1-04-DivrejTora-Vajera-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 4

Zagreb, šabat 27. listopada 2018. - 18. (mar)hešvana 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vajera Jeruzalem 17:20

18:32

Zagreb

17:33

18:32

Rijeka

17:41

6:40

Split

17:36

18:35

Dubrovnik 17:30

18:29

Vinkovci 17:23

18:22

Sarajevo 17:27

18:26

Doboj

17:27

18:26

B. Luka

17:30

18:29

Beograd 17:17

18:16

Novi Sad 17:19

18:18

Subotica 17:18

18:17

Zrenjanin 17:17

18:16

Niš

17:14

18:13

Beč

17:27

18:26

Frankfurt 17:54

18:53

Edison, NJ 17:43

18:50

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 30.10.2018.

Alot Hašahar

5:03

Najranije Talit

5:37

Nec Hahama

6:33

Najkasnije Š’ma

9:06

Zman Tefila

9:57

Hacot

11:39

Minha Ketana

14:38

Plag Haminha

15:42

Šekia

16:46

Cet Ha-kohavim

17:28



Broj 4 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajera

(Berešit 12,1-17,27) B-g se otkriva Avrahamu tri dana nakon obrezivanja tog prvog Ţidova, u dobi od 99 godina; a Avraham se ţuri pripremiti obrok za goste koji se pojavljuju iz pustinjske omare. Jedan od trojice – a to su anđeli prerušeni u ljude – najavljuje da će, točno za godinu dana, neplodna Sara roditi sina. Sara se nasmije.

Avraham moli B-ga da poštedi pokvareni grad Sedom. Dvojica od trojice prerušenih anđela dolaze u osuđeni grad, u kojem im Avrahamov nećak Lot pruţa gostoprimstvo i štiti ih od pokvarenih namjera Sedomske svjetine. Dva gosta otkrivaju da su došli uništiti mjesto i spasiti Lota i njegovu obitelj. Lotova ţena se pretvara u stup od soli kada ne posluša zapovijed da dok bjeţi ne smije pogledati natrag na grad u plamenu.

Dok se nalaze u pribjeţištu u pećini, dvije Lotove kćeri (uvjerene da su one i njihov otac jedine preţivjele osobe na svijetu) napiju svog oca, legnu s njim i ostanu trudne.

Dva sina rođena iz tog nemilog događaja su narodi Moav i Amon.

Avraham se seli u Gerar gdje filistejski kralj Avimeleh uzima Saru – koja se pred-

stavlja kao Avrahamova sestra – u svoju palaču. U snu, B-g upozorava Avimeleha da će umrijeti ukoliko ne vrati ţenu njezinu muţu. Avraham objašnjava da se bojao da će ga ubiti zbog Sarine ljepote.

B-g se spomene Svog obećanja Sari te daje njoj i Avrahamu sina koji dobija ime Jichak (što znači „smijat će se―). Jichaka obrezuju osmog dana; Avrahamu je 100 godina, a Sari 90 u vrijeme rođenja njihovog djeteta.

Hagar i Jišmael su otjerani iz Avrahamovog doma, te lutaju pustinjom; B-g čuje plač umirućeg dječaka i spašava mu ţivot tako što pokaţe njegovoj majci izvor.

Avimeleh sklapa savez s Avrahamom u Beer Ševi, gdje mu Avraham daje sedam ovaca kao znak sklapanja mira.

B-g iskušava Avrahamovu odanost tako što mu zapovijedi da prinese na ţrtvu Jichaka na brdu Morija (na Hramskom brdu) u Jeruzalemu. Jichak je vezan i stavljen na ţrtvenik i Avraham podiţe noţ da ubije svog sina. Glas sa neba dovikne mu da stane; ovan, kome su se rogovi zapleli u grmlje, prinesen je na ţrtvu umjesto Jichaka. Avraham prima obavijest o rođenju kćeri, Rivke, njegovom nećaku Betuelu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Vajeira

Avraham ugleda tri „čovjeka― i pohita pozdraviti ih, nakon što je

Kohen 1. alija – 14 p'sukim – 18:1 – 14 I Bog se pojavio njemu (Avrahamu).

zamolio B-ga da malo pričeka.

Iz ovoga učimo koliko je velika i vaţna micva hahnasat orhim. „Govori malo, čini puno.― Ova Levi

Upotreba zamjenice "njemu" um-

maksima iz Pirke Avota je u Avra-

jesto punog imena Avraham, ima

hamovu slučaju očita. On nudi an-

svoj značaj. Eilav (njemu) nas upu-

đelima malo vode i malo kruha, ali

ćuje na prethodnu paraša - Avraha-

u stvari priprema za njih (uz Sarinu

movo obrezivanje, što ukazuje da je

i Jišmaelovu pomoć) raskošan ob-

svrha B-ţjeg pojavljivanja Avraha-

rok. Mišna navodi da je Avrahamov

Svaki od tri anđela imao je jedan

mu bikur holim, posjeta bolesniku.

obrok za strance bio znatno raskoš-

■ zadatak: jedan da izliječi Avrahama,

Nadalje, činjenica da Tora ne kazuje

niji od gozbe Šloma HaMeleha na

jedan da objavi rođenje Jichakovo

da je B-g išta rekao Avrahamu pri-

proslavi povodom izgradnje Beit

(obje misije ostvarene), treći da

likom ovog "pojavljivanja," govori

HaMikdaša. Avraham i Sarah su

uništi S'dom. Taj anđeo je sada u

nam da je imao drugu namjenu, tj.

vrhunski

gostoprimstva,

pratnji R'faela, čiji je novi zadatak

bikur holim.

jedan od simbola ţidovskog naroda.

spasiti Lota i obitelj. Avraham prati

primjer

2. alija – 19. p'sukim – 18:15 – 33 Sara ţeli poreći da se smijala (i sumnjala), ali ne moţe.

anđele na putu u S'dom.

Sjedio je na ulazu u šator (i gledao

Rabin Yehuda kaţe u ime Rava

hoće li naići putnici da im poţeli

(Bava M'ci'a): Što je Avraham sȃm

dobrodošlicu) za najveće dnevne

učinio za svoje goste, B-g je sȃm

pravilnom

ţege.

učinio za narod Izraelov; što je Av-

smatra se da je još vaţnije ispratiti

raham učinio preko drugog, B-g je

goste, nego pozdraviti ih!

Bilo je neprirodno vruće; to je B-g učinio da poštedi Avrahama zamornih posjetitelja. Međutim, Avraham se ţalosti zbog njihove odsutnosti, tako da B-g u liku putnika šalje tri anđela. To nas moţe naučiti nešto o tome kako se ponašati prema starijim i nemoćnim osobama. Svatko je osoba za sebe. Mirovanje nije dobro za svakog. B-g je, da tako kaţemo, prvo osjetio da je Avrahamu potreban odmor. Ali onda je "shvatio" da je u Avrahamovu slučaju, njegov hahnasat orhim, gostoljubivost, za njega daleko bolji lijek, nego odmor.

isto tako učinio. Avraham je rekao: jukah na m'at majim. Raši objašnjava neobičnu gramatičku formu tvrdnjom da Avraham nije sȃm donio vodu strancima. Isto tako, kad je B-g htio osigurati vodu za

Još jednom od Avrahama učimo o ponašanju

domaćina:

Hašem zatim govori Avrahamu o svojoj namjeri da uništi S'dom. Avraham moli i pogađa se u njihovo ime, ali nema dovoljno pravednih ljudi za spas gradova.

Avrahamovo potomstvo, naredio je

Dijalog između Avrahama i Haše-

Mošeu Rabeinu da baciti štap u

ma je zapanjujući (i jedinstven) pri-

vodu, da udari stijenu, da govori

mjer bliskog odnosa koji vlada

stijeni. No, Avraham je sȃm nahra-

između njih.

nio anđele. Kada je B-g trebao pre-

Avrahamov izraz poniznosti pred

hraniti narod, On nas je opskrbio

B-gom je: "ja sam prah i pepeo." Ge-

manom, a ne Moše. Izravno B-g ju je

mara kaţe da su zbog Avrahamove

dao narodu.

poniznosti njegova djeca zasluţila dvije micvot - pepeo para aduma i prah sota. Tora T'mima objašnjava

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

da pepeo para aduma predstavlja

zi ideja za makom kavua, mjesto

smrti u pustinji, ali Jišmaelove mo-

oličenje duhovne čistoće (koja se

određeno za molitvu. Talmud kaţe:

litve su uslišane i oni su spašeni.

moţe shvatiti kao područje "između

"Tko odredi mjesto na kojem moli,

Jedan anđeo uvjerava Hagar da će

Ţidova i B-ţjih― micvot). Obećava-

B-g Avrahamov će mu pomoći".

preţivjeti. Hagar poslije ţeni Jišma-

jući ishod postupka sota je šalom bajit, kao glavni primjer međuljudskih odnosa. Tako je nagrada za Avrahama pokriva cijeli spektar ţidovskog ţivota. Šliši 3. alija – 20. p'sukim – 19:1 – 20 Dva anđela stiţu u S'dom i prima ih Lot. [Nećak Avrahama Avinua je naučio nešto od svog ujaka.] Narod S'doma pokazuje svoju zlu ćud. Jasno je iz p'sukima, midrašima i komentara, da Lot nije bio dovoljno poboţan, niti uvjeren u vlastitu ispravnost, ali je bio u prednosti u usporedbi s ljudima među kojima je ţivio.

Lota, njegova ţenu i dvije kćeri odvode iz grada dva anđela. Lot moli za dopuštenje da potraţi utočište negdje bliţe.

Naravno, još vaţnije, upravo taj pasuk i drugi koji "podrţavaju" tvr-

Kad su se Hagar i Jišmael molili B-

dnju u Gemari pokazuje da je Avra-

gu, B-g je čuo „mladićev glas―; Raši

ham ustanovio t'filat šaharit. Da

kaţe kako iz toga učimo da je naj-

Amida, stati pred B-gom, znači

snaţnija molitva u korist nekog

moliti, uči se iz pasuka vaja'amod

bolesnika,

Pinhas vaj'paleil ... I Pinhas je stajao

bolesnika osobno.

u molitvi - T'hilim 106:30. Pasuk ovdje u Vajeira povezuje molitvu Amida uz Avrahama Avinua i uz

potpunom

Nakon što se Lot udaljio, počinje

uništenju

S'doma, pretpostavljaju da su oni jedini preţivjeli od sveg čovječanstva. Skovale su zavjeru i legle s pijanim Lotom kako bi čovječanstvo

B-g je odrţao obećanje i Sara rađa Jichaka.

Pakt ima veze s bunarima koje je Avraham iskopao, a sluge Avimelehove ukrale, vraćanjem tih bunara i

priznanjem

Avimelehovim

da

ime od dvostrukog značenja 7 ovaca korištenih kao znak saveza i međusobno date zakletve.

Avraham sadi „ešel― u Be'er Ševi.

Hamiši 5. alija – 17 p'sukim – 21:5 – 21

renju – i pretvori se u stup soli. (Ka-

dana starosti.

Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi mogao na njega imati Jišmael, pa traţi od Avrahama da otjera njega i

mjesto gdje je stajao pred B-gom".

njegovu majku Hagar. Avraham to

Avraham se vraća na isto mjesto da

čini tek kad mu B-g kaţe da posluša

razgovara s B-gom. Odavde proizla-

Saru. Hagar i Jišmael su na rubu

Godina 12 3 Broj 4 Strana

vila) sklapaju pakt s Avrahamom.

mu. Grad Be'er Ševa dobiva svoje

se rodio Jichak. Obrezuje ga s 8

"I Avraham ustane rano ujutro na

Pihol (zvan Fihol zbog dikduk pra-

rezultat toga.

osvrne – što je bilo protivno upozo-

zivala prema gostima).

6. alija – 13 p'sukim – 21:22-34

bunari stvarno pripadaju Avraha-

Avrahamu je bilo 100 godina kad

drago― zbog škrtosti koju je poka-

tog

nastavilo postojati. Moav i Amon su

uništenje S'doma. Lotova ţena se

zna povezana sa solju je „milo za

molitva

Avimeleh i njegov zapovjednik

Lotove dvije kćeri, nakon što su svjedočile

upravo

Šiši

rano ujutro, dakle šaharit.

R'vi'i 4. alija – 40 p'sukim – 19:21 – 21:4

ela za ţenu iz zemlje egipatske.

Osim što je vrst stabla, riječ ešel se smatra akronimom hebrejske riječi za hranu, piće i konačište (ili hrana spavanje i pratnja) – što ostaje simbol

gostoprimstva

za

sva

vremena. Š'vi'i 7. alija – 24 p'sukim – 22:1 – 24 To je dio o vezivanju Jichaka – akeidat Jichak.

Iako nitko od Avrahamovih potomaka (mi, ţidovski narod) nikad Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

neće biti stavljen na kušnju na tako

Rivkinog rođenja što je poveznica sa

pačenosti izraelskog društva koje je

drastičan način, crpimo ogromnu

sljedećom fazom razvitka judaizma.

izgubilo iz vida Avrahamovu i

inspiraciju iz tog dijela Tore. To je

Sarinu

dio naše baštine i, još više, dio naše

izvodi čudo i obitelj je pošteđena

suštine. Svatko od nas doţivljava

tog udarca. ■

različite izazove kroz ţivot. To isto

ostavštinu.

Prorok

Eliša

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

se odnosi i na nas kao narod. Neka nas uvijek vodi duboka predanost Tori i ţidovskim vrijednostima.

Akeidat Jichak je naša osobna iskaznica. Ona definira tko smo ... čak i kada je naše vlastito ponašanje je u suprotnosti sa standardima Tore.

Stojimo pred B-gom na dan suda Roš Hašanu, i pušemo u šofar napravljen od ovnujskog roga. Traţimo od B-ga da se sjeti Akeidat Jichak i smiluje se njegovoj (premda ponekad ne zasluţuju) djeci.

Paraša

Strana 4

završava

spominjanjem

Haftara 37 p'sukim – Melahim Bet 4:1 – 37 Ova sedra nam pokazuje oštru suprotnost između ljubaznosti i gostoljubivosti Avrahama i Sare s jedne strane, te okrutne "posao je

■

posao" i "što ja imam od toga" prirode S'doma.

Haftara govori o udovici jednog proroka koji se suočava s gubitkom dvoje djece zbog siromaštva i izo-

Divrej Tora

Raspršenost potomaka Šema, Hama i Jafeta (karta iz povijesnog udžbenika i atlasa biblijske geografije iz 1854. godine) Godina 12 5 Broj 4 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos—nastavak

me, svoje resurse i više od toga za Hašema.

Postoji šest micvos za koje su Ţidovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne moţe ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne moţe se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Ţidovima naloţeno da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom?

Moţete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih moţete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalne micvos ".

4. Ljubiti B-ga Ljubit ćeš Vječnog, B-ga svoga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim sposobnostima. (Pon. zakon 6,5) Ljubiti Vječnog trebalo bi biti prirodna posljedica saznanja o Njegovom postojanju. Ako istinski shvaćamo sve što Hašem čini za nas, kako bismo mogli, da ne cijenimo i ne ljubimo Ga zbog toga? Izučavanje Tore omogućava nam da postanemo svjesniji Hašema i postanemo Mu još bliţi. Također bismo trebali biti spremni dati svoje vrije-

5. Biti u strahopoštovanju pred B-gom Morate poštovati Hašema, svog B-ga; Njemu ćete sluţiti.

(Ponovljeni zakon 10,20) Jednako tako, ako smo svjesni da B-g postoji, ne bismo mogli a da nemamo strahopoštovanje prema Njemu.

Poštovanje B-ga znači shvaćati da naša djela imaju posljedice. Baš kao što ćete postati bolesni ako popijete otrov, postoje duhovne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, za naše postupke. Spoznaja da postoji B-g i sustav duhovnih provjera i protuteţa, pomaţe nam da ostanemo na pravom putu.

6. Ne biti zaveden svojim ţeljama Nemojte ići za svojim srcem ili očima, za kojima čovjek moţe poći stranputicom. (Brojevi 15,39) "Srce" se odnosi na heretičke misli, a "oči" se odnose na fizička iskušenja, od kojih oboje moţe odvratiti osobu od onoga što je stvarno vaţno u ţivotu. Moramo "zadrţati svoje oči na nagradi", to jest, na Tori i nagradi koju ona daje. Ne smijemo se dati zavesti filozofijama koje nisu podudarne s Torom ili fizičkim ţeljama.

Ovih se šest micvos moţe ispuniti i samo mislima, bez obzira na tjelesne sposobnosti osobe. Svi Ţidovi mogu iskoristiti ove micvos kako bi se bolje upoznali, voljeli i poštivali našeg Stvoritelja, te kako bi postali bolji ljudi. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

svima; ili ako je spolno intiman sa ţenom

138. Negativna je zapovijed da kohen neće oţeniti zona

uzeti (Va-jikra 21,7). Pojam zona koji se pojavljuje u Tori označava svaku ţenu koja nije Ţidovska kćer, ili je Ţidovska kćer koja je bila spolno intimna s muškarcem za kojega joj je zabranjeno da se uda, ili ona koja je spolno intimna s oskvrnutim kohenom, iako joj je dopušteno da se uda za njega. Čak i je na

podala tjelesnoj intimnosti sa ţivotinjom – ona time ne bi postala zona.

jer Pismo kaţe, Ţene koja je zona...oni neće

ukoliko

onečišćenom menstruacijom; ili ako se ona

taj

način intimna

silovanjem ili

Ovo je na snazi posvuda, na svakom mjestu.

139. Negativna je zapovijed da kohen neće oţeniti poročnu ţenu jer Pismo kaţe, Ţenu koja je... poročna...oni neće uzeti (Vajikra 21,7). Poročna ţena je ţena rođena od bilo koje ţene koja je zabranjena kohenu, ili ţena zabranjene kohenu

neprirodnim sjedinjenjem, ona bi postala zona. Ako je,

koja je bila spolno intimna s kohenom ili udana za njega.

međutim, netko spolno intiman s neudanom ţenom,

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■

iako je ona k'deša [bludnica; vidi pod §133] pošto se daje Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kolektivna kazna i kolektivno spasenje Mnogi čitatelji vide Avrahamovu molitvu za Sodomu kao osudu kolektivne kazne. Međutim, kada bolje pogledamo otkrivamo da je njegov zahtjev sloţeniji. Čini se da Avraham istovremeno apelira na B-ţansku milost za kolektivno spasenje, traţeći da se poštedi čak i bezboţnike tog grada zbog vrlina pravednika. Raspravite sa svojom obitelji:

 Je li kolektivno spasenje imalo pravednije od kolektivne kazne?

Je li Avraham bio nedosljedan osuđujući jedno a traţeći drugo?

Ili treba njegovu molbu razumjeti na drugačiji način?  Moţe li Hašema pokolebati ljudska argumentacija? Moţe li se zamisliti da su se Hašemovi osjećaji u vezi kolektivne kazne / spasenja promijenili kao rezultat Avrahamovih molbi? Da li priča

sugerira da jesu?

 Na kraju pogledajte druge primjere kazni u Tanahu. Je li kolektivna kazna norma ili izuzetak?

Anđeli ili ljudi Što Tora vjeruje o anđelima? Iako se mnogi likovi nazivaju "‫"מלאכים‬, kada se ovaj izraz odnosi na nebesko biće, a kada na glasnika ljudskog roda? Jesu li anđeli tjelesna, ili nematerijalna bića? Ako je ovo drugo slučaj, kako ih ljudi mogu vidjeti ili kako mogu vršiti fizičke radnje poput jedenja hrane? Čemu nas priča o Avrahamu i tri gosta moţe podučiti u ovoj temi?

Usporedite stavove racionalista kao što su Rambam i Ralbag s onima koji su više skloni mistici, kao što je Ramban. S čijim se gledištem slaţete?

Nemoralne zapovjedi?

Kako čovjek moţe razumjeti Hašemov nalog da se ţrtvuje Jichaka i Avrahamovu spremnost da pristine na to?

 Kako moţe moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i ustvrđuje da je praksa ţrtvovanja djece odvratna, zahtjevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham sloţio, a da nije doveo u pitanje taj nalog, kao što je to učinio kad mu je Hašem otkrio svoje namjere da uništi Sodomu?  Za raspraviti: Koji je ispravan način postupanja kada ljudski pojam o moralu, ili čak i sam etički sustav Tore, dođe u sukob s B-ţanskom zapovijedi? Da vam danas Hašem kaţe da ţrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 12 7 Broj 4 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Halila i has, te Lot

trebe nije bilo dobro rastumačeno."

Ibn Ezra ima malo drugačije tuU ovotjednoj parši, Avraham raspravlja s B-gom o njegovom planu da uništi Sdom. Kad tvrdi da bi ubiti neduţne bilo nepravedno, on kaţe (Berešit 18,25)

‫חָ לִ לָה״לְׁ ָך״מֵ עֲ שֹת״כ ַָדבָ ר״הַ זֶה‬ "Halila leha da učiniš tako nešto." Što znači ovdje halila? Jedno se vrlo popularno tumačenje bazira na

mačenje. On kaţe da ovo znači "nemoguće", moţda dolazi od riječi

‫ חלול‬halul, koja znači "prazno", nešto bez sadrţaja.

Amos Chacham u Daat Mikra na Ijov 34,10 piše da se halila u Bibiji uvijek pojavljuje u formi zakletve (moţda da prokune?), čime čovjek sebi ili drugoj osobi zabranjuje da učini određenu stvar.

Raši citira Onkelosa u svom komentaru na 44,7 pa piše:

‫ ״לשון״‬,‫ ״חולין ״הוא ״לנו‬-‫חלילה ״לעבדיך ״‬ ‫״חס״מאת״הקב"ה״‬,‫״ותרגום״חס״לעבדיך‬.‫גנאי‬ ‫יהי ״עלינו ״מעשות ״זאת ״והרבה ״חס ״ושלום״‬ :‫יש״בתלמוד״בלשון״הזה‬ "To bi bilo vulgarno s naše strane (Avoda Zara 4a); izraz sramoćenja.

Onkelos prevodi; 'has tvojim slugama' kao, neka bi bilo has od Svetoga, da je blagosloven, na nama zbog toga što to činimo. U Talmudu nalazimo mnogo primjera ove riječi kao

Gemari (Avoda Zara 4a, Berahot 32a)

Za Onkelosa, koji se u svom pri-

- ‫ חולין״הוא״לך‬- "to bi bilo za tebe hu-

jevodu silno trudi da očuva B-ţju

lin". I ova je gemara predmet tuma-

čast, svakako bi predstavljalo po-

čenja. Većina tumači da je hulin

teškoću da Avraham optuţuje B-ga

"svetogrđe, skrnavljenje, oskvrnuće"

za nečasno ophođenje. I zato on

- drugim riječima "tebi ispod čati"

halila leha prevodi kao ‫קֺ ְׁשטָ א ִאּנּון ִדינְָך‬

Izdanje Rashi HaShalem (koje je

(ovo je također u skladu sa Steinber-

- "tvoji su zakoni istiniti". Međutim,

objavio Ariel Institute) nudi tri mo-

gom, koji halila izvodi iz korijena

na drugom mjestu gdje se halila ko-

guća odgovora:

– ‫ חלה‬iz kojeg nam dolazi hole ‫חולה‬

risti – na mjestu gdje braća govore

"bolestan" – a znači "biti jadan").

a) Has dolazi od korijena ‫חוס‬i

Josefovom upravitelju (Berešit 44,7) -

Međutim, Raši na Ber. 18,25 daje

znači "saţaljenje". (Druga je moguć-

Onkelos nije toliko rezerviran. I tu

tumačenje da hulin znači "obično ili

nost da riječ dolazi od korijena ‫חסה‬

je njegov prijevod zanimljiv:

uobičajeno" – što bi izgledalo kao da

koji znači "zaštititi". Prema Kleinu,

has.

je to način na koji je B-g postupao s potopnim naraštajem i naraštajem

‫חַ ס‬-

has v'šalom"

■

Ovo povlači niz pitanja. Što znači has? I da li se Rašijevo prvo tumačenje slaţe ili ne slaţe s Onkelosom?

ova dva korijena se ne doimaju sro-dnima – tome sam trebao posvetiti

Babilonske kule. No, mada ovo funkcionira tamo gdje se Avraham obraća B-gu, ono se ne slaţe s mnogim drugim slučajevima halila kada se jedan čovjek obraća drugome.

Ben-Yehuda je, u svom rječniku, uočio problem u ovom tumačenju Gemare. On piše da se "dah draša (midraša) prejako osjeća iz ovog (objašnjenja) i da je teško povjerovati da bi u staro vrijeme upotrijebili takvu metaforu. Porijeklo ove upoStrana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Halila i has, te Lot

više paţnje u ovom tekstu.) Onkelos

"mir" nego "potpuno" pa bi stoga

poigrava s imenom Lot. Doduše, igra

se ne slaţe s Gemarom, i smatra da

ovaj izraz trebalo prevesti "potpuno

riječima ne mora nuţno odraţavati

halila zapravo znači "saţaljenje" –

osramoćen".

etimološku povezanost.

moţda na osnovu midrašim koji ‫ויחל‬

‫( משה‬Šmot 32,11) tumače kao "on je zatraţio sućut i milost". Ovo je tumačenje Lifshuto Shel Rashi, Rava Shmuela Gelbarda, no Rashi HaShalem ga zbog gramatičkih razloga odbacuje (Mizrachi također tumači prijevod Onkelosa na 18.25 kao zbog potrebe da pokaţe da B-gu nije potrebno saţaljenje.) b) Has znači "saţaljenje" no Onkelos ne daje doslovan prijevod iz-

Izgleda da Rashi HaShalem nalazi drugo objašnjenje najmanje isforsiranim, i mislim da se slaţem s njime.

Tako moţemo vidjeti razvoj fraza koje znače "Ne daj B-ţe" ili "Daleko bilo od mene". U Tanahu nalazimo halila a u Talmudu ‫ חס לי‬i has v'šalom. U srednjem vijeku počinjemo nailaziti na halila v'has ‫חלילה וחס‬, a u suvremenijem hebrejskom nalazimo has v'halila ‫חס וחלילה‬.

To je zanimljiva teorija – nisam to

raza halila, već umjesto toga koristi

Treba primijetiti da fraza hozer halila

još nikada susreo. Svakako Lot je

izraz koji ima istovjetno značenje.

– ‫ חוזר חלילה‬koja znači "i tako dalje",

prvi od svih s kojima bi se glagol

Ako je halila zakletva, onda bi has

i odnosi na ići u krug ili u "osmicu",

‫ —מלט‬pobjeći – mogao povezati. I

više ličio na molitvu, kao što Miz-

nije povezanos s halila kao sramo-

Steinberg i Klein ukazuju da kod

rachi tumači has v'šalom - "neka B-g

tom, već dolazi od korijena ‫ חול‬koji

– ‫ מלט‬koji također znači pobjeći –

razastre milost i mir nad nama da

znači "kretati se u krug." (Vidjeli

povezano s ‫ —פלט‬mem i pe, oba

spriječi da se to ne dogodi". (Rav

smo neke etimološke nejasnoće iz-

usnena glasa, mogu mijenjati jedan

Gelbard – kako je navedeno u Mar-

među ta dva pojma već ranije.)

drugoga. U suvremenom hebrej-

golin Chumash Rashi – ima malo

I na kraju ovako teškog teksta za-

drugačiji prijevod - "Smiluj se [na

vršit ću s vicem kojeg donosi Rosten

nas da se to ne dogodi] i [onda će]

u knjizi The Joys of Yiddish.

mir [biti s nama].")

Dvojica Ţidova odluče izvršiti

Ovdje također moţe biti i da bi se

atentat na cara. Ponesu naoštrene

Onkelos sloţio s Ibn Ezrom (gore) a

noţeve i sakriju se iza drveća u par-

ne s Rašijem, pa se njemu halila ne

ku kojim ruski vođa svakodnevno

čini povezana s "sramotom".

šeta. Prolaze sati, a car se ne pojav-

skom smislili su zgodnu frazu za ulaz-izlaz: kelet-pelet ‫פלט‬-‫קלט‬.

Steinberg kaţe da je melet

‫מלט‬-

ţbuka (iz Jirmijahu 43,9) povezana s glagolom ‫מלט‬

koji moţe značiti

"skliznuti", a ţbuka zaglađuje zidove zgrade (glagol ‫ חלק‬također znači i "biti gladak" i "biti sklizak".)

c) Onkelos se slaţe s Rašijem no

ljuje. U sumrak jedan će: ―Nadam se

I na kraju, naziv otočne drţave

has ovdje znači "oskvrnuće, sramo-

da mu se ništa nije dogodilo, halila."

Malte moţe se povezati s korijenom

‫מלט‬. Kao što piše Online Etymology

ta" - kao halila. To je Kohutovo mišljenje u Aruch HaShalemu (pod ‫)חס‬.

On piše da je has srodan arapskom korijenu značenja "prezren". On odbacuje mišljenje Mizrachija time što kaţe da se B-g ne spominje nigdje u tom retku (i zato ga ne treba smatrati molitvom.) On također piše da šalom u has v'šalom ne znači Godina 12 9 Broj 4 Strana

Dictionary: malta Lonnie mi je postavila pitanje: Netko mi je jednom skrenuo paţnju

od L. Melite, moţda od feničkog melita, dosl. "utočište," od malat "on je pobjegao." ■

da je "Lot" igra riječi s izrazom "lehimalet" (Vidi Berešit 19,17(x2). 19.

20. 22) – ili se moţda glagol lehimalet

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

B-g i stranci

Naša parša započinje pomalo zbu-

Najizglednija mogućnost je da su

njujućom scenom, sa Abrahamom

tri. Svaka sekcija predstavlja zasebni

koji sjedi na ulazu u svoj šator:

događaj. Najprije, B-g se javlja Ab-

"B-g se pojavi Abrahamu kod hrastova Mamre, dok je za dnevne ţege sjedio na ulazu u svoj šator. On podignu oči i pogleda, i gle, tri čovjeka stoje nasuprot njega. Kad ih ugleda, potrča im od ulaza u šator u susret i pokloni se sve do zemlje... (Postanak 18,1-2) Na prvi pogled priča izgleda jednostavno. Međutim, nakon dubljeg sagledavanja, zapravo je vrlo kompleksna i višeznačna. Sastoji se od tri sekcije: Stih 1: B-g se pojavljuje Abrahamu.

Stihovi 2-16: Abraham susreće ljude/anđele.

Stihovi 17-33: Dijalog između B-ga i Abrahama o sudbini Sodome.

Odnos između tih sekcija je daleko od jasnog. Je li ovo jedna scena, ili su dvije, ili čak tri?

rahamu, kao što Raši tumači, "kako bi posjetio bolesnog" nakon Abrahamovog obrezanja (brit mila). Zatim posjetioci dolaze sa vijestima da će Sara imati dijete. Nakon toga slijedi duga konverzacija između Abrahama i B-ga o pravdi i kazni za ljude u Sodomu.

Rambam sugerira da su to samo dvije scene: Posjet anđela i dijalog sa B-gom. Prvi stih ne opisuje događaj, to je više naslov poglavlja. On nam kaţe da su svi događaji koji slijede dio proročke komunikacije sa B-gom, susret između boţanskog i ljudskog.

Pitanja za razmišljanje:

 Koje od ovih triju tumačenja po vašem mišljenju najbolje objašnjava priču? Zašto preferirate to tumačenje u odnosu na ostala tumačenja?  Razmislite o trećem tumačenju. Što mislite o Abrahamovoj odluci da prekine svoj razgovor sa B-gom? Je li to bilo opravdano?

Moţe li se takvo ponašanje ikada opravdati?  Prema vašem mišljenju, koja poruka stoji iza trećeg tumačenja?

■ Vidjeli smo tri moguća tumačenja priče o anđelima koji posjećuju Abrahama. Te mogućnosti ovise o načinu na koji prevedemo riječ Ado-nai u Abrahamovoj molbi: "Molim te

Treća mogućnost je da je to sve

Ado-nai, ako sam pronašao milost u

jedna uzastopna scena. B-g se pojav-

tvojim očima, nemoj mimoići svog

ljuje Abrahamu, no prije nego što

slugu" (18:3). Ado-nai moţe upući-

On progovori, Abraham vidi posje-

vati na jedno od B-ţjih imena. No,

tioce i traţi od B-ga da sačeka dok

također se moţe čitati i kao "gospo-

im on ne posluţi hranu. Tek kad oni

da". U prvom slučaju, Abraham bi

odu - u stihu 17 - on se okreće B-gu i

se obraćao B-gu. U drugom, on bi se

razgovor započinje.

obraćao prolaznicima. Ustvari, primjer tog drugog načina čitanja riječi Ado-nai, kao "gospoda", moţemo vidjeti u sljedećem poglavlju (19,12) kada Lot prima dvojicu od tih istih anđela u Sodomi. Najjednostavnije čitanje obiju priča bilo bi kada bi tu riječ čitali dosljedno kao "gospoda", i mnogi engleski prijevodi čine upravo tako. Ţidovska tradicija, međutim, to ne čini.

To znamo jer u ovom slučaju postoje halahički propisi o tome kako čitati ovu riječ. Ako Ado-nai čitamo kao "B-g", to je sveto ime pa i pisarovo pisanje te riječi, kao i način na koji se odnosimo prema dokumentu

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: B-g

koji to ime sadrţi, ima posebne zahtjeve u ţidovskom zakonu. A to je način na koji ţidovski zakon gleda na ovaj slučaj.

i stranci

onaj moćan i onaj bez moći.

Abraham, otac monoteizma, znao je paradoksalnu istinu da ţivjeti ţivot vjere znači vidjeti tračak B-ga na

To je nevjerojatna činjenica jer su-

licu stranca. Lako je primiti B-ţju

gerira da je Abraham zapravo pre-

prisutnost kada se B-g pojavi kao

kinuo B-ga dok je On ţelio govoriti,

B-g. Ono što je teško jest iskusiti

moleći Ga da pričeka dok se on po-

B-ţju prisutnost kada dođe prikri-

svetio posjetiocima. Priča se onda

vena kao tri nepoznata prolaznika.

mora čitati ovako: B-g se pojavio

To je bila Abrahamova veličina. On

Abrahamu, a on je tada također pri-

je znao da sluţiti B-gu i iskazati go-

mijetio trojicu ljudi kako se pribliţa-

stoprimstvo strancima nisu dvije

vaju. Abraham se zatim okrenuo

stvari, nego jedna.

B-gu i rekao, "B-ţe Moj, ako sam našao milost u Tvojim očima, nemoj

mo kada u Psalmu 147 govorimo o B-gu kao o onome koji "liječi one slomljena srca i povija njihove rane". To uključuje gostoprimstvo za usamljene,

posjećivanje

bolesnih,

ohrabrivanje obeshrabrenih, podizanje duha depresivnima, pomaganje ljudima u njihovim ţivotnim krizama, i postizanje toga da se oni koji su na rubu društva osjećaju dijelom zajednice. To je druga strana cedake.

Cedaka se čini sa materijalnim dobrima, hesed sa psihološkim: vreme-

Abraham, otac monoteizma,

nom i brigom. Cedaka je praktična

čekaj dok ne iskaţem gostoprimstvo

znao je paradoksalnu istinu

drška. Cedaka je dar resursa, hesed je

ovim ljudima)." Zatim se Abraham

da živjeti život vjere znači

ostaviti slugu Svog (tj. molim te pri-

okrenuo ljudima i ponudio im svoje

vidjeti tračak B-ga

gostoprimstvo.

na licu stranca

To smjelo tumačenje postalo je temelj za princip judaizma koji kaţe: "Veće je gostoprimstvo, nego primanje B-ţje prisutnosti" (Talmud Bavli, Šabat 127a). Suočen sa izborom između slušanja B-ga i iskazivanja gostoprimstva strancima, Abraham je izabrao potonje. B-g je prihvatio njegov zahtjev i čekao dok Abraham ne donese posjetiocima hranu i piće, prije no što je s njim započeo dijalog o sudbini Sodome.

guća tumačenja Postanka 18, mudraci su nam dozvolili da čujemo jedan od najvaţnijih principa ţivota vjere: B-ga poštujemo poštujući one stvorene na Njegovu sliku, ljudsku vrstu.

Cedaka je dar koji se daje u novcu ili njegovoj zamjeni. No ponekad to mo biti emotivno siromašni, baš kao

su) ljudi ispred B-ga? Taj nas odje-

i fizički. Moţemo biti depresivni,

ljak uči dubokoj istini. Idolopoklo-

usamljeni, blizu beznađa. Moţda

nici Abrahamovog vremena štovali

trebamo društvo ili utjehu, ohrabre-

su sunce, zvijezde i prirodne sile

nje ili podršku. I to su također ljud-

kao bogove. Oni su štovali moć i

ske potrebe, ne manje stvarne samo

moćne. Međutim, Abraham je znao

zato što se ne mogu prevesti na je-

da B-g nije u prirodi, nego iznad

zik politike ili ekonomije.

Godina 12 11 Broj 4 Strana

uvijek mogu davati hesed. Cedaka ispravlja ono što je krivo, hesed čini Abraham i Sara bili su izabrani zbog svog heseda prema drugima.

Rut je postala pramajka izraelskih kraljeva zbog svog heseda prema Naomi. U srcu vizije judaizma je san o društvu utemeljenom na hesedu: društvu s ljudskim licem, ne

Cedaka

potrebe (onih za koje je mislio da

sliku: ljudsko biće, svaki čovjek, i

staje dobara za davanje cedake, još

lakšim ljudsku sudbinu.

nije ono što najviše trebamo. Moţe-

svemiru u koju je On ugradio Svoju

dar osobe. Čak i oni kojima nedo-

Birajući najradikalnije od tri mo-

Kako je Abraham mogao staviti

prirode. Postoji samo jedna stvar u

podrška, hesed je emocionalna po-

To je ono što je svrha heseda: emocionalna podrška, dobrota, ljubav kao suosjećanje. To je ono što misli-

Svrha je heseda emocionalna podrška, dobrota i ljubav kao suosjećanje onim kojim dominira natjecanje za bogatstvom i moći. Hesed je znak naroda udruţenog savezom. Savez stvara društvo kao produţetak obitelji; to znači da na strance gledamo kao da su naša davno izgubljena braća ili sestre. Zajednica utemeljena na hesedu je mjesto milosti, gdje se svatko osjeća poštovano i gdje je svatko kod kuće.■ .

.

Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Svijet istine Ratovi, nesređen obiteljski ţivot i opasnost od potencijalnog budućeg istrebljenja, izazovi su pred kojim se naš otac Avraham i naša majke Sara nalaze u pripovijesti koja dominira čitanjem Tore od ovog tjedna. U na-

vijestima i ţivotopisima.

Poruka koju to donosi je da je istina najvaţnija vrijednost i da ona nadilazi sve druge pristupe. Tora je

nazovem, B-ţji pečat. Istina je dar za koji molimo B-ga da ga podari Jaakovu i njegovim potomcima. Majmonides nam objašnjava da ne smijemo sluţiti idolima, vjerovati u praznovjerje i štovati mrtve, jer je

še vrijeme je korigiranje prošlosti i

Zašto Tora ne poželi

preuređivanje osobnih biografija,

barem malo "uljepšati"

le laţi. A sve se to također odnosi i

kako bi ţivoti ljudi izgledali savrše-

priču o Avrahamu

na vjerovanja u ideologije koje su

ni, spokojni i bez smetnji, posebno prisutno. Ova metodologija nastoji

i njegovoj obitelji ?

karakter subjekta učiniti uzorom i

Tora je knjiga

prototipom kako bi mu se drugi di-

apsolutne istine.

vili i moţda oponašali.

Tko si ţeli ţivot pun nevolja, frustracija, sukoba među ukućanima i opasnosti od uništenja – a sve to zbog plemenitog, no vrlo nepopularnog razloga? Pa zašto Tora ne poţeli barem malo "uljepšati" priču o Avrahamu i njegovoj obitelji tako da barem nešto izostavi, ako već neće učiniti nešto drugo? Naravno, Tora je knjiga apsolutne istine i zbog toga ne izostavlja nijednu od ljudskih slabosti koje utječu na sve nas dok se bavi - čak i pri našem najobjektivnijem pokušaju - pripo-

Strana 12

odlučna da nas poduči da je ţivot, čak i za one najveće ljude, često teţak, razočaravajuć i ponekad čak i okrutan. I da su vjera i predanost, dobrota i moralnost oni nosači koji opravdavaju samu našu egzistenciju, bez obzira na izazove koji neprestano napadaju ljudski ţivot.

Nama nije naloţeno da oponašamo Avrahamova ţivotna iskustva. Naprotiv, pozvani smo da oponašamo njegove osobine vjerovanja i spremnosti, predanosti i nepokolebljivosti.

Učili su nas da je istina, da to tako

sve to laţno, tek malo više od gomi-

davno izgubile svaki osjećaj za istinu, kao i na njihove ciljeve i svakako njihove metode i politiku.

Avraham vidi da će Sodoma ■ biti uništen zbog svog nepoštenja. On prepoznaje da se Avimeleku ne moţe vjerovati jer je on jedna licemjerna, neiskrena osoba. I Avraham si pridrţava pravo da sluţi B-ţjoj istini čak i po cijenu, prvobitno, svog vlastitog ţivota, a kasnije i ţivota njegova vlastitog voljenog sina. Talmud opisuje naš svijet kao "svijet laţi". Ipak, spoznaja da ţivimo u svijetu laţi, prvi je korak naprijed ka svijetu iskrenosti i istine.

To je ono što podrazumijeva biblijsko upozorenje da se trudimo ići,

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Svijet istine

kaţimo to tako, B-ţjim putem. Biti

da hode među nama.

svjestan razlike između laţi i istine

Traţenjem anđela mi počinjemo

nuţan je sastojak inteligentnog ţi-

poštivati druge i otvarati se zadatku

vota i vječne vjeru. Avrahamove

pomaganja našim bliţnjima. Oni su

poteškoće u ţivotu upućuju nas na

nas naučili da je gostoprimstvo čo-

put realizma i istine. To ne zna za

vjeka značajniji vid sluţbe B-gu od

kompromise ili izbjegavanja. Stoga

meditiranja s nadom se da ćemo se

je to vječno.

naći u B-ţjoj nazočnosti, da to tako

Anđeli među nama

kaţem. Oni su nam usadili duh suosjećanja i dobrote koje počivaju u

Ima mnogo anđela koji među na-

srţi Ţidovskih vrijednosti i ţivota.

ma hode na ovom svijetu, i ljudi ih ne prepoznaju. Anđeli očigledno

Učili su nas da vjerujemo u anđe-

poprimaju nijanse društva u koje ih

postalo dominantno. Upravo ta spo-

le, bez obzira koliko đavolski bio

je njihova misija odvela. Izraelski

sobnost da istinski prepoznaju i iz-

svijet u kojem ţivimo. Nevjerojatno

proroci u ţivopisnim detaljima iz-

vuku dobrotu svojstvenu čovječan-

preţivljavanje

nose opise anđela koji se pojavljuju

stvu učinila je ovaj par precima

tijekom stoljeća progona i diskri-

ljudske civilizacije u najboljem smi-

minacije trijumf je ne samo volje,

slu te riječi.

nego i stava. Mi smo uvijek vjero-

na nebeskom sudu. Oni imaju krila i oči na više strana. Oni su vatreni i brzi, zastrašujući i nemilosrdni. Ali kada se nalaze na zemlji, da se tako izrazim, izgledaju kao obični pripadnici društva koje ih okruţuje.

Zato ih u nekim događajima opisanim u Bibliji nisu odmah prepoz-

Civilizacija je priča o ljudskoj preobrazbi. Brojne generacija od ubojice Kajina, pa do Avrahama, dobročinitelja svega, zapravo su priča ovog uspona u sagi o ljudskom razvoju.

nali kao anđele. To se događa u slu-

Ţidovskog

naroda

vali da sutra moţe i hoće biti bolje od današnjice i da ćemo zasigurno i dalje ići među anđelima ovdje na zemlji. Čak i u svijetu kojim dominira sodomski način ţivota, Avraham je nastojao preobraziti zločince umje-

čaju Jehošue i Šimšonove majke. U

sto da ih potpuno uništi. On je uvi-

ovotjednom čitanju Tore, tri se an-

Traženjem anđela počinjemo

đela prvotno pojavljuju kao putnici,

poštivati druge i otvarati se

stojanja bila bezuspješna i B-ţja je

nomadi koji lutaju, hodaju za po-

zadatku pomaganja bližnjima

presuda prirodno prevladala. Ali

dnevne ţege. Tek onda kada uđu u okruţenje svetosti, koja je bila obiljeţje obitavališta Avrahama i Sare, otkriva se njihova istinska priroda i točan identitet.

Neka bi bića mogla u taj šator ući kao beduinski Arapi, a izroniti kao B-ţji anđeli. U okruţenju Avrahama

veličina je Avrahama bila u samom Naši su preci preobrazili svijet.

Oni su razotkrili laţ i praznovjerje

istraţivanju i traganju. Šabat šalom ■

poganstva i idolopoklonstva. Oni su uspostavili monoteizam kao zajedničku normu vjere i vječnog vjerovanja. Oni su ponovno povezali ljudska bića sa njihovim Stvorite-

i Sare, ono što je Abraham Lincoln

ljem. I poučili su sve kasnije naraš-

znamenito nazvao "boljim anđelima

taje da traţe i poistovjete se s anđe-

unutar nas" izronilo je na površinu i

lima koje Gospod neprestano šalje

Godina 12 13 Broj 4 Strana

jek traţio anđele. Ponekad su ta na-

Strana 13

Prof. Shalom Rozenberg:

"Zapleten u šikari" – značenje midraša "A Avraham podiţe oči svoje i pogleda, i gle još jedan ovan, rogovima se zapleo u šikari " [Berešit 22,13]. Midraš daje neočekivano tumačenje za ovaj redak: "Što znači 'još jedan'? Rabi Judan reče: Nakon svih djela njihovih, kada je Jisrael posegnuo za grijesima i bio uvučen u nevolje, na koncu će biti izbavljeni rogom ovna, kao što je pisano: I B-g će zatrubiti u šofar ' [Zeharja 9,14].".

[Berešit Raba 56,9].

Budućnost naroda isprepleće se s vizijom o ovnu. Rogovi nisu razlog

■

što se ovan zapleo, oni mu zapravo daju put izbavljenja. Ti rogovi su simbol šofara koji će se čuti na kraju dâna.

ovu poveznicu s prispodobom o vjenčanju, poput onog kada dva

Koji su to grijesi koje čine potomci

suparnička kraljevstva sklope mir

Avrahama i u koje se oni zapliću?

tako što sklope brak među njiho-

Moţda bismo bili skloni dati odgo-

vom djecom. Na isti način, tijelo i

vor navodeći popis grijeha iz moli-

duša se moraju skladno i savršeno

tve "Al het" koju govorimo na Jom

sjediniti.

kipur. No, Rabi Yaacov Krantz, Magid iz Dubna, vodi nas u drugom smjeru pri tumačenju ovog midraša.

braku i ljubavi.

Midraš nastavlja s drugim tumačenjem. "Rabi Levi reče, Avraham je vidio da ovan odlazi s jednog polja i ide na drugo da se tamo zaplete.

Svemogući mu je objasnio, na ovaj će se način tvoje potomstvo zaplesti

Ovaj primjer o braku je znatno

s raznim narodima." Time se ovaj

proširio Rabi Yitzchak Arameh,

odlomak odnosi na tragediju pro-

bazirajući se na Rambamu ("Akedat

gonstava. I ovo tumačenje ima psi-

Magid svoje riječi usmjerava pre-

Yitzchak" poglavlje 8). On priču o

hološku stranu. Magid iz Dubna na

ma temeljnoj ljudskoj dualnosti ti-

Adamu i Havi čita istovremeno na

progonstvo gleda kao na ilustraciju

jela i duše. Obično se ova dvojnost

dva načina. Priča se moţe čitati na

napetosti i podjele između tijela i

doţivljava kao izvor nesklada, su-

"makro" razini, tako da se odnosi na

duše. U progonstvu nema unutar-

kob suprotstavljenih htijenja. Među-

obiteljski ţivot, i na "mikro" razini, s

njeg mira: "Moja duša nema više

tim, to u stvarnosti nije tako. Točnije

perspektive psihologije, a tiče se

mira" [Eiha 3:17].

je da dvojnost čini osnovu za jedin-

odnosa između čovjekovih duhov-

stvo. Magid za nas spominje redak:

nih snaga. Klasična Ţidovska misao

"B-ţe moj, ţelim činiti volju tvoju, i

u prošlosti je često promatrala ljud-

Tora tvoja u mojoj je utrobi " [Tehi-

sku psihologiju na temelju politič-

lim 40,9]. Umjesto da potraţimo

kog pristupa, pri čemu je izgledalo

simboličko značenje drugog izraza,

da različite duhovne sile vladaju je-

riječi moţemo uzeti doslovno. Kraj-

dna nad drugom. Psihološki pristup

nji je cilj, doista, da Tora bude u mo-

priči o Adamu i Havi pokazuje nam

joj utrobi, mojoj nutrini, sastavni dio

da obrazac o silama i vladanju nije

moga tijela. Rabi Yaacov uspoređuje

ispravan, već da je ispravan onaj o

Strana 14

Rabi Avraham Yitzchak Kook također je razvijao ovu temu no na drugačiji način od Magida. On je smatrao da je progonstvo opasnost koja vodi k pretjeranoj i prekomjernoj duhovnosti, a da izbavljenje znači da će se tijelo osloboditi svoje otuđenosti i vratiti se pravom miru i unutarnjem skladu. Naši su ţivoti u opasnosti da se ljuljaju poput klaDivrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Prof. Shalom Rozenberg:

"Zapleten u šikari" – značenje midraša

tna koje ne moţe dostići ravnoteţu.

našnje doba, kada društvo ne shva-

Ovnujski rog podsjeća nas na

Sklad znači da je potrebno da se čo-

ća razliku između erotike i porno-

vaţnost vezivanja Jichaka, no na-

vjek zadrţi da ne upadne u suprotni

grafije, koje se u stvari nalaze sa

posljetku, vezivanje nije stvarna

smjer, da ga ne isprepletu opasnosti

suprotnih strana linije razgraniče-

ţrtva. Vezivanje koje se od nas oče-

koje proizlaze iz političkog ţivota,

nja. Opasnost pornografije leţi u

kuje moţe se postići korištenjem

uz elemente koji su ekonomske, voj-

činjenici da ona moţe uništiti lju-

konopaca ljubavi i morala. ■

ne i kulturne prirode. Redak kojega

bav. Ljubav mora biti skladna i pot-

Magid navodi vaţan je i za nas da-

puna. Ona mora sadrţavati erotsko

nas, u našoj neovisnoj zemlji: "G-s-

zbliţavanje, fizičku ljubav, koja je

pod podiţe tuţbu protiv stanovnika

vaţan element u pravilnoj vezi iz-

zemaljskih; jer u zemlji nema više

među muškarca i ţene. Prekrasno je

vjernosti, nema poboţnosti, nema

to uočio Rabi Shimon Ben Chalafta,

spoznaje B-ga. Kriva kletva i laţ,

da je kod ostarjele ţene "razlog mira

umorstvo, krađa i preljubočinstvo

u kući dokinut " [Šabat 152a], što će

vladaju." [Hošeja 4:1-2].

reći da ţelja više ne postoji, a odnosi

Ove su stvari istina i one su relevantne i danas, a na nama je obaveza da popravimo situaciju. Naučili smo vaţnu pouku iz hasidske misli, one koja se također pojavljuje i u spisima Rabi Kooka: Ljudska bića imaju i ţivotinjsku i B-ţansku dušu. Granica između dobra i zla ne ide vodoravno, u visini pojasa, već okomito. Ona dijeli osobnost na dvije polovice, tijelo i dušu.

se na B-ţanski dar koji paru omogućuje da budu privrţeni jedno drugom tijekom njihovih tegobnih ţivota. Pornografija dovodi do osipanja ovog dragocjenog blaga te do prekida veza između tijela i duše.

To je velika tragedija kako za tu osobu tako i za društvo u cjelini.

Društvo ne shvaća da pornografija nije vjerski problem. Ono je, prije svega, društveni i iskustveni problem.

Ovu je stvar vaţno naglasiti u da-

Godina 12 15 Broj 4 Strana

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zaobilazni put Ovotjedna paraša naglasak stavlja

Govore naši mudraci (Šabos, 127a):

na micvu hahnosas orhim (gostoprim-

„Veća je hahnosas orhim nego prima-

stvo), a posebno na pojedinosti o

nje Šehine (Boţanske prisutnosti).―

tome kako je Avraham avinu ugo-

Iako je Avraham bio usred razgovo-

stio malahim i kako dostojno doče-

ra s Hašemom – koji ga je došao po-

kati goste.

sjetiti kad se oporavljao od brit mila

Komentatori su razmatrali razliku između Avrahamovog gostoprim-

– on je razgovor prekinuo i odjurio dočekati goste.

stva i onog Lotovog, o čemu Tora

Obično kazujemo blagoslov prije

uopće ne govori. Uostalom, Lotova

izvršenja micve u kojem objavljuje-

gostoljubivost se vezuje uz mesirat

mo namjeru izvršavanja micve i po-

nefeš, opasnost po ţivot. Budući da

zivamo se na Hašemovu jednost.

je Lot znao, tumači se, da su ljudi

Micva hahnosas orhim ne iziskuje taj

koje je ugostio anđeli (malahim), nje-

preduvjet. Zašto?

gova micva nije toliko vrijedna hvale. Tko se ne bi potrudio Hašemovim anđelima pruţiti gostoprimstvo iako postoji mogućnost da ga susjedi ubiju? S druge strane, Avraham avinu

nije imao obvezu hahnosas

orhim jer je bio bolestan. Pa ipak,

mišnu (Avot, 1,15) koja kaţe da sva■ koga treba primiti s osmjehom

i

propisuje to pogotovo kad se radi o

Degel Mahane Efraim objašnjava

posebno zahtjevnom gostu ili o ne-

da tu nema potrebe zazivati B-ţju b-

kome koga domaćinu nije baš drago

ţansku prisutnost (l'šem jihud) jer,

vidjeti. Domaćin je obavezan učiniti

kao što je već rečeno, ova micva

sve kako bi se njegov gost osjećao

prethodi dobrodošlici Šehine i zato

ugodno; odmah mu treba pokazati

je ta namjera već izvršena.

smještaj i sam od sebe mu treba ponuditi hranu i piće.

ţalostan zbog nedolaska gostiju, bio

Likutei maharil iznosi da ova micva

je presretan što moţe iskazati do-

nije ograničena na dobrodošlicu si-

Leib, četrnaestogodišnji bahur, po-

brodošlicu običnim putnicima na-

romašnima koji ni sami nemaju do-

laznik ješive, krenuo je na cjelodne-

mjernicima i tu je micvu izvršio bes-

voljno. Naprotiv, ona uključuje pri-

vno putovanje vlakom kući u Stutz-

prijekorno. Ta vrsta micve je pohval-

jatelje, rodbinu i svakog kome treba

yen. Na putu je trebao presjesti u

na i vrijedna razmatranja.

smještaj, neovisno o njegovoj ţivot-

drugi vlak, ali naţalost, prvi vlak je

noj situaciji. Nadalje, Tora posebno

jako kasnio. Kad je Leib stigao u

ističe da je Avraham avinu, unatoč

mjesto presjedanja, shvatio je da će

poodmakloj dobi i slabosti, osobno

u svoj grad stići tijekom šabata.

sluţio goste i počastio ih najfinijim jelima.

Razmišljajući što da učini, Leib je provjeravao da li se vlak na svom

Veliki cadik rabin Jichok iz Vorka

putu zaustavlja u nekom mjestu u

naglašava da treba imati na umu

kojem ima Ţidova, pa da tamo pro-

narav siromaha koji je primoran

vede šabat. Kondukter mu je nabra-

koristiti tuđe gostoprimstvo. Često

jao nazive gradova i sela, a mjeđu

je ta osoba usamljena i osjetljiva. Ne

njima je spomenuo i Radin, mjesto u

moţe si priuštiti da kupi hranu, a

kojem je ţivio Hofec Haim, Leibov

očajna je i posramljena što mora tra-

daljnji rođak. Bahur je odlučio iskr-

ţiti milostinju. Vorker upućuje na Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zaobilazni put

cati se u Radinu i otići do kuće

nije htio buditi. Znao je da je put bio

Hofeca Haima.

teţak i htio je da se odmoriš. Moj je

Kad je tamo stigao, Leiba je toplo dočekala rebecin i objasnila mu da je Rav već otišao na seder i učenje sa sugrađanima prije sluţbe. Predloţi-

sin napravio kiduš za mene, pa sam mogla nešto pojesti, ali Rav nije ţelio početi sa seuda bez našeg uvaţenog gosta,― objasnila je rebecin.

la mu je da se malo odmori prije

HaGaon Rav Shach zapaţa da je

odlaska u šul. Leib je sa zahvalno-

majka ta koja u dijete usađuje jiras

šću prihvatio i utonuo u dubok san.

Šamajim i ljubav prema Tori.

Kad se probudio, vidio je da Ho-

Naša nam tradicija kaţe da su ro-

fec Haim već sjedi za šabatnim sto-

ditelji, a posebno majke, snaţni

lom i gleda u sefer. Podigavši po-

uzori koji vrše utjecaj čak i na sa-

gled, cadik ga je toplo pozdravio i

svim malu djecu, i u našim su

pokazao mu gdje će oprati ruke i

svetim

daven kabalat Šabat i ma'ariv. A onda

slučajevi.

je Rav pozvao rebecin da im se pridruţi kod kiduša. Zatim su njih troje sjeli i jeli seuda. Kad su završili, Hofec Haim se ispričao i otišao spavati. Malo poslije otišao je i bahur.

Leib se mučio da zaspi jer je već bio odrijemao. Onako iznerviran, ustao je iz kreveta da malo protegne noge.

Iznenadio se kad je na kuhinjskom

učenjima

izneseni

razni

Raši kaţe da je Pu’a Mirjam (Šemos 1,15) zato što bi ona šaptala na uho maloj dječici kako bi prestala plakati. Naši učenjaci tumače da je čak i dijete staro jedan dan u stanju u sebe upiti čistotu i duhovnost koja mu se šapuće na uho.

Talmud

(Jerušalmi, Jevamos 1,6)

satu vidio da je već 4 ujutro. Kako je

govori da je R. Johanan ben Zakaj

to moguće? Pa nisu tako davno za

pohvalio uspjeh svog učenika, R.

vršili s večerom! Mora da je sat po-

Jehošue

kvaren, zaključio je.

―ašrej joladto – hvale je vrijedna ona

Kad je ujutro Leib ušao u kuhinju, rebecin je već bila tamo. Nakon što su si međusobno zaţeljeli dobro jutro, Leib je upita je li sat ispravan. „Naravno,― odgovori rebecin. „Kako je moguće,― čudio se bahur. „Koliko dugo sam spavao prije večere?―

ben

Hananje,

citirajući

koja ga je rodila.‖ R. Dosa ben Hurkenus posvjedočio je da je R. Jehošuu majka u kolijevci donosila u ješivu kako bi uvijek slušao divrej Tora. Njegova mudrost i slava bili su legendarni, i on je bio taj koji je intervenirao kod Rimske vlasti u ime Ţidova. ■ Prevela Dolores Bettini

„Reći ću ti što se dogodilo,― reče mu rebecin, „Kad se Rav vratio iz šula, toliko si duboko spavao, da te Godina 12 17 Broj 4 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svaki čovjek je genije Tri stranca posjećuju Abrahama.

On nije svjestan da su to anđeli, ali ih svejedno kraljevski ugošćuje - jer u Abrahamovim očima, nije li svako ljudsko biće dijete Kralja Kraljeva?

'Ljudi' nastavljaju prema Sodomi i Gomori koje ubrzo uništavaju - nakon što su najprije spasili Lota. Lot i njegove dvije kćeri, također ne baš najmoralniji ljudi, malo se previše zabave zajedno i djevojke zatrudne sa svojim ocem. Vraćajući se na našu drugu priču, rođen je Izak i Abraham prolazi kroz najveći test svog ţivota - test voljnosti da ţrtvuje svog sina i sve svoje snove iz poslušnosti B-gu.

klo. Ono što nas čini onime što jesmo jest kako koristimo taj potencijal, što činimo sa svojim ţivotima, kakve izbore donosimo.

Biti genije ne znači ništa - ako sjediš i igraš kompjutorske igrice čitav dan. Ili, još gore, ako svoj dar inteligencije koristiš da bi postao najbolji pljačkaš banaka u povijesti.

Rabi Horowitz daje prekrasno tumačenje ovog stiha koje bih rado podijelio s vama.

Svaki je čovjek stavljen na ovaj svijet sa nevjerojatnim talentima i sposobnostima. Svatko od nas programiran je sa svojom vlastitom ge-nijalnošću. Bez iznimki. Međutim, za to ne dobivamo nikakve zasluge jer je riječ samo o potencijalu. Kroz naš ţivotni vijek, imamo ogroman potencijal koji moţemo dovesti u postojanje. A tada, vrijeme je isteStrana 18

Tako, od dana kad je stvorio Abrahama, B-g je točno 'znao' kakav je njegov potencijal, znao je kakav čovjek moţe postati. Ali tek 'sada', kad je Abraham napravio izbor koji je napravio, B-g je vidio ono što je već 'znao' kako donosi plod.

Kao takvi, mi smo partneri s B-gom. Ne toliko u izgradnji i razvoju Njegovog svijeta. Da, mi imamo svoju riječ u tome i igramo ulogu, ali na kraju, sav teţak posao ■ čini On. Ne, mjesto našeg pravog partnerstva sa B-gom je u aktualizaciji ljudskog duha koji je ugrađen u svakog pojedinog od nas. Mi smo ti koji

Srednjovjekovni komentator, R. Isaiah Horowitz, ističe jednu naizgled gramatičku pogrešku u ovotjednoj parši. Abraham veţe svog sina Izaka na ţrtvenik i spreman je izvršiti B-ţju uputu o tome da ga ubije.

Međutim, B-g ga poziva s neba govoreći mu da to ne čini. Razlog tome je, kako On kaţe: 'Sada sam znao da se bojiš B-ga'. Da, upravo tako je gramatički napisano, sada (sadašnje vrijeme) sam znao (prošlo vrijeme).

ti i donositi izbore za koje znamo da će nas voditi prema toj veličini.

B-žja svrha za naše kratke živote jest dati nam priliku da postanemo velika ljudska bića.

Svi mi nosimo veličinu u sebi zapakiranu i spremnu da bude otvorena i aktivirana. Ali ljepota je u tome da je izbor na nama. U judaizmu, ništa nije predodređeno ili odlučeno u vezi s time što ću postati.

Postat ću upravo onakav kakav ţelim biti. (Ţivimo u sloţenom svijetu pa moţda neću 'činiti' upravo ono što ţelim 'činiti', ali ću 'biti' čovjek kakav izaberem 'biti'.) B-ţja svrha za naše kratke ţivote jest dati nam priliku da postanemo velika ljudska bića. A to ne činimo stvarajući nešto novo od nas samih. To činimo jednostavno aktualizirajući ono što već postoji u nama. Svi izvori su već tu - mi samo trebamo duboko kopa-

donosimo izbore (ili ih u nekim slučajevima ne donosimo) kojima uzimamo nešto od tog nevjerojatnog potencijala i gradimo od njega veliku ljudsku dušu. I mi smo ti koji to moţemo učiniti, a ne B-g. Svatko od nas je potencijalni 'duhovni div'. I potencijalno 'ništa' u isto vrijeme.

Sve je stvar našeg izbora.

Tako, B-g je 'znao' naš potencijal od dana kad smo rođeni. Hoće li ili neće taj potencijal ostati stvar prošlosti, ili će postati ţivo, dišuće, 'sada', to je u potpunosti na nama. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Vajera

Stavio sam pred

smrt. Budući da se ţivot sastoji od

tebe ţivot i smrt . .

rasta i napredovanja, mi smo pri-

. a ti ćeš izabrati

morani naučiti ţivjeti uz rizik.

ţivot.

(Ponovljeni

zakon 30,19) Kako morski rak uspijeva narasti? Jer, njegov oklop je

Zašto je biti previše osjetljiv toliko nepodnošljivo? Ako nas jako opeče

Ljudi na koje neuspjeh djeluje

sunce, izbjegavamo kontakt s dru-

poraţavajuće moţda nikada neće

gim ljudima, jer ono što bi inače bilo

ništa pokušati. Oni nikada neće

prijateljsko tapšanje po ramenu ili

narasti.

blago milovanje, moglo bi izazvati

krut i ne da se raširiti.

Kada se morski rak osjeti pritje-

preosjetljivi. (Pesahim113b).

veliku bol.

Budući da se život sastoji od

Naši osjećaji mogu postati preos-

šnjenim u svom oklopu, on se uvu-

rasta i napredovanja,

jetljivi jednako kao i naša koţa, pa

če u pukotinu jedne od podvodnih

mi smo primorani naučiti

stvari prema kojima biste inače bili

stijena, odbaci svoj oklop, i presvu-

živjeti uz rizik.

ravnodušni, ili bi vam se čak ■sviđa-

če se u novi. Kada preraste taj oklop

le, mogu biti vrlo bolne. Kako bi iz-

on ponovi isti postupak, i tako čini

Najveći od svih neuspjeha je ne-

bjegli da budemo povrijeđeni, mi se

sve dok ne postigne svoju konačnu

uspjeh da se raste i poveća svoje

moţemo povući od kontaktiranja s

veličinu.

potencijale do njihovih krajnjih mo-

ljudima ili komunikaciji postaviti

gućnosti. Pasivni neuspjeh još je teţi

druge barijere.

Za vrijeme faze dok je bez oklopa, morski se rak nalazi u velikoj opa-

od aktivnog neuspjeha.

Ego je ishodište te osjetljivosti.

snosti. Moţe ga pojesti kakva gra-

Mi ne smijemo propustiti izgraditi

Kad se napuše ego ljudi oni se osjete

beţljiva riba, ili ga snaţna struja

dovoljno srčanosti i samopouzdanja

nadmoćnima u odnosu na druge i

moţe smrskati o stijenu. Da bi na-

da se ne povučemo pred preuzima-

zamišljaju si da zasluţuju veće pri-

rastao, morski rak mora riskirati

njem rizika (no svakako onih ra-

znanje. Nikakvo priznanje im, me-

svoj goli ţivot.

zumnih) kako bismo napredovali.

đutim, nije dovoljno pa se neduţni

Nemoguće je postići uspjeh bez da se riskira neuspjeh—ponekad se ţivot moţe ţivjeti jedino riskirajući

Tri vrste ljudi ţive nepodnošljivim ţivotom: oni koji su previše suosjećajni, previše razdraţljivi, ili

komentari ili postupci drugih ljudi tumače kao uvrede ili omalovaţavanje.

Za razliku od opečene koţe, egom opaljene osjećaje ne moţe se lako prepoznati. Manjak svjesnosti tada te jadne ljude moţe navesti da pomisle kako ih drugi ţele povrijediti.

Takva pogrešna tumačenje učinit će im ţivote nepodnošljivima. ■

Godina 12 19 Broj 4 Strana

Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Abraham i anđeli Abraham je bio prvi Ţidov, prvi B-ţji glasnik na zemlji. Prvo što je Abraham učinio bilo je da otvori svoju kuću, zapravo on je odstranio vrata. Svatko je bio dobrodošao.

Abraham nije propovijedao grešnicima: "Slušajte vi prljavi neznabošci, vi idete u pakao". On ih je samo primio u svoju kuću i rekao im: "Ovo je moja kuća, ali i vaša kuća također." Tada bi ljudi tamo ostali dugo vremena i kad bi odlazili zahvaljivali bi Abrahamu. On bi rekao: "Nemojte zahvaljivati meni, zahvalite B-gu." Tada bi ljudi pitali: "Tko

čovjeka osjećaju se krivima. "Bogat

vidi da Abraham stvarno ţeli činiti

je taj B-g o kojem govoriš? Moj bog

sam, a on je siromašan, to se ne čini

dobro. Ako uistinu ţelite činiti do-

nema takvih ljudi poput tebe." Tada

pošteno. Bolje da mu dam nekoliko

bro, prilika će vam se uvijek pruţiti.

bi Abraham rekao" Postoji samo je-

novčića." Ali ako siromašni čovjek

Tri mala neznabošca su došla. Sig-

dan B-g ".

nije tamo, kome je on potreban?

uran sam da znate priču: oni su zapravo bili anđeli, ali su izgledali kao

Abraham je uvijek imao posjetitelje. Ako se sjećate, B-g je učinio da jedan dan bude posebno vruć i nikoga nije bilo na ulici, kako bi se

Znaš li doista što ti je svrha na ovom svijetu?

binski test. Vidite, većina ljudi poţeli učiniti dobro kada vidi siromašnog čovjeka, invalida koji jadikuje i koji je tuţan. Kada vide siromašnog

Abrahama na dobro ne potiče samo situacija kada vidi siromašnog čovjeka. Abraham uvijek ţeli činiti dobro. On moţe sjediti sam, ili čak imati B-ţju objavu, najvišu objavu koja postoji, ali to ga ne čini zadovoljnim. "Moram učiniti nešto dobro". Zato on poziva svog slugu Eliezera i kaţe: "Učini mi uslugu.

Ovdje negdje mora biti siromašnih ljudi, stoga poţuri pa ih dovedi." I Eliezer trči okolo po ulici i traţi.

Otrči natrag Abrahamu i kaţe: "Moj sveti gospodaru, ţao mi je što vam moram reći, na ulici nema nikoga."

Strana 20

poput nekih običnih pogana, već nalik onim poganima koji su štovali prašinu na svojim stopalima, najni-

Abraham mogao malo odmoriti.

Zapravo, to je bio test, jedan du-

neznabošci. Oni, zapravo, nisu bili

ţa vrsta pogana koji oboţavaju prašinu. Dakle, Abraham bi trebao sebi reći: "Sjedim ovdje i imam B-ţju objavu, najsvetiji trenutak mog ţivota, a gle, dolaze tri odvratna poganina." Čak da je bio i dobar čovjek, mogao je reći, Eliezere, učini mi uslugu. Ja sam zauzet s B-gom, a svi znaju da nema nikoga koji je vaţniji od B-ga.

Zapravo, na Nebu su me izabrali za "Najboljeg čovjeka godine". Ili je mogao zatraţiti nekog drugog od svojih brojnih slugu da se pobrine za posjetitelje. Umjesto toga, Abraham ustaje i trči prema trojici sitnih poganina, te ih moli da dođu u nje-

Abraham kaţe: "Više se ne mogu

govu kuću. Talmud kaţe da iz toga

pouzdati ni u svog slugu Eliezera.

učimo da je dočekivati strance dub-

Nekoga mora biti na ulici." Tada B-g

lja spoznaja od razgovora s B-gom.

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Abraham

i anđeli

To je bio Abrahamov rigorozan

najveća stvar. Ako ugledam nekog

biti najniţi pogani na svijetu, kao

test vrijednosti. Takav test za čovje-

dragog stranca, a on se osjeća tako

kontrast. Abraham je rekao B-gu:

ka glasi: Znaš li doista što ti je svrha

bijedno, nema svog mjesta na svi-

"Oprosti. Jako Te volim, ali oni su

na ovom svijetu? Znaš li doista što

jetu, i ja mu kaţem: "Dođi u moju

sigurno gladni i ţedni."

B-g ţeli od tebe?

kuću, napravit ću mjesta za tebe", to

I koliko god da ste ovdje zbog toga da vam se B-g otkrije, najveća je stvar da napravite mjesta za ne-

je dosizanje dubine svijeta. To je tako jednostavno, ne košta ništa, a mi to ne činimo.

Zamislite da je Abraham rekao: "Sada sam zauzet." Znate li što bi se dogodilo? Ta tri anđela su bili anđeli koji su donosili poruku od B-ga

koga, malo mjesto, čak samo na mi-

Sveti Zohar pita kako izgleda

da će Abraham imati sina Izaka i da

nutu. Kada ste mrtav, mrtvi ste. To

stvarno imati savez s B-gom. Puno

će u konačnici od njega nastati iz-

moţe biti tuţno, ali nije bolno. Ali

ljudi ima savez s B-gom i oni su

raelski narod koji će dovesti Maši-

ako netko luta okolo i nema svojeg

ushićeni B-gom. Oni su u potpunos-

jaha koji će donijeti izbavljenje svi-

mjesta na svijetu, to je najveća bol.

ti s B-gom, ali oni nisu ushićeni svi-

jetu. Da Abraham nije iskazao do-

jetom. Oni više ne vide ljude, po-

brodošlicu i primio trojicu stranaca,

gotovo ako su ljudi, prema njihovoj

on nikada ne bi imao Izaka i nikada

teoriji, pogani. Čovjek koja ima

ne bi bilo Mašijaha, a čitav bi svijet,

istinski savez s B-gom mora biti

najvjerojatnije, bio uništen na ovaj

posve svjestan svakog sitnog poga-

ili onaj način.

Kad pozdravljate nekoga morate za njega napraviti malo mjesta u svom srcu. Moţda ljudska stopala stoje na tlu, ali njihovim srcima je potrebno drugo srce u kojem će imati svoje mjesto.

na na svijetu. Nakon što je B-g sklopio savez s Abrahamom, On je

Kada sam apsolutno najbliţi B-gu?

rekao: "Dobro, da vidimo znaš li

B-g mi Sebe moţe u potpunosti ot-

kako stoje stvari. Ja ću ti se otkriti, i

Rabbi Shlomo Carlebach:

.

Riječi nadahnuća

kriti, ali u kojoj mjeri sam ja B-g? Ja

dok ti se Ja otkrivam, pojavit će se

sam najviše B-g onda kada primim

tri sitna poganina. Da vidimo kako

stranca.

Baal Šem Tov kaţe: Ako ste jed-

postupaš." Morate shvatiti, to mora

nom u ţivotu ţednom čovjeku dali

Zašto? Što B-g radi? B-g stvara

da je bilo vrlo veliko otkrivenje, jer

čašu vode, to je dovoljan razlog da

mjesta za svijet. Svako i najmanje

inače to ne bi bio test. Dolaze tri

sedamdeset godina plešete.

biće ima mjesto. Napraviti mjesta je

grozna poganina, i to mora da su

Jeste li napravili nešto dobro u svom ţivotu? Jeste? Nevjerojatno!

Jeste li ikada bili oduševljeni zbog te jedne dobre stvari koju ste učinili?

Jeste

li

kada

kome

napravili

uslugu? Smatrate li da ste kada imali privilegiju da nekome učinite uslugu? Gevalt! Silna stvar.

Rabi Kloynimus Kalman kaţe: Najveća stvar na svijetu je nekome učiniti uslugu!

Vrata Neba trebaju uvijek biti otvorena za naše molitve… ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 21 Broj 4 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJERA

Priča u VaJera se izravno nastavlja na prethodnu parašu, Leh-leha, u kojoj smo naučili da, kako bismo se povezali s energijom uspjeha i blaţenstva, moramo prevladati sebe i svoje urođene negativne osobine.

Ova priča započinje riječima: "Gspod mu se pojavio (VaJera)... za dnevne ţege, a on podiţe oči i pogleda, i gle, tri čovjeka ... i on ih vidje i potrča prema njima ..."

Priča kaţe da je Abraham sjedio

Abraham je razumio da kako bi

na ulazu u šator, i kad su gosti sti-

uspio na ovom svijetu, čovjek mora

gli, on je izvršio propis o "hahnasat

izaći iz sebe, "Leh-leha" (izići) i djelo-

orhim" (gostoprimstvu). Međutim,

vati u skladu s "Ljubi druge kao sebe".

Midraš nas uči da je Abraham, ko-

Abraham postupa suprotno ljudskoj

jem je bilo 99 godina, samo tri dana

prirodi. Umjesto da se odmara, "on

je njegova bol u tom trenutku bila

Kad svoju sebičnu prirodu

na vrhuncu; i kao da to nije bilo

promijenimo u

dovoljno, bio je to jako vruć dan.

prirodu davanja,

Abraham ţalio što nije mogao imati goste, pošto nitko nije putovao zbog

■

Vaţno načelo u Bibliji i spisima učenjaka kaţe da je istinska svrha svake osobe da se veţe uz Stvoritelja. Nameće se pitanje, kako je to moguće, kada je Stvoritelj je opisan kao "vatra koja proţdire"? Njegova

ranije imao brit mila (obrezanje) i da

Unatoč tome, Midraš veli da je

Kako to funkcionira

onda se povezujemo s obiljem i beskrajnim dobrom

je moć beskonačna i silna, a svi koji Mu se pribliţe mogu biti spaljeni.

Učenjaci odgovaraju, "Veţite se uz Njegove odlike", "budite suosjećajni kao

što

je

On

suosjećajan,..."

Kabalisti objašnjavaju da je čovjek smrtan, da je sebičan i limitiran, i

toga što je dan bio tako neobično

udaljen od svoga Stvoritelja koliko

vruć. B-g je primijetio njegovu tugu

je trčao prema njima ... i pohitao ... .i

i poslao mu goste. Pismo nam tada

na tele potrča Abraham", s velikim

kaţe da, čim ih je Abraham ugle-

entuzijazmom. U trenutku kada se

dao, "on je potrčao prema njima",

Abraham povezao s davanjem dru-

toliko ponesen tom namjerom da je

gima on je otlrio dragocjenu špilju i

otrčao da zakolje tele za njih. Tele

dobio obavijest o rođenju svog sina,

slične stvari se privlače. Sve izobilje

mu je pobjeglo, te ga je Abraham

Jichaka. Tora nas ovdje uči poruku i

koje traţimo - sigurnost, zdravlje,

sustigao tek u špilji, i tako je Abra-

formulu kako bismo imali uspješan

sreću i ljubav – dolaze od Svjetlosti

ham otkrio "Me'rat HaMahpela" (pe-

ţivot. Što više izađemo iz sebe i bri-

Stvoritelja. Kad svoju sebičnu pri-

ćinu za sahranu patrijaraha u He-

nemo se za druge, to će bolji postati

rodu promijenimo u prirodu dava-

bronu).

naši ţivoti.

nja, onda se povezujemo s obiljem i

je istok udaljen od zapada, a ipak, nagrada je velika kada čovjek postupa dobronamjerno. Mi se ovako moţemo povezati s beskonačnom silom na način koji je siguran, jer

beskrajnim dobrom. Vrijedi isprobati. ■

Strana 22

Divrej Tora

“Gal Einai”, Rabbi Yitzchak Ginsburgh:

TRI ANDJELA I NJIHOVE MISIJE Anđeli i Sefirot Poznato je da u kabali trojica anđela Mihael, Gavriel i Refael korespondiraju sa sefirot djelovanja iz ljubavi (dobrote), moći i ljepote čiji su predstavnici Abraham, Izak i Jaakov. Pogledajmo, dakle, kako je svaki od anđela izvršio zadatak koji odgovara njegovoj sefiri.

Naša parša započinje time da je Sara dobila obavijest da će roditi Izaka. Svi se slaţu da je anđeo Miha'el taj koji je bio glasnik za ovaj zadatak. Miha'el se također smatra zagovornikom Ţidovskog naroda.

Svaki narod na svijetu ima jednog anđela koji je njegov duhovni poslanik. Anđeo poslanik Ţidovskog naroda je anđeo Miha'el. Doista, Sarino ime na hebrejskom proizlazi iz istog korijena kao "poslanik". Hasidut objašnjava da je moć rađanja utjelovljenje beskonačne moći Svemogućeg u ljudskom biću. Time što je našu prvu pramajku i praoca učinio plodnima, Miha'el je obavio najvišu zadaću djelovanja iz ljubavi, jer sefira djelovanja iz ljubavi predstavlja stanje bez granica (beskonačno, samo po sebi). Nema većeg djelova-

nja iz ljubavi (dobrote) od toga da se sputanu posudu sterilnog muškarca i ţene učini nelimitiranom i sposobnom rađati.

Misija Gavri'ela, uništenje Sodome, jasan je čin demonstracije ogromne moći. Njegova je veza s Izakom u tome što Izakovo ime na hebrejskom znači doslovno "on će se smijati". Izakov unutarnji doţivljaj je doţivljaj radosti. Kao što stih kaţe, "kada zlikovci bivaju uništeni, radujte se".

Rafa'el na hebrejskom proizlazi iz korijena ‫רפא‬, koji znači "izliječiti".

Ali ‫ רפא‬se također moţe presloţiti tako da se čita ‫פאר‬, što je korijen naziva sefire ljepote, ‫תפארת‬, sefire Jaakova.

Anđeli i patrijarsi Budući da su Izak i Jaakov (i njihova suština kao arhetipskih■ duša koje odgovaraju moći i ljepoti) još uvijek bile tek potencijal u Abrahamovoj prokreativnoj energiji [a čak i sama Abrahamova suština kao djelovanje iz ljubavi (dobrota) još nije bila potpuno otkrivena] objava trojice anđela Abrahamu je ilustrirala kako će izgledati njegovo potomstvo. Kao što stih kaţe: "Jer, u Izaku, naći ćeš svoje sjeme." Riječ "u/unutar" ograničava Izaka, jer se od Izakovih sinova samo Jaakov smatra sjemenom Abrahama. A sva su trojica patrijaraha bili predstavljeni anđelima koji su došli u posjetu Abrahamu.

Ta je veza i sukladnost između anđela i patrijarha lijepo ilustrirana u gematriji. Postoji vaţan princip u matematičkoj analizi Tore, da kvadrati brojeva, gdje god se nalazili, predstavljaju savršenu potpunost.

Ako imena patrijarha dodamo imenima trojice anđela, dobivamo:

= ‫אברהם ״יצחק ״יעקב ״מיכאל ״גבריאל ״רפאל‬ 4 2 .6 =‫״‬36 ‫ =״‬1296 Gdje 6 ovdje ukazuje na 6 imena čiju smo sumu izračunali. ■ Godina 12 23 Broj 4 Strana

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Ţivot je putovanje

Odlučio jednom neki trgovac posjetiti velikog cadika. Netom

što je doputovao, raspitao se gdje ga moţe pronaći, a ljudi ga uputiše do trošne kolibice na kraju grada. Kad je ušao čekalo ga je veliko iznenađenje: osim slomljenog kreveta i stola pretrpanog knjigama, za kojim je pognut sjedio jedan starac, u sobi nije bilo više ničega. Putnik je neko vrijeme nijemo promatrao, a onda prekine tišinu: "Gdje ţivi čuveni cadik?"

"Ljudi govore da sam ja taj," odgovori mu starac. "Ne razumijem zašto si toliko iznenađen?"

"Ne znam niti sam. Ti si veliki mudrac, okruţen s toliko učenika; tvoje je ime čuveno u cijeloj zemlji. Čudno je da ti ţiviš u sobici poput ove. Ti bi trebao ţivjeti u nekoj palači."

"A gdje ti ţiviš?" upita ga starac.

I stinska je ljubav kada cijenimo svaku osobu bez obzira na to tko je i gdje je, te kada joj pomognemo da postane ono najbolje što moţe.

Kako kaţu mudraci, "Grijeh treba izbrisati, a ne grešnike." Nije vaţno da volimo sve što neka osoba učini, već je vaţno bezuvjetno voljeti tu osobu. Vi ne trebate prihvatiti ono što druga osoba izabere, niti trebate tome učiti svoju djecu, ali još uvijek morate prihvatiti tu osobu. Čak i ako odbacujete filozofiju određene grupe ljudi, ne smijete odbaciti te ljude. ■ R. Simon Jacobson

D anas osjećaš da si ispunjen i sretan.

"Ja ţivim u velikoj kući, opremljenoj skupim pokućstvom."

"A kako ti zarađuješ za ţivot?" nastavi starac. Čovjek je objasnio da je on trgovac na veliko i zato dva puta godišnje putuje do velikog grada da bi kupio robu i onda je preprodao lokalnim trgovcima.

Mudrac ga paţljivo sasluša, a onda ga upita gdje stanuje za vrijeme svog boravka u gradu.

"Ja prespavam u jednom jeftinom svratištu," odgovori mu trgovac.

Starac mu uputi ispitivački pogled, pa mirno nastavi: "Zamisli da netko uđe u tu malu sobu i upita kako to da bogati trgovac poput tebe noći u takvoj sobici. Ti bi mu vjerojatno odgovorio kako si ovdje u proputovanju i da je to sve što trebaš. Moţda bi ga pozvao u svoj pravi dom da se uvjeri kako je tamo sve drugačije. Isto je tako i kod mene, i ja sam samo na proputovanju. Ovaj je ţivot samo kratko putovanje. Zato te pozivam u moj duhovni dom, pa ćeš tamo vidjeti da ţivim u raskošnoj palači." ■

Ne dozvoli prošlosti i budućnosti da utječu na tvoje raspoloţenje. ■ R. Nahman iz Breslova Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 24

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 1 – Košer i ne-košer stvorenja Tora nam dopušta da jedemo od-

razlikuju dopuštene (košer) vrste ţivotinja: one preţivaju hranu koju jedu i imaju

razdvojene

ređene vrste ţivotinja (Lev. 11,2-8,

papke. Usmena Tora

Pnz. 13,4-8), ribe koje imaju peraje i

daje dodatne zna-

ljuske (Lev. 11,9-12, Pnz. 13,4-10 ),

kove (79,1). Ovi znakovi se koristi kada ne znamo tko su roditelji

■

ţivotinje;

svaki ţivi potomak rođen od košer ţivo-

većinu vrsta ptica (Lev. 11,13-19, Pnz. 13,11-20), te neke vrste skakavaca (Lev. 11,20-23).

Tora daje dva znaka po kojima se

tinje je košer i obratno, bez obzira

ukoliko nemamo pouzdanu tradi-

na izgled (79,2).

ciju da su košer (82,2-5).

Tora navodi 24 vrsta ne-košer pti-

Ribe koje imaju vidljive, uklonjive

ca; sve ostale ptice su košer (82,1).

ljuske u nekom stadiju svog ţivota

Usmena Tora daje znakove po koji-

moraju također imati i peraje i stoga

ma se razlikuju košer i ne-košer vr-

su košer (83,1-3). (U dvojbenim slu-

ste ptica, ali danas ptice ne jedemo

čajevima vidi 83,4-6.9.) Sva druga stvorenja koja ţive u otvorenim vodama su ne-košer; vodu za piće stoga treba prethodno procijediti kako bi se iz nje uklonila sitna stvorenja (vidi 84,1-3).

Usmena Tora daje znakove po kojima se razlikuju košer vrste skakavaca, no danas ih jedemo samo ako imamo pouzdanu tradiciju da su košer (85,1). Sva druga leteća stvorenja (osim košer ptica) i stvorenja koja ţive na zemlji (osim košer ţivotinja) su ne-košer; vidi 84,4-7.15-16.

Stoga se hranu koja je vjerojatno njima infestirana mora pregledati u vezi prisutnosti sitnih stvorenja ili je procijediti da ih se ukloni; vidi 84,814 i 100,4. ■

Godina 12 25 Broj 4 Strana

Strana 25

Alan Morinis

Program musara poboljšanje.

dovršenima. Nadalje, bilo bi mnogo dosljednije od Njega da

Naš svijet je svijet preobrazbe.

je tako i učinio, jer pošto je B-g

Kada

sam u svakom pogledu savrPostizanje punine Učitelji musara ne govore uvijek o cilju musara u kontekstu svetosti.

poboljšavamo i ople-

menjujemo sebe, mi postupamo

šen, bilo bi primjereno da i Nje-

u skladu s B-ţanskim planom –

gova djela jednako tako budu

ispunjavamo svoju svrhu po-

potpuno savršena.

stojanja na ovome svijetu...

Ponekad kaţu da je svrha praktici-

No u svojoj velikoj mudrosti,

Ljudska bića ne samo da su

ranja musara to da nam on pomo-

on je odredio da je bolje da

stvorena s tom svrhom, već im

gne da se pokrenemo u smjeru koji

omogući ljudima da dovrše

je

je u potpunosti pojmljiv na ovom

svoje vlastito stvaranje. Stoga je

postignu taj najviši cilj.―

stupnju stvarnosti: cilj je šlemut

On 'zau-stavio prije kraja' Svoje

(šlemus), u doslovnom smislu riječi

vla-stito obiljeţje savršenstva, i

„potpunost―. Šlemut dolazi od istog

Svojim

korijena kao i riječ šalom, koja se

brotom suzdrţao se od Svog

obično prevodi kao „mir―. Među-

veličanstva pri tom stvaranju,

tim, ovoj definiciji manjka širina

te učinio ta stvorenja nedo-

značenja potpunosti koja je upad-

ršenima. To je način na koji je

ljivo vidljiva u šlemutu, a neizravno

On ţelio da budu načinjeni, u

u miru.

skladu s Njegovim uzvišenim

Mi sada nismo 'potpuni', ali bismo

veličanstvom

i

do-

planom.

dana

i

sposobnost

da

Učitelji musara nikada ne kaţu sasvim jasno što je to što čini pot■ punost. Ja smatram da je to idealno

stanje postojanja u kojem se svako naše unutarnje obiljeţje nalazi u savršenoj ravnoteţi. Majmonid piše o ševil ha'zahav – zlatnoj sredini – što je mjerilo koje bismo trebali primijeniti na svaku karakternu osobinu: kada bilo koja od njih sklona nekoj

mogli biti. Ako usmjerimo svoje

Prema ovom gledištu, dakle, sve

krajnosti, bilo da je u pitanju njen

napore prema svakom unutarnjem

naše slabosti, nedostaci i mane nisu

višak ili manjak, to stvara problem.

elementu koji je nedovršen ili nije

tek naše slabe točke – one imaju

Samo onda kada je osobina u sre-

izbalansiran, mi činimo korak na-

svoju svrhu. Popravljanje svake

dini, ona će djelovati skladno i na

prijed prema tome da sebe učinimo

pojedine od njih korak je prema

korist. A kada su sve naše osobine u

dovršenijima, ili šalem.

potpunosti. U engleskom jeziku čak

tom stanju, tada sebe moţemo naz-

i u samim riječima očigledna je po-

vati potpunima.

Ponovo nalazimo da Ramhal rasvjetljava ovu ideju, u drugom spisu, Da’at Tevunot, gdje piše: „Onaj jedan kamen na kojem počiva čitava zgrada ideja je da B-g ţeli da svaka osoba dovrši sebe, tijelo i dušu...― Mi smo stvoreni nedovršeni. To nije prokletstvo, već prije početna točka za naše ţivote, jer se mi na ovoj zemlji nalazimo zato da bismo dovršili djelo našeg stvaranja. Ramhal nastavlja:

vezanost između potpunosti i svetosti (wholeness i holiness). Potpunost – šlemut – nije toliko nagrada koliko je ispunjenje svrhe našega ţivota.

Rabin Yisrael Salanter, koji je toliko mnogo učinio kako bi ukazao na to kako funkcionira duša, govori o ovome u svojoj knjizi, Ohr Yisrael:

smatrati stalnim stanjem u kojem smo postigli konačnu i trajnu dovršenost. Ţivot nije takav, i mi se samo moţemo nadati da ćemo biti potpuni u svakom trenutku i svakoj situaciji. Ovo nam ne daje nikakvu

Midraš (Brešit Raba 11:6) uči:

sigurnost u to koliko ćemo biti pot-

„Svemu što je stvoreno tijekom

puni u slijedećem trenutku ili situ-

šest dana Stvaranja potrebno je

aciji.

usavršavanje – na primjer, zrno

B-g je svakako u stanju načiniti

gorušice je potrebno zasladiti...

ljude (i sve stvoreno) potpuno

I čovjeku je, također, potrebno

Strana 26

Do koje god mjere naši ţivoti pokazuju potpunost, to ne bi trebali

Rabin Shlomo Wolbe, u svojoj knjizi Alei Shur, potpunost definira kao sposobnost odolijevanja kušnji Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

koju ţivot donese. Kušnju prebro-

skom riječ „narod― dolazi ispred

razovanja. Popravljanje svojih oso-

dimo zbog svoje potpunosti, no ta

riječi „svet.― U vezi toga Kotzker

bina način je na koji vi uzdiţete

se ocjena odnosi samo na taj ispit

Rebe kaţe: „U redu, budite sveti.

svoju dušu i činite sebe potpunim,

kojem smo trenutno podvrgnuti.

Ali ne zaboravite – čovjek prvo tre-

a to je neophodan dio onoga zbog

Slijedećeg trenutka je drugi trenutak

ba biti mensch.―

čega se nalazite tu na zemlji. Umje-

ţivota, i vaša potpunost u cijelosti ovisi o tome kako reagirate na taj doţivljaj.

Biti Mensch Ciljevi musara o kojima smo do sada govorili – da budemo sveti i potpuni – mogu izgledati više primjereni za cadikim nego za mene i vas. Razumijevajući da moţemo zapasti u takav način razmišljanja, učitelji musara su opisali ciljeve za tu duhovnu praksu na mnogo jednostavniji način: Sada, kada je sve rečeno i učinjeno, svetost i potpunost i svaka druga uzvišena zamisao ovog duhovnog cilja svodi se na jednostavan naziv na jidišu: Vi biste trebali biti mensch, tj. „dolično ljudsko biće.― Ova jedna

Rabin Yisrael Salanter artikulira ovaj ovozemaljski cilj musara govoreći o golemu, nadnaravnom biću iz Ţidovskog folklora: Maharal iz Praga stvorio je golema, i bilo je to veliko čudo.

No, koliko je čudesnije preobraziti tjelesno ljudsko biće u menscha.

Radionica – Praktični dio

sto da se zbog ovih vidova svog unutarnjeg ţivota osjećate loše, vi biste zapravo mogli biti oduševljeni i motivirani time što ćete na to gledati kao na početnu točku za napredovanje.

Uzmite si svakoga dana 5 minuta da razmotrite svaku od osobina sa spiska i razloge zašto ste je tamo stavili. Dok to činite, imajte na umu da kada ne bi bilo tih djelića nedo-

U prethodnoj radionici načinili ste

vršenosti, vi biste bili uskraćeni za

popis svojih osobina za koje ste pre-

mogućnost da napredujete prema

poznali da na određen način nisu

dovršenosti. Pokušajte osjetiti da je

idealne. Uzmite taj popis i sada ga

svako mjesto na kojem 'niste savr-

ponovo pročitajte.

šeni' zapravo dar, jer vam daje je-

Razmotrite kakav dojam u vam proizvodi ovaj pogled na to što jeste i kako se ponašate.

dnu duhovnu stepenicu koja čeka da se na nju popnete. Na taj način, vi se zbliţavate sa svojim duhovnim planom obrazovanja. Umjesto da se

riječ na jidišu prenosi svu puninu

Većina od nas se osjeća vrlo loše

osjećate dovedeni u škripac zbog tih

čestitosti, časti i poštovanja kojoj se

zbog stvari u kojima smo na neki

strašnih nedostataka, ili da ulaţete

netko moţe nadati u ţivotu. Veliki

način podbacili. I vi? Sa stanovišta

svoju energiju u racionaliziranje i

hasidski učitelj, Kotzker Rebe (1787-

musara, međutim, moguće je, čak je

opravdavanje toga što jeste, vi sada

1859), iznosi komentar na redak,

i poţeljno, da iznova shvatimo te

pred sobom vidite ljestve, koje če-

„Budite mi sveti narod.― Na hebrej-

„neuspjehe― ne kao obične mane,

kaju da se uz njih popnete, prečku

već kao vlastiti plan duhovnog ob-

po prečku.

Kako biste osigurali postojani napredak u ovom području, napraviti svakoga dana u određeno vrijeme 5-minutnu provjeru. Isključite telefon, odmaknuti se od računala i zatvorite vrata svoje sobe. Vaša spretnost da stvorite trenutak za mir i razmišljanje biti će ključ vašeg uspjeha u ovom tečaju musara. Dakle, najbolje je da počnete upravo sada, tako što ćete odrediti vrijeme u danu i mjesto za to. ■

Godina 12 27 Broj 4 Strana

Strana 27

ska

ti ćeg

KAKO SMO KAO DRUŠTVO POSTALI TOLIKO IMUNI NA ZLO?

U Zagrebu se promovira knjiga o ustaškom ubojici, manjine se gađa hranom, podržavaju se revizionisti ma

o Iz d

Jutarnji list, 1.10.2018.

Dakle, ipak se dogodilo.

Unatoč upozorenjima mainstream medija, u Zagrebu je – legalno i bez reakcija drţave – obavljena glorifikacija jasenovačkog zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburića. Baš kako su najavili, redakcija Hrvatskog slova u subotu je predstavila knjigu Vlade Vladića “o ţivotu i djelu generala Drinjanina i hrvatskog viteza”, a sve se dogodilo u njihovim prostorijama, koje su smještene u podnoţju Nacionalne i sveučilišne knjiţnice. Kao da se radi o običnoj knjiţevnoj večeri, protekla je i ova, priređena u čast patološkog ustaškog ubojice, koji je ostavljao tragove smrti od Ja-

senovca do Drine, i od Sarajeva do Podravine. Sasvim je logično da je predstavljanju knjige o liku poput Luburića prisustvovao Dario Kordić, osuđen za ratne zločine u Ahmićima.

Ukratko, dvadeset i četiri sata nakon što su u središtu Zagreba napadnuti saborski zastupnici SDSS-a Milorad Pupovac i Boris Milošević, dva kilometra dalje javno se promovira knjiga o krvoloku koji je bio idejni začetnik i tvorac Jasenovca, u koji je često dolazio, nadzirao rad i osobno ubijao zatočenike.

Sve se dogodilo u glavnom gradu drţave čiji se Ustav poziva na antifašizam, a kazneno zakonodavstvo sankcionira širenje mrţnje i zločinačkih ideologija.

A opet – kao što je nekidan napisao Jurica Pavičić – Hrvatska se pretvorila u zemlju u kojoj je nenormalno postalo normalno i sve je dopušteno. Prije desetak dana posmrtni ostaci 55 civila, vojnika domobranske i ustaške vojske koji su pronađeni i ekshumirani na devet mjesta u općinama Plitvičkim jezerima i Rakovici, pokopani su uz vojne počasti, a na pokopu je bio i ministar branitelja Tomo Medved, kao i izaslanica hrvatske predsjednice Silvana Oruč Ivoš.

Ministarstvo hrvatskih branitelja je 2017. Društvu za istraţivanje trostrukog logora Jasenovac dodijelilo 50.000 kuna za arhivska istraţivanja, iako se radi o revizionistima, koji tvrde

da je jasenovački logor bilo odmorište za Srbe, Ţidove, Rome i sve koji se nisu sviđali ustašama. Koliko smo kao društvo postali imuni na zlo, pokazuje to da više nitko ne podsjeća na natpise “Za dom spremni”, koji legalno stoje u mnogim mjestima.

Napokon, nije li omiljeni pjevač nogometne reprezentacije M. P. Thompson nekada snimljen kako pjeva “Jasenovac i Gradiška Stara,/to je kuća Maksovih mesara”, a izbornika Zlatka Dalića grozno nervira kada pola Hrvatske protestira jer takvi likovi pjevaju na Trgu bana Jelačića? “Maksovi mesari” su ako netko nije upućen - nekadašnji Luburićevi zaposlenici...■

Slikar iz Splita nije mogao gledati ogavan grafit na svojoj zgradi. Uzeo je kist i napravio super stvar Telegram, 12.10.2018.

'Ponekad je samo malo potrebno da se pobijedi zlo, pa i jedna kvačica', rekao nam je Mikulić Neno Mikulić akademski je slikar iz Splita. Prije desetak dana na njegovoj zgradi u Teslinoj ulici osvanuo je ogavan grafit: “MRZIN ŢIDOVE”.

Netko ga je napisao na taman svjeţe obojenom dijelu zida.

Gospodin Mikulić je desetak dana strpljivo čekao da gradske sluţbe reagiraju, a kad se to nije dogodilo odlučio je sam riješiti stvar. Uzeo je kist i boju te jednim potezom naprosto grafit pretvorio u: “MRZIN ZIDOVE”. Malu intervenciju objavio je na Facebooku, a jutros smo se čuli s njim.

Page 28 Strana 28

“Odlučio sam je prepiturati jer me nerviralo u to gledati svako ujutro”, rekao nam je. “Pošto sam akademski slikar uvik imam piture u stanu”. Dakle, uzeo je kist i boju te jednostavno obrisao kvačicu sa slova “Ţ”, čime je grafit dobio sasvim novo značenje. “Poanta je da je samo promijenjena mala kvačica. Da sam prebojao cijeli natpis ne bi bilo zanimljivo.

Ovako se i simbolično moţe vidjeti koliko je ponekad samo malo potrebno da se pobijedi zlo… Dobila se pozitivna poruka koja upravo kontrira prethodnoj”, ispričao nam je.

LJUDI SU ODUŠEVLJENI Ljudi, barem oni normalni, oboţavaju što je učinio . “Ovo mrzim zidove sada postaje gra-

fit koji govori o zidovima. Onim zidovima što ih hoće graditi Trump, ili oni zidovi koje ljudi diţu u svojim glavama. I on ih mrzi. Mrzim ih i ja. Super!”, napisao je netko u komentarima na Facebooku.

Divrej Tora

Mikulićeva akcija je već sada postala omanji viralni hit. Trenutno ima preko 850 lajkova, te gotovo 40 shareanja, dok su komentari samo pozitivni. ■

Godina 12

Broj 4