome u vezi njegovog odbijanja da uzme ratni plijen dovela do toga da njegova djeca zasluže privilegiju da imaju micvu o alija l'regel? Kako bi odgovorili na ova pitanja, moramo provesti nekoliko trenutaka razmatrajući tu micvu. Pasuk kaže: "Tri puta tijekom godine, svaki muškarac među vama ima doći pred Vječnoga vašeg B-ga." [Šmos 23,17] Tri pu-

Strana 14

ta u godini kada su Židovi morali napustiti svoje domove i otputovati u Jeruzalem su blagdani Pesah, Šavuos i Sukos. Kada netko razmišlja o tome, ta obveza nije mogla doći u gorem trenutku za prosječno židovsko domaćinstvo. To je jednako kao da kažemo "u ožujku i travnju, svi računovođe imaju otići gore u Jeruzalem." [Godišnja prijava poreza na dohodak u SAD-u se mora predati 15. travnja.] To je usred sezone pripreme prijave poreza, ne znate kako ćete uspjeti završiti sav svoj posao, ali morate ostaviti sve i otputovati u Jeruzalem u najgore

"Ovim plemenitim činom Avraham je zaslužio da mu djeca prime micvu." Koja je to micva bila?

moguće vrijeme. Upravo tako je to bilo za poljoprivrednika u zemljoradničkom društvu. Slavimo Pesah tijekom sezone sadnje, u mjesecu nisanu, moramo ostaviti polje i otputovati u Jeruzalem. Šavuos se odvija tijekom sezone žetve. Opet, najgore vrijeme na svijetu za poljoprivrednika koji mora prisilno otići na put i ostaviti svoju zemlju - zajedno sa svima koje je angažirao za ispomoć - usred žetve usjeva! I konačno, pravi test dolazi na Sukos – u vrijeme prikupljanja usjeva - moram unijeti usjeve u ambare i silose prije nego li otpočnu

zimske kiše. I opet moram sve ostaviti i otrčati u Jerušalajim. Nije slučajno da je u ova doba potrebno otići u Bejs HaMikdaš. U tim prigodama - pogotovo kada je čovjek zaposlen žetvom - čovjeku je vrlo lako upasti u zamku "Moja snaga i sila moje ruke donijeli su mi sve ovo bogatstvo" [Devorim 8,17] – Čovječe, kako sam ja dobar zemljoradnik! Pogledaj ovaj urod! Zaradit ću čitavo bogatstvo! Stoga nam upravo u tom trenutku Svemogući kaže, "Idi u Jeruzalem i otiđi u Bejs HaMikdaš i dovedi u red svoje prioritete. Shvatite da pristup 'moja■snaga i sila moje ruke donijele su mi sve to bogatstvo', nije ispravan, nego, 'Onaj koji vam daje snagu da uspijete "[Devorim 8,18]". Ovo je jedna od lekcija koje trebamo naučiti kada odlazimo gore u Jeruzalem u doba blagdana. Međutim, postoji nešto još važnije od toga. Tora koristi izraz - Adon [Gospodar] - za alija l'regel. "Tri puta tijekom godine, svi tvoji muškarci imaju se pokazati pred Gospodarom, Vječnim." [Šmos 23,17] Vječnog se u Tori rijetko naziva "Adon". "Adon" jednostavno nije jedno od najčešćih imena koje se u Tori koristi za Vječnoga. Opet, kod alija l'regel u parašas Ki sisa, pasuk kaže: "pred Gospodara, B-ga Izraelova." [Šmos 34,23] Tako se kod alija l'regel to naglašava dva puta. To nas uči drugu lekciju koju moramo naučiti iz micve o alija l'regel. Micva nas podsjeća: "Tko je Gospodar?" "Tko je 'Baal-Habajis' svijeta? "Tko je vlasnik svega?" 'BaalHabajis' je Vječni. Značenje riječi "Adon" je On je Gospodar, On je 'Baal-Habajis'. Naime, Yalkut Shimoni piše da svaki puta kada Tora koristi izraz "Adon" konotacija je "On može izbaDivrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

citi postojeće stanare i može dovesti nove stanare". On je "Baal Ha-bajis". Na hrvatski bismo to rekli: "On je gazda!" Zato Tora koristi ovaj izraz za micvu o alija l'regel. Svaki Židov koji posjeduje i najmanji komadić zemlje, ostavlja sve i odlazi u Jerušalajim. Ne stvara li se tako sigurnosni rizik? Zar se time ne zaziva katastrofu? Tko će paziti na ovce, goveda, polje, kuću? Svi su otišli iz grada! Židovi su rijetko, ako su i ikada živjeli u potpuno mirna vremena. Što bi zaustavilo neprijatelja da dođe i sve zauzme? Zamislite što bi se danas dogodilo kada bi svi napustili svoje domove da otputuju u Jeruzalem. Bilo bi to otvoren poziv našim neprijateljima da, B-že sačuvaj, napadnu i zauzmu zemlju. Kako to onda možemo učiniti? Mi to možemo to učiniti, jer Ribono šel olam kaže: "'Baal haBajis' je još uvijek kod kuće". Stanodavac je i dalje na oprezu! "Ja vam obećavam", kaže gazda, da "nitko neće poželjeti tvoju zemlju kada idete da vidite prisutnost Vječnoga vašega B-ga tri puta u godini" [Šmos 34,24]. Obećavam vam da vas nikakvo zlo neće snaći kada vršite ovu micvu o alija l'regel. To je poruka koja se naglašava ovom zapovijedi tri puta godišnje: Nemojte nikada zaboraviti tko je glavni. Medraš u Šir haŠirim priča priču o dva imućna brata u Aškelonu koji su imali zle neznabožačke susjede. Susjedi su skovali zavjeru da opljačkaju imovinu braće kada oni otputuju u Jeruzalem. Braća su otišla na svoje alija l'regel putovanje, a susjedi su došli izvidjeti njihovu imovinu očekujući da bude prazna – no vidjeli su da se tamo još uvijek nalaze dvije osobe, koje stalno ulaze i izlaze od tamo. Nastavili su tako provjeravati tijekom blagdana, no na njihovo čuđenje, svaki dan se činilo da su braća još tamo na svojoj zeGodina 14 15Broj 3 Strana

Gazda je još uvijek kod kuće

mlji. Kad gle, kada je jom tov završio, braća su se vratila iz Jeruzalema i svojim susjedima donijela suvenire iz Svetog Grada. Susjedi su ispitivali braću: Gdje ste bili? Oni su im rekli, "Bili smo u Jeruzalemu." Susjedi su bili u nevjerici. "Kako to mislite, pa vidjeli smo vas svakog dana. Bili ste ovdje čitavo vrijeme!" Braća su ih uvjeravala da su se upravo vratili natrag s dvotjednog putovanja u Jeruzalem. Medraš zaključuje da su neznabožački susjedi prepoznali čudo i odgovorili: "Blagoslovljen da je B-g Izraelov koji ih ne napušta, i ne ostavlja ih same kao siročad." To je bilo čudo. Svemogući je učinio da se pojave dva anđela, koji su izgledali poput ta dva brata. Njihovoj se kući ništa nije dogodilo jer "Nitko neće poželi tvoju zemlju". B-g kaže: "Ja sam vlasnik, a vlasnik je još kod kuće."

Medraš donosi sličan događaj. Braća su ostavila vrata nezaključana, a zmija je došla i omotala se oko lokota tako da neznabošci nisu mogli ući. U Medrašu postoji nekoliko takvih događaja. Poanta je za sve ista: Ima Ribono šel olam, koji je zadužen za to i koji je vlasnik. On dovodi stanare i on stanare izbacuje van. On je onaj koji daje hranu. On nas može zaštititi. On će nas zaštititi. To je pouka alije l'regel. Kada se Avraham Avinu vratio iz bitke, kralj Sodome mu je rekao: "Daj mi duše, a ti uzmi plijen." Što je rekao Avraham Avinu? "Podižem ruku svoju B-gu u Visinama, koji posjeduje Nebo i Zemlju (kone šamajim v'arec) ..." Ovaj izraz "kone šamajim v'arec" je izraz koji svakodnevno govorimo u Šmone esre govoreći o Vječnom. On podrazumijeva da je On vlasnik - on posjeduje sve! Avraham neće prihvatiti vezicu od kralja Sodome jer zna da je Vječni koji posjeduje nebo i zemlju onaj koji je

obećao da će mu dati bogatstvo. Avraham je uvjeren da će On biti taj koji će mu dati bogatstvo, i ne želi kralju Sodome dati priliku da kaže: "Ja sam obogatio Avrahama." To je bila glavna Avrahamova poruku svijetu: Postoji jedan B-g, osobni B-g, zainteresirani B-g, B-g koji vodi čitavu priču, i koji je Baal haBira (Gospodar prijestolnice). To je isti onaj Avraham Avinu čijom zaslugom su njegova djeca primila micvu o alija l'regel, koja će u sva buduća pokoljenja podučavati Avrahamovo potomstvo istu ovu poruku. Nije slučajno da Gemara kaže, [Brohos 7b] "Rav Johanan reče u ime Rav Šimona bar Johaja: "Od dana kada je Sveti, da je blagosloven, stvorio svijet, nije bilo osobe koja bi ga nazvala 'Adon' sve dok Avraham ne dođe i tako ga nazove." Drugi su priznavali Svetog, da je blagosloven. Adam ga je priznavao, Noah ga je priznavao, Šem ga je priznavao. Ali Avraham je bio prvi koji ga je prepoznao kao "Adona", gazdu, vlasnika svega što postoji i svega što se događa na svijetu. Dakle, on je bio taj koji je za svoju djecu zaslužio zapovijed o alija l'regel. Jednom prije, spomenuo sam da je neki čovjek napisao komentar na sidur, Židovski molitvenik, te ga donio Gaonu iz Vilne na odobrenje. Gaon iz Vilne otvorio je prvu stranicu i ugledao prvo zapažanje autora - na molitvu Adon Olam. Autor se zapitao: "Zašto jutarnja služba započinje molitvom Adon Olam?" Odgovor je zato što je Avraham Avinu bio prva osoba koja je Svemogućeg nazvala imenom Adon, i jutarnja je služba ustanovljena prema Avrahamovoj praksi da govori jutarnju molitvu. Gaon je dao komentar da samo zbog ovog zapažanja vrijedi kupiti ostatak komentara. ■ Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Akeda

U našoj liturgiji,

Na žalost, u našoj povijesti bilo je

Koji bi to otac, koji zna da će slje-

više puta se govori

isuviše primjera mučeništva, no

dećeg dana žrtvovati svoje voljeno

o akedas Jichak kao

vrijednost akeda nadilazi mučeniš-

dijete, mogao mirno spavati? U naj-

svjedočanstvu

tvo. Uz to, epizoda akeda svjedoči o

boljem slučaju, otac bi te noći ostao

Avrahamovog ap-

Avrahamovoj veličini i na druge

budan, hodao gore-dolje, stezao

solutnog povjere-

načine, što je za nas izvor učenja. To

šake i plakao. Ali ne i Avraham.

nju u Hašema, te

su suptilne pojedinosti u epizodi

Njegovo povjerenje u Hašema bilo

akeda koje se često previde.

je toliko besprijekorno da je svemu

molimo da milost Vječnoga prema

nama bude potaknuta na temelju velikih zasluga našeg pretka. Neki komentari iznose primjedbu

Tora kaže da se dan nakon što je primio strašnu B-žansku zapovijed, "Avraham probudi rano ujutro".

da je, unatoč velike Avrahamove

mučeništva.

Uostalom,

dok je Hana gledala kako joj ubijaju sedam sinova zbog njihovog odbijanja da se poklone idolu. Zapravo, kralj je bio toliko dirnut prihvaćanjem mučeništva Hanine djece da je

imam sina, to je dobro. Ako Hašem želi da nemam sina, i to je dobro. noći.

bilo i mnogo drugih slučajeva velike Hašem je Jichaku poštedio život,

čini dobro je. Ako Hašem želi da

Avraham je mirno spavao čitave

odanost Hašemu, u našoj povijesti žrtve

pristupao smireno. Sve što Hašem

Koji bi to otac, koji zna da će sljedećeg dana žrtvovati svoje voljeno dijete, mogao mirno spavati?

■

Harav Chaim Shmuelevitz ističe još jednu veliku Avrahamovu vrlinu (Sichos Mussar 5731,1). Desetljećima je Avraham stigmatizirao idolopoklonstvo. Idolopoklonička praksa koju Tora najteže osuđuje jest Moleh, kome se služilo ljudskim

želio poštedjeti život sedmog djete-

žrtvama. Avraham je energično osu-

ta. Bacio je svoj prsten i rekao dje-

đivao ovu praksu govoreći kako je

tetu: "Samo se sagni da ga podigneš.

nezamislivo da bi B-g zahtijevao

Nećeš se pokloniti idolu, a ljudi će

(Brešis 22,3) da izvrši b-žansku

ljudsku žrtvu. Sada, ako izvrši ono

misliti da si se pokorio i poklonio

zapovijed. Talmud to navodi kao

što je smatrao božanskom zapovjedi

idolu, a tako ću ti moći poštedjeti

Avrahamovu vrlinu i kao pouku da

da žrtvuje Jichaka, što će reći mno-

život ." Hana je rekla djetetu da ne

se oni koji su revni da služe Haše-

štvu čiju je praksu žrtvovanja ljudi

podigne prsten, i dijete je bilo ubi-

mu žure ispuniti Njegove micvos.

tako žestoko osuđivao? Morao bi

jeno. Nije li ovo jednako akeda? Ipak,

No, jedna je nijansa ostala nezamije-

reći: "Bili ste u pravu. A ja sam či-

mi se u našim molitvama ne poziva-

ćena. Ako se Abraham ujutro pro-

tavog života bio u zabludi!" Malo

mo na Hanine zasluge.

budio, očito je da je te noći spavao!

ljudi može priznati da je stav koji su zastupali tako snažno i kroz toliko desetljeća, bio pogrešan. Avrahamova veličina bila je u tome što je bio spreman to učiniti. Sada možemo vidjeti zašto je akeda izdvojena kao Avrahamova najveća zasluga. Ona nam govori mnogo toga o karakteru oca našega naroda kojega trebamo oponašati. ■

Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti U godna šetnja Šetao jednom Reb Haim Ozer Grodzinski u društvu svojih učenika ulicama Vilne. Iznenada mu priđe prolaznik i upita ga može li mu pomoći da pronađe jednu ulicu. Premda je ta ulica bila jako daleko, reb Haim nije niti pokušao objasniti čovjeku kako da dođe do nje, već je krenuo s njim u potragu. Hodali su tako dobranih pola sata, dok nisu došli točno do mjesta koje je čovjek tražio. Čovjek je bio toliko sretan da nije prestajao zahvaljivati. Za to vrijeme učenici su se čudom čudili. Zašto je naš učitelj posvetio toliko svog dragocjenog vremena jednom strancu? Mogao je jednostavno uputiti čovjeka kako da dođe do željenog odredišta. U slučaju da se ne snađe, mogao je čovjek iznova upitati nekog drugog prolaznika. Vidjevši čuđenje na licima učenika, učitelj im ob-

J a nisam putovao svome učitelju, Magidu iz Mezriča,

jasni: "Niste li primijetili da je čovjek mucao, koliko mu je bilo teško zatražiti pomoć? Da ga ja nisam do-

da slušam kako on objašnjava Toru, već da vidim kako

veo do željenog mjesta, čovjek bi najvjerojatnije mo-

obuva u izuva cipele.

rao opet upitati nekog drugog za pomoć i tko zna

Jer, nakon svega, od kakve su važnosti naša objašnjenja

koliko bi puta bio primoran ponoviti to neugodno

Tore? Čovjek mora živjeti Toru u svakodnevnom radu,

iskustvo. U namjeri da ga poštedim svega toga,

govoru i vjeri.

šetnja mi je još više prijala." ■

R. Leib ben Sara ■

A ko vjeruješ da nešto možeš pokvariti, onda vjeruj da možeš i popraviti. Ako vjeruješ da možeš učiniti nažao, onda vjeruj da možeš i pomoći. R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 17Broj 3 Strana

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Sve u svoje vrijeme

Kada bih postavio pitanje: "Što je tajni uzrok zla i grijeha?" što biste odgovorili? Možda biste spomenuli požudu, pohlepu ili neke od brojnih najnižih napasti. No, Reb Noson sugerira da ima jedan glavni katalizator: vrijeme. Naši rabini poučavaju da zli nagon, sklonost zlu, djeluje samo "u svoje vrijeme" (Jerušalmi, Sota 3.) Još od prvog grijeha - jedenja zabranjenog voća - veliki su cadikim griješili samo zato što su postupali na temelju pogrešne vremenske procjene. Na primjer, da je Adam pričekao do šabata, zabranjeno voće bi mu postalo dopušteno. Nije u pitanju bila pogrešna procjena veličine potencijala duhovnog pročišćenja do kojega dolazi konzumiranjem te voćke, nego još nije bilo dozrelo vrijeme da to učini. I kao što znamo, to

hvali Abrahama zbog njegove strašno velike razine vjerovanja. Pa kako je tako brzo moglo doći do obrata u Abrahamovoj vjeri? Abraham je unaprijed vidio da će njegovi potomci, mada će u konačnici osvojiti Svetu Zemlju, biti prognani iz nje. On je shvatio da će oni više od dvije tisuće godina biti progonjeni, mučeni i ubijani dok žive u stranim zemljama. Stoga je "prisilio" B-ga da upravo u tom trenutku

Vrijeme nas sprečava više nego bilo što drugo. B-g je obećao Abrahamu da će naslijediti zemlju i da će na kraju doći izbavljenje. Isto tako znamo da će naposljetku svaki Židov dobiti svoju osobnu korekciju. Svatko od nas će zaslužiti vječno duhovno blaženstvo. Ali kada i kako će se to točno dogoditi poznato je samo B-gu. Mi to jednostavno ne znamo.

Izbjegavanjem pritiska da stalno gledamo unatrag na svoje pogreške i neuspjehe, mi možemo živjeti sadašnji trenutak.

Ono što znamo je da možemo rasti i iskusiti duhovni život živeći■ u sadašnjosti. Izbjegavanjem pritiska da stalno gledamo unatrag na svoje pogreške i neuspjehe, te nespokoja pokušavajući shvatiti kako će stvari same sebe ispraviti u budućnosti, mi možemo živjeti sadašnji trenutak. Imamo mogućnost da se povežemo sa svom dobrotom koja

što je pojeo voćku dovelo je do katastrofalnih posljedica.

nam se nudi upravo sada. Ak o t o u čin im o t o n a m omogućava da krenemo naprijed i

Slično tome, nakon što mu je dva puta obećao zemlju, Abraham pita B-ga: "Kako ću znati da ću baštiniti zemlju?" (Postanak 15,8). Talmud (Nedarim 32a) identificira upravo to pitanje kao glavni uzrok egipatskog izgnanstva. Pogledajmo, Abraham je bio impresivan cadik koji je svijet upoznao s monoteizmom. Zapravo, potrebno se vratiti svega dva stiha unatrag da bismo vidjeli kako B-g

predvidi i utvrdi točan plan za njegove potomke da zauvijek naslijede zemlju. Ali vrijeme otkrivanja konačnog izbavljenja još nije bilo došlo. Čudesno "veliko finale" još nije moglo biti otkriveno. Iako su u ove događaje uključeni veliki cadikim, test vremena na nas djeluje na isti način. Život je izuzetno dragocjen. Svaki nam trenutak pruža mogućnost povezivanja s B-gom. Mi nismo ovdje stavljeni samo da činimo i ne činimo. B-g je udahnuo nešama (dušu) u naša tijela kako bismo ga mogli doživjeti čak i u svakodnevici ovoga svijeta. Što nas sprečava u tome? Tko ne bi iskoristio priliku da ojača privatni

Strana 18

odnos s Gospodarem svemira?

ubrzamo proces kojega će B-g, da svakako, na neki način dokončati. Ali prije svega mi se moramo opustiti i uspostaviti istinsko povjerenje u Njega, tek tada ćemo steći slobodu da otkrijemo našu istinsku, b-žansku suštinu.

Možda je jedini način na koji se ova pouka mogla naučiti bilo to da budemo prognani u Egipat. Iako smo bili robovi i posve podređeni Egipćanima, B-g nam je pred cijelim svijetom pokazao da će nas On na kraju izvesti iz njega. Amen! A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Leh leha je priručnik za izgrađivanje istinski duhovne, potpune osobe – što je naša zadaća za godinu pred nama. Otpočinje riječima: "I B-g reče Abramu, Leh-Leha (Iziđi) iz svoje domovine i iz svojeg rodnog mjesta i iz doma oca svojega, u zemlju koju ću ti pokazati." Tumači se bore s time zašto je napisano "iz svog doma i iz svog rodnog mjesta i iz doma oca svojega", kada prethodna paraša završava riječima: "A Terah uze Abrama sina svojega ... pa se zaputi s njima iz Ura Kaldejskog da ode u Kanaan, i dođoše koliko do Harana i nastaniše se tamo." To znači da u vrijeme kad je B-g govorio Abrahamu i rekao mu da ode iz svoje zemlje, Abraham više nije bio tamo, nego je već bio u Haranu. Zohar objašnjava kako u poruci Abrahamu počiva moćna skrivena tajna za cijelo čovječanstvo, kao što dalje piše "I ja ću od tebe učiniti velik narod, i blagoslovit ću te i učiniti tvoje ime velikim, i ti ćeš biti blagoslov, a ja ću blagosloviti one koji tebe blagoslov, a onoga koji te proklinje ja ću prokleti, i sve će porodice na zemlji biti blagoslovene u tebi." Zohar objašnjava da se riječi "izađi iz zemlje svoje" ne odnose na Abrahamovo napuštanje njegove domovine u fizičkom smislu, nego na put života koji je izabrao. Abraham u ovoj poruci otkriva mogućnost da se izdigne iznad svoje utvrđene astrološke karte, iznad svoje sudbine, ako se nauči koristiti alatima koje mu Stvoritelj pokazuje. "Iz svog rodnog mjesta" - što znači od svojih urođenih osobina; i

Godina 14 19Broj 3 Strana

"iz doma oca svojega" - astrološke kuće na njegovoj karti, iz koje se ide naprijed i prema gore, jer je to je ono što vam je namijenjeno. Tora kaže da kada Abraham odbije vjerovati u obećanje da će njegovo potomstvo naslijediti zemlju (on je na put krenuo kao astrolog i prema svojoj karti on nije vidio da će imati sina): "I On ga izvede van i On mu reče, pogledaj sada prema nebu i prebroj zvijezde, ako ih možeš prebrojati, toliko će biti tvoga potomstva." Potom se kaže za Abrahama, "I on imaše vjere". Zohar riječi "I izvede ga van", tumači kao prvi trenutak u vremenu kada postanemo sposobni razumjeti i prepoznati da se u svom životu vrtimo u krug, i da možemo izići iz tog kruga. Način da se to učinite je da se "prebroji zvijezde"; sefor (prebrojati), od riječi "sefira" ili granica. Drugim riječima, način da ovladamo zvijezdama, ili sudbinom, je da znamo kako im postaviti granice. Zohar objašnjava da postoje dvije glavne sile koje upravljaju misaonim procesima svake osobe – te se sile nazivaju "Desni stupac" i "Lijevi stupac". Lijevi stupac simbolizira želju za primanjem, potrebu za primanjem samo za sebe, a Desni stupac simbolizira hesed (dobrohotnost), dijeljenje, brigu, davanje i

bezuvjetnu ljubav. Ove dvije sile su u stalnom međusobnom sukobu, i jedna uvijek bude pobjednik nad drugom. Tajna leži u tome da znamo kako u sebe usaditi energiju središnjeg stupca, kojeg kabalisti nazivaju "Din Rafe" (blaža presuda), koja obuhvaća silu uravnoteženja te spajanje desnog i lijevog stupca uz pomoć "Dina" (presude ili ograničenja). Da nije te sile nalazili bismo se u bijedi i pustoši, baš kao što je to bilo s ljudima Noahovog naraštaja koji nisu imali granica pa su na sebe prizvali potop.

■

Kako bi se desni i lijevi stupac spojili, te kako bi jedan imao sluha za drugoga, mi moramo postaviti granice svakom stupcu - svakoj želji, i ograničiti je, jer tek kada ih smirimo, onda ove strane naše osobnosti mogu čuti jedna drugu. To se zove "cimcum me'daat", svjesno ograničavanje ili stiskanje, biti svjestan da je slušanje drugoga naš način povezivanja sa Stvoriteljem. Ako to ne učinimo, neprestano se vrtimo u krug, patimo od istih starih problema i stalno iznova doživljavamo iste obrasce patnje. Ako želimo "izići" i napustiti svoju sudbinu, otresti se svojih nepoželjnih osobina, riješiti se trauma iz djetinjstva i starih rana, mi sebe možemo obnoviti znajući kako postaviti granice svom desnom i lijevom stupcu, te ih povezati sa središtem. Tada možemo krenuti novim putem. To je poruka i sila koju nam je dao praoatac Abraham, koja do dana današnjega pulsira u nama. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

je bio naslijeđen, no njegova reakcija se dramatično promijenila kada je vidio da je drugi vozač bila njegova vlastita majka. Da je u pitanju bio neki stranac, on bi mu vjerojatno uputio oštre primjedbe. Možda bi svoje ponašanje branio govoreći, "Ne mogu si pomoći. Njegova vožnja me navela da eksplodiram. Sreća da ga nisam udario." Očigledno, on si je mogao pomoći. Nitko te ne može natjerati da eksplodiraš. Ti biraš da eksplodiraš.

Ramban je dobro poznavao ljudsku narav. Anivus je osjećaj, a osjećaje je vrlo teško razviti. Mi imamo izravnu kontrolu nad našim djelima, ali ne i nad našim osjećajima. Međutim, i Mesilas Ješarim i Tanja nam kažu da naša djela mogu utjecati na naše osjećaje. Stoga, Ramban započinje s kontrolom bijesa, što je čin nad kojim imamo kontrolu, i kada uspijemo u kontroliranju bijesa, taj trud može rezultirati pozitivnom promjenom u našim osjećajima – te će rezultat toga biti anivus. Usporedba: Žena je zaključila da je ležaljka u dnevnom boravku otrcana pa je kupila novu. No, sada je sofa odudarala, pa je kupila novu sofu. Sada tepisi nisu pasali, pa je kupila nove tepihe; zatim su došle nove zavjese, nove slike, nove lampe, nove tapete. Sve je započelo s novom ležaljkom.

Isto vrijedi i za midos. Postoje neke midos koje su nekompatibilne sa drugima. Ako unaprijedimo jednu midu, to može dovesti do unaprjeđenja mnogih drugih. Kontroliranje bijesa nije lako, i čovjek koji uspije u tome uvelike je na putu poboljšanja drugih midos. Ramban je uputio svog sina da čita njegovo pismo barem jednom tjedno i uvjerio ga je da će na dan kad ga bude čitao, njegove tefilos biti odgovorene. Iz toga možemo izvući da i kada to činimo, ishod će biti isti. Podsjetnik: ljutnja = osjećaj nakon provokacije bijes = reakcija na osjećaj ljutnje (umjerena do ozbiljna) ozlojeđenost = zadržavanje gorčine Pitanja i odgovori o ljutnji Pitanje: Čitao sam da se neki osjećaji mogu naslijediti. Je li to istina? Odgovor: Da. Pitanje: Onda sam ja možda naslijedio ljutnju, dok neki drugi ljudi moStrana 20

žda nisu naslijedili ljutnju. Je li to točno? Odgovor: Da. Pitanje: Onda zapravo nije moja krivnja ako se naljutim, i ne bih trebao biti odgovoran za to, zar ne? Odgovor: Pogledajte ovo malo poglavlje. Ljutnja je osjećaj koji doživljavate kad ste isprovocirani i vi ste možda naslijedili tendenciju prema tom osjećaju. Vi niste naslijedili bijes. Način na koji reagirate ili izražavate svoju ljutnju je naučena reakcija koju možete kontrolirati. Vi ste odgovorni za to kako izražavate svoju ljutnju. Naravno, čovjeku može biti teško u svako se vrijeme suzdržati od reakcije, no odgovoran čovjek trebao bi uvijek imati kontrolu nad svojim ponašanjem. Jedan je čovjek vozio svoj novi automobil kad je drugi automobil, kojeg je vozila neka postarija žena, udario u njegov potpuno novi auto. Čovjek je bio bijesan, izjurio iz auta, spreman reći gospođi kako je ona nesmotreni vozač koji ugrožava promet. Dok je prilazio njenom autu, prepoznao je ženu i zabrinuto upitao, "Majko, jesi li povrijeđena?" Osjećaj koji je imao kad je njegov novi automobil bio oštećen možda

Ponekad uđemo u raspravu i onda shvatimo da je drugi čovjek u pravu. Međutim, mi možda ne želimo shvatiti da je drugi čovjek u pravu, jer to znači da smo mi■poraženi; ako imamo poteškoća s prihvaćanjem toga da ikada možemo biti u krivu, mi možemo napadati drugog čovjeka. Razmislite o trenucima kad se netko ljutio na vas jer vas je krivo razumio ili mu nisu bile poznate sve okolnosti. Sljedeći put, prije nego što reagirate na provokaciju, dajte si vremena da razmislite jeste li možda vi krivo shvatili drugog čovjeka ili možda postoje okolnosti kojih niste svjesni. Ako nemate ishitrene reakcije i date sebi vremena da razmislite, možete izbjeći reagiranje na način koji ćete kasnije možda zažaliti. Ranije smo primijetili da je ljutnja najčešće rezultat frustracije, povrede, ili straha. Istaknuli smo da se frustracija općenito događa zbog razočaranja koje osjećamo jer naša očekivanja nisu ispunjena, te da je važno da ponovno promislimo o svojim očekivanjima. Ponekad možemo vidjeti da naša očekivanja nisu baš realistična. Ljutnja je prirodna reakcija na nečiju povrijeđenost i malu razliku u tome čini odakle ta ljutnja izbija, pa čak i je li netko kriv ili ne. Kad se netko posklizne na ledu i padne, to nije ničija krivnja, pa ipak čovjek je ljut. Možda je ljut na sebe što nije bio pažljiviji. Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Osjećaj povrijeđenosti može ponekad ovisiti o čovjekovoj osjetljivosti. Ako vas netko prijateljski potapša po ramenu, zasigurno niste povrijeđeni. Možete se okrenuti, nasmijati i reći, "Zdravo." Međutim, ako se dogodi da imate opekotinu od sunca, to isto tapšanje može biti vrlo bolno i vaš odgovor može biti nešto poput, "Hej! Budi oprezan. Imam gadnu opekotinu." Pa ipak se ne ljutite na prijatelja. On nije mogao znati koliko je osjetljiva vaša koža, pa stoga nemate neprijateljskih osjećaja prema njemu. Očigledno, vi možete reći da je vaša pocrvenjela koža osjetljiva; međutim, možda niste svjesni da vaše emocije mogu biti jednako osjetljive kao vaša izgorjela koža. No, naše emocije mogu biti izuzetno osjetljive. Prošla iskustva mogu učiniti emocije vrlo osjetljivima. Primjerice, ako vam netko postavi pitanje na koje ne znate odgovor, mo-žete jednostavno reći, "Ne znam," i ne uznemiriti se. Međutim, ako ste nekoć bili poniženi pred cijelim razredom jer niste znali odgovor na pitanje, ta se osjetljivost može zadržati i, godinama kasnije, kada vam postave pitanje na koje ne znate odgovor, vi ćete ponovno proživjeti bolno poniženje koje ste pretrpjeli u prošlosti. Možete se osjećati ljutitima na čovjeka koji vam je postavio to pitanje jer vam je time prouzročio bol, iako vas on nije imao namjeru povrijediti. Osjećaji su pohranjeni u umu, i čak i ako su godinama bili uspavani, oni se mogu reaktivirati nekom riječju ili djelom koje postaje okidač. Čovjek tada može reagirati reakcijom koja nije prikladna za trenutnu situaciju, već je to zapravo reakcija na nešto što se dogodilo u dalekoj prošlosti. U tom trenutku, čovjek to ne može analizirati. No, čovjek može ponovno sagledati događaj i upitati se, Zašto sam se jučer toliko naljutio? Ako tako učini, on može shvatiti da takva reakcija nije dopuštena, i to mu može pomoći da ograniči moguće pretjerane reakcije na druge provokacije. Godina Page 14 Strana 21 21Broj 3 Broj 3

Učinkovit život

Primijetili smo da je ljutnja često reakcija na povredu, čak i ako nema nikoga na koga bi se trebalo ljutiti. Ako ste se udarili po prstu i jako vas boli, osjećate se ljuti, iako to nije ničija krivnja, možda ni vaša vlastita. Važno je, međutim, identificirati prirodu povrede. Primjerice, vi kažete svom djetetu da nešto učini, a dijete vas ne posluša. Povrijeđeni ste njegovim ponašanjem i to vas čini ljutim, te ćete ga možda disciplinirati. Pogledajmo zašto ste bili povrijeđeni. Uzmimo za primjer da ste rekli svom sinu neka moli i on vas nije poslušao. U njegovom je vlastitom interesu da moli i vi ste povrijeđeni jer on kroz neposlušnost vama čini nešto što je njemu na štetu. Vi osjećate povredu baš kao što bi vas boljelo da je dijete has ve'šalom bolesno. Međutim, moguće je također da ste vi povrijeđeni jer se on usprotivio vašem autoritetu kao oca. Možete se naći vrlo osramoćeni jer će muškarci iz vašeg minjana vidjeti da vaš sin ne dolazi na molitvu. Ta povreda nije zato što je on učinio štetu sebi time što nije molio, već zato što vas nije poslušao i što vas je osramotio. Djeca bi, naravno, trebala slušati svoje roditelje i trebala bi razumjeti da je neposlušnost roditeljima poput neposlušnosti liječnikovim uputama. Ali ostaje činjenica da je povreda koju roditelj osjeća primarno osobni osjećaj, više nego osjećaj uzrokovan time što dijete šteti sebi.

Važno je shvatiti da su djeca izuzetno osjećajna i da ona mogu detektirati zašto se roditelj ljuti na njih. Ako dijete osjeća, Moj otac se ljuti zato što me voli i ja štetim sebi time što sam mu neposlušan, njegov stav prema disciplini će vjerojatno biti pozitivan. Međutim, ako on osjeća da otac nije ljut zbog toga što on šteti svojoj dobrobiti, već da je ljut samo zbog odbijanja očevog autoriteta, djetetova reakcija može biti negativna.

Zapovjeđeno nam je da uzvisujemo Hašema. Sve Hašemove micvos su za naše vlastito dobro, kao što Tora kaže, "Ako si sagriješio, kako si utjecao na Njega? … Ako si bio pravedan, što si Mu dao, ili što je On uzeo iz tvoje ruke?" (Job 35,7). Ako griješimo, Hašemova ljutnja nije zbog toga što smo učinili Njemu, već zbog štete koju činimo sami sebi. Ako je roditeljeva ljutnja konstruktivna, poput Hašemove, dijete će ju prihvatiti. Ranije sam primijetio da kada su naše emocije vrlo osjetljive, čak i nevin čin ili opaska može uzrokovati bol i ljutnju. Možemo reći, "Pogodio me u živac." Vrlo čest slučaj "pogađanja u živac" je nisko samopoštovanje.* Iz kojeg god razloga to bilo, mnogi ljudi o sebi misle na ovaj ili onaj način kao o inferiornima; oni možda osjećaju da nisu jako voljeni, da su bezvrijedni ili nedostatni. Kao što sam istaknuo, vrlo često ti osjećaji nemaju temelja u stvarnosti, no za čovjeka su vrlo stvarni. Svaka kritika, čak i konstruktivna, može biti primljena kao potvrda pojedinčeve nedostatni i može prouzročiti bol i ljutnju. Nešto što uopće nije bilo učinjeno s namjerom da se odbaci čovjeka može biti primljeno kao takvo jer čovjek očekuje da će biti odbačen. Koliki se ljudi osjećaju uvrijeđenima jer nisu primili čast prve hakafa na Simhat Tora ili im nije dano željeno mjesto blizu Arona koje su smatrali da zaslužuju? Čovjek koji napravi pravopisnu pogrešku može biti zahvalan ako mu netko na to ukaže. Čovjek sa niskim samopoštovanjem može tu korekciju shvatiti kao nešto što upućuje na to da vi smatrate da je on glup. On može misliti da ga namjerno sramotite. Zbog načina na koji se osjeća, razumljivo je da je on ljut zbog uvrede. ■ *Više o toj temi pisao sam u knjizi Anđeli ne ostavljaju tragove, Shaar Press, 2001 i Život je prekratak, St.Martin's Press, 1995.

Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara šanja mladićima koji su naselili

Unutarnji svijet duše

njihove ješive. Ali musar nije umro i

Duhovno nasljeđe

u dvadesetom je stoljeću iznjedrio nove majstore poput Rabbi Elye

S obzirom da se ljudska priroda nije

promijenila,

vremenom

dragocjeno

prokušano

Lopiana, Rabbi Eliyahua Desslera i

Rabbi

nasljeđe

Shlomoa

Wolbea.

Danas

musara na raspolaganju nam je da

musar doživljava preporod, njegova

nam pomogne upravljati vlastitim

je duhovna riznica ponovno otvo-

koracima kroz život. Smatrati da

rena.

sami samcati moramo izmisliti kako

Iako razvijen u židovskom svijetu

da živimo ili živjeti na potpuno

i s korijenima koji su neodvojivi od

nove načine, jer naši preci nisu

■ zakona, zapovijedi i tradicije najtra-

poznavali

automobile,

perilice

posuđa ili računala, prokletstvo je,

kulture koja se tragatelju može uči-

jer to znači da iznova moramo

niti vrlo stranom. Time što nudim

naučiti sve one životne lekcije koje

priručnik

su već naučene. Zašto se lišiti

generacije, ja ne nastojim dati nešto

nakupljenih iskustava i konstatacija

novo autentičnoj tradiciji, već trajne

desetina generacija koje su prije nas

istine nanovo artikulirati u suvre-

prošle tim putem? Moramo biti

menijem obliku. Povijest pokazuje

zahvalni našim precima što su bili

da su učitelji musara uvijek činili

dalekovidni i suosjećajni, zabilježili

upravo to, jer njegovi su učenjaci

svoje

prepričavali bezvremenske lekcije

uvide

smjernice

prenijeli nama. U ovom prepričavanju musarske tradicije nastojim ostati vjeran uvidima i idejama klasičnih izvora, ali

musara

ljudima

ove

jezikom i stilom namijenjenim da iziđu u susret jedinstvenim okolnostima svoje generacije. I na ovaj način ja nastojim ostati vjeran tradiciji.

dicionalnijeg

segmenta

židovske

zajednice, musarov drevni trezor sadrži univerzalnu duhovnu mudrost. Budući da je svrha musara pružiti smjernice o tome kako živjeti

i zbog toga što se bavi temeljnim načinima na koji su ljudi sazdani i kako funkcioniraju, njegova učenja imaju univerzalnu primjenu. Činjenica je da ne morate biti Židov da biste imali koristi od musara. Njegova izuzetno točna i pronicljiva učenja primjenjiva su na sve duše muškarce i žene, mlade i stare, Židove i ne-židove - bez iznimke.

ih izraziti na način koji je ugodniji i

Duhovno nasljeđe musara gotovo

pristupačniji suvremenom čovjeku.

je bilo izgubljeno kada su toliki koji

Praktične smjernice koje su u jeda-

su ga prakticirali i oni koji su ga

Prije nego li budete mogli razu-

naestom stoljeću u Španjolskoj pisa-

učili ubijeni tijekom holokaustu.

mjeti poglavlja koja slijede, a pose-

li rabini na arapskom ili u Litvi u

Čak i prije te katastrofe, krajem de-

bno prije nego li ih poželite primi-

devetnaestom stoljeću na hebrej-

vetnaestog i početkom dvadesetog

jeniti u svom životu, morate znati

skom, danas ne bi bile dostupne

stoljeća, musar je već krenuo putem

više o tome što je musar i kako vam

velikoj većini ljudi, uključujući i

koji se udaljavao od glavnih struja

može poslužiti.

većinu Židova, ne samo zbog oči-

života židovske zajednice kada su

Polazna točka za razumijevanje

glednih jezičnih barijera, već možda

njegovi čelnici odlučili usmjeriti

musara je redak iz Tore koji nam

čak i više zbog toga što su dragulji

svoje napore prvenstveno na usa-

kaže: "Bit ćete sveti." Tora ovdje

koje sadrže često skriveni iza ruha

đivanje vrijednosti i dobrog pona-

Strana 22

Svrha pojedinca na svijetu

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) nedvosmislenim

Alan Morinis:

riječima

Svakodnevna svetost

otkriva

To mi izgleda kao istina, no ipak

svoj život. Koliko nam samo sati

opis posla čovjeka. U biti, mi smo

bih želio ponuditi i drugu moguć-

svakog dana ode na popravljanje,

ovdje na zemlji iz samo jednog ra-

nost. Ova se moja misao temelji na

čišćenje, nadogradnju, poboljšanje,

zloga: da duhovno rastemo i razvi-

analizi drugog dijela Tore, poznate

preraspoređivanje

jamo se - da postanemo sveti. Naš

priče o Adamu i Evi koji jedu s

stvari i aspekata našeg života?

potencijal, a time i naš cilj trebao bi

Drveta znanja. I tamo čitamo nešto

Ulažete toliko vremena, razmišlja-

biti da postanemo što više duhovno

što zvuči kao izričita zapovijed, dok

nja i truda jer ste rođeni s porivom

oplemenjeni i uzvišeni.

im B-g govori: "Od Drveta spoznaje

da se poboljšate. Budući da živimo

dobra i zla, ne jedite." O ovoj epi-

u vremenu i mjestu koje naglasak

zodi piše Rabbi Yosef Yozel Hur-

stavlja na materijalno, tom porivu

witz, koji je osnovao i vodio školu

obično dajemo maha na materijalni

musara u Novarodoku krajem de-

način. Mijenjamo boju kose, rav-

vetnaestog i početkom dvadesetog

namo zube, mijenjamo automobil,

stoljeća, koji kaže da ova uputa nije

postavljamo

bila zapovijed Adamu i Evi. Umje-

rublje, nadograđujemo računalo i

sto toga, bio je to za njih dobar

trošimo nebrojene sate i novac

savjet od B-ga. "

odazivajući se na poziv za pobolj-

Zanimljivo je da kad su rabini pregledavali Toru kako bi pronašli zapovijedi koje su okosnica življenja židovskog života, niti jedan od glavnih kodifikatora nije iskoristio "Bit ćeš svet" kao zapovijed za koju su nam rekli da je moramo slijediti. Ovaj se propust klasično objašnjava time što se kaže da su naša duhovna traga-nja sveobuhvatni i univerzalni

Isto se može reći i za nalog Tore:

cilj našega života, pa se stoga ova

"Bit ćeš svet." Ne samo nalog, ovo je

zabrana ne može svesti na razinu

i savjet koji nam pomaže razumjeti i

uredbe poput s ostalih 613 zapovi-

djelovati prema pobudi koju svi već

jedi koje su rabini identificirali u

osjećamo u sebi, a to je unutarnji

Tore.

poriv da unaprijedimo i poboljšamo

novi

održavanje

krov,

peremo

šanjem. Upravo nam protiv ovakve slike našeg života Tora daje savjete, poziva nas da obratimo pažnju na

taj unutarnji poriv kojeg već osjećamo i upozorava nas da ga ne pobrkamo s porivom za materijalnim poboljšanjem. Savjet Tore je da prepoznate, u srcu i u stvarnosti, da je taj unutarnji impuls za poboljšanjem koji osjećate duhovni poriv, urođena

težnja

duhovnom

usavršavanju koja se rasipa kad se troši

odjeću

ili

automobil.

Žalosna je pogreška koristiti ga na bilo koji drugi način osim da postanete sveto biće za koje imate potencijala, savjetuje Tora. Savjet Tore usmjeren je izravno na dušu. Riječ prevedena kao svet u izrazu "Bit ćeš svet" u Tori je dana u množini. Stoga je postajanje svetim zadatak svakog pojedinca, a savjet Tore svatko od nas treba uzeti srcu. ■

Godina Page 14 Strana 23 23Broj 3 Broj 3

Strana 23

ZNANOST

Izrael će početi prva klinička ispitivanja za cjepivo 1. studenog N1, 25.10.20. Izrael će 1. studenoga započeti svoja prva klinička ispitivanja cjepiva protiv novog koronavirusa, objavile su u nedjelju vlasti koje pokušavaju obuzdati drugi val zaraze. Na samom početku pandemije izraelski premijer Benjamin Netanyahu je dao zadatak državnom Institutu za biološka istraživanja (IIBR) da razvije cjepivo protiv virusa koji je diljem svijeta već usmrtio više od milijun ljudi, od kojih 2372 u Izraelu, zemlji koja do sada

ima više od 300.000 slučajeva infekcije. U nedjelju vlasti su objavile da će prva klinička ispitivanja tog potencijalnog cjepiva nazvanog "BriLife", kombinacije riječi "Briout" ili zdravlje na hebrejskom i "Life", život na engleskom, uz slova "IL" od Izrael, početi 1. studenoga.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutačno navodi četrdesetak "kandidata za cjepivo" za koja traju klinička ispitivanja na ljudima diljem svijeta (prema 11 sredinom lipnja).

Deset cjepiva je u najnaprednijoj, 3. fazi, u kojoj se mjeri učinkovitost cjepiva među desecima tisuća dragovoljaca na nekoliko kontinenata. Laboratoriji biološkog instituta proizveli su cjepivo koje je izazvalo "učinkovit imunološki odgovor" kod malih životinja poput miševa, hrčaka i kunića i većih poput svinja, rekao je dr. Shmuel Shapira, direktor IIBRa. Prvog studenoga laboratorij će početi prvu fazu kliničkih ispitivanja na dva dragovoljca stara između 18 i 55 godina

koje su izabrale bolnice Sheba i Hadassa, naglasio je Shapira. Ovisno o prvim reakcijama vlasti će prijeći s 2 dragovoljca na 80 u prvoj fazi, i zatim u prosincu na 980 u drugoj fazi i na 25.000 u trećoj, i posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja predviđenih oko travnja i svibnja sljedeće godine.

Do sada je proizvedeno 25.000 doza, a proizvodnja bi se trebala povećati na 15 milijuna doza, ili više od broja stanovnika (9 milijuna). ■

Današnji Židovi u Grčkoj su migranti Deutsche Welle 24.10.2020. Nedavno se pojavila vijest da je u Grčkoj oskvrnuto više židovskih groblja i jedan spomenik. Postoji li u toj članici Europske unije problem desnog ekstremizma i antisemitizma? Da ali danas se progone migranti. Bio U Grčkoj postoji jedno jedino istraživanje o antisemitizmu, a ono je staro već gotovo šest godina. Načinjeno je na zahtjev organizacije Anti Defamation League (ADL), a ono što je ono pokazalo duboko je šokiralo grčko društvo. Prema tom ispitivanju 69 posto Grka ima antisemitske osjećaje. To je daleko najviše u Europskoj uniji gdje je 2014. godine prosjek bio 26 posto, u zapadnoj Europi 24 posto, a u istočnoj Europi 34 posto. Pouzdanost toga ispitivanja je, naravno, odmah dovedena u pitanje, ali od tada nije dan nalog za provođenje drugog istraživanja, pa se do danas ne zna je li ta zastrašujuća brojka pouzdana. S jedne strane u Grčkoj nema slučajeva nasilja protiv Židova, članovi malobrojne preostale židovske zajednice se ne boje napada, a u Ioannini je 2019. za gradonačelnika po prvi put u Grčkoj izabran jedan Židov, Moses Elisaf.

Page 24 Strana 24

U Grčkoj se rado prisjećaju atenskog episkopa Damaskinosa koji je za vrijeme njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu spasio živote tisuća grčkih Židova. A isto tako rado se zaboravlja pasivnost prilikom deportacije Židova u Solunu i ilegalnog prisvajanja njihove imovine od strane domaćih pomagača nacista. Zatvorske kazne vodstvu desno-ekstremne stranke S druge strane sve je češći vandalizam na židovskim spomenicima i malobrojnim spomenicima žrtvama Holokausta, uglavnom ispisivanjem ili crtanjem antisemitskih i nacionalsocijalističkih parola i simbola. Nedavno su oskvrnuta židovska groblja u Ateni i na otoku Rodosu, kao i spomenik žrtvama Holokausta u Solunu. I to u tjednu kad je grčko pravosuđe donijelo povijesnu, znakovitu odluku. Neonacisti iz stranke "Zlatna zora" osuđeni su na dugogodišnje kazne zatvora ne samo zbog zločina kao što su ubojstvo i nanošenje tjelesnih ozljeda te ilegalno posjedovanje oružja, nego i zbog stvaranja kriminalne organizacije. Osuđeno je čitavo stranačko vodstvo unatoč pokušajima nekih, čak i državne odvjetnice, da ih zaštiti. Sad u Grčkoj nitko ne može reći "nisam znao", osobito onih

536.910 birača koji su 2014. svoj glas dali Zlatnoj zori (Europski izbori, 9,93 posto). Neonacisti su kriminalni, sad je to potvrdio i sud. Istovremeno su oni glavni nositelji otvorenog antisemitizma pa se najnovija oskvrnuća židovskih groblja može smatrati "iskazivanjem solidarnosti" njihovih pristaša. Potencijalnih pristaša neonacisti imaju, nažalost, više nego dovoljno. Najnovije ispitivanje pokazuje da 21 posto ispitanih smatra da bi "umjerena" Zlatna zora bila korisna za Grčku (Institut Prorata za novine Efimerida ton Syntakton, 16. 10. 2020.). Ta brojka je još strašnija jer se pojavila neposredno nakon osude neonacističke stranke. Današnje žrtve Predsjednik židovske zajednice u Solunu (nekoć jedne od najvećih u Europi, nazivanoj "drugim Jeruzalemom", od koje je 95 posto ubijeno u koncentracijskim logorima) i Središnjeg vijeća židovskih općina u Grčkoj David Saltiel siguran je da osuda vodstva Zlatne zore neće voditi smanjenju antisemitske ideologije. Antisemitizam je ovdje postojao i prije osnivanja Zlatne zore i ovdje će ostati, kaže Saltiel, ali umiruje ga da antisemitizam u Grčkoj nije nasilan, t.j. da nije bilo ljudskih žrtava kao u drugim zemljama.

Divrej Tora

Militantan je u Grčkoj 21. stoljeća drugi desni ekstremizam. Danas su žrtve migranti, homoseksualci, antifašisti. Zlatna zora je godinama huškala protiv migranata i za to dobivala pljesak od „zabrinutih“ građana, a često i „razumijevanje“ brojnih medija i državnog odvjetništva koje je i u Grčkoj slijepo na desno oko. Mnogi političari vladajuće konzervativne stranke Nova demokracija (ND) napravili su karijeru parolama protiv izbjeglica, dok antisemitske parole trenutno nisu prihvatljive u društvu. Fašisti iz susjedstva Osim toga danas u Ateni počinje još jedan važan sudski proces, zbog ubojstva Zaka Costopoulosa. Taj LGBTaktivist je prije dvije godine usred bijela dana u središtu Atene pretučen na smrt. Optužen je jedan draguljar, jedan menadžer i četiri policajca – a njihov odvjetnik je čak zastupnik vladajuće stranke ND Athanasios Plevris, sin teoretičara nacionalsocijalizma u Grčkoj. Policija je 2018. izvijestila o "smrtnom samoranjavanju jednog pljačkaša", a pridružila se većina medija, dok se nisu pojavile video-snimke jedne prolaznice i razotkrile ubojstvo. Od procesa protiv neonacista do procesa protiv fašista iz susjedstva grčko pravosuđe mora braniti čast pravne države. ■

Godina 14

Broj 3