1-03-DivrejTora-Leh leha-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 3

Zagreb, šabat 20. listopada 2018. - 11. (mar)hešvana 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Leh leha

B’’H

Šabat Leh leha Jeruzalem 17:27

18:39

Zagreb

17:45

18:44

Rijeka

17:52

18:51

Split

17:46

18:45

Dubrovnik 17:41

18:40

Vinkovci 17:35

18:33

Sarajevo 17:38

18:37

Doboj

17:38

18:37

B. Luka

17:42

18:41

Beograd 17:29

18:27

Novi Sad 17:30

18:29

Subotica 17:30

18:29

Zrenjanin 17:28

18:27

Niš

17:25

18:24

Beč

17:40

18:39

Frankfurt 18:08

19:06

Edison, NJ 17:53

19:00

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 23.10.2018.

Alot Hašahar

5:54

Najranije Talit

6:28

Nec Hahama

7:23

Najkasnije Š’ma

10:02

Zman Tefila

10:54

Hacot

12:40

Minha Ketana

15:45

Plag Haminha

16:51

Šekia

17:57

Cet Ha-kohavim

18:39



Broj 3

(Berešit 12,117,27) B-g govori s Avramom i zapovijeda mu „Idi iz svoje zemlje, iz svoje postojbine i iz očinskog doma, u zemlju koju ću ti pokazati.― Tamo će, kaţe B-g od njega nastati veliki narod. Avram i njegova ţena Saraj, zajedno s njegovim nećakom Lotom, putuju u zemlju Kenaan, Susret Abrahama i Melhicedeka, Peter Paul Rubens , ulje na dasci, National Gallery of Art, Washington gdje Avram podiţe ţrtvenik B-g sklapa Savez Među Dijelovima, i nastavlja širiti vijest o Jednom B-gu. u kojem je predskazano izgnanstvo i progon (galut) izraelskog naroda i Nestašica hrane prisiljava ovog prSveta zemlja im je obećana kao njihova vog Ţidova da se otputi u Egipat, gdje vječna baština. prelijepu Saraj uzimaju u Faraonovu Još uvijek bez djece, deset godina od palaču. Avram izbjegne smrt predstanjihovog dolaska u Zemlju, Saraj kaţe vivši se kao Sarajin brat. Pošast sprečaAvramu da oţeni njenu sluţavku Hava Egipatskog kralja da dotakne Saraj i gar. Hagar zatrudni, postane drska uvjeri ga da je vrati Avramu i obešteti prema svojoj gospodarici i zatim bjeţi brata, odnosno sada sasvim jasno mukada Saraj počne oštro postupati preţa, zlatom, srebrom i stokom. ma njoj. Anđeo je nagovori da se vrati i kaţe joj da će njen sin biti otac velikog Ponovo u zemlji Kenaan, Lot se odnaroda. Jišmael se rodio kada je Avravaja od Avrama i nastanjuje u pokvamu bilo 86 godina. renom gradu S'domu, odakle ga odveTrinaest godina kasnije, B-g mijenja du kao zarobljenika kada moćne vojske Avramovo ime u Avraham („otac mnoHedarlaomera i trojice njegovih savezštava―) i Sarajino u Sara („princeza―) i nika osvoje pet gradova S'domske doobećava da će im se roditi sin. Od tog line. Avram se otputi s malom grudjeteta, koje trebaju nazvati Jichak pom svojih slugu da izbavi svog ne(„smijat će se―), proisteći će veliki naćaka, pobijedi četvoricu kraljeva i rod s kojim će B-g uspostaviti poseban prima blagoslov od MalkiCedeka, odnos. Avraham dobiva zapovijed da obreţe sebe i svoje potomke kao „znak kralja Salema (Jeruzalema). saveza između Mene i tebe.― ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ר״מ״ ״ת״ע״ר״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ע״ע״ר״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Leh leha Kohen

1. alija 13 p'sukim – 12:1 – 13

rio." Njegova "alija" smatra se testom njegove vjere. On je prošao ovaj test jer je došao u zemlju zato što je to B-g traţio, a ne zbog mate-

B-g kaţe (primijetit ćete tu blaţi

rijalnih obećanja. Poziv Ţidovu na

izraz vajomer, a ne oštriji i češći,

aliju se nastavlja. Jedini pravi "is-

va'j'daber) Avra(ha)mu da napustiti

pravni" razlog, jest zato što je to

svoju zemlju, rodno mjesto i očev

micva i to je ono što je B-g ţeli od

dom i ode u "zemlju koju ću ti poka-

nas. Sve blagodati koje slijede su tek

zati."

popratna pojava. Imamo mnogo

„Napusti svoju zemlju, rodno mjesto, kuću očevu." Ramban obja-

toga za naučiti od Avra(ha)ma Avinua.

šnjava da je svaka "točka odlaska"

Avra(ha)mu je bilo 75 godina u

Avrahamu bila sve teţa i teţa. Te-

vrijeme kad je došao u Izrael sa

ško je napustiti zemlju, pa čak i više

Sarajom, nećakom Lotom i mnogi-

ako je bio tamo rođen. Napustiti

ma koje su on i Saraja preveli na

obitelj je najteţe. Ramban kaţe da

monoteizam.

nam Tora pokazuje veliki stupanj Avrahamove ljubavi za B-ga.

Komentari nagađaju o tome što se naknadno dogodilo s tim ljudima.

Ova Rambanova tvrdnja je upitna.

Neki smatraju da su nakon Avraha-

Što je tako teško u Avrahamovu na-

move smrti odbili ostati s Jichakom

puštanju mjesta u kojem su ga ismi-

jer je njegov pristup "religiji" bio je

javali, proganjani i bacili u uţarenu

znatno drugačiji od pristupa njego-

peć zbog njegovih uvjerenja? Zar

va oca i njima "neprivlačan". Drugi

nije s radošću to ostavio? Pitanje

kaţu da su postali razne bogobojaz-

zapravo nosi odgovor. Ramban je

ne osobe razasute među narodima

istaknuo značajan aspekt ljudske

svijeta.

prirode. Bez obzira koliko loši uvjeti bili, koliko čovjek ţeli bolji ţivot, uvijek će ostati tuga i ţaljenje za "dobrim starim vremenima" - čak i kada ih nije bilo mnogo. Ova značajka ljudske prirode, objašnjava puno toga iz povijesti Ţidova.

B-g obećava da će od njega napraviti veliki narod i da će on biti blagoslov za sve.

Avra(ha)m putuje zemljom i B-g obećava zemlju njegovim potomcima. Avra(ha)m gradi ţrtvenik B-gu.

Nakon toga, glad tjera njega i Saraju u Egipat. Na putu Avra(ha)m traţi da se Saraja predstavi kao njegova sestra (tehnički nije laţ, ali ...), iz straha da će biti ubijen kao "suprug koji stoji na putu" faraonu.

Gemara nas uči da ponekad, ako

Avra(ha)mu je obećana velika

osoba seli na drugo mjesto, zla

nagrada i blagodati bude li poslu-

uredba (koja se na njega odnosi) s

šao B-ga. A pasuk 4. svjedoči da je

Nebesa moţe biti "razderana". Av-

otišao "kao što je mu je B-g govo-

raham i Sara su bili neplodni od rođenja. "Leh l'ha" im je pruţila

Strana 2

čudesnu priliku da imaju dijete.

Iako se ova ideja obično ne primjenjuje na čudesne promjene u ţivotu čovjeka, svakako treba reći riječ-dvije u vezi novog početka u ţivotu do kojega promjena sredine dovodi.

■

Levi 2. alija – 11. p'sukim – 12:14 – 13:4 U Egiptu su primijetili Sarajinu ljepotu i odvode je u faraonovu palaču. Avra(ha)m, kao njen brat, dobije mnogo poklona. Faraona i njegovo kućanstvo pogađa bolest za kaznu što su oteli Saraju. Kad faraon shvati da je Saraja Avra(ha)mu ţena, sučeli se s njim, vraća mu Saraju, a onda traţi od njih da napuste Egipat. Avra(ha)m i pratnja, teško natovareni s bogatstvom, vraćaju se u Izrael preko Negeva. Avra(ha)m se vraća ţrtveniku koji je izgradio i nastavlja objavljivati B-ţje ime.

Avraham, u bijegu iz rodnog grada, stranac u stranoj zemlji, sve to ima svoje izazove i kušnje. Avraham natovaren bogatstvom i ugledom, ima nove izazove i kušnje.

Siromaštvo je kušnja; bogatstvo također.

I teško je znati što je teţe. U prvom odlomku molitve poslije jela na Roš hodeš, molimo B-ga za mnoge stvari - dug ţivot, ţivot mira, blaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

goslova, itd. Postoji jedna stvar koju

roţena zbog Lotove prisutnosti, on

autoriteti kaţu da je ova micva

traţimo dva puta - Jir'at Šamajim,

ipak nije potjerao Lota sve dok nije

obavezna i za ne-Ţidove, iako se ne

strah od B-ga.

imao izbora. Avraham je osjećao

nalazi među 7 zakona sinova No-

moralnu obvezu da se brine o Lotu

ahovih. (Postoje i druge micvot za

(uključujući i da ga spasi nakon što

koje se smatra da obavezuju sve

su se razdvojili), iako je znao da se

ljude)

Zašto? Zato što nakon što smo ga prvi put traţili, traţili smo ţivot bogatstvo i čast. Ako smo blagoslovlni time, onda moramo ponizno ponovno traţiti Jir'at Šamajim, jer bogatstvo ponekad učini čovjeka slijepim za njegove obveze prema Vječnom.

blizini. Pazi na posljedice koje to za nas danas ima. Moţda se to moţe promatrati kao "vrsta" primjene načela o čemu ćemo učiti na početku sedre sljedećeg tjedna - Veće je gostoprimstvo, nego primanje B-ţan-

Š'liši

ske Prisutnosti.

3. alija – 14. p'sukim 13: 5 – 18 Lot također ima veliko bogatstvo, preveliko

da

ostane

Avra(ha)mom. njihovih

pastira

zajedno

Svađa

s

između

(zbog različitih

etičkih stan-darda) razdvojit će im puteve. Avra(ha)m prepušta Lotu "prvi izbor" teritorija, a on (Lot) odabire plodno područje S'doma i Jordanske doline. Tora to naglašava pričom o zloći društva u S'domu, što

B-g "drţi na distanci" kad je Lot u

je

očita

kri-tike

Lotovih

iskrivljenih prioriteta.

(To je, također, tema koja se ponavlja u ţidovskom ţivotu i sadrţi upozorenja za sve nas - naţalost, mnogi Ţidovi sele iz ţidovskih kvartova na mjesta s klubovima, golfom, i drugim "vaţnim stvarima.―) Tek nakon što se Avra(ha)m riješio Lota, B-g se opet pred njim ukazao i ohrabrio ga da proputuje zemlju koja će jednog dana pripadati njegovim potomcima. Avra(ha)m se nastanio u Hevronu i izgradio ţrtvenik B-gu.

Istaknuto je da, iako je Avraham znao da mu je duhovnost bila ug-

Godina 12 3 Broj 3 Strana

Vama za informaciju - Čini se da su u "nekadašnje vrijeme" stanovnici Jerušalajima posjećivali Kever Rachel 15. hešvana. Kasnije je, zbog tradicije da je Rahel umrla pri porodu, kao datum njezina jarcajta proglašen 11. hešvana.

R'vi'i

Hamiši

5. alija – 20 p'sukim – 14:1 – 20

5. alija – 10 p'sukim – 14:21 – 15:6

Ovaj dio govori o zarobljavanju naroda S'doma, uključujući i Lota.

Avraham odbija bogatu nagradu koju mu ţele dati S'domski kraljevi.

Kad Avra(ha)m čuje (od Oga, slije-

Komentari napominju da je zbog

pog putnika koji je preţivio potop)

toga Avra(ha)m bio nagrađen s

o Lotovu zarobljavanju, on ga kreće

micvot i t'filinom koji su njegovim

spasiti s 318 ljudi i u tome uspijeva.

potomcima bili zapovjeđeni da ih

Gemara sugerira da je Avraham sa sobom poveo samo svog slugu Eliezera da spasi Lota. Brojčana vrijednost imena Eliezer = 318. Kako

stavljaju na sebe. Mešeh Hohma ističe da posebno za šaharit – molitvu koju se pripisuje Avrahamu – stavljamo talit i t'filin.

gematrija ide dalje, ovo je jedan od

Međutim, nagradu koja je bila

mnogih istovjetnih vrijednosti. Ono

namijenjena njegovim saveznicima

što je čini neobičnom jest da se bazi-

koji su mu pomogli u bitci, Avra-

ra na broju u tekstu Tore.

ham jest prihvatio.

Avra(h)am poduzima uspješan iz-

Odatle učimo, kaţe Hafec Haim,

nenadni napad i oslobađa ljude

da onaj tko ţeli biti „mahmir― (strik-

S'doma. Proslava pobjede uzima ob-

tan), ne treba to isto nametati dru-

lik vjerske ceremonije zahvaljivanja

gima. Avraham nije htio biti cadik

i blagosiljanja B-ga u nazočnosti

na tuđi račun.

Malki-Cedeka (zna se da je to bio Šem ben Noah). Desetinu ratnog plijena bila je dana tom sluzi B-ţjem.

Ovo se smatra izvorišnim za maaser k'safim, deseti dio prihoda (dobiti) koje treba za cedaka. Neki

Nakon toga se B-g opet pojavljuje Avra(ha)mu i opet mu daje obećanje da će ga nagraditi za vjernost. On je još uvijek bez djece, a B-g mu obećava da će njegovih potomaka biti kao zvijezda na nebu.

Vilna Gaon citira Talmud koji kaStrana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ţe da je Avraham Avinu bio prvi

svijeta imaju poveznicu sa Sukotom,

koji se B-gu obratio s „Adon―. Mi

što uključuje i 70 bikova koji su bili

zato

prineseni u Beit HaMikdašu; jedino

šahrit

počinjemo

poemom

„Adon olam.― Šiši 6. alija – 37 p'sukim 15:7 – 17: 6

je Jisrael povezan s danom poslije.

To je bio B-ţji posebni dodatni dar nama. Miškan je prošao kroz 7-dnevno razdoblje inauguracije, i tek je

B-g govori Avra(ha)mu da će nje-

8. dana bio spreman da započne

svoje duhovno oblikovanje baš kao

govi potomci biti porobljeni u stra-

svoje "izvan prirodno" funkcionira-

što mu je naređeno da dovršiti svoj

noj zemlji, ali i da će izaći iz nje s

nje Ţivotinja prolazi kroz najmanje

fizički oblik.

velikim bogatstvom. Još jednom se

7 dana, i tek od 8. dana moţe koris-

ponavlja obećanje o zemlji koju će

titi se za "van prirode" korban u Beit

mu dati.

HaMikdašu.

Posljednja

se

četiri

p’sukim

ponavljaju kao Maftir.

Slijedi priča o Sari, Hagar i Jišma-

Grci su se klanjali prirodi i ljepoti.

elu, njegovom obrezivanju s 13 go-

Naše obrezivanje su odbacili kao

Haftara

dina.

nešto odvratno. Zabranili su brit

21. p'sukim – Ješejahu – 40:27 – 41 :16

Šv'i'i 7. alija – 21 p'sukim - 17:7- 27 B-g obećava da će poseban odnos uvijek postojati između njega i Avrahamovih potomaka, i ponavlja obećanje o zemlji. Zatim otkriva u kojem obliku će se odvijati „savez―

pod prijetnjom smrtne kazne. Hašmonajim su im suprotstavili i zaratili s njoma za Vječnog i judaizam.

Brit mila je bio uzrok rata. A proslava naše pobjede je 8-dnevni blagdan Hanuke. Broj dana odašilje poruku svim generacijama.

■

Rabin Jacobs ističe da prve tri haftare B'reišita dolaze iz istog dijela Ješajahua kao i 7 haftarot utjehe. To, smatra on, nije slučajnost. Osim povezanosti svake uz svoju sedru, moţemo ih uzeti kao poruku nade i ohrabrenja. Ovaj odlomak spominje

B-g nam je dao prirodu da s njom

– kroz obrezivanje svih muškaraca.

Avrahama, a sadrţi i posredne re-

surađujemo, da je unaprijedimo i da

ference na njega. Također moţemo

Kad već spominjemo 8

uzdignemo iznad nje, kada On to

vidjeti ovu haftaru kao nacionalni

od nas zatraţi.

duplikat nekih Avrahamovih osob-

Maharal raspravlja o značenju mnogih brojeva koji se ponavljaju u judaizmu. Broj 8, kao što je prije spomenuto, predstavlja "onu stranu prirode". Sedam dana Pesaha - sedam tjedana, od po sedam dana,

Priroda je za cijeli svijet. 70 naroda ima za drţati 7 kategorija micvi. B-g od drugih naroda ne traţi da se obaveţu za uzvišenijipoziv. On je izabrao narod Izraela za taj poseban

omera - slijedi super-osmi dan (50 je

način ţivota.

poput 8 po tome što slijedi nakon 7

Micva

sedmica), Šavuot, dan kada smo primili Toru - krajnji "s onu stranu prirode" aspekt naših ţidovskih ţivota. Ova se ideja odraţava na Sukot, kada nakon 7 "prirodnih" dana blagdana - micvot suke, 4 vrste, voda za ţrtvenik, arava, sve ovo uključuje elemente prirode slijedi 8. dan - Šmini Aceret. Narodi Strana 4

Ta micva je prva "ne-prirodna"

nih iskustava. Baš kao što B-g daje obećanja Avrahamu Avinuu, tako ih daje i djeci Izraelovoj. Baš kao što se Avraham uporno drţi vjere u Bga, tako čine i njegovi potomci. Izdrţljivost, pouzdanost, pobjeda, samousavršavanje - te osobine su zajedničke ovom pretku i njegovim potomcima, nama. ■

zapovijed. Do ove točke, 7 Noahovih micvot su sve logični, racionalni, razumni, zakoni. Ova 8. micva, na 8.

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

dan, je neprirodna. B-g je stvorio dijete s prepucijem; što mi radimo njegovim uklanjanjem? Odgovor je da mila predstavlja izazov Ţidovu da se uzdigne iznad prirode i dovrši Divrej Tora

Raspršenost potomaka Šema, Hama i Jafeta (karta iz povijesnog udžbenika i atlasa biblijske geografije iz 1854. godine) Godina 12 5 Broj 3 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 2. Mazel Tov: Obveza da se obreţe muškarca Ţidova

Ovo je moj Savez koji imate ispunjavati, između mene i vas i među potomcima vašim: svako muško među vama mora biti obrezano. (Postanak 17,10) Obvezu da se obreţe sina nalazimo u parši Leh Leha, kada B-g kaţe Abrahamu da se svakom muškom od njegovih potomaka ima osmog dana ukloniti prepucij s penisa. (Ova micva je ponovljen u paraši Tazria, Levitski zakonik 12,3). Vršenjem ovog čina mi se udruţujemo s B-gom u dovršenju čina stvaranja.

Razlog za ovu micvu jest da ona čini trajni, fizički znak našeg saveza s B-gom. Talmud u Menahos 43b prenosi da se kralj David rastuţio kada je ušao u kupalište, budući da je bio lišen svog talita, tefilina i drugih fizičkih simbola obveze ţidovskog naroda da ispunjava B-ţju volju. Međutim, kada je ugledao mjesto na kome je obrezan, utješio se.

Ova micva je na snazi u sva vremena i na svim mjesti-

ma. Ovu obvezu ima otac djeteta, a u odsutnosti oca, ona se prenosi na lokalni beis din. (Majka nema obvezu obrezati svoga sina.) Ako dječak postane punoljetan bez da je bio obrezan, odgovornost se prenosi na njega, da to učini sam za sebe. Propust da se izvrši taj čin, koji se naziva mila, jedna je od rijetkih pozitivnih micvos za koje je kazna kares (duhovna ekskomunikacija). (Kares bi se primjenjivao samo na neobrezane muškarce koji namjerno propuste ispraviti tu stvar.)

Mila se vrši čak i na šabes, ali samo ukoliko je to osmi dan nakon vaginalnog poroda. (Dijete koja se rodi carskim rezom, ili ono čiji je bris odgođen zbog zdravstvenih razloga, ne bi se obrezalo na šabes.)

Ova se micva moţe naći u 19. poglavlju talmudskog trakta Šabos, kao i u Jevamos i drugdje. U Šulhan aruhu se moţe naći u Jore dea 260. Ona je 215. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 47. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati popisanih u Chofetz Chaimovoj Sefer HaMicvos HaKacar. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim 137.

Negativna je zapovijed da

trţnici i ne zna se tko mu je majka, niti

mamzer (kopile) ne oţeni Ţidovsku

tko mu je otac, ono je neutvrđenog

kćer

pravnog statusa, mogući mamzer. Po

kao što Pismo kaţe, Kopile neće ući u zajednicu Vječnoga (D'varim 23,3).

Pojam mamzer odnosi se na osobu koja dolazi iz spolnog sjedinjenja onih koji se kaţnjavaju [zbog svog intimnog odnosa] karetom – izuzev ţene koja je obredno nečista od menstruacije: dijete koje ona rodi je niţeg statusa, ali nije mamzer.

Sasvim je svejedno da li su ona [takva djeca] muška ili ţenska: njima je zauvijek zabranjeno [da se oţene ili udaju u Ţidovsku zajednicu]. I muški i ţenski mamzer mogu stupiti u brak s preobraćenicima na judaizam, i njihova djeca imaju pravni poloţaj mamzera.

Ukoliko je nekoga rodila neudata ţena i nije rekla s kim je začela dijete, ili je rekla, „Zatrudnjela sam s tim i tim mamzerom,― dijete je neutvrđenog pravnog statusa, mogući mamzer. Tako isto, ako dijete bude pronađeno na Strana 6

zakonu Tore, neutvrđenom mamzeru dopušteno je da uđe u zajednicu (da se oţeni/uda unutar zajednice), no učenjaci su im zabranjivali (Talmud Bavli, Kidušin 73a) da se oţene/udaju unutar zajednice.

Njima je također zabranjeno da stupe u brak s utvrđenim mamzerom ili neutvrđenim, ali vjerojatnim mamzerom.

Postoji, također, mamzer prema zakonu učenjaka: na primjer, ako je ţena čula da joj je muţ umro, pa se preudala, no njen je muţ zapravo ţiv; i onda njen prvi suprug bude spolno intiman s njom dok ona ţivi s drugim muškarcem: taj sin [rođen iz tog intimnog odnosa] je mamzer prema zakonu učenjaka. Mamzeru prema zakonu učenjaka dopušteno je da se oţeni jedino s drugim mamzerom prema zakonu učenjaka.

Ovo je na snazi posvuda i u svako doba ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Jesu li Avot držali micvot?

Kritiziranje naših Avot - praotaca

Kakav otac takav sin?

O ovom se pitanju raspravlja vje-

U kojoj mjeri trebamo na naše

Čitatelji si često predočavaju Av-

kovima. S jedne strane, Avot (prao-

pretke gledati kao na savršene uzo-

rahama kao pokretača, a Jichaka tek

ci) i Imahot (pramajke) su živjeli sto-

re vrijedne oponašanja, tumačeći na

kao pasivnu sjenku, čiji je glavni

ljećima prije davanja Tore i mnogi

nov način svaku pripovijest koja ba-

doprinos to što je karika u lancu. Je

od njezinih zakona bi im bili besmi-

ca sjenku na njihov renome, i kada

li to točan opis?

sleni. S druge pak strane, čini se pa-

je u redu kritizirati njihova djela i

radoksalno pojmiti da se utemelji-

prepoznati da su i oni imali ljudskih

telji religije nisu držali niti najos-

nedostataka? (Sjetite se, na primjer,

novnije zapovijedi te religije.

kako Avraham u Egiptu dovodi Sa-



Koji drugi faktori nas mogu navesti da smatramo da su Avot



bosti svake ličnosti?



Koje su glavne točke sličnosti i različitosti između njih?

ru u opasnost)



Što mislite koje su snage i sla-

Mislite li da je Avraham na-



Možda je iznenađujuće, no priče

zapravo držali barem neke od

puštanjem zemlje koju mu je

o ocu i sinu zapravo su vrlo sli-

zapovijedi?

Hašem tako doskora obećao,

čne, i traţenje paralela pomaţe

pokazao manjak vjere, ili je to

čitatelju da razumije ono u če-

bila logična odluka kad se su-

mu se poklapaju, kao i ono

očio s gladi? Vidite što o tome

jedinstveno

kažu Ramban i Ralbag.

čelnika. ■

Koje dokaze iz Tore možete iznijeti

kao potporu za svako od

stajališta?





Koju stranu zauzimate u ovoj raspravi i zašto?



Kako

je

Avraham

mogao

kod

svakog

od

Prevela Tamar Buchwald

pokušati spasiti svoj život na uštrb Sarine časti?

■

Godina 12 7 Broj 3 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jarok i eser

jarok Neki me Izraelac jednom upitao, "Nije li teško pisati na engleskom jeziku o hebrejskim riječima?". Nesvjesno sam parafrazirao riječi Salmana Rushdiea, koji je napisao "Jedini ljudi koji vide čitavu sliku su oni koji izađu iz njezina okvira." Čini mi se da ovo nigdje nije više ■

istinito nego u mojim tekstovima koji opisuju boje. Uzmite za primjer jarok

.‫מרעק‬Mada u suvremenom

hebrejskom to znači "zeleno", ima ih koji tvrde da je ono nekada značilo ţuto ili zlatno. Kako bih tu rečenicu napisao na hebrejskom? ‫ ״אבל ״פעם ״מרעק ״דמד״‬,‫דמעם ״מרעק ״פמרעשע ״מרעק‬ ‫צדעב״אע״זדב?״‬

Jarok znači jarok?

Ovo ne samo da predstavlja izazov za one koji pišu o bojama na svom vlastitom jeziku, već čini i istraţivanje ove teme teškim. Jer u nekom momentu, jarok doista znači

Redak kaţe ‫ ִּב ַמר ְק ַרק ָחרּוץ‬što ćemo

sjaje (poput zlata)." (Vidi Tora Šleima

(za sada) prevesti kao "zelenkasto

Berešit 14, #67 za puno objašnjenje

zlatno". No pravo pitanje zapravo

Midraša.)

glasi: da li je zlatno jerakrak (i stoga je drugačije od običnog zlatnog), ili je jerakrak zlatno (i da li svaki jarok znači zlatno)? Ima mnogo dokaza da jarok zapravo znači zlaćano, ţuta boja. U ugaritskom yrq znači zlatno, a u juţnoarapskom warq

‫ ערק‬to

znači i danas.

(Što se tiče značenja jerakrak u odnosu na jarok, čini se da će se Ibn Ezra opet naći u nevolji. Sifra tumači jerakrak, kao – ‫ מרעק שבמרעקמן‬najintenzivniji, najjači jarok. Ibn Ezra piše da podvostučavanje ukazuje na slabljenje, pa bi jerakrak značio blijedo jarok. U tom slučaju, izgleda da je

jarok, i kahol znači kahol. Ali postaje

Također imamo i rabinske izvore

suvremeni hebrejski stao na stranu

vrlo teško odrediti kada dolazi do te

koji povezuju ovo dvoje. Tosfot (Su-

Ibn Ezre, jer riječi u kojima se dva

promjene. Vidjeli smo već ranije

ka 31b s.v. HaJarok) nabraja niz tak-

posljedenja slova korijena ponavlja-

dvojaka značenja za druge boje, a

vih izvora: Hulin 47b kaţe da je

ju - – ‫ מרקרק‬,‫ א מ ם‬označavaju ma-

sada ćemo to vidjeti i kod jarok.

jarok poput ţumanjka jajeta, a Tosef-

nje potpunu varijantu te boje.)

Jarok se svega jednom pojavljuje u Tanahu - Ijov 39,8, no iz toga nije sasvim jasno o kojoj se boji govori.

Jedan drugačiji oblik te boje - ‫מרקרק‬ jerakrak – pojavljjuje se tri puta: dva puta u Vajikra (13,49, 14,37), govoreći o caraat (poput cahov) i u Tehilim 68,14. Pogledjmo ovo posljednje.

Strana 8

ta Negaim 1,3 kaţe da je to boja voska. Tosfot također spominje jedan vrlo zanimljiv Midraš, na Berešit 14,14, gdje kaţe da je Avraham ‫עַ י ֶָרק‬ - ‫חֲ נִּ מ ָמע‬-‫אֶ ת‬doslovno, on je otposlao svoje ljude. No Berešit Raba daje brojna objašnjenja, sva s istom idejom da ‫ עמרק‬znači "on je učinio da

Međutim, postoje također i rabinski izvori koji jarok identificiraju sa zelenom – gore navedene Tosfot ih spominju. Tosefta u Negaim piše da je Sumchus rekao da je jerakrak bilo poput "krila pauna." Ja sam pomislio da je to znak da jarok znači zeleno, iako to mjesto zauzima stav koji

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

još do sada nisam susreo: Ono što su stari učenjaci nazivali "zelenom" se danas naziva "civoni," što znači "obojano." Na primjer, RAMA piše, "Ono što se naziva 'plavim' ubraja se u kategoriju zelenog" [Jore Dei'a 188,1]. Tosefta uspo-

jerukim

u

izraelskom

Jarok i eser

ţargonu:

a) ekolozi, b) vojnici iz terenskih jedinica (zbog njihove uniforme, koja se razlikuje od uniformi ratnog zrakoplovstva i ratne mornarice), c) granična policija, d) dolari, i e) navijači kluba Maccabi Haifa.

(kada brojite na prste.)

Strong ima malo drugačiji pristup.

On piše: Prvobitni korijen (istovjetan s ašar); gomilati.

Da li da prihvatimo vezu s riječi-

ređuje najintenzivniju zelenu i naj-

ma ašir - ‫ עשמר‬imućan, i ošer - ‫עעשר‬

intenzivniju crvenu, pa pita: "Što je

bogatstvo? Isprva bismo mogli od-

zelenije od zelenog?" Odgovor koje-

baciti takav pristup jer jedna riječ

ga je Sumchus dao bio je, "poput pa-

ima slovo sin, a druga šin. No ovdje

unova repa." Paun, zapravo, posje-

moţemo vidjeti da mnogi semitski

duje 365 različitih boja, uključujući

jezici imaju glas "š" u svojim riječi-

sve boje koje postoje, osim crvene

ma za deset: ešher u akadskom, `aša-

(Tanhuma, Tazrija) ... U načelu, "jarok" je bilo koja boja koja nije

ra u arapskom.

eser

Zato da bismo odredili postoji li

crvena, a to je navelo Maharama iz

Hebrejska riječ za deset je eser ‫עשר‬

Rotenberga da odgovarajući na pi-

(u muškom rodu asara ‫)עשרד‬. Da li je

tanje napiše, "Sve boje plave, ţute i

ovaj broj proistekao iz neke ranije

zelene su uključene u boju 'jarok',

riječi?

zelenu."

Klein slijedi BDB, pa o korijenu ‫עשר‬

mejskom. Deset je u aramejskom

piše:

(‫ עסר‬asar), dok je bogat u aramej-

Bilo kako bilo, danas jarok označava samo zelenu. Moţda su na to utjecale riječi

‫מרק‬i – ‫ מרקעת‬koje znače

povrće, ili kako još to zovemo, "grincajg—zelenje za juhu". Klein kaţe da se jerek izvodi iz jarok, a mnoge su biljke i povrće zeleni, posebno njihovo lišće. U arapskom, riječ waraq koja je povezana s time znači "list".

Prema Steinbergu, etimološki razvoj treba ići obrnutim redoslijedom.

On kaţe da korijen ‫ מרק‬znači "isprazniti, izbaciti van" i povezan je s riječju reik ‫ רמק‬koja znači "prazno".

Odatle proizlazi riječ ‫ מרק‬koja znači "pljunuti". Biljka se naziva jerek zato što "izlazi" iz zemlje. Kako bi nam pokazao da to ima smisla on navodi njemačke izraze sprietzen - "izniknuti" i spritzen - "prskati".

Rosenthal donosi pet značenja za Godina 12 9 Broj 3 Strana

veza, moramo poslušati savjet Horowitza (i Lonniejinog učitelja biblijskog hebrejskog), i pogledati kako se svaki od pojmova koristi u ara-

Izvorno značenje ove osnove vjerojatno je bilo 'okupljanje, skup, zajednica', usp. sa arapskim 'ašara

skom (‫ עתמר‬atir) – izraz koji se i danas koristi u suvremenom hebrejskom.

(= on je osnovao zajednicu), 'ašira (

Ovako se čini teško prihvatiti

= pleme), ma'ašar (= grupa od de-set

Strongovu teoriju. Međutim, rabini

muškaraca). Prema tome, heb.

(

su koristili sličnost između "deset

‫ עשר‬eser), arap. 'ašr, itd. vjerojatno je

(ili desetina") i "bogatstvo" kako bi

izvorno značio 'zajedničko okup-

stvorili igru riječima.

ljanje', a od toga 'skupina od deset', i na kraju 'deset'.

Jastrow

donosi

dva

primjera.

Jedan je iz Šir Haširim Raba:

Rav Hirsch (Berešit 14,20) slijedi is-

‫אם ז מתם תעשמרנד עאם לאע תעשמרנד‬

tu liniju razmišljanja, pa navodi da i

"Ako zasluţuješ dobro 'činiš je

drugi korijeni koji slično zvuče ima-

bogatom', a ako ne 'svodiš je na

ju srodna značenja: ,‫ עצר‬,‫ אצר‬,‫אסר‬

jednu desetinu'.

.‫ עזר‬,‫אזר‬ Steinberg, u Milon HaTanach, ima drugačiju teoriju. On kaţe da je ‫עשר‬ povezano s ‫עצר‬, koje znači "zaustaviti". Zbog toga on piše da je eser

Drugi izvor, iz Šabat 119a i Taanit 9a daje naizgled oprečnu poruku: "‫ — עשר בשבמל שתתעשר‬Dajte desetinu kako biste se obogatili". ■

svoj naziv dobio zbog toga jer je to mjesto na kojem se "prestaje" brojati Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

O vodstvu: Hrabrost da se ne prilagodiš Biti Ţidov znači biti voljan izazvati prevladavajuće mišljenje.

Vođe vode. To ne znači da oni i ne

susjeda – „svog rodnog kraja.― Još

svoje ambicije iskazati snagom i

dublje oni su oblikovani od strane

moći. To je ono što se danas događa

svojih roditelja i obitelji u kojoj su

diljem Bliskog Istoka i Afrike dok

slijede. Ali ono što oni slijede dru-

odrasli – „kućom svog oca.―

narodi propadaju u nasilje i ono što

gačije je od onog što većina ljudi sli-

Ja ţelim, kaţe B-g Abrahamu, da

jedi. Oni se ne prilagođavaju samo

budeš drugačiji. Ne sa svrhom da

zato da bi se prilagodili. Oni ne čine

budeš drugačiji, već sa svrhom da

Činimo pogrešku ako o idolima

ono što drugi čine samo zato što to

započneš nešto novo: religiju koja

razmišljamo kao o fizičkim pojava-

drugi čine. Oni slijede unutarnji

neće slaviti moć i simbole moći – jer

ma – kao o statuama, figurama, iko-

glas, poziv. Oni imaju viziju, ne

to je ono što su idoli bili i jesu. Ja

nama. U tom smislu oni pripadaju

onoga što jest, već onoga što moţe

ţelim, kaţe B-g, da „poučiš svoju

davnim vremenima koja smo oda-

biti. Oni razmišljaju izvan okvira.

djecu i svoje kućanstvo da slijede B-

vno prerasli. Umjesto toga, ispravan

Oni marširaju na drugačiju melo-

ţji put čineći ono što je pravedno.―

način na koji treba razmišljati o ido-

diju.

Biti Ţidov znači biti voljan izazva-

Hobbes naziva „ratom svakog čovjeka protiv svakog čovjeka.―

lima jest razmišljati o onome što oni ■ predstavljaju

To nigdje nije dramatičnije izra-

ti prevladavajuće mišljenje onda

predstavljaju.

ţeno, nego u prvim riječima koje je

kad narodi upadnu u štovanje sta-

moć. To je Ra bio za Egipćane, Baal

B-g uputio Abrahamu, u riječima

rih bogova, što se često događa. To

za Kanaance, Hemoš za Moapce,

koje su pokrenule ţidovsku povi-

su činili u Europi tijekom devetna-

Zeus za Grke, i to su rakete i bombe

jest: „Idi iz svoje zemlje, svog rod-

estog i ranog dvadesetog stoljeća.

za teroriste i zle narode danas.

nog mjesta i doma svog oca u ze-

To je bilo vrijeme nacionalizma:

Moć nam dozvoljava da vladamo

mlju koju ću ti pokazati.―

Oni

traganje za moći u ime drţave koje

nad drugima bez njihova pristanka.

Zašto? Jer se ljudi prilagođavaju.

je dovelo do dva rata i desetaka

Kao što je rekao grčki povjesničar

Oni usvajaju standarde i kulturu

milijuna mrtvih. Vrijeme u kojem

Tucidid: „Jaki čine ono što ţele, a

vremena i mjesta u kojem ţive –

sada ţivimo je vrijeme u kojem Sje-

slabi trpe ono što moraju.― Judai-

„svoje zemlje.― Na dubljoj razini oni

verna Koreja osvaja, a Iran razvija

zam je suzdrţana kritika moći. To je

su pod utjecajem svojih prijatelja i

nuklearno oruţje kako bi mogao

zaključak do kojeg sam došao nakon

dugogodišnjeg

proučavanja

naših svetih tekstova. On govori o tome kako narod moţe biti stvoren na temelju zajedničkog predanja i kolektivne odgovornosti. Govori o tome kako izgraditi društvo koje poštuje čovjeka kao biće stvoreno na sliku B-ţju. Govori o viziji, nikad u potpunosti ostvarenoj, ali nikad odbačenoj – viziji svijeta utemeljenog na pravdi i suosjećanju, u kojem se „neće uništavati niti nanositi šteta na Mojoj svetoj gori, jer će zemlja biti ispunjena poznavanjem B-ga kao što vode ispunjaju mora― (Izaija 11,9).

Abraham je bez sumnje najutjecajniji čovjek koji je ikada ţivio. On se Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: O

vodstvu: Hrabrost da se ne prilagodiš

danas smatra duhovnim pretkom

za većinu ostalih. U značajnom

bertet, svijet nas oblikuje više no što

2,4 milijarde kršćana, 1,6 milijardi

broju

eksperimentalni

mi to mislimo. Naša obitelj, prijatelji

muslimana i 13 milijuna Ţidova, što

subjekt dao je odgovor koji je bio

i društvo općenito, rekli su nam –

je više od polovine svijeta. Pa ipak,

vidljivo pogrešan, samo zato što su

riječju i primjerom – kakvi trebamo

on nije vladao nijednim carstvom,

i ostali učinili to isto. Toliko je jak

biti. Ali ljudi postaju vođe u onom

nije zapovijedao nijednom velikom

pritisak prilagodbe da nas moţe

trenutku kad sami za sebe odluče

vojskom, nije činio čuda niti je da-

dovesti do toga da kaţemo ono za

kakvi trebaju biti.―

vao proroštva. On je jedinstven pri-

što znamo da nije istina.

pokušaja,

mjer u cijeloj povijesti, primjer utjecaja bez moći.

Jedan od razloga zbog kojeg su Ţidovi, unatoč njihovom malom

Ljudi postaju vođe

broju, postali vođe u gotovo sva-

gačiji. Kao što mudraci kaţu, on je

u onom trenutku

jest upravo voljnost da budu dru-

bio prozvan ha-ivri, „Hebrej―, jer je

kad sami za sebe odluče

Zašto? Jer je bio spreman biti dru-

„sav svijet bio na jednoj strani (beever ehad), a on je bio na drugoj.―

kakvi trebaju biti

Vodstvo, kao što svaki vođa zna,

kom području ljudskih postignuća, gačiji. Tokom stoljeća Ţidovi su bili najistaknutiji primjer skupine koja se odbila asimilirati u dominantnu kulturu ili konvertirati na dominan-

moţe biti samotan posao. Ipak, na-

Još je strašnije istraţivanje sa sve-

tnu religiju. Još jedno otkriće Solo-

stavljaš činiti ono što trebaš jer znaš

učilišta Stanford koje je ranih 70-ih

mona Ascha vrijedno je spomena.

da većina nije uvijek u pravu, te da

proveo Philip Zimbardo. Sudionici-

Kad bi samo jedna osoba bila spre-

općeprihvaćena mudrost nije uvijek

ma su podijeljene uloge čuvara ili

mna poduprijeti pojedinca koji je

mudra. Mrtvu ribu nosi struja. Ţiva

zatvorenika u laţnom zatvoru. Na-

uvidio da drugi daju pogrešan od-

riba pliva protiv struje. Isto je sa sa-

kon nekoliko dana studenti kojima

govor, to bi mu davalo snage da

vješću i hrabrošću. Isto je i sa Abra-

je dodijeljena uloga čuvara ponašali

ustane protiv jednoglasnog mišlje-

hamovom djecom. Oni su spremni

su se napadački, a neki od njih su

nja ostalih. Zato su, bez obzira na

izazvati idole svog vremena.

„zatvorenike― podvrgavali i psiho-

male brojeve, Ţidovi stvorili zajed-

Nakon Holokausta, neke znan-

loškoj torturi. Studenti koji su bili

nice. Teško je voditi sam, a mnogo

stvenike mučilo je pitanje kako je

određeni za zatvorenike to su pasiv-

manje teško je voditi u društvu os-

moguće da je toliko ljudi bilo spre-

no podnosili, i čak su stali na stranu

talih, čak i ako ste manjina.

mno, bilo aktivnim sudjelovanjem

čuvara kada bi se netko pobunio

Judaizam je drugačiji glas u kon-

ili tihom podrškom, podrţati reţim

protiv njih. Istraţivanje je prekinuto

verzaciji čovječanstva. Kao Ţidovi

za koji su znali da počinja jedan od

nakon šest dana, tijekom kojih se

mi ne slijedimo većinu samo zato

najvećih zločina protiv čovječan-

Zimbardo našao uhvaćen u laţnoj

što je to većina. Stoljeće za stolje-

stva.

stvarnosti koju je stvorio. Pritisak

ćem, razdoblje za razdobljem, mi

Jedno od ključnih istraţivanja pro-

prilagodbe dodijeljenim ulogama

smo spremni učiniti ono što je pje-

veo je Solomon Asch. On je okupio

dovoljno je jak da ljude dovede do

snik Robert Frost ovjekovječio rije-

skupinu ljudi i traţio od njih da iz-

toga da čine ono za što znaju da je

čima:

vedu niz jednostavnih kognitivnih

pogrešno.

zadataka. Pokazao im je dvije kar-

Zato je Abrahamu na početku

tice, jednu sa nacrtanom crtom na

njegove misije bilo rečeno da ostavi

a ja

njoj i drugu sa tri crte različitih du-

„svoju zemlju, svoj rodni kraj i dom

Ja pođoh onim manje iskušanim,

ljina, te je pitao koja je od ove tri

svog oca,― kako bi se oslobodio od

I odatle nastala razlika je sva."

crte jednake duljine kao crta na

pritiska prilagodbe. Vođe moraju

prvoj kartici. Bez znanja jednog

biti spremni da ne slijede konsen-

To je ono što jedan narod čini na-

sudionika, sve druge Asch je uputio

zus. Jedan od velikih pisaca na te-

rodom vođa. ■

da daju točan odgovor za prvih

mu vodstva, Warren Bennis, piše:

nekoliko kartica, a zatim pogrešan

„Do vremena kad dosegnemo pu-

Godina 12 11 Broj 3 Strana

"Dva se puta razdvajahu u šumi,

Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Autsajder svakom

jedinstveni i posebni. Ponovo, kako

lica. Velik dio svog ţivota on je pu-

društvu koje je posjetio i gdje se na-

nam je povijest pokazala, ovo nije

tnik, uvijek imigrant u novom i ne-

selio. Ipak, opet, kao i njihov otac

lak zadatak, ni za svakog pojedinca,

poznatom društvu. Iako su ga pre-

Avraham, Ţidovi su ostali "autsaj-

a kamoli za cijelu grupu ljudi koja

poznali i cijenili kao B-ţjeg kneza i

deri" iako su stoljećima bili dijelom

broji milijune. Bilaam, intelektualni

naročitu osobu, vrijedan resurs sva-

određenog društva i osjećali se ugo-

prvak ne-ţidovskog svijeta, zapa-

kom društvu u kojem je odlučio

dno i savršeno uklopljeni. Zapravo,

njeno će se čuditi što Izrael "prebiva

prebivati, on ipak uvijek ostaje vje-

neobjašnjiva je to ironija, što su više

sam i ne uračunava se među druge

čiti "autsajder". On stalno u svom

bili integrirani u društvo, povijest

narode svijeta", a ipak igra tako do-

umu čuje jeku izvorne B-ţja uputa

nam pokazuje, to je snaţnija bila re-

minantnu i nerazmjernu ulogu u

da ode, da otputuje na odredište

akcija da ih se tretira kao "autsajde-

pitanjima svjetskog društva u cjeli-

koje mu je još nepoznato.

re". I mnogo puta je to u našoj po-

ni.

Naš otac Avraham je okorjeli luta-

U širenju te poruke i ideje monoteizma širom svijeta, njegova ga

obogaćujuće

postignuće

vijesti završilo jako loše za sve uključene strane.

U tome on precizno odraţava ţi■

vot i ulogu Avrahama tijekom njego -vog dugog i produktivnog ţivota.

misija odvodi na put. On ni u kom smislu te riječi nije nomad, jer on

On ni u kom smislu

Biti ''autsajder '', a ipak biti zupča-

ima svrhu i cilj, i njegova su puto-

te riječi nije nomad,

nik koji pokreće motor napretka

vanja sredstva za ostvarenje njegovog cilja. No, to što je putnik, auto-

jer on ima svrhu i cilj,

matski oblikuje njegov ţivot i samo

i njegova su putovanja

je po sebi jedan od glavnih izazova

sredstva za ostvarenje

s kojima se u ţivotu suočava.

njegovog cilja

U tom pogledu, on je vjerodostojan preteča sudbine koja će zadesiti Ţidovski narod, njegove drage potomke, tijekom njihove duge i teške povijesti. Ţidovski narod lutao je licem ove zemlje i donio blagoslov i

Strana 12

civilizacije, jedno je od najvećih postignuća Ţidovskog naroda tijekom stoljeća. Neţidovski svijet to nevoljko shvaća, ali to, kao u slučaju Abrahama i njegova društva, na nikoji način ne ublaţava njihov stav ili ponašanje prema Ţidovskom dru

Dio lekcije Avrahamova ţivota jest da Ţidovi istodobno moraju biti dijelom - odani i pridonoseći članovi – društva u cjelini u kojem ţive, a na neki način ostati različiti,

-štvu i narodu.

Postoji li išta što moţemo učiniti kako bismo poboljšali tu situaciju, pitanje je na koje je teško dati odgo-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Autsajder

vor. Ali, kao u slučaju Avrahama, naša je zadaća da ustrajemo i ostanemo vjerni našim ciljevima, zadaći i konačnom odredištu.

Leha Postoji mnogo komentara i mnogo različitih tumačenja u vezi prve dvije riječi drugog retka ovotjednog čitanja Tore. Druga riječ "leha" - "za tebe" pomalo se čini suvišnom u konstrukciji rečenice. Raši je stoga tumači kao "za svoju korist i dobro".

Gospod daje nalog Abrahamu da napusti svoju domovinu i obitelj

A takav je status u ţivotu doista

koji se nalaze u Mezopotamiji, kako

izazovan i potencijalno opasan. Da-

bi postigao veličinu koja mu je uro-

kle, za razliku od Rašijevog tuma-

đena, kao preteča narodâ i osnivač

čenja, riječ "leha" ima jednu zloslu-

Ţidovskog naroda.

tnu karakteristiku. Abrahamu i Sari tumačenje

mora da je ovo iskustvo putovanja

upotrebe ove druge riječi "leha", u

bilo uistinu izazovno. Oni nisu pu-

stihu koji me oduvijek fascinirao.

tovali na odmor.

Postoji

alternativno

i

biti

vrlo

No, nekako smo uspjeli preţivjeti ovaj ogroman test i izazov, jer smo uvijek vjerovali i znali da ćemo na kraju otići kući. Molili smo se da se to dogodi i borili smo se da unatoč naše vrijeme to se i dogodilo.

zabavan

Vjera o povratku u

doţivljaj. Industrija putovanja procvala je diljem svijeta, jer ljudi ţude

Cion i Jeruzalem

posjetiti obale koje još nisu vidjeli i

održavala nas je u našim

razne egzotične lokacije. Pa zašto se

najmračnijim trenucima

onda u ţidovskoj tradiciji put Abra-

Ova vjera o povratku u Cion i Jeruzalem odrţavala nas je u našim najmračnijim trenucima. Ona nas je u mislima prenijela, iako ne i u mislima drugih, iz statusa podnošljivih ali neţeljenih stranaca, u goste i

hama i Sare iz Mezopotamije u Kanaansku zemlju smatrao tako iza-

Abrahamovi

potomci,

ţidovski

zovnim testom Abrahamove vjere u

narod, dijelili su ovaj ispit i izazov s

Svemogućeg?

njime tijekom naše duge povijesti.

On je jednostavno krenuo na put i

Uvijek smo bili bez sigurnosti i

bio jedan od mnogih takvih putnika

beskućnici tijekom duge noći našeg

u svoje vrijeme i u tom svijetu. Od-

izgnanstva i raspršenja. Čak i zemlje

govor leţi u tome što riječ "leha"

u

podrazumijeva stalnost. Abrahame,

stoljećima, poput Španjolske, Nje-

više se nikada nećeš vratiti svom

mačke, Poljske, itd, na kraju više

domu u Mezopotamiji. Ti nisi gost,

nisu prihvaćale našu prisutnost. Mi

turist, putnik, ti si izbjeglica, stranac

smo uvijek bili pozitivan dio svakog

i čovjek bez domovine.

nacionalnog korpusa u kojem smo

Godina 12 13 Broj 3 Strana

bili čudaci koji se ne uklapaju.

svemu i svakomu do toga dođe. A u

Putovanje moţe proširiti ljudsko iskustvo

se našli, ali istodobno uvijek smo

kojima

su

Ţidovi

boravili

strance koji imaju zakonit i stalan dom negdje drugdje. To je osjećaj koji imam svaki put kada dam svoju izraelsku putovnicu na pregled pri putovanju u neku stranu destinaciju. Više nisam izgnanik, izbjeglica, već samo posjetitelj, turist, moţda čak i počasni gost. Djeca Abrahamova vratila su se kući. Šabat šalom. ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Spašavanje duša „Avraham uze svoju ženu … i sve

tio nekog devedesetogodišnjaka i

dao još jednog vjernika Hašemo-

duše koje su stekli u Haranu… (Berešit,

počastio ga kraljevskom gozbom.

vom popisu imena. Toliko je velika

12,5). Raši ističe da je Avraham

Kad je završio, starac se ustao i za-

to micva, da Tosefta u Hurios ko-

Hašemu pribliţio muškarce, a Sara

hvalimo Avrahamu na gostoprim-

mentira: tko jednu osobu dovede

je dovela ţene pod okrilje boţanske

stvu. Avraham mu je rekao da za-

pod okrilje Šehine (B-ţanske prisut-

Prisutnosti. Tora to (njihovo djelo-

hvali Hašemu, Stvoritelju svijeta, a

nosti), Tora smatra kao da ga je

vanje na ljude) tumači kao da su oni

ne njemu. Čovjek je izvadio iz dţe-

stvorio i donio na svijet.

„napravili― te duše.

pa malog idola, poljubio ga i privio

Rabeinu B'haje primjećuje u Sefer hovos Halevavos da čak i najveći hasid koji je postigao najvišu razinu tikun hanefeša (popravljanja duše) – što ga je dovelo bliţe anđelima – ipak još nije dostigao razinu onog

uz sebe. Avraham Avinu je utrošio više od šest sati u nastojanju da pro-

Tko jednu osobu dovede

svijetli tog čovjeka i ukaţe mu na

pod okrilje Šehine

Stvoritelja svijeta, a on je na kraju

(B-žanske prisutnosti),

svega opet izvukao idola i poljubio ga. Avraham je otpravio čovjeka.

Tora smatra kao da ga je ■ stvorio i donio na svijet

pojedinca koji je mezakeh harabim (radi u ime zajednice i dobiva zasluge za njih). Onaj koji uči ljude i

Da bi se nekog dovelo na ispravnu

vodi ih putovima Tore, onaj koji

stazu, Rambam preporuča da treba

pomaţe drugima da isprave svoje

oplemeniti njegov karakter. Gaon

ţivote i dovodi ih bliţe Hašemu,

rabin Simha Wasserman primjećuje

osigurava da se višestruko povećaju

da čovjeka ne treba odgurnuti s obje

njegove vlastite zasluge.

ruke, nego, kao što piše Talmud Jerušalmi, odgurnuti ga lijevom ru-

To se moţe usporediti s dva tr-

kom, a privući bliţe s desnom. Kako

govca koji su došli prodati svoju

to postići? Rabin Simha objašnjava

robu. Prvi je imao jedan predmet

da odgurnuti nekoga, stvara raz-

koji je kupio za 10 zlatnika, a sad bi ga mogao prodati za 100, dakle desetostruko više nego što ga je platio i tako bi ostvario veliki dobitak.

Drugi trgovac je imao mnogo stvari i mogao bi dobiti 10.000 zlatnika za svaku, što je također desetostruko više nego što je za svaku stvar pla-

mak. Međutim, ako ga se istodobno Odmah se pred njim pojavio Ha-

privlači bliţe, onda ga se zapravo

šem i rekao mu: „Dragi moj Avra-

okreće. Kad je netko mekarev (pribli-

hame, devedeset godina strpljivo

ţava Hašemu) nekog drugog, on

čekam da taj starac krene drugim

mora naći pristup koji će preokre-

putem i pokaje se, a ti si se iznervi-

nuti smjer, inače neće imati uspjeha

rao nakon samo šest sati?―

u svojim nastojanjima. Jecer hara, što ga je stvorio Gospodar svijeta, ome-

tio. Njegova zarada je očito daleko

Avraham je krenuo za starcem, te

veća od one prvog trgovca. Slično

ga nagovorio da se vrati i prenoći

tome, onaj koji unapređuje vlastitu

kako bi izbjegao susret s nekom od

dušu uz pomoć Tore, midot i dobrih

divljih ţivotinja. U jutro se Avra-

djela, stekao je veliku zaslugu. Ali

ham opet velikodušno pobrinuo za

onaj tko je ispravio mnoge duše i

svog gosta, a onda sate i sate utrošio

pomogao im pronaći Hašema, za-

podučavajući posjetitelja o Stvorite-

sluţio je daleko više.

lju svijeta. Nakon duţeg razgovora

Vezano uz to, Hofec Haim je sav

čovjek je bacio idola na tlo i razbio

svoj ţivot posvetio da bude mezake

ga. Avraham Avinu je uspješno do-

harabim kroz svoje prekrasne sefa-

Jednom je Avraham Avinu ugosStrana 14

ta čovjeka i oteţava promjenu, ali Hašem je stvorio i Toru kao protuotrov; ona osposobljuje osobu da promijeni i usavrši svoje midot i olakša prijelaz pribliţavanja Hašemu.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Spašavanje duša

rim, njegova izvrsna predavanja

„Zaista moramo razgovarati,― rekao

zanimanje za ţivot tog napaćenog

učenicima i javnosti. Jednom je na

je. „Mogu li doći k tebi?―

mladića opustio je Jonija i omogućio

kraju predavanja jedan stariji čovjek prišao Hofec Haimu i rekao: „Znajte da je vaša draša o činjenju heseda drugima, ostavila na mene dubok dojam.― Hofec Haim mu je odgovorio: „Ne znam je li sva moja publika

Budući da je odbio obratiti se nekom prikladnijem, sloţio sam se da se sretnemo sutradan. Sljedeća dvadesetčetiri sata me je mučilo kakav plan da smislim.

Joni je bez napora sa mnom raz-

dno truda ako je moj veliki napor i

govarao, ali kao da je izgledao malo

trud ostavio dojam bar malo na tu

sablasnije, a pogled mu je bio „sta-

jednu osobu.―

klen.― Na kraju je priznao da se počeo drogirati, priuštio mnogo nevo-

trud ostavio dojam bar na jednu osobu"

svoju tjeskobu, zbunjenost i bol.

Kad ih je dolazak Celemer rebea prekinuo, dao je znak Joniju da mu priđe bliţe. Rekao mu je da se ošiša, a onda se taj uvaţeni cadik sagnuo

osjetila nadahnuće, ali bilo je vrije-

"Vrijedilo je ako je moj

mu da na par minuta s njim podijeli

lje roditeljima što je u konačnici rezultiralo time da je postao beskućnik.

nad uplakanog mladića i poljubio ga u čelo.

Tri burna mjeseca kasnije, Joni me obavijestio da je krenuo u Erec Israel oboruţan odlučnošću i najboljim ţeljama Skuliner rebea. ■ Prevela Dolores Bettini

Joni je mrmljao, a meni je u glavi jedna misao smjenjivala drugu s ob-

Komentar rabina Simhe Wasser-

zirom na prividno beznadnu situa-

mana u pogledu kiruva je temeljni

ciju u kojoj se našao. U tom sam tre-

pristup koji stalno prakticiraju naši

nutku

Gedolim.

(kampusa) kako ulaze u auto, pa

Joni Harris je bio osobenjak kojeg su mi davno predstavili, još sam bio bahur. Po njegovom izgledu lako se moglo zaključiti da je problematičan

primijetio

dva

djelatnika

sam se prisjetio prethodnog plana o kojem su razgovarali da se nađu s prethodnim Skulener rebeom koji je bio u posjetu u blizini.

tinejdţer, ali ja nisam bio upoznat s

„Joni, dođi! Trk do parkinga!― S

pojedinostima. Sjedeći kraj mene,

nestrpljivim pokretom koji je poka-

svakodnevno bi proveo sa mnom

zivao da neću prihvatiti nikakav ar-

sat ili dva iako nije pokazivao nika-

gument, počeo sam trčati prema au-

kvo zanimanje za poduku. Naš od-

tu, dok je Joni za mnom nesigurno

nos, ako ga se tako moţe nazvati –

poskakivao.

bio je različit, u skladu s njegovim

Par sekundi kasnije bili smo na

promjenjivim raspoloţenjima. Kra-

putu. Bilo je jasno da Jonija uopće

jem godine Jonijeve posjete naglo su

ne zanima neki „fanatični rabin,― ali

prestale i činilo se da nitko o njemu

izazvavši ga da se odupre prilici,

ništa ne zna.

pokušao sam situaciju „prošarati―

Ipak, bio sam iznenađen kad me

smislom za pustolovinu.

negdje sredinom ljeta Joni nazvao u

Čekali smo i čekali jako dugo. A

kampus. Rekao je da mu je roš ješiva

onda nas je Rebe primio. Njegov

dao moje podatke i onda mi krenuo

unutarnji sjaj obasjavao je oskudno

govoriti kako je bio u ozbiljnoj ne-

namještenu sobu, a toplina obavila

volji i da ga je otac izbacio iz kuće.

Jonija poput udobne deke. Iskreno

Godina 12 15 Broj 3 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dati našoj djeci sve Abrahamu B-g kaţe da napusti svoju zemlju. On ne oklijeva, znajući da samo zato što ne razumije B-ţje razloge, ne znači da B-g nije u pravu. Nakon dolaska u zemlju Kanaan, nastaje glad i Abraham odlazi u Egipat, ponovno učeći nešto vrlo vaţno: ako ideš s B-gom, stvari će na kraju funkcionirati – ali to će biti u B-ţje vrijeme i na Njegov način, a ne nuţno na tvoj.

On se vraća u Kanaan i zajedno sa nekolicinom svojih slugu ide u rat protiv 4 moćne vojske kako bi oslobodio svog nećaka. S B-gom na svojoj strani, kako bi mogao izgubiti?

Abraham je blagoslovljen sinom, Jišmaelom – ocem arapskih naroda.

On obrezuje sebe i svoje kućanstvo (mora da je imao mirnu ruku za 99godišnjaka, osobito stoga što je ţivio u brončano, a ne u ţeljezno doba pa njegov noţ nije bio toliko oštar) te napokon dobiva vijest o tome da će mu se uskoro roditi drugi sin koji će nastaviti njegovo nasljedstvo probuđenja svijeta na etički monoteizam.

Ponovo i ponovo, B-g kuša Abrahama – ukupno deset testova. Kao što nam rabini kaţu, 'kako bi pokazao Svoju veliku ljubav prema Abrahamu'. On mora ostaviti svoje društvo i putovati u stranu zemlju.

Zatekla ga je glad. Njegova ţena mu je oduzeta – dva puta! Dane su mu upute da ubije svog vlastitog sina…

Na prvi pogled, ako je to ljubav, ja bih radije vidio postoje li neke alternative!

Ali ako dublje promislim, mislim da shvaćam. Jer vjerujem da najefektivniji roditelji neprestano 'testiraju' svoju djecu i stavljaju izazove pred njih.

Bio sam blagoslovljen provesti neko vrijeme sa mojom predivnom kćerkom i njenom predivnom kćerkom te sam nakon toga razmišljao.

Strana 16

Poput Tevjea, mislio sam si kako bih volio biti bogat čovjek tako da ih čitavog njihovog ţivota mogu obasipati darovima i činiti ih sretnima.

No, onda sam razmišljao dalje.

Ako bih imao mnogo novaca za trošenje, što bih im kupio, a što već nemaju? Moţda auto? Ali svakako, pomislio sam, ako je njihova sreća moj cilj tada bi im mnogo više sreće

donijelo da sami rade za taj auto i kupe ga, umjesto da im ga ja kupim.

I ta ista logika primjenjiva je na gotovo sve.

Zadovoljstvo ţivota nije u primanju, nego u stjecanju. Ono je u rastu i razvoju, u preuzimanju odgovornosti i postignućima koja dolaze kao rezultat toga.

Ne, ja ne ţelim bezrezervno davati svojoj djeci. Štoviše, ja ţelim stavljati izazove pred njih. Za njihovo vlastito dobro.

Tako, poslat ću ih, makar se opiru i vrište, prvi dan u školu. I neću im kupiti sladoled prije večere, bez obzira koliko me nagovarali. Igrat ću s njima 'dosadnu' društvenu igru, umjesto da ih pustim da se igraju na

tabletu cijeli dan. I dovući ću svoju kćer, kao što sam to učinio prošlog ljeta, na vrh vodopada, iako me mrzi zbog toga jer je bila sigurna da će umrijeti od 'pucanja pluća' prije no što stignemo.

Testovi i izazovi su ono što ţivot čine vrijednim; oni nam daju ona najdublja zadovoljstva. Mogu biti neugodni u tom trenutku. Ali jednom kada bol prođe, oni nas čine time što jesmo. U trenu kad je moja kćer stajala na vrhu vodopada (sa potpuno funkcionalnim plućima, samo da dodam), bila mi je duboko zahvalna što sam ju doveo tamo.

■ Zato je istina da je od najvećeg značaja za roditelje kada 'testiraju' svoju djecu, kada stavljaju izazove pred njih. Ulagati u njih i osigurati sve njihove potrebe je veliko iskušenje. Jer iz svoje ljubavi prema njima mi mrzimo vidjeti da im nešto ne—dostaje. Ali vidjeti ih kako stoje na svoje dvije noge i stvaraju svoje vlastite ţivote je upravo ono što je svrha roditeljstva. Dozvoliti im da se muče – kako bi mogli nadvladati.

Pustiti ih da okuse gorčinu neuspjeha, kako bi razumjeli i cijenili slatkoću vlastitog uspjeha.

Kad razmislim, za razliku od Tevjea, ja ne ţelim biti bogat čovjek.

Drago mi je što svojoj kćeri ne mogu kupiti auto. Jer bih joj, čineći to, oduzeo zadovoljstvo toga da sama kupi svoj auto.

Tako i B-g čini, sa Abrahamom, i zapravo sa svakim od nas. U Svojoj ljubavi prema nama, On nam daje najveći dar koji nam moţe dati. Dar stvaranja vlastitog puta u ţivotu; suočavanja sa izazovom, nadvladavanja – i osjećaja da sam zbog toga veoma stvarna osoba. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Akeda

U našoj liturgiji, više puta se govori o akedas Jichak kao o

svjedočanstvu

Avrahamovog apsolutnog povjerenju u Hašema, te molimo da milost Vječnoga prema nama bude potaknuta na temelju velikih zasluga našeg pretka.

pozivamo na Hanine zasluge u na-

dijete, mogao mirno spavati? U naj-

šim molitvama.

boljem slučaju, otac bi te noći bio

Na ţalost, u našoj povijesti bilo je isuviše primjera mučeništava, no vrijednost akeda nadilazi mučeništvo. Uz to, epizoda akeda svjedoči o Avrahamovoj veličini i na druge načine, što je za nas izvor učenja. To su suptilne pojedinosti u epizodi akeda koje se često previde.

Neki komentari postavljaju pitanje da je, unatoč velike Avrahamove

U našoj je povijesti bilo i

odanost Hašemu, u našoj povijesti

previše primjera mučeništva,

bilo i mnogo drugih slučajeva velike

no vrijednost akeda

ţrtve i mučeništva. Uostalom, Hašem je Jichaku poštedio ţivot, dok je Hana gledala kako joj ubijaju sedam sinova zbog njihovog odbijanja da se poklone idolu. Zapravo, kralj je bio toliko dirnut prihvaćanjem mučeništva Hanine djece da je ţelio poštedjeti ţivot sedmog djeteta. Bacio je svoj prsten i rekao djetetu: "Samo se sagni da ga podigneš. Nećeš se pokloniti idolu, a ljudi će misliti da si se pokorio i poklonio idolu, a tako ću ti moći poštedjeti ţivot ." Hana je rekla djetetu da ne podigne prsten, i dijete je bilo ubijeno. Nije li ovo jednako akeda? Ipak, mi se ne

nadilazi mučeništvo Tora kaţe da se dan nakon što je primio strašnu B-ţansku zapovijed, "Avraham probudi rano ujutro".(B’rešis 22,3) da izvrši boţansku zapovijed. Talmud to navodi kao Avrahamovu vrlinu i kao pouku da se oni koji su revni da sluţe Hašemu ţure ispuniti Njegove micvos. No, jedna je nijansa ostala nezamijećena. Ako se Abraham ujutro probudio, očito je da je te noći spavao!

Koji bi to otac, koji zna da će sljedećeg dana ţrtvovati svoje voljeno

budan, hodao gore-dolje, stiskao šake i plakao. Ali ne i Avraham.

Njegovo povjerenje u Hašema bilo je toliko besprijekorno da je svemu pristupao smireno. Sve što Hašem čini dobro je. Ako Hašem ţeli da imam sina, to je dobro. Ako Hašem ţeli da nemam sina, i to je dobro.

Avraham je mirno spavao čitave noći.

Harav Chaim Shmuelevitz ■ističe još jednu veliku Avrahamovu vrlinu (Sichos Mussar 5731,1). Desetljećima je Avraham stigmatizirao idolopoklonstvo. Idolopoklonička praksa koju Tora najteţe osuđuje jest Moleh, kome se sluţilo ljudskim ţrtvama. Avraham je energično osuđivao ovu praksu govoreći kako je nezamislivo da bi B-g zahtijevao ljudsku ţrtvu. Sada, ako izvrši ono što je smatrao boţanskom zapovjedi da ţrtvuje Jichaka, što će reći mnoštvu čiju je praksu ţrtvovanja ljudi tako ţestoko osuđivao? Morao bi reći: "Bili ste u pravu. A ja sam čitavog ţivota bio u zabludi!" Malo ljudi moţe priznati da je pozicija koju su zastupali tako snaţno i kroz toliko desetljeća, bila pogreška. Avrahamova veličina bila je u tome što je bio spreman to učiniti.

Sada moţemo vidjeti zašto je akeda izdvojena kao Avrahamova najveća zasluga. Ona nam govori mnogo toga o karakteru oca našega naroda kojega trebamo oponašati. ■

Godina 12 17 Broj 3 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Mašta

Činjenica je da se ne moţe biti prorok bez iznimne, nevjerojatne, beskonačne

maštovitosti.

Čovjek

koji nema mašte nikada ne može biti prorok. Možete biti najsvetiji čovjek na svijetu, ali ako nemate mašte – ne ide. Što je zapravo sveta duša? Onaj tko ima veliku maštovitost. Pogledajte Reb Nahmana - samo da se izmisli priča o sedam prosjaka potrebna je najsvetija maštovitost na svijetu. Ili priča o gospodaru molitve. Kakva mašta, zar ne? U čemu je razlika, ne kritiziram ovdje, između velikih svetih rabina koji su poznavali samo gemoru i onih koji su bili veliki kabalisti? Sposobnost

Mašijaha ili ne vjerovanje u Maši-

Nahman kaže da su svi sveti cadi-

stvaranja predodžbi. Što vam je ma-

jaha? To je pitanje imaginacije, zar

kim, svi sveti ljudi, imali tu snažnu

šta aktivnija, to se osjećate bliže

ne? Čovjek kaže, slušaj, ja vidim

moć predočavanja. I ako imate tu

tajnama svijeta. Prava je istina da

svijet. Ljudi vjeruju u novac, ljudi

silnu maštu, ne samo da možete

vam je za primjereno učenje gemore

vjeruju u rat. A ti mi kažeš da će

usniti snove, već ih možete i tumači-

također potrebna najviša razina

jednoga dana iznenada doći Maši-

ti, pa čak i uzdići snove nekoga dru-

mašte koju možete upotrijebiti u

jah i to na magarcu! - zapuhati će u

goga.

svakoj riječi gemore. Ali to je onda

neku trubicu, i cijeli će se svijet

ako ste već na visokoj razini, jer

strčati k njemu, i svi će reći, ja ne

tada to također postaje tajna. Sve-

znam, "Šalom Alehem!" To je ludo!

tost duše je zapravo svetost mašto-

To je pitanje imaginacije. Ako vam

vitosti. Što je čovjek koji je stvarno

mašta dobro radi, zašto ne? U tome

vezan za ovaj svijet imaginacije? U

je sva mudrost. Zašto ne?

čemu se zapravo sastoji vjerovanje u

Jednom je neki čovjek došao kod svetog R. Yitzhaka Vorkera i plačući rekao: ―Rebe, ja sam mamaš, zaista – očajan. Dijete mi je tako bolesno, da

Zašto noću sanjamo? Zato što je

bi moglo, ne daj B-ţe, umrijeti. Re-

noću jedino što imamo mašta. A

be, preklinjem vas da molite za mog

najbolja “posuda”za snove je mašta.

sina da ozdravi.―

Reb Nahman kaže da ono najviše najjača predodžba koju si trebate predstaviti, je da vjerujete da je B-g stvorio nebesa i zemlju, i da vjerujete da vam je stvaranje predodžbe uistinu potrebno.

R. Vorker je sjedio sasvim mirno.

Zatvorio je oči i neko se vrijeme ljuljao naprijed - natrag. Onda je pogledao tog jidelea (Ţidova) i tuţnim glasom rekao: ―Jako mi je ţao što vam moram reći, ali Nebeska

Pogledate na svijet i vidite jedan

Vrata su tako čvrsto zatvorena da ja

čvrsti svijet, vama je potrebna naj-

ne mogu ništa napraviti da ih otvo-

snažnija i najsvetija imaginacija da

rim. Moţda da se vratite kući.―

je B-g stvorio nebo i zemlju. Reb

Strana 18

Ali ja mogu plakati s tobom

Otac je zario glavu u svoje ruke i Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Mašta

počeo ridati. Ali što je mogao učiniti? Popeo se na svoja kola i krenuo kući plačući cijelo vrijeme. Putovao je nekih pola sata kada je odjednom začuo zvuk drugih kola koja su jurila za njim. Okrenuo se. Bio je to sam Sveti Vorker.

Rebe se zaustavio pored jidelea (Ţidova) i rekao: ―Zaustavite ovdje svoja kola. Imam vam nešto za reći―. Zaustavili su svoje konje, Vorker je pomogao ocu da siđe s kola i sjeli su zajedno u travu pored ceste. ―Kada ste otišli,― R. Yitzhak je nastavio…, ―Nisam mogao prestati misliti o vama i vašem sinu. Bili ste tako tuţni – to mi je mamaš, stvarno - slomilo srce. Tada sam shvatio, moţda neću biti u mogućnosti da pomognem vašem dječaku, ali najmanje što mogu učiniti je da plačem

reći lehajim!―

vi. Izvana vrata ne izgledaju druga-

Jidele nije imao pojma što se doga-

čije. Pa ako ste nestrpljivi, ako po-

đa, ali je ţurno otišao da donese

kucate na vrata i ona se odmah ne

I Vorker je zagrlio jidelea (Ţidova),

vino i dvije čaše. Vorker je ulio vino

otvore, onda ćete moţda odustati i

sagnuo svoju svetu glavu i počeo ri-

za obojicu: Lehajim moj prijatelju,

otići. Ili ćete moţda malo šetati na-

dati iz dubine svog srca.

lehajim!― I zbunjeni otac je ponovio,

okolo, popušiti cigaretu, i vratiti se

―Lehajim …―

do vrata deset ili petnaest minuta

s vama.―

Na svoje veliko iznenađenje otac je shvatio da je Rebe jače plakao

―Znam da sigurno misliš da sam

zbog njegova sina nego što je on

lud,― nastavio je Rebe ―čas plačem,

sam ikada plakao za bilo čim čita-

čas se smijem. Ali to se desilo tako

vog svog ţivota. Zato je počeo pla-

brzo, da sam morao proslaviti. To je

kati još jače.

mamaš, stvarno - čudo! Prije par mi-

Dva čovjeka su sjedila plačući zajedno dugo vremena. Iznenada je Rebe podigao glavu, obrisao suze i nasmiješio se. Zatim se glasno nasmijao. ―Imaš li moţda vina u kolima?―

―Onda ga brzo donesi,― rekao je Vorker srdačnim glasom. ―Trebamo

Godina 12 19 Broj 3 Strana

moţete reći da se bilo što promijenilo. I tako vi mislite da nema odgovora na vaše molitve pa odlazite očajni.

nuta – zahvaljujući našim suzama –

Ali ako ostanete tamo, cijelo vri-

Vrata su se odjednom otvorila. Tvoj

jeme naslonjeni na vrata, s uhom na

će sin ţivjeti! Lehajim! Za ţivot!―

ključanici, vi moţete mamaš, doista

Znate li kako B-g otvara Vrata Neba? On ih nikada ne otvara širom odjednom …

upitao je zabezeknutog oca. ―Da, imam.―

kasnije. Ali vrata izgledaju isto. Ne

- osjetiti kada B-g okrene ključ. I tada znate da se vrata počinju otvarati…

Vrata Neba trebaju uvijek biti otvorena za naše molitve… ■

Zamislimo da su vrata koja trebate čvrsto zatvorena, zabravljena. Tada

Prevela Tamar Buchwald

B-g čuje vaše molitve i učini samo jednu stvar. On okrene ključ u braStrana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: LEH LEHA

Paraša (priča) Leh leha je priručnik za izgrađivanje istinske duhovne, potpune osobe – što je naša zadaća za godinu pred nama.

Otpočinje riječima: "I B-g reče Abramu, Leh-Leha (Iziđi) iz svoje domovine i iz svojeg rodnog mjesta i iz doma oca svojega, u zemlju koju ću ti pokazati." Tumači se bore s time zašto je napisano "iz svog doma i iz svog rodnog mjesta i iz doma oca svojega", kada prethodna paraša završava riječima: "A Terah uze Abrama sina svojega ... pa se zaputi s njima iz Ura Kaldejskog da ode u Kanaan, i dođoše koliko do Harana i nastaniše se tamo." To znači da u vrijeme kad je B-g govorio Abrahamu i rekao mu da ode iz svoje zemlje, Abraham više nije bio tamo, nego je već bio u Haranu.

Zohar objašnjava kako u poruci Abrahamu počiva moćna skrivena tajna za cijelo čovječanstvo, kao što je nadalje zapisano "I ja ću od tebe učiniti velik narod, i blagoslovit ću te i učiniti tvoje ime velikim, i ti ćeš biti blagoslov, a ja ću blagosloviti one koji tebe blagoslov, a onoga koji te proklinje ja ću prokleti, i sve će porodice na zemlji biti blagoslovene u tebi." Zohar objašnjava da se riječi "izađi iz zemlje svoje" ne odnose na Abrahamovo napuštanje njegove domovine u fizičkom smislu, nego na put ţivota koji je izabrao.

Abraham u ovoj poruci otkriva mogućnost da se izdigne iznad njegove utvrđene astrološke karte, iznad svoje sudbine, ako se nauči koristiti alatima koje mu Stvoritelj pokazuje. "Iz svog rodnog mjesta" - što znači od svojih urođenih osobina; i

Strana 20

"iz doma oca svojega" - astrološke kuće na njegovoj karti, iz koje se ide naprijed i prema gore, jer je to je ono što vam je namijenjeno.

Tora kaţe da kada Abraham odbije vjerovati u obećanje da će njegovo potomstvo naslijediti zemlju (on je na put krenuo kao astrolog i prema svojoj karti on nije vidio da će imati sina): "I On ga izvede van i On mu reče, pogledaj sada prema nebu i prebroj zvijezde, ako ih možeš prebrojati, toliko će biti tvoga potomstva." Potom se kaţe za Abrahama, "I on imaše vjere". Zohar riječi "I izvede ga van", tumači kao prvi trenutak u vremenu kada postanemo sposobni razumjeti i prepoznati da se u svom ţivotu vrtimo u krug, i da moţemo izići iz tog kruga. Način da se to učinite je da se "prebroji zvijezde"; sefor (prebrojati), od riječi "sefira" ili granica. Drugim riječima, način da ovladamo zvijezdama, ili sudbinom, je da znamo kako im postaviti granice.

Zohar objašnjava da postoje dvije glavne sile koje upravljaju misaonim procesima svake osobe – te se sile nazivaju "Desni stupac" i "Lijevi stupac". Lijevi stupac simbolizira ţelju za primanjem, potrebu za primanjem samo za sebe, a Desni stupac simbolizira hesed (dobrohotnost), dijeljenje, brigu, davanje i

bezuvjetnu ljubav. Ove dvije sile su u stalnom međusobnom sukobu, i jedna uvijek bude pobjednik nad drugom. Tajna leţi u tome da znamo kako u sebe usaditi energiju središnjeg stupca, kojeg kabalisti nazivaju "Din Rafe" (blaţa presuda), koja obuhvaća silu uravnoteţenja te spajanje desnog i lijevog stupca uz pomoć "Dina" (presude ili ograničenja). Da nije te sile nalazili bismo se u bijedi i pustoši, baš kao što je to bilo s ljudima Noahovog naraštaja koji nisu imali granica pa su na sebe prizvali potop.

■

Kako bi se desni i lijevi stupac spojili, te kako bi jedan imao sluha za drugoga, mi moramo postaviti granice svakom stupcu - svakoj ţelji, i ograničiti je, jer tek kada ih smirimo, onda ove strane naše osobnosti mogu čuti jedna drugu. To se zove "cimcum me'daat", svjesno ograničavanje ili stiskanje, svjesni da je slušanje drugoga naš način povezivanja sa Stvoriteljem. Ako to ne učinimo, mi se neprestano vrtimo u krugu, patimo od istih starih problema i stalno iznova doţivljavamo iste obrasce patnje. Ako ţelimo "izići" i napustiti svoju sudbinu, otresti se svojih nepoţeljnih osobina, riješiti se trauma iz djetinjstva i starih rana, mi sebe moţemo obnoviti znajući kako postaviti granice svom desnom i lijevom stupcu, te ih povezati sa središtem. Tada moţemo krenuti novim putem. To je poruka i sila koju nam je dao praoatac Abraham, koja do dana današnjega pulsira u nama. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov:

IZGRADNJA SVIJESTI: RAZMIŠLJANJE… Prije mnogo godina jedan je mudri čovjek napisao: "Pokaţite mi nešto što glatko ide, a ja ću vam pokazati što su vam sakrili. Stvarni se brodovi ljuljaju!

O, kako li je istinito!

Danas, toliki ljudi toliko ţele da im ide glatko, bez valova. Danas mnogi jednostavno ţele da stvari budu jednostavno crno-bijele, bez beskonačnih nijansi sive između njih. Danas, toliki samo ţele da im se kaţe što da vjeruju, da ne moraju

prijatelje = Promijenite svoje

istine. Iskoristite priliku!

dokučiti stvari sami za sebe! Toliki

Budi lav! Zariči! Samo nemoj biti

su danas lijeni. Toliki su danas ovce.

micica. Rika male mačkice nije rika,

A svi znamo gdje ovce završavaju.

nimalo.

Nije svatko vegetarijanac!

■

vrijednosti.

Sve ove preporuke za promjenom odnose se na jednu stvar – na pojedinca, ne na grupu.

Šabat Leh leha se obično prevodi

Poruka ove parše je jasna -

Učili su nas da budemo hrabri

kao "Idi za sebe". Doslovniji prije-

poput leoparda, i snaţni poput lava!

vod glasi Idi! Hajde idi!. U prvom

Pa ipak, tko danas ima hrabrosti

stihu, kao što smo analizirali prošle

Metoda kojom se to postiţe je

razmišljati? Tko danas ima snage da

godine, otkrivamo 4 upute o tome

stalna procjena u odnosu na ove tri

se usprotivi s gomili koja nas para-

što treba napustiti - svoju zemlju –

teme, na to kako se one odnose na

lizira i kaţe strašnu istinu: ja samo-

svoj narod - svoju zemlju - i preseli

vaš ţivot u ovom trenutku.

stalno razmišljam! Ja donosim sam

se da se ove upute odnose i na du-

svoje zaključke!

hovnu razinu kroz kôd duše pod

Zaljuljajte brod. Osjetite stvarne valove stvarnog ţivota. Idite čudes-

nazivom Avram i tjelesni kôd zvan

nim putem istraţivanja i otkrivanja

U judaizmu Djeca Izraela su raz-

koji čovjeka izvlači iz intelektualne

vila 3 teme koje se, po mom mišlje-

tame i dovodi ga do veličanstvene

nju, odnose na ove konkretne upute. Evo koje su to:

tešuve.

Promijenite

Promijenite

početku godine, op.pr.) za 5779. godinu su završeni, no period za tešuvu - povratak Vječnom još nije gotov za 5779. On se nastavlja svakog dana tijekom godine.

svoje

ime

=

Promijenite svoje zdravlje •

Ovo je dio procesa neprestane

Visoki blagdani (veliki blagdani na

Saraj.

•

Promijenite se.

svoje

Ovaj se proces naziva tikune hanefeš - ispravljanje duše. Molim vas,

mjesto

(lokaciju) = promijenite svoju

svake večeri razmotrite svoje postupke toga dana. ■

sudbinu • Promijenite svoju okolinu -

Godina 12 21 Broj 3 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Pitanje se mijenja – odgovor ostaje isti

E liezer je bio pametan učenik koji je sjedio i proučavao Toru danju i noću. Jednog je dana sreo hasida Admora Hazakena i kratko je vrijeme učio s njime.

Bio je toliko zadivljen novim znanjem, da je odlučio posvetiti ţivot proučavanju hasidizma.

Raspitao se gdje moţe nastaviti učiti. Hasid mu je odgovorio da se moţe obratiti samom učitelju i učiti kod njega. Eliezer je ostavio sve da bi se posvetio izučavanju hasidizma i ţivotu u skladu s naučenim.

Nakon nekoliko godina upitali su ga što je pronašao u izučavanju hasidizma kod svog novog učitelja, koji je novi odgovor dobio kod njega, a nije ga znao ranije?

Reb Eliezer je odgovorio:

S

"Odgovor se nije promijenio, ali sada postavaka sitnica na ovoj zemlji je vrijedna naše

vljam drugo pitanje. Prije sam proučavao Toru dan i

paţnje i poštovanja, a svaka osoba je poput

noć i pitao sam se, ako sam ja takav cadik, tako pa-

dijamanta. Premda dijamant moţe biti izvana

metan učenik, zaokupljen Torom i micvot, kako će

zaprljan, ispod površine leţi ljepota i ukras koji

Stvoritelj uspjeti izgraditi raj dovoljno velik za mene?

se ne moţe s ničim usporediti. On je vrijedan

Onda bih odgovorio sam sebi da je Stvoritelj besko-

bez obzira na to kako izgleda izvana, bez

načan i svemoguć, pa će svakako uspjeti u tome.

obzira na okruţenje.

U skladu s ovime moramo se ponašati

Sada, kada izučavam dublje značenje Tore i kada sam svjestan raznolikosti svih pokretačkih

prema svakoj osobi koju sretnemo. Mi mora-

snaga u meni, boţanske duše i ţivotinjske duše,

mo poštivati njenu unutrašnju vrijednost i u

postavljam si drugo pitanje: 'Eliezer, ti si toliko

potpunosti se posvetiti tome da joj

zaokupljen samim sobom, ti proučavaš Toru da bi

pomognemo kako god da je potrebno.

stekao tuđe poštovanje. U molitvi cijelo vrijeme

Ako je njena vanjština uprljana,

misliš samo na sebe. Kako to da te Stvoritelj uopće

moramo ju ohrabriti da se očisti.

podnosi?' Vidite, pitanje se promijenilo, ali odgovor

Ako osoba nije dovoljno profinjena,

je ostao isti. Kako je Stvoritelj svemoguć i beskona-

moramo joj pomoći da se obrazuje

čan, naravno da moţe podnijeti i mene ovakvog

i osnaţiti je da se dotjera, kako bi mogla

kakav sam sada." ■

doprijeti do svoje skrivene snage.

R. Simon Jacobson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Uvod Šulhan Aruh ("Postavljeni stol") je kolekcija onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koji su danas primjenjivi. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) oko 1560., a postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) deset godina kasnije dopunio napomenama (poznatim kao Mapa "Stolnjak") kojima je iznio odluke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Šulhan Aruh se sastoji od četiri dijela: Orah hajim ("Način ţivota") - svakodnevni, subotni i blagdanski zakoni.

Jore De'a ("On podučava znanju") Zakoni u vezi hrane; odnosi s neţidovima; zelenaštvo; menstruacija i uranjanje; zavjeti i prisege; poštivanje roditelja i učenjaka; izučavanje Tore; dobrotvorna djela; obrezivanje; preobraćenici i robovi; Tora i svitci na dovratcima; nove usjevi; mješavine; prvorođeni; prinosi od kruha, usjeva i stada; zabrane; bolesti, smrt, pokop i ţalovanje.

Even Ha-Ezer ("Kamen pomoći") zakoni rađanju djece, braku i razvodu.

Hošen Mišpat ("Naprsnik presuda") - zakoni o sucima i svjedocima; zajmovima i potraţivanjima; sluţbenicima, partnerima i susjedima; stjecanju, kupnji i darivanju; ostavštini i baštini; izgubljenoj i pronađenoj imovini; davanju pologa, iznajmljiGodina 12 23 Broj 3 Strana

vanju i zaduţivanju; krađi, pljački, šteti i ozljedi. Svrha ovih tekstova je da predstave siţe sadrţaja Šulhan Aruha koji moţe posluţiti kao uvod u daljnje studije. Saţetak se temelji isključivo na Šulhan Aruhu i Mapi, i ističe opća načela; on izostavlja mnoge detalje i ne uključuje odluke koje su iznesene u komentarima ili kasnijim kodeksima. Treba naglasiti da se saţetak ne smije koristiti kao temelj za praktične halahičke odluke. Kada su takve odluke potrebne, treba konzultirati kvalificiranog rabina.

haja - košer ţivotinja koja nije behema; vidi pogl. 2. helev - zabranjena masnoća od behema; vidi pogl. 2. herem - zabrana ili zakletva čija je kršenja predmet zabrane; vidi pogl.

16. i 29. gid ha-nase - ishijadični ţivac; vidi pogl. 2.

■ koji kadiš - molitva koju kazuju oni ţaluju; vidi pogl. 32.

Rječnik

kohen (mn. kohanim) - potomci Arona koji su sluţili kao svećenici u Hramu.

behema - klasa košer domaćih ţivotinja (goveda, ovce i koze); vidi pogl. 2.

maaser (mn. maasros) - desetina koja se odvaja od usjeva; vidi pogl.

28.

hala - prinos od tijesta koji se odvaja na stranu kada se peče kruh; vidi pogl. 2.

mezuza - svitak koji sadrţi odlomke iz Tore, pričvršćen za dovratak; vidi pogl. 23. nezifa - sankcija koju rabin naloţi osobi bez poštovanja; vidi pogl. 29. nida - ţena koja je ritualno nečista zbog menstruacije; vidi pogl. 14. nidui - preliminarna zabrana; vidi pogl. 29. šatnez - mješavina vune i lana; vidi pogl. 25. sirha (mn. sirhos) - prianjanje; vidi pogl. 4. terefa - ţivotinja ili ptica koja ima neki nedostatak; vidi pogl. 2. i 4. teruma - prinos koji se odvaja od usjeva; vidi pogl. 28. tevel - usjevi od kojih nisu odvojene teruma i desetine; vidi pogl. 28. ■ Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Ciljevi musara – svetost i punina Do sada smo u ovom tečaju definirali što je to musar i popratili njegovu povijest u sklopu Ţidovskog svijeta tijekom proteklih 1.000 godina. Učenje i prakticiranje musara ima svoje ciljeve, a istraţivanje tih ciljeva upotpunjava sliku o tome što musar zapravo jest i kako se primjenjuje u stvarnom ţivotu.

Tora na nekoliko mjesta i na nekoliko načina ponavlja ideju koju najjasnije nalazimo izrečenu u Levitskom zakoniku 19,2: Kedošim tihiju – „Bit ćete sveti.― Ovdje nam Tora precizira koja je stvarna svrha ljudskog ţivota, kao i to čime bismo se na ovoj zemlji trebali baviti. Ovo nam kaţe da je zadaća ljudskog bića da „bude sveto.― Čitav se musar moţe razumjeti kao ispitivanje ovog naloga. I onda: što to znači biti svet? Koji je to put?

Koje su prepreke?

U ovom trenutku mi ne znamo što zapravo znači riječ „svet―, no ova nas vrijedna smjernica ipak moţe silno potresti. Štogod bila, svetost je zacijelo uzvišeno stanje. Pouka je Tore da se ovdje na zemlji nalazite ne da biste sakupljali bogatstvo, niti stjecali moć, niti uţivali u prednostima, niti si pribavljali imovinu, ni slavu zbog onog što ste postigli, niti uţivali u svojoj ljepoti – već da biste umjesto toga stvorili tu osobinu koja se naziva „svetost―.

I pošto nam Tora nalaţe da to učinimo, mi zasigurno imamo i moStrana 24

gućnosti da to učinimo. Iz ovoga učimo da naš glavni cilj u ţivotu treba biti duhovno uzdizanje, i da je to duhovno uzdizanje moguće. Musar je Ţidovski način razvijanja duhovnog uzdizanja.

Kada kaţe da je zadaća ljudskog bića da bude sveto, Tora se nedvojbeno obraća svakome od nas pojedinačno. Riječ kedošim napisana je u mnoţini. Poruku o duhovnom uzdizanju treba čuti i djelovati u skladu s njom svatko od nas, za sebe. Nitko ne moţe postati svet u vaše ime. Nitko ne moţe uzdići vašu dušu osim vas u koje je ona usađena.

Svetost kao zapovijed Redak „Bit ćete sveti― nazvao sam „nalogom,― i tu sam pomno birao riječi. Vrijedi primijetiti da kada su rabini pročešljali Toru u potrazi za zapovijedima koje čine okosnicu Ţidovskog ţivota, niti jedan od glavnih kodifikatora nije prepoznao „Bit ćete sveti― kao stvarnu zapovijed.

Ovaj se propust standardno tumači time da je svetost najviši i sveobuhvatni cilj naših ţivota pa se taj nalog ne moţe svesti na nivo pravila o, recimo, ne jedenja mesa sa mlijekom, ili nošenja resa na uglovima odjeće, ili bilo koje od 613 micvot u Tori.

Učitelji musara su ponudili drugačije objašnjenje zašto se propis Tore da se bude svet ne smatra formalnom zapovijedi. U poznatoj priči o Adamu i Evi, čitamo nešto što nam zvuči kao izričita zapovijed, kada im B-g kaţe: „S drveta poznavanja dobra i zla ne jedite― (Postanak 2,17).

Rabin Yosef Yozel Hurwitz, koji je osnovao i vodio Novardočku školu

musara, piše u svojoj knjizi, Madregos Ha'Adam ("Razine čovjeka"), da taj propis nije bio zapovijed Adamu i Evi. On je zapravo bio eca – dobar savjet od B-ga.

Isto se moţe reći u vezi naredbe Tore: „Bit ćete sveti.― To nije nalog, već bi to isto mogao biti savjet. Taj nam je savjet potreban da nam pomogne razumjeti poriv koji osjećamo u sebi – pobudu da se usavršimo i od svoga ţivota učinimo nešto bolje. Ne osjećamo li svi taj poriv?

Ne provodimo li svi svakodnevno ■ mnogo sati popravljajući, čisteći, poboljšavajući, unapređujući, reorganizirajući i odrţavajući različite aspekte svog ţivota? Svi mi posvećujemo toliko mnogo vremena, razmišljanja i truda da bismo poboljšali stvari – jer smo rođeni s porivom za usavršavanjem.

Budući da ţivimo u tako materijalističkom svijetu, mi taj poriv prema poboljšanju stvari obično izraţavamo na sasvim materijalan način.

Moţemo biti stalno nečime zauzeti – mijenjanjem boje kose, ravnanjem zubi, pranjem auta, pranjem rublja, dograđivanja računala, kupnjom najnovijih uređaja – trošeći nebrojene sate i novce pokušavajući zadovoljiti unutarnji poziv na poboljšanje.

Kako Tora razumije naš unutarnji ţivot, ona zna da mi imamo taj poriv, i upozorava nas da ne počinimo uţasnu pogrešku primijenjujući tu pobudu isključivo na materijalne stvari. Savjet Tore je da, prije svega, prepoznamo da je poriv za poboljšanjem duhovni poriv, unutarnji poticaj prema duhovnom oplemenjivanju. A taj poriv je potraćen kaDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

da ga upotrijebite za svoju odjeću ili na svoj auto.

Umjesto toga, savjet Tore je usmjeren izravno na dušu: Budite sveti!

Duhovni procvat Što je svetost? Rasprava u vezi retka o kojem govorimo – „Bit ćete sveti― – bavi se ovim pitanjem: Srednjevjekovni komentator Raši povezuje uputu da se bude svet s upozorenjima koja nalazimo u poglavlju ispred (Lev. 18), koja govore o moralu u spolnosti. Raši nalazi nekoliko redaka u Tori koji pokazuju jasnu povezanost između riječi kadoš („svet―) i seksualnih prekršaja, i to daje temelj njegovom gledištu da kadoš znači odvojiti se od onoga što prlja, oskvrnjuje.

Prema Rašijevom gledištu svetost je naša polazna točka. Sve što trebamo učiniti da bismo do nje došli je da se drţimo podalje od nečistoga.

Ramban (Nahmanid), koji se pojavio stoljeće i pol nakon Rašija, tvrdi da ova vrsta izbjegavanja koju zagovara Raši nikako ne moţe biti dovoljna da proizvede svjetlo svetosti.

On ističe da postoji mnogo načina da se ostane unutar slova zakona, a da se ipak ponaša kao čisti nevaljalac – na primjer, jesti košer hranu kao notorni izjelica, ili se prekomjer-

Alan Morinis

no upuštati u dozvoljene spolne odnose. Znamenita je njegova izjava da čovjek moţe biti „nitkov uz odobrenje Tore.― Kako bi spriječila tu mogućnost, Tora nam daje opću uputu da uzdignemo svoje unutarnje ţivote na način koji se ne moţe definirati zakonom, i za kojeg ne moţe biti jednoobraznih normi.

[Kabalist iz 16. stoljeća, Rabin Chaim Vital, tumači u Ša'arej Keduša 1:2: „Karakterne osobine nisu obuhvaćene s 613 micvot, no one su njihov sastavni dio jer su one preduvjet samih micvot. Stoga je onaj čije su karakterne osobine nerazvijene gori od onoga tko samo učini prijestup. Zbog toga što su karakterne osobine toliko vaţna osnova, one nisu uključene u micvot. Dobre karakterne osobine vode ka micvot. Čovjek bi se više trebao brinuti za svoje karakterne osobine nego li za svoje micvot.―] Ramban oslobađa svetost toga da se na nju gleda vrlo uskim pogledom, kao na oblik ponašanja. Tu zamisao ponavlja Ramhal (Rabin Moshe Chaim Luzzatto), u posljednjem poglavlju Puta pravednika, koji nosi naslov „Objašnjenje osobine svetosti.― Ramhal ne objašnjava svetost, i to nije propust, jer se svetost ne moţe definirati jednostavnim pojmovima. Naš jezik je ograničen

na opise stvarnosti koje su na istoj razini s jezikom, a to nije slučaj sa svetosti. Svetost jednom nogom stoji u zemaljskoj stvarnosti, a drugom u uzvišenim sferama, te ju stoga nije moguće definirati.

Zbog istog razloga, ona je oslobođena i postignuća. Da, svetost moţe postati opipljivo prisutna u našem ţivotu, no i pored toga, mi nikada ne moţemo ustvrditi da smo je postigli. Kao što kaţe Ramhal: „Svetost je dvojaka. Ona započinje trudom, a završava nagradom. Ona započinje teţnjom, a završava time što bude darovana.― Svetost je duhovni procvat. To je odlika koja obuzme dušu koja je postala čista i uzvišena. Mi ne moţemo proizvesti svetost onako kao što moţemo uzgojiti cvijeće ili konstruirati stroj, no sigurno je da trud koji ulaţemo povećava našu podobnost da primimo dar svetosti. „Pripremanje samoga sebe― je način na koji Ramhal naziva ono što mi moţemo učiniti. Ako smo sebe pripremili, i ako nam providnost podari dar svetosti, onda se naše srce promijenilo i osoba postaje, ponovo prema Ramhalovim riječima, „šator, svetište i ţrtvenik.― Musar je način da oblikujete sebe u posudu koja će moći primiti taj dar svetosti. ■

Kroz prizmu musara

Musar nas uči prepoznavanju negativnog duhovno stanje koje se naziva timtum ha'lev, što doslovno znači "zaustavljeno srce". Naša srca su u stanju biti briţna, senzitivna i velikodušna, ali samo onda kada su otvorena. Naţalost, ima momenata kada patimo od srca koje je zatvoreno ili zazidano. Umjesto da Godina 12 25 Broj 3 Strana

Program musara

bude otvoreno, protočno i velikodušno, mi se u svojoj nutrini osjećamo tromo, začepljeno i nevoljko.

Ključ da u sadašnjosti oslobodite svoje srca od robovanja događajima i osjećajima iz prošlosti jest da svakim djelićem svog bića prihvatite da vi niste stvorili ni svijet niti njegove

putove. Vi niste ni pisac scenarija, niti reţiser akcijskih scena. Vi ste glumac angaţiran od agencije, ali u nekom trenutku, vaš je zadatak da svoje povjerenje poloţite u B-ga s uvjerenjem da su viša svrha i smisao te situacije moţda skriveni od vas, ali ne i od B-ga. ■

Strana 25

g aće

om

a tisk VIJESTI

Četiri grada u Gvatemali imaju "svoj Jerusalim" Iz d

b92, 13.10.2018. Četiri grada u Gvatemali odlučila su da preimenuje ulice, trgove i parkove u "Jerusalim glavni grad Izraela" kao znak podrške odluci predsednika države Džimija Moralesa da prizna taj grad kao izraelsku prestonicu i tamo preseli ambasadu iz Tel Aviva.

Gvatemala je prva zemlja koja je sledila SAD nakon što je američki predsednik Donald Tramp u decembru prošle godine priznao Jerusalim kao glavni grad Izraela.

Uz SAD, Gvatemala je jedina zemlja na svetu koja ima am-

basadu u Jerusalimu, nakon što je Paragvaj vratio svoju ambasadu u Tel Aviv, povinovavši se palestinskom pritisku, navode izraelski mediji.

Dva dana nakon otvaranja Ambasade SAD u maju u Jerusalimu, predsednik Morales je inaugurisao Ambasadu Gvatemale u tom gradu zajedno s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom.

Izraelska ambasada u Gvatemali je pokrenula inicijativu o preimenovanju ulica.

"To nije samo Jerusalim, naziv koje imaju ulice širom sveta, već Jerusalim glavni grad Iz-

raela, zvanično ime kako niko ne bi imao nikakvih sumnji", objasnila je ambasada, dodavši da je dobila poruke od gradonačenlika i drugih gradova da nameravaju da preduzmu sli-

čan korak.

Gvatemala je za sada jedina zemlja u svetu u kojoj ima ulica čije je zvanično ime Jerusalim glavni grad Izraela. ■

ODGOJNE MJERE

Roman Abramovič namjerava navijače-rasiste poslati u Auschwitz!

Novi list, 12.10.2018.

U prošlosti smo detektirali takve ljude u masi publike i udaljavali smo ih sa stadiona na tri godine. Sada im meĎutim možemo reći: »Pogriješili ste. Imate dvije mogućnost. Više ne doći na Stamford Bridge ili pak razumjeti vašu pogrešku - kaže gazda Chelsea LONDON Vodstvo nogometaša Chelseaja se želi uključiti u borbu protiv rasizma, tog nametnika koji se hrani na zdravom tkivu sporta. Naravno, želi pomesti pred svojim pragom, upozoriti svoje navijače na to zlo suvremenog društva koje se manifestira i na nogometnim stadionima. Klub je Page 26 Strana 26

lansirao svojevrsnu kampanju kako bi sa legendarnog stadiona na Stamford Bridgeu jednom zauvijek bile uklonjene one »najrasističkije« skupine takozvanih ljubitelja nogometa, koje podliježu najnižim strastima. Kako prenosi tamošnji »Sun«, navijač koga klub u vlasništvu ruskog bogataša Romana Abramoviča proglasi krivim za rasističko ponašanje imat će dvije mogućnosti; jedna je zabrana dolaska na stadion druga je podvrgavanje nekim odgojnim metodama. U »varijanti B« je posjet zloglasnom nacističkom logoru Auschwitz, mjestu masovnog istrebljenja židova i drugih od strane Hitlerova režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Snažna je to gesta samog Abramoviča, koji je židov i vrlo je osjetliv na devijantna ponašanja.

Predsjednik kluba Bruce Buck potvrdio je ozbiljnost nakana kluba.

– Nije dovoljno neke udaljiti sa stadiona, to neće promijeniti njihovo ponašanje. Ova drugačija politika navijačima daje mogućnost kako bi shvatili ono što su učinili i želju da se bolje ponašaju. U prošlosti smo detektirali takve ljude u masi publike i udaljavali smo ih sa

Divrej Tora

stadiona na tri godine. Sada im međutim možemo reći: »Pogriješili ste. Imate dvije mogućnost. Više ne doći na Stamford Bridge ili pak razumjeti vašu pogrešku. Kada pjeva stotinu osoba teško je poduzeti neke mjere, ali prema pojedincima možemo reagirati, rekao je predsjednik kluba. ■

Godina 12

Broj 3