1-04 - Divrej Tora - Vajera 5780 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 13 Broj 4

Zagreb, šabat 16. studenog 2019. - 18. (mar)hešvana 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vajera Jeruzalem 16:21

17:21

Zagreb

16:07

17:07

Rijeka

16:14

17:14

Split

16:11

17:11

Dubrovnik 16:07

17:06

Vinkovci 15:57

16:57

Sarajevo 16:03

17:02

Doboj

16:01

17:01

B. Luka

16:05

17:04

Beograd 15:52

16:51

Novi Sad 15:53

16:53

Subotica 15:51

16:51

Zrenjanin 15:50

16:50

Niš

15:50

16:49

Beč

15:58

16:58

Frankfurt 16:23

17:22

Edison, NJ 16:22

17:21

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 19.11.2018.

Alot Hašahar

5:28

Najranije Talit

6:02

Nec Hahama

7:01

Najkasnije Š’ma

9:21

Zman Tefila

10:08

Hacot

11:41

Minha Ketana

14:25

Plag Haminha

15:23

Šekia

16:22

Cet Ha-kohavim

17:04



Broj 4 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajera

(Berešit 12,1-17,27) B-g se otkriva Avrahamu tri dana nakon obrezivanja tog prvog Židova, u dobi od 99 godina; a Avraham se žuri pripremiti obrok za goste koji se pojavljuju iz pustinjske omare. Jedan od trojice – a to su anđeli prerušeni u ljude – najavljuje da će, točno za godinu dana, neplodna Sara roditi sina. Sara se nasmije. Avraham moli B-ga da poštedi pokvareni grad Sedom. Dvojica od trojice prerušenih anđela dolaze u osuđeni grad, u kojem im Avrahamov nećak Lot pruža gostoprimstvo i štiti ih od pokvarenih namjera Sedomske svjetine. Dva gosta otkrivaju da su došli uništiti mjesto i spasiti Lota i njegovu obitelj. Lotova žena se pretvara u stup od soli kada ne posluša zapovijed da dok bježi ne smije pogledati natrag na grad u plamenu. Dok se nalaze u pribježištu u pećini, dvije Lotove kćeri (uvjerene da su one i njihov otac jedine preživjele osobe na svijetu) napiju svog oca, legnu s njim i ostanu trudne. Dva sina rođena iz tog nemilog događaja su narodi Moav i Amon. Avraham se seli u Gerar gdje filistejski kralj Avimeleh uzima Saru – koja se pred-

stavlja kao Avrahamova sestra – u svoju palaču. U snu, B-g upozorava Avimeleha da će umrijeti ukoliko ne vrati ženu njezinu mužu. Avraham objašnjava da se bojao da će ga ubiti zbog Sarine ljepote. B-g se spomene Svog obećanja Sari te daje njoj i Avrahamu sina koji dobija ime Jichak (što znači „smijat će se“). Jichaka obrezuju osmog dana; Avrahamu je 100 godina, a Sari 90 u vrijeme rođenja njihovog djeteta. Hagar i Jišmael su otjerani iz Avrahamovog doma, te lutaju pustinjom; B-g čuje plač umirućeg dječaka i spašava mu život tako što pokaže njegovoj majci izvor. Avimeleh sklapa savez s Avrahamom u Beer Ševi, gdje mu Avraham daje sedam ovaca kao znak sklapanja mira. B-g iskušava Avrahamovu odanost tako što mu zapovijedi da prinese na žrtvu Jichaka na brdu Morija (na Hramskom brdu) u Jeruzalemu. Jichak je vezan i stavljen na žrtvenik i Avraham podiže nož da ubije svog sina. Glas sa neba dovikne mu da stane; ovan, kome su se rogovi zapleli u grmlje, prinesen je na žrtvu umjesto Jichaka. Avraham prima obavijest o rođenju kćeri, Rivke, njegovom nećaku Betuelu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen/Rišon – prva alija – 14 p'sukim (18,1 – 14) I B-g se ukazao njemu (Avrahamu). Upotreba zamjenice "njemu" umjesto punog imena Avraham, ima svoj značaj. Eilav (njemu) nas upućuje na prethodnu paraša - Avrahamovo obrezivanje, što ukazuje da je svrha B-žjeg pojavljivanja Avrahamu bikur holim, posjeta bolesniku. Nadalje, činjenica da Tora ne kazuje da je B-g išta rekao Avrahamu prilikom ovog "pojavljivanja," govori nam da je imao drugu namjenu, tj. bikur holim. Sjedio je na ulazu u šator (i gledao hoće li naići putnici da im poželi dobrodošlicu) za najveće dnevne žege. Bilo je neprirodno vruće; to je B-g učinio da poštedi Avrahama zamornih posjetitelja. Međutim, Avraham se žalosti zbog njihove odsutnosti, tako da B-g u liku putnika šalje tri anđela. To nas može naučiti nešto o tome kako se ponašati prema starijim i nemoćnim osobama. Svatko je osoba za sebe. Mirovanje nije dobro za svakog. B-g je, da tako kažemo, prvo osjetio da je Avrahamu potreban odmor. Ali onda je "shvatio" da je u Avrahamovu slučaju, njegov hahnasat orhim, gostoljubivost, za njega daleko bolji lijek, nego odmor.

hamovu slučaju očita. On nudi anđelima malo vode i malo kruha, ali u stvari priprema za njih (uz Sarinu i Jišmaelovu pomoć) raskošan obrok. Mišna navodi da je Avrahamov obrok za strance bio znatno raskošniji od gozbe Šloma HaMeleha na proslavi povodom izgradnje Beit HaMikdaša. Avraham i Sara su vrhunski primjer gostoprimstva, jedan od simbola židovskog naroda. Rabi Jehuda kaže u ime Rava (Bava M'ci'a): Što je Avraham sȃm učinio za svoje goste, B-g je sȃm učinio za narod Izraelov; što je Avraham učinio preko drugog, B-g je isto tako učinio. Avraham je rekao: jukah na m'at majim. Raši objašnjava neobičnu gramatičku formu tvrdnjom da Avraham nije sȃm donio vodu strancima. Isto tako, kad je B-g htio osigurati vodu za Avrahamovo potomstvo, naredio je Mošeu Rabeinu da baci štap u vodu, da udari stijenu, da govori stijeni. No, Avraham je sȃm nahranio anđele. Kada je B-g trebao prehraniti narod, On nas je opskrbio manom, a ne Moše. Izravno B-g ju je dao narodu. Levi/Šeni – druga alija – 19 p'sukim (18,15 – 33) Sara želi poreći da se smijala (i sumnjala), ali ne može.

Iz ovoga učimo koliko je velika i važna micva hahnasat orhim.

Svaki od tri anđela imao je jedan zadatak: jedan da izliječi Avrahama, jedan da objavi rođenje Jichakovo (obje misije ostvarene), treći da uništi S'dom. Taj anđeo je sada u pratnji R'faela, čiji je novi zadatak spasiti Lota i obitelj. Avraham prati anđele na putu u S'dom.

„Govori malo, čini puno.“ Ova maksima iz Pirke Avot je u Avra-

Još jednom od Avrahama učimo o pravilnom ponašanju domaćina:

Avraham ugleda tri „čovjeka“ i pohita pozdraviti ih, nakon što je zamolio B-ga da malo pričeka.

Strana 2

smatra se da je još važnije ispratiti goste, nego pozdraviti ih! Hašem zatim govori Avrahamu o svojoj namjeri da uništi S'dom. Avraham moli i pogađa se u njihovo ime, ali nema dovoljno pravednih ljudi za spas gradova. ■

Dijalog između Avrahama i Hašema je zapanjujući (i jedinstven) primjer bliskog odnosa koji vlada između njih. Avrahamov izraz poniznosti pred B-gom je: "ja sam prah i pepeo." Gemara kaže da su zbog Avrahamove poniznosti njegova djeca zaslužila dvije micvot - pepeo para aduma i prah sota. Tora T'mima objašnjava da pepeo para aduma predstavlja oličenje duhovne čistoće (koja se može shvatiti kao područje "između Židova i B-žjih micvot"). Obećavajući ishod postupka sota je šalom bajit, kao glavni primjer međuljudskih odnosa. Tako nagrada za Avrahama pokriva cijeli spektar židovskog života. Šliši – treća alija – 20 p'sukim (19,1 – 20) Dva anđela stižu u S'dom i prima ih Lot. [Nećak Avrahama Avinua je naučio nešto od svog ujaka.] Narod S'doma pokazuje svoju zlu ćud. Jasno je iz p'sukima, midrašima i komentara, da Lot nije bio dovoljno pobožan, niti uvjeren u vlastitu ispravnost, ali je bio u prednosti u Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

usporedbi s ljudima među kojima je živio. Lota, njegovu ženu i dvije kćeri odvode iz grada dva anđela. Lot moli za dopuštenje da potraži utočište negdje bliže. R'vi'i – četvrta alija – 40 p'sukim (19,21 – 21,4)

Alija po Alija

Jichaka. Hamiši – peta alija – 17 p'sukim (21,5 – 21) Avrahamu je bilo 100 godina kad se rodio Jichak. Obrezuje ga s 8 dana starosti.

"I Avraham ustane rano ujutro na mjesto gdje je stajao pred B-gom".

Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi mogao na njega imati Jišmael, pa traži od Avrahama da otjera njega i njegovu majku Hagar. Avraham to čini tek kad mu B-g kaže da posluša Saru. Hagar i Jišmael su na rubu smrti u pustinji, ali Jišmaelove molitve su uslišane i oni su spašeni. Jedan anđeo uvjerava Hagar da će preživjeti. Hagar poslije ženi Jišmaela za ženu iz zemlje egipatske.

Avraham se vraća na isto mjesto da razgovara s B-gom. Odavde proizlazi ideja za makom kavua, mjesto određeno za molitvu. Talmud kaže: "Tko odredi mjesto na kojem moli, B-g Avrahamov će mu pomoći".

Kad su se Hagar i Jišmael molili B-gu, B-g je čuo „mladićev glas“; Raši kaže kako iz toga učimo da je najsnažnija molitva u korist nekog bolesnika, upravo molitva tog bolesnika osobno.

Naravno, još važnije, upravo taj pasuk i drugi koji "podržavaju" tvrdnju u Gemari pokazuje da je Avraham ustanovio t'filat šaharit. Da Amida, stati pred B-gom, znači moliti, uči se iz pasuka vaja'amod Pinhas vaj'palel ... I Pinhas je stajao u molitvi - T'hilim 106,30. Pasuk ovdje u Vajera povezuje molitvu Amida uz Avrahama Avinua i uz rano ujutro, dakle šaharit.

Šiši – šesta alija – 13 p'sukim (21,22 – 34)

Nakon što se Lot udaljio, počinje uništenje S'doma. Lotova žena se osvrne – što je bilo protivno upozorenju – i pretvori se u stup soli. (Kazna povezana sa solju je „milo za drago“ zbog škrtosti koju je pokazivala prema gostima).

Lotove dvije kćeri, nakon što su svjedočile potpunom uništenju S'doma, pretpostavljaju da su oni jedini preživjeli od sveg čovječanstva. Skovale su zavjeru i legle s pijanim Lotom kako bi čovječanstvo nastavilo postojati. Moav i Amon su rezultat toga. B-g je održao obećanje i Sara rađa

Avimeleh i njegov zapovjednik Pihol (zvan Fihol zbog dikduk pravila) sklapaju pakt s Avrahamom. Pakt ima veze s bunarima koje je Avraham iskopao, a sluge Avimelehove ukrale, vraćanjem tih bunara i priznanjem Avimelehovim da bunari stvarno pripadaju Avrahamu. Grad Be'er Ševa dobiva svoje ime od dvostrukog značenja 7 ovaca korištenih kao znak saveza i međusobno date zakletve. Avraham sadi „ešel“ u Be'er Ševi. Osim što je vrst stabla, riječ ešel se smatra akronimom hebrejske riječi za hranu, piće i konačište (ili hrana spavanje i pratnja) – što ostaje simbol gostoprimstva za sva vremena.

Š'vi'i – sedma alija – 24 p'sukim (22,1 – 24) To je dio o vezivanju Jichaka – akedat Jichak. Iako nitko od Avrahamovih potomaka (mi, židovski narod) nikad neće biti stavljen na kušnju na tako drastičan način, crpimo ogromnu inspiraciju iz tog dijela Tore. To je dio naše baštine i, još više, dio naše suštine. Svatko od nas doživljava različite izazove kroz život. To isto se odnosi i na nas kao narod. Neka nas uvijek vodi duboka predanost Tori i židovskim vrijednostima. Akedat Jichak je naša osobna iskaznica. Ona definira tko smo ... čak i kada je naše vlastito ponašanje u suprotnosti sa standardima Tore. Stojimo pred B-gom na dan suda Roš Hašanu, i pušemo u šofar napravljen od ovnujskog roga. Tražimo od B-ga da se sjeti Akedat Jichak i smiluje se njegovoj (premda ponekad ne zaslužuju) djeci. Paraša završava spominjanjem Rivkinog rođenja što je poveznica sa sljedećom fazom razvitka judaizma. Haftara – 37 p'sukim – Melahim Bet 4,1 – 37 Ova sedra nam pokazuje oštru suprotnost između ljubaznosti i gostoljubivosti Avrahama i Sare s jedne strane, te okrutne "posao je posao" i "što ja imam od toga" prirode S'doma. Haftara govori o udovici jednog proroka koji se suočava s gubitkom dvoje djece zbog siromaštva i izopačenosti izraelskog društva koje je izgubilo iz vida Avrahamovu i Sarinu ostavštinu. Prorok Eliša izvodi čudo i obitelj je pošteđena tog udarca. ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Godina 13 3 Broj 4 Strana

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos—nastavak

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos". Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom? Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalne micvos ". 4. Ljubiti B-ga Ljubit ćeš Vječnog, B-ga svoga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim sposobnostima. (Pon. zakon 6,5) Ljubiti Vječnog trebalo bi biti prirodna posljedica saznanja o Njegovom postojanju. Ako istinski shvaćamo sve što Hašem čini za nas, kako bismo mogli, da ne cijenimo i ne ljubimo Ga zbog toga? Izučavanje Tore omogućava nam da postanemo svjesniji Hašema i postanemo Mu još bliži. Također bismo trebali biti spremni dati svoje vrije-

me, svoje resurse i više od toga za Hašema. 5. Biti u strahopoštovanju pred B-gom Morate poštovati Hašema, svog B-ga; Njemu ćete služiti. (Ponovljeni zakon 10,20) Jednako tako, ako smo svjesni da B-g postoji, ne bismo mogli a da nemamo strahopoštovanje prema Njemu. Poštovanje B-ga znači shvaćati da naša djela imaju posljedice. Baš kao što ćete postati bolesni ako popijete otrov, postoje duhovne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, za naše postupke. Spoznaja da postoji B-g i sustav duhovnih provjera i protuteža, pomaže nam da ostanemo na pravom putu. 6. Ne biti zaveden svojim željama Nemojte ići za svojim srcem ili očima, za kojima čovjek može poći stranputicom. (Brojevi 15,39) "Srce" se odnosi na heretičke misli, a "oči" se odnosi na fizička iskušenja, od kojih oboje može odvratiti osobu od onoga što je stvarno važno u životu. Moramo "zadržati svoje oči na nagradi", to jest, na Tori i nagradi koju ona daje. Ne smijemo se dati zavesti filozofijama koje nisu podudarne s Torom ili fizičkim željama. Ovih se šest micvos može ispuniti i samo mislima, bez obzira na tjelesne sposobnosti osobe. Svi Židovi mogu iskoristiti ove micvos kako bi se bolje upoznali, voljeli i poštivali našeg Stvoritelja, te kako bi postali bolji ljudi. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 6. Negativna je zapovijed ne činiti nikakvog posla na šabat kao što kaže Pismo: nećeš činiti niti jednoga posla, itd. (Šemot 20,10). Učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, pobrojali su trideset i devet glavnih, osnovnih vrsta nedopuštenog rada, koje se podučava u sedmom poglavlju talmudskog traktata Šabat (73a). Za svaki od osnovnih poslova, a tako i za bilo koju od njihovih izvedenica, zaslužena kazna je smrt kamenovanjem. Ako je učinjen hotimice, ali mu nije [prethodilo] upozorenje, kazna je karet [bogomdani prestanka postojanja]; a ako je učinjen nehotice, trebat će prinijeti hatat (žrtvu za grijeh). Razlika između osnovnih poslova i njihovih izvedenica je samo u [broju] životinjskih žrtava koje se zahtijevaju. Kazna za namjerno vršenje tih vrsta poslova koji su š'vut, zabranjeni po zakonu učenjaka koji su Strana 4

donijeli ovu odredbu o njima kao „ogradu,“ zaštitnu mjeru, je bičevanje zbog neposlušnosti. Što se tiče svih ovih poslova, oni su nam zapovijeđeni i u vezi naših domaćih životinja. Reći nežidovu da učini neki posao, zabranjeno je po zakonu učenjaka, i to se naziva š'vut. Šabat se može staviti po strani [i učiniti posao] kada postoji opasnost po ljudski život. Šabat je po svojoj važnost jednak svim drugim micvot zajedno, budući da je on znak između blagoslovenog G-spoda i Židovskog naroda. Ako tko namjerno, bezočno, prekrši šabat, smatra ga se u svakom pogledu poput neznabošca. Proroci, s druge strane, hvale onoga koji drži šabat, kao što Pismo kaže, Blago čovjeku koji tako čini ... koji drži šabat da ga ne oskvrne (Ješajahu 56,2). Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kolektivna kazna i kolektivno spasenje Mnogi čitatelji vide Avrahamovu molitvu za Sodomu kao osudu kolektivne kazne. Međutim, kada bolje pogledamo otkrivamo da je njegov zahtjev složeniji. Čini se da Avraham istovremeno apelira na B-žansku milost za kolektivno spasenje, tražeći da se poštedi čak i bezbožnike tog grada zbog vrlina pravednika. Raspravite sa svojom obitelji:

• Je li kolektivno spasenje imalo pravednije od kolektivne kazne? Je li Avraham bio nedosljedan osuđujući jedno a tražeći drugo? Ili treba njegovu molbu razumjeti na drugačiji način? • Može li Hašema pokolebati ljudska argumentacija? Može li se zamisliti da su se Hašemovi osjećaji u vezi kolektivne kazne / spasenja promijenili kao rezultat Avrahamovih molbi? Da li priča

sugerira da jesu?

• Na kraju pogledajte druge primjere kazni u Tanahu. Je li kolektivna kazna norma ili izuzetak? Anđeli ili ljudi Što Tora vjeruje o anđelima? Iako se mnogi likovi nazivaju "‫( " לא מם‬melahim), kada se ovaj izraz odnosi na nebesko biće, a kada na glasnika ljudskog roda? Jesu li anđeli tjelesna, ili nematerijalna bića? Ako je ovo drugo slučaj, kako ih ljudi mogu vidjeti ili kako mogu vršiti fizičke radnje poput jedenja hrane? Čemu nas priča o Avrahamu i tri gosta može podučiti u ovoj temi? Usporedite stavove racionalista kao što su Rambam i Ralbag s onima koji su više skloni mistici, kao što je Ramban. S čijim se gledištem slažete?

Nemoralne zapovjedi? Kako čovjek može razumjeti Hašemov nalog da se žrtvuje Jichaka i Avrahamovu spremnost da pristane na to?

• Kako može moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i ustvrđuje da je praksa žrtvovanja djece odvratna, zahtjevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham složio, a da nije doveo u pitanje taj nalog, kao što je to učinio kad mu je Hašem otkrio svoje namjere da uništi Sodomu? • Za raspraviti: Koji je ispravan način postupanja kada ljudski pojam o moralu, ili čak i sam etički sustav Tore, dođe u sukob s B-žanskom zapovijedi? Da vam danas Hašem kaže da žrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 13 5 Broj 4 Strana

Strana 5

Rav Kook:

Ne osvrći se natrag Pokvarenost stanovnika Sodome

S druge strane, neki ljudi su toliko

kako bi zadržali svoj strah od B-žje

bila je toliko strašna da nije bilo ni

nepopravljivo zli – na primjer psi-

pravde. Taj je strah bio jedino čime

najmanje nade da se poprave. B-g je

hopati i okorjeli kriminalaci - da im

su mogli izbjeći utjecaj Sodome.

odredio da grad treba biti uništen.

se ne može pomoći. Jedina što obuz-

Kad se Lotova žena hotimično osvr-

Anđeli su bili poslani da spase Lo-

dava njihove zle prijestupe je strah

nula natrag ona je izgubila dio svog

tovu obitelj - ne zbog njihovih vlas-

od kazne. To je bilo stanje u kojem

straha od presude. Postala je poput

titih zasluga, već zbog Abrahama.

su se nalazili stanovnici Sodome,

ostalih stanovnika Sodome, koji su

Spasioci su upozorili Lota i njegovu

koji su bili savršeno zadovoljni svo-

bili uništeni jer su bili nepopravljivo

obitelj da ne gledaju uništavanje

jim zlim putovima.

pokvareni. Lotovu ženu je zadesila

grada. Nažalost, Lotova se žena osvrnutla i pretvorila se u stup soli.

Kada nepopravljivo zli svjedoče propasti zla, to na njih ima potpuno

Zbog čega je Lotova žena morati

suprotan učinak. Ono zapravo uma-

platiti tako visoku cijenu za svoju

njuje strah koji njihove poroke drži

radoznalost? Zašto Lotovoj obitelj

pod kontrolom, jer zamišljena kazna

nije bilo dopušteno da promatraju

više zastrašuje od stvarnosti. Dok

uništenje?

promatraju pustošenje i razaranje,

Zavedeni i nepopravljivi Baš kao što postoje razine u pravednosti, tako također postoje ra-

oni postaju manje sputani i predstavljaju još veću opasnost po društvo. Lotova žena

teška kazna koju su dobili njeni sugrađani Sodomljani - 'sumpor i sol." Ona se pretvorila u nepokretni stup soli, prikladan simbol njezinog nepromjenjivog i nepopravljivog ■ zlog stanja u kome se nalazila. Svetost u svemiru "Abraham usta rano ujutro, na mjesto gdje je [prethodno] stajao pred B-gom." (Postanak 19,27)

zine u zloći. Neki beskrupulozni po-

Lotova obitelj nije zaslužila da bu-

Što znači da je Abraham "stajao

jedinci zapravo su dobri ljudi koji

de spašena. Njima je manjkalo mo-

pred B-gom"? Talmud tumačiti da

su došli pod utjecaj neprincipijelnih

ralne odlučnosti, te su bili uvučeni u

se ovaj izraz odnosi na molitvu.

prijatelja i miljea kriminala i korup-

zlonamjerno i izopačeno ponašanje

(ključna se molitva naziva Amida,

cije. Ovi se zavedeni pojedinci mo-

svojih zlih susjeda. Jedino je strah

što znači 'stojeći', budući da se

gu promijeniti. Ako vide pravedno

od b-žanske kazne držao pod kon-

izgovara stojeći.)

kažnjavanje zlih, njihova urođena

trolom njihove nemoralne sklonosti.

dobrota se probudi, i oni bivaju ohrabreni da se vrate na pravi put.

Strana 6

Lotovoj obitelji je bilo zapovijeđeno da ne promatraju uništavanje,

Odredi mjesto za molitvu Iz činjenice da se Abraham vratio na mjesto na kojem se molio u pro-

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rav Kook:

Ne osvrći se natrag mašte. Sve što uzdiže naše emocije i maštu, usmjeravajući ih prema dobrim djelima i oplemenjenim karakternim osobinama, zaslužuje b-žansku providnost. Mjesto određeno za molitvu snažan je mehanizam za uzdizanje mašte. Svetost mjesta uvelike povećava naš osjećaj svetosti. Zbog važnostii razvoja tog aspekta ljudske prirode, tu je b-žanska providnost da nam pomogne da uspijemo na ovom području. Intelektualna poniznost Što čini ovo ponašanje poniznim?

šlosti, Mudraci su zaključili da je

kođer i geografska stvarnost. Zem-

Abraham odredio posebno mjesto

lja Izraela je svetija od one izvan Iz-

za molitvu.

raela, Jeruzalem je svetiji od ostalih

"Rabin Helbo je rekao: Svakome koji si odredi mjesto za molitve B-g Abrahamov će pomagati. A kad on

dijelova Izraela, Brdo Hrama je svetiji od ostalih dijelova Jeruzalema, i tako dalje.

umre, o njemu će se reći, 'Kakve li

Međutim, kad se hladnom logi-

pobožne osobe! Kakve li ponizne

kom ispituje naš osjećaj svetosti pro-

osobe! On je bio učenik našeg pra-

stora, pojavljuju se pitanja. Ne ispu-

oca Abrahama. '"(Berahot 6b)

njava li B-žja slava cijeli svemir? Ni-

Zbog čega je osoba koja si odvoji mjesto za molitvu ponizan pojedinac? Što ga je učinilo učenikom Abrahama? Što je to tako pohvalno u tome da se uvijek moli na istom mjestu? Svetost prostora Mi smo navikli na ideju da je svetost funkcija prostora. Različita mjesta imaju različite razine svetosti. Sinagoga je svetija od Beit Midraša (učilišta), Beit Midraš je svetiji od obične kuće, a obična je kuća svetija od kupališta. Razine svetosti su ta-

Godina 13 7 Broj 4 Strana

su li ograničenja prostora i mjesta za B-ga nebitna? Zašto bi trebalo biti važno, molim li mu se u sinagogi ili u kupelji? Koja je razlika za B-ga između unutarnjeg svetišta svetog Hrama i kockarnice u Los Vegasu?

Suština vjerske poniznosti je sprječavati intelekt da omalovažava pitanja koja imaju duhovnu vrijednost, iako se logičnim razmišljanjem čine neutemeljenima. Mi ne živimo po intelektu samom. Dobra djela su krajnje mjerilo istinskog života, a na naše postupke u velikoj mjeri utječu naša mašta i osjećaji. Abraham je primjer ovog oblika intelektualne skromnosti. On je do vjere u Stvoritelja došao svojom snagom logike i zaključivanja (vidi Maimonides, Mišne Tora, Zakoni o idolopoklonstvu 1,9). Ali kada je bio iskušan u Akeida, vezivanju Izaka, Abraham se oslanjao isključivo na

Uzdizanje mašte

svoju vjeru u B-ga. On je izabrao da

Rav Kook je rastumačio da je ov-

zanemari sve argumente razuma i

dje na djelu temeljna istinia što god

logike. Svatko tko ide Abrahamo-

doprinosi našem etičkom i duhov-

vim stopama, i izdvaja poseban pro-

nom poboljšavanju zaslužuje B-žju

stor za molitvu, uzdiže svoje sile

providnosti. Naše moralno usavrša-

mašte i emocija. Oponašajući nje-

vanje ne ovisi samo o intelektu, ne-

gove osobine poniznosti i pobož-

go i o oplemenjivanju svih naših

nosti on je učenik Abrahamov. ■

sposobnosti, uključujući i našu moć Strana 7

Rabbi Berel Wein:

Najvažniji faktor Na prvi se pogled može činiti da

važniji faktor koji je utjecao na nji-

i najprostodušniji Židov, relativno

je zavjet između B-ga i Avrahama,

hovo ponašanje i njihov pogled na

neobrazovan i svakako ne talmud-

opisan u uvodnim riječima ovotjed-

svijet. Stoga nam početne riječi u

ski učenjak, svejedno doživljavao

nog čitanja Tore, po svojoj prirodi

ovotjednom čitanju Tore opisuju

duboku povezanost s B-gom. Tev-

osobit i jedinstven događaj. Među

trajno obilježje doma Avrahama i

yeu, siromašnom i uznemirenom

učenjacima Izraela i komentatorima

Sare. U svojim srcima i mislima, u

mljekaru, ne treba posrednik niti

na Toru postoje različite interpreta-

njihovom ponašanju i stavovima,

ugovaranje sastanka kako bi razgo-

cije o tome koju je razinu proročan-

oni se uvijek suočavaju s prisutno-

varao s B-gom. Za njega je, kao i za

stva dosegao naš otac Avraham.

šću i pojavom B-ga. Tora nam ne

milijune drugih Židova kroz povi-

Pojavljivanje anđela u formi ljud-

opisuje jednokratni jedinstveni do-

jest, B-g bio, da tako kažemo, član

skih putnika, te njihova poruka A-

gađaj već najvažniju osobinu koja je

obitelji.

vrahamu i Sari, samo po sebi pred-

učinila Avrahama ocem svih na-

met je vrlo različitih interpre-tacija

roda i zajedno sa Sarom, roditeljima

brojnih naraštaja učenjaka u Izraelu.

Židovskog naroda.

Njega se moglo naći u njihovim domovima i trgovinama, njihovim ■ stajama i poljima. On je bio stalno

Međutim mi iz same te činjenice, i

Kad se bavi izgradnjom Miška-na

prisutan u njihovim životima. U

bilo koje interpretacije koju ćemo

/ Šatora, Tora nam brižno uka-zuje

našem prefinjenom ambijentu, B-g

prihvatiti, razumijemo, kako je očito

da Vječni, da se tako izrazimo, ima

je za nas postao mnogo udaljeniji i

da je za Avrahama, prisutnost B-ga

namjeru boraviti, ne u zgradi, nego

manje intiman. Sveli smo ga na si-

u Avrahamovom svakodnevnom

u srcima i dušama Izraelskog naro-

nagogu i prostorije za učenje, pa čak

životu, pa čak i u svjetovnom pona-

da. Cilj judaizma oduvijek je bio

i tamo samo u određene sate tije-

šanju stalna stvarnost. To ne znači

poticati i učvrstiti trajni odnos, od-

kom dana ili u određenim okol-

da mu se B-g pojavljuje iznenada i

nos koji se osjeća duboko i doživ-

nostima svojega života.

neočekivano na taj vrući pustinjski

ljava sasvim prirodno, između Stvo-

dan, već da je Avraham B-žansku

ritelja i stvorenog.

Prisutnost u svome životu osjećao

Rabini su nas podučili da se od nas traži da u svom životu opona-

Jedno od najvažnijih obilježja ži-

šamo Avrahama i Saru. To nije og-

dovskog života i židovskog društva

raničeno samo na ponašanje i po-

U kući naših predaka-utemeljite-

tijekom dugih stoljeća izgnanstva i

stupanje nego i na spoznaju da je

lja prisutnost B-ga uvijek je bila naj-

progonstva bila je činjenica da je čak

odnos koji imamo s B-gom stalan i

stalno i neprekidno.

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Najvažniji faktor

sveprisutan – gdje god bili i kakav nas god zadatak u životu zaokupio.

Unutarnji glas Sposobnost naših velikih roditelja i utemeljitelja našeg naroda da održavaju

komunikaciju

Stvoriteljem

Židovski

svojim narod

predstavlja jedan od njihovih simbola. B-g je, recimo to tako, bio stalna živa prisutnost u njihovim životima, mislima i djelima. Oni su mogli čuti B-žji glas, mada B-g nema glasa i vizualizirati B-ga iako B-g nema fizičkog izgleda. B-g im je govorio kroz unutarnji glas njihove

kroz poznate glasove koji nalaze

vito i neprestano ukazuje ljudima.

duše, koja uvijek čezne da se pono-

odjeka u našoj duši i srcu. Prvo, sam

On dolazi u različitim oblicima,

vo sjedini s izvorom života iz koje je

Avraham vjeruje da će dobiti sina sa

likovima i ruhu. Istinski pravedni u

potekla.

Sarom, i kasnije nema nikakvih su-

stanju su prepoznati kad se pojavi,

mnji kada mu tu poruku prenese

dok mi obični ljudi uglavnom ni-

neznanac / anđeo.

smo svjesni njegove prisutnosti čak

Kad gost stranac / anđeo informira Avrahama i Saru o predstoje-

ni onda kada stoji pred nama.

ćem rođenju njihova sina, to Avra-

S druge strane, Sara, koja nije

hamu služi kao potvrda obećanja

ranije duhovno "čula" ove vijesti,

Avraham je, u svojoj pravednosti i

koje je već ranije čuo od B-ga u vezi

izražava sumnju i čuđenje na riječi

vjeri, stalno spreman na takve su-

toga. Prije je to Avraham čuo putem

stranca / anđela. Avraham bude

srete s B-gom. Obična ljudska bića,

svog unutarnjeg glasa vjere i privr-

upozoren na to, te objašnjava Sari

kojima je B-g u najboljem slučaju

ženosti B-gu, a sada ga on i Sara

ishodište toga čime je zaprepaštena.

apstraktna ideja, sigurno nisu u

čuju u doslovnom smislu, iz usta

Imam osjećaj da mnogo puta u

stranca / anđela koji stoji pred nji-

svom životu u sebi osjetimo božan-

ma u njihovom šatoru.

sku poruku i glas. To je ta kombina-

Midraš tumači i učvršćuje ovu

cija duha i intelekta koja pokreće

ideju da se B-ga čuje putem svoje

sve ljudske nade. No, budući da se

vlastite duše i duha. Kada je Moše

ne nalazimo na razini stalne komu-

bio poslan na svoju misiju da izbavi

nikacije sa svojom dušom i svojim

Izrael iz Egipta i da poduči Izraelce

Stvoriteljem, ne uspijevamo uvijek

Tori, on je čuo kako taj poziv dolazi

poslušati taj glas, niti ga pripisati

s neba glasom njegova oca Amra-

pravom izvoru.

ma. Mi B-ga čujemo, da tako kažem,

Godina 13 9 Broj 4 Strana

Židovska tradicija nas uči da se na neki način prorok Elijahu redo-

stanju istinski osjetiti Njegovu prisutnost. To je ono što je veliki Rebe iz Kotzka mislio kada je rekao da kada je B-g kazao: "Iziđi iz zemlje svoje i doma i obitelji" svako je ljudsko biće imalo potencijal da čuju tu poruku, ne samo Avraham. Ali sve dok čovjek nije usredotočeni da "čuje" B-ga redovito kroz vlastitu unutarnju dušu, sve nebeske poruke past će na gluhe uši. Šabat šalom ■

Strana 9

Rabbi Yissocher Frand:

Prvi korak dobročinstva: uvidjeti potrebu Na početku parše, Avram je sjedio u svom šatoru razočaran što nema

spremni učiniti nekome uslugu, ali

ju obvezu sjediti u suki. Njezini si-

prilike nas jednostavno zaobiđu.

novi su mlađi od dobi bar micve pa

nikakvih gostiju. „Podigao je oči i

Hesed se gradi na dvije stvari: Čo-

ni oni nisu obvezni toj micvi suke.

vidio je troje ljudi kako stoje pred

vjek mora prepoznati potrebu i mo-

Osim toga, oni će samo 3 dana Su-

njim. Čim ih je ugledao, potrčao im

ra imati želju tu potrebu ispuniti.

kota provesti s njom, a ostatak vre-

je u susret i poklonio se do zemlje.“

Prvi korak je „va'jar“ (vidio je). Ge-

mena bit će sa svojim ocem. Ona je

(Berešit 18,2)

mara koristi izraz „onaj tko zatvara

tražila suglasnost Rav Weinberga sa

Jedna riječ u ovom stihu doima se

svoje oči od davanja milostinje“ (Ke-

njenim zaključkom da te godine za

potpuno suvišnom. Ponavljanje ri-

suvos 68a). Ne kaže „onaj tko zatva-

nju nije potrebno graditi suku.

ječi „vidio je“ (va'jar) čini se nepo-

ra svoju lisnicu ili svoj džep od mi-

Rav Weinberg joj je odgovorio da

trebnim. Čemu ono služi?

lostinje“. Milostinja ne počinje sa

je sa zakonske strane ona sto posto

Rav Meir Bergman u svojoj knjizi

tvojom lisnicom, već sa tvojim oči-

u pravu, ali napomenuo joj je da je

Ša'arei Orah daje vrlo mudro obja-

ma. Čovjek najprije mora prepozna-

ona „istaknuta žena“ (iša hašuva) i

šnjenje. Jedna od ključnih stavki

ti potrebu, a tek tada može iskazati

■ da bi njena djeca trebala biti svjesna

dobročinitelja (ba'al hesed) nije to što

dobročinstvo.

te činjenice da je njihova majka 'iša

ima dobro i široko srce. Potrebna je

Dopustite mi da podijelim s vama

hašuva'. Samo iz tog razloga, bilo bi

sposobnost da primijeti ljudske pot-

priču o Rav Jakovu Weinbergu,

vrijedno za nju da izgradi suku. „Ži-

rebe. Kako bi bio nazvan dobro-

zt''l, roš haješivi iz Ješivat Ner Isra-

dovska kuća,“ rekao joj je, „trebala

činiteljem, čovjeku nije dovoljno da

el: Razvedena žena, majka malene

bi imati suku“.

kaže: „U redu, učinit ću toj osobi

djece, nazvala je roš ješivu prije Su-

Idućeg dana, plaćena montažna

uslugu.“ Ono što razdvaja prave

kota i pitala ga jedno halahičko pita-

suka stigla je na vrata ženine kuće.

„majstore dobročinstava“ od obi-

nje. Rekla mu je da nema mnogo

Nije pisalo tko je platio, ali nije tre-

čnih ljudi jest sposobnost da primi-

novca i da bi za nju bio financijski

balo mnogo genijalnosti da bi ta

jete potrebu druge osobe. Postoje

teret podići suku. Opravdala je to

žena to shvatila. Rav Weinberg

mnoga vremena kada bismo bili

činjenicom da je žena, a žene nema-

„vidio je“ potrebu. To me podsjeća na poznatu priču sa Beis haLevijem. Židov je došao Beis HaLeviju prije Pesaha i upitao ga ima li mlijeko status 'nacionalnog pića' (hamar medina). Nije si mogao priuštiti 4 čaše vina za seder pa je pitao može li kao zamjenu koristiti mlijeko. Beis HaLevi ne samo da mu je poslao novac za vino, nego i za meso. On je razumio da ga Židov ne bi pitao smije li piti mlijeko na sederu ako bi za obrok imao pile ili meso. To nam pokazuje ne samo otvoreno srce, već i otvorene oči. To je „va'jar“ koji smo spomenuli uz Avrama u početnim stihovima par-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

še. Lekcija Akede: Kako moliti

Prvi korak dobročinstva: uvidjeti potrebu

bavlju i predano.“ Shalo''h nam daje sljedeću uspo-

Na kraju Selihos, postoji odlomak

redbu: Poganin kaže Židovu da se

u kojem kažemo „Neka bi Onaj koji

mora pokloniti idolu ili će biti ubi-

je odgovorio našem ocu Avrahamu

jen. Židov odbije. Poganin vodi Ži-

na Moriji, odgovorio i nama. Neka

dova da ga ubije. Što je zakonito

bi Onaj koji je odgovorio našem ocu

učiniti u tom slučaju? Ako Židov

Jichaku na Moriji, odgovorio i na-

ima priliku pobjeći, treba li pokušati

ma.“ Rav Matisyahu Solomon jed-

pobjeći ili treba radije umrijeti kao

nom je pitao: Gdje vidimo da je Ha-

mučenik? Zakon kaže da mora po-

šem odgovorio Avrahamu na Mori-

kušati pobjeći. „Da bi po njima

ji? B-g je zapovijedio Avrahamu da

(zapovijedima) živjeli, a ne po njima

sa svojim sinom pođe na brdo Mori-

umrli“ (Joma 85b).

ja i da ga tamo prinese na oltaru.

Ako mu poganin ne da priliku da

Onaj koji je odgovorio našem ocu

Avraham je vjerno pošao kao što

pobjegne, Židov mora reći: „Gospo-

Avrahamu na Moriji, odgovorio i

mu je zapovijeđeno. Nikad nije B-ga

daru svijeta, ovo je pozitivna zapo-

nama. Neka bi Onaj koji je odgovo-

ispitivao pitanja. Nikad nije molio

vijed posvećenja Tvog imena usred

rio našem ocu Jichaku na Moriji,

da zapovijed bude raskinuta. Koje je

Izraela i ja ovo činim sa velikom

odgovorio i nama.“ Obojica su mo-

onda značenje fraze „Neka bi Onaj

ljubavlju.“

lili: „Daj da ugledamo janje.“ B-g je

koji je odgovorio Avrahamu…“?

Međutim, ako čovjeka vode pre-

odgovorio na njihove molitve.

ma smaknuću, za što bi on trebao

To tumačenje objašnjava medraš u

Isto pitanje možemo se pitati i

moliti? Da li bi trebao moliti za pri-

kojem Avrahamu suze klize niz lice

vezano uz Jichaka. Jichak se dobro-

liku da pobjegne, ili za priliku da

prije no što će ubiti svog sina. Zašto

voljno predao na žrtvu. Nikad nije

posveti B-žje Ime? I u tom slučaju,

je plakao ako mu je bilo toliko stalo

molio B-ga da ga spasi.

trebao bi moliti za mogućnost da

ispuniti B-žju zapovijed? Odgovor

Rav Solomon objašnjava da nas

pobjegne. Ali toj bi molitvi trebao

je da je bio spreman ubiti svog sina

poglavlje Akede ('žrtvovanja' Jicha-

dodati i ovu misao: „B-že, ako je

(i Jichak je bio spreman umrijeti), ali

ka) uči ne samo lekciji požrtvovno-

Tvoja volja da ne pobjegnem, tada s

se nadao i molio za drugo rješenje.

sti, već i tome što i kako bismo tre-

ljubavlju prihvaćam ovo mučeni-

Gdje i što je Avraham tražio?

bali moliti Svemogućeg.

štvo u čast Tebi“

Kada mi molimo Svemogućeg za naše uzdržavanje (parnasa), naša

Stih kaže: „I Avraham je rekao, „B-g

To je ono što se dogodilo u Akeida.

namjera bi trebala biti: „B-že, mi-

će providjeti janje za žrtvu, sine moj.“

Avrahamu je bilo obećano sjeme

slim da bih Ti bio bolji sluga kada

.(Berešit 22,8) Raši tumači: „On će

koje će postati mnogobrojno poput

bih imao više financijskih sredstava.

nam pokazati pravo janje, a ako ne

zvijezda na nebu. Bilo mu je obe-

Način na koji gledam stvari jest da

bude janjadi, tada će moj sin postati

ćano da će kroz Jichaka doći to sje-

ako budem imao više novca, moći

žrtva.“

me. Ali s druge strane, B-g mu je

ću Ti bolje služiti. Zato, molim te,

Shalo''h objašnjava da je Avraham

zapovijedio da žrtvuje Jichaka. Koja

daj mi novac. Ali ako Ti, Gospodaru

penjući se na Moriju molio: „Gospo-

je bila njegova molitva? „Neka bi

svijeta, misliš da to nije dobro za

daru svijeta, molim te providi janje

nam B-g providio janje.“ Molitva je

mene tada sam potpuno spreman

za žrtvu. Ja želim prinijeti janje. Ali

bila: „Molim te providi nam drugu

nastaviti živjeti život kakav živim

u slučaju da ne nađem janje, spre-

žrtvu, ali ako nećeš, spreman sam Ti

kako bih ispunio Tvoju volju za

man sam žrtvovati svog sina s lju-

žrtvovati svog sina s ljubavlju.“

mene.“ ■

To je tumačenje riječi „Neka bi Godina 13 11Broj 4 Strana

Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Opasnosti natjecanja Tri stranca posjećuju Abrahama.

bio obrezan sa 8 dana, a Jišmael je to

rezultate, ono ne proizvodi dobre

On nije svjestan da su oni zapravo

učinio sa 13 godina; Izak nije birao

ljude.

anđeli, ali se i unatoč tomu prema

hoće li se žrtvovati za B-ga, a Jiš-

njima odnosi kao prema kraljevima

mael jest. Izak je na to odgovorio da

– jer svaki je čovjek zapravo dijete

kada bi B-g od njega zatražio i naj-

Kralja nad kraljevima. Što može biti

veću žrtvu, da daruje svoj život, on

više 'kraljevski' od toga? 'Stranci'

bi to vrlo rado učinio. Međutim, on

odlaze u Sodomu i Gomoru – spa-

nije bio siguran da bi Jišmael učinio

šavaju Lota, Abrahamova nećaka, a

to isto.

Sodoma i Gomora bivaju uništene.

veliku predanost B-gu. No, zar nije predivno vidjeti drugog čovjeka koji je uspješan u nečemu? Ne bi li tako trebalo biti? Osobito ako se radi o tvom bratu? Ne bismo li svi mi trebali uživati gledajući druge ljude koji čine dobro za sebe, doprinose

Lot i njegove dvije kćeri provode

svijetu te pronalaze vlastitu sreću i

malo previše dobrog vremena za-

ulogu u životu? Zašto bismo na to

jedno te obje začnu s njim. Izak je

reagirali ikako drugačije osim ra-

rođen i Abraham prolazi najteži test

došću?

u svom životu – spreman je žrtvo-

Ako sam ja biznismen i pored se-

vati vlastitog sina i sve svoje snove

be vidim čovjeka koji zarađuje više

kako bi bio poslušan B-gu.

novaca od mene, hoću li se radovati

Nedavno sam posjetio rezervat

njegovoj koristi? Nije li predivno

Mara u Keniji i proveo sam neko

vidjeti nekoga tko čini dobro, uspje-

vrijeme sa Masai ratnikom. Nismo

šan je i pronalazi sreću?

lovili lavove, samo smo razgovarali

Kao i u Izakovom slučaju, natje-

o njegovom životu. Spomenuo je da

canje ozbiljno narušava našu spo-

oni obrezuju muškarce iz njihova

sobnost da uživamo u uspjehu dru-

plemena (nemojmo govoriti o že-

gih te u svom ekstremu čak dovodi

nama) dok su tinejdžeri i to bez ane-

do toga da, ne samo da ne želimo

stezije. Bilo je to pomalo šokantno za mene. Oni ulaze u hladnu rijeku,

Rabini kažu da, kao posljedicu

15 koraka podalje od krokodila koji

toga, B-g testira Izaka u ovotjednoj

tamo žive, i kada im tijelo dovoljno

parši tražeći od Abrahama da Mu ga

utrne, uzimaju nesterilizirani nož i

pri-nese kao žrtvu.

izvršavaju zahvat.

Jišmael je bez sumnje pokazao

Čini se da je na neki način bilo

da drugi uspiju, nego želimo da oni posrnu. Izak se trebao radovati tome što je Jišmael bio obrezan sa 13 godina. Umjesto toga, on se uhvatio u zamku Jišmaelovog uspoređivanja i kao

U ovotjednoj parši Abrahamov sin

nešto pogrešno u Izakovom odgo-

Jišmael radi istu stvar (jedino što

voru Jišmaelu pa je zato B-g želio

ovdje nema krokodila!). Njega Ab-

iskušati njegov „ispad“. Ali što je u

ra-ham obrezuje kada mu je 13 go-

tome bilo pogrešno? Izak je samo

Kada se natječemo postižemo više,

dina – i nema anestezije.

branio svoju predanost B-gu kada ju

ali neizbježno volimo manje. Oso-

je Jišmael doveo u pitanje!

bno, uvijek bih izabrao ljubav po-

Rabini nam govore o razgovoru između Jišmaela i Abrahamovog

Čuo sam prekrasno objašnjenje od

mlađeg sina, Izaka. Jišmael je dosa-

sina mog rabina, Rabbi Hillel Wein-

đivao Izaku govoreći da je njegovo

berga.

posvećenje B-gu bilo veće, jer Izak je Strana 12

rezultat kompromitirao ljubav prema svom bratu.

nad uspjeha. ■ Prevela Anja Grabar

Iako natjecanje proizvodi odlične Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Dokle seže moć roditelja "Jer sada znam da si čovjek koji se boji B-ga, budući da mi nisi uskratio svog jedinog sina." (Post 22,12) Akeda služi kao primjer za jedno od najvažnijih pitanja u suvremenom obiteljskom životu: u kojoj bi mjeri roditelj trebao i dalje utjecati, usmjeravati ili upućivati živote svoje odrasle djece? Može li roditeljska moć otići predaleko? I na kraju, koliko kontrole roditelji mogu i dalje imati u svojim odnosima sa svojom odraslom djecom? Tora nudi uvid u ta pitanja opisujući neposredne posljedice Akeda. Što se dogodilo s Izakom nakon traumatičnog iskustva koje je proživio s ocem na brdu Morija? Tora kaže: "Tako se Abraham vratio svojim mladićima, ustali su i otišli zajedno u Be'er Ševu i Abraham se nastanio u Be'er Ševi". Gdje je bio Izak? Nije li se i Izak spustio od mjesta žrtvenika i vratio u Beer Ševu? Jonatan Ben Uziel, u svojem interpretativnom prijevodu na aramejski piše da Izak nije ubrojen među one koji su se vratili kući u Be'er Ševu jer je umjesto toga otišao u ješivu Šema i Evera. Drugim riječima, prije Akede otac i sin su se sjajno slagali - 'i oni su išli, njih dvojica, zajedno' (Postanak 22,6) - ali nakon nje morali su se razići. Abraham se vraća svom domu, dok se Izak vraća svojim knjigama, akademiji osamljivanja i učenja. U rječniku rabina Josepha B. Soloveitchika, z''l, Abraham je orijentiran na van, ekstrovertan, agresivni Adam I, dok je Izak više usredotočen na unutrašnje, introvertan, introspektivni Adam II.

Zohara Abraham je otvoren, bujajući simbol heseda (dobrote), dok je Izak discipliniran i hrabar simbol gevure (unutarnje snage). Akeda je kako točka jedinstva tako i polazna točka razdvajanja između oca i sina. Izak ulazi u Akedu kao Abrahamov sin; iz Akede on izlazi kao Jakovljev otac (Jakov će također učiti u ješivi Šema i Evera).

tome što što je svako dijete rezultat prirode i odgoja koje mu pružaju njegovi/njeni roditelji - i Tora uči da dijete mora respektirati, pa čak i štovati svoje roditelje - egzistencijalne odluke o tome kako će živjeti svoj život, koju će profesiju odabrati i s kim će stupiti u brak odluke su koje za samog/samu sebe jedino može donijeti odraslo dijete.

Izakova predanost B-gu jednaka je predanosti njegova oca, ali njegov je put jako različit. Akeda je istovremeno točka jedinstva i odvajanja između oca i sina, jer svaki od njih mora poštivati sličnosti, kao i razlike u odnosu između roditelja i djeteta.

Važnost roditeljske suzdržanosti vidimo u nastavku Postanka 22,12: "Jer sada znam da si čovjek koji se boji B-ga, jer mi nisi uskratio svog jedinog sina."

Zapovijed o obrezivanju vlastitog sina zasigurno je temeljena na simbolu Akede. Uostalom, osnovni zakon propisuje da je otac taj koji mora ukloniti prepucij svoga sina (iako je većini očeva ugodnije za izvršitelja postaviti iskusnijeg mohela). Iz simboličke perspektive, na roditelju je odgovornost da djeci prenese gdje je granica između dopuštenog i nedopuštenog. Ipak, unatoč

Međutim, ovaj stih također možemo shvatiti i na ovaj način: 'Jer sada znam da si čovjek koji se boji B-ga, budući da nisi uklonio svog jedinog sina zbog toga.' U prvom tumačenju anđeo hvali Abrahama zbog njegove spremnosti da žrtvuje Izaka; u drugom tumačenju Abrahama dobija pohvalu zbog svoje voljnosti da ne žrtvuje Izaka. Ključna pouka Akede, dakle, nije to koliko je Abraham došao blizu žrtvovanja svog vlastitog sina, nego gdje se zapravo nalaze granice očinske moći. Paradoksalno, kada roditelj osposobi dijete da se psihološki odvoji, dijete će na kraju krenuti naprijed. Izak se vraća iz ješive kako bi nastavio monoteističko vjerovanje svog oca i život usredotočen na Izrael. Naša je najvažnija roditeljska odgovornost omogućiti djeci da ispune svoj vlastiti potencijal, i naš je izazov da naučimo poštivati njihove osobne izbore. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

U konceptualnoj shemi mističnog Godina 13 13Broj 4 Strana

Strana 13

Ozer Bergman:

Čvrsto se držati za cadika (bazirano na Sichot Haran, Rabbi

Budući da je povezan i pridru-

tražimo vezu s Rebe Nahmanom i

Nachman Wisdom, #22)

žen cadiku, on neće biti odbačen

drugim istinskim cadikim (prošlima i

"Kad je B-g uništio gradove ravnice,

zajedno sa zlim.

sadašnjima), možemo nadati i moliti

B-g se sjetio Avrahama i poslao Lota

Ono što se događa s Lotom u ovo-

van usred propasti ..." (Postanak 19,

tjednoj parši prilično je dobra de-

29).

monstracija ovog učenja. I to unatoč

da naše držanje za njih uvijek bude čvrsto. Zapazite da je "hvatanje i stresanje" koje je Lot proživio imalo izravan utjecaj na Mašijaha. Kao

redak

činjenici da je Lot svoju blisku vezu

komentira:

s Avrahamom Avinu zamijenio za

"Čak i kad je Sveti, Blagosloveni,

pohlepu i nemoral Sodome. Pouke

ljut, On ima sažaljenja." I odmah

koje je naučio od Avrahama Avinu

nastavlja, "[Na šabat] se smije spasi-

Lotu su dale rudimentarnu vezu s

ti [od vatre] kovčeg Tore zajedno s

cadikom. Unatoč smrtnom riziku

Torom i kutijica tefilina s tefilinom.

povezanom sa "zločinom gosto-

Ovo vas uči: Sretni su cadikim i sret-

primstva" u nastranom svijetu So-

Što je uopće to "hvatanje i stresa■ nje"? To je B-žji način privlačenja

ni su oni koji se za njih drže. "Što

dome, Lot je i dalje aktivno tražio

naše pažnje. B-g ne želi da bilo koje

Rebe Nahman kaže o tome držanju

goste (Postanak 19,1; Raši). A kad su

Njegovo stvorenje bude krivo i trpi.

za cadikim? Ovdje piše:

njegovi gosti negativno govorili o

On želi da oni budu ono najbolje

prezira vrijednom ponašanju grada

(Tanchuma, Va-Yera #8). Tako je to-

kojeg je on prihvatio, Lot je, pomalo

kom 52 godine B-g stvarao zemljo-

nalik Avrahamu Avinu, pokušao

trese kako bi probudio Sodomljane

obraniti Sodomljane (Bereišis Raba

(isto #10) - i oni su bili Njegova

50,5).

stvorenja! Nije želio da oni budu zli

Jedan

Midraš

(Tanhuma, VaJera #9)

ovaj

Vrlo je dobro biti dostojan povezivanja s istinskim cadikom. U vezi mesijanskog doba napisano je: "Da poduhvati zemlju za rubove i s nje sve zle strese" (Job

rezultat toga što su bili spašeni, Lot i njegova kćerka zasnovali su obiteljsko stablo koje je na kraju dalo kralja Davida, prapradjeda Mašijaha.

i umru.

38,13). Međutim, onaj koji je po-

Dakako da se mi koji, unatoč svo-

vezan s istinskim cadikom može

jih tjelesnih slabosti i povremenih

Užasno veliko otresanje predmesi-

se uhvatiti za njega i preživjeti.

padova u ponor pohlepe, aktivno

janskog doba dogodilo se za našega života. Svrha katastrofa nije da oni koji prežive i oni koji su to promatrali kažu uvjereni u svoju pravednost: "Ti su ljudi bili zli! Snašlo ih je ono što su zaslužili!", nego da se mi otresemo svog vlastitog lošeg ponašanja. Kao što je Chofetz Chaim reagirao na vijest o potresu, "ne znam što to znači, ali znam da nam B-g govori: Djeco - vratite se k meni." agutn Shabbos! Šabat šalom! ■

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Ne pitaj

Jaakov zapita anđela "Molim te, reci mi svoje ime." "Zašto me pitaš za ime?", odgovori anđeo. (Berešit 32,30) Čini se da riječi Tore upućuju da je B-žanski izaslanik pokušao izbjeći Jaakovljevo pitanje. No, on je zapravo odgovorio na pitanje, jer je ime ovog anđela bilo „Ne pitaj.“ Iako ovo možemo smatrati prilično neobičnim imenom, ono je zapravo bilo vrlo prikladno. Jaakov se borio protiv Esavljevog anđela čuvara, utjelovljenja sklonosti zlu, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je spriječiti ljude da postavljaju pitanja. Spriječiti ljude da postavljaju pitanja vrlo je važno za sklonost zlu, jer onoga tko ne postavlja nikakva pitanja njegova sklonost zlu s lakoćom može uhvatiti u zamku. Jednom kada osoba počne postavljati pitanja, ona će prepoznat prolaznu prirodu neistine, jer će vidjeti da slika koju je ona naslikala nije ništa drugo do iluzija. Na drugoj razini, onaj tko ne postavi nijedno pitanje pokazuje da ne gaji nikakve sumnje, jer je siguran da je apsolutno u pravu i da su njegovi motivi u potpunosti čisti. To gotovo nikada nije tako. Treba biti posebno oprezan kod odluka koje su naizgled

Godina 13 15Broj 4 Strana

očite, jer se često ispostavi da je to daleko od istine.

Dvanaesti blagoslov Šmone Esre: Heretici

Dok je bio mlad, u svom velikom žaru za učenjem Tore, Chofetz Chaim se potpuno dao u izučavanje Tore, uskraćujući si spavanje do te mjere da se razbolio i ostao vezan uz krevet čitavih godinu dana, te za to vrijeme uopće nije bio u stanju učiti. Chofetz Chaim je istinski vjerovao da postupa ispravno, jer je sva svrha našeg životu učiti, pa je stoga zanemario svoje ljudske potrebe. Naši učenjaci nam kažu da se neće povjerovati nijednoj laži koja ne sadrži i neki djelić istine. Jedino stalnim ispitivanjem možemo doći do istine.

"A za klevetnike neka ne bude nade; i sve zlo neka nestane u trenu; i neka svi Tvoji neprijatelji brzo budu srušeni. Brzo iskorijeni, razbij, obori i ponizi bezobzirne grešnike - brzo u naše dane. Blagosloven si Ti, Vječni, koji obaraš neprijatelje i ponizuješ bezobzirne grešnike."

Budući da je neistina "temelj" sklonosti zlu, ponekad je potrebno poduzeti posebne mjere opreza pri suočavanju s njom. Kad je Avraham bio na putu prema mjestu Jichakove Akeda, sklonost zlu je stala pred njega i zahtijevala da sazna kamo ide. Shvativši da ga pokušava omesti, Avraham joj je rekao da ide moliti. Ne smijemo pomisliti da se Avraham spustio na razinu sklonosti zlu, jer sklonost zlu je sama po sebi šeker, i jedini je način na koji se možemo nositi s njom je da se s njom borimo njenim oružjem.

Dvanaesti blagoslov Šmone Esre traži od Vječnoga da uništi heretike. On se nastavlja na prethodni blagoslov, jer nakon što se ponovno obnovi vladavina Tore doći će vrijeme kada će svi heretici koji negiraju i žele uništiti Toru biti stavljeni na svoje mjesto (Megila 17b). Ovaj blagoslov nije bio dio izvorno sastavljene Šmone Esre, već su ga učenjaci dodali kasnije. Talmud nam kaže da kada se rabi Meir molio da zli ljudi budu uništeni, njegova ga je supruga Bruria ispravila da je bolje tražiti od Vječnoga da ih vrati na pravi put. Zohar piše da je zabranjeno od Vječnoga tražiti da uništi zle ljude (Medraš Nelam, Vajera). U svjetlu toga, zašto nam je dopušteno kazivati ovaj blagoslov? Općenito govoreći, treba se moliti da se zli ljudi vrate Vječnom, a ne da budu ubijeni. Međutim, Tora čini izuzetak za heretike, čiji je životni cilj trivijalizirati, negirati i istrijebiti Toru. Na te ljude mislimo kada kažemo, "neka sve zlo nestane u trenu." Što se tiče drugih zlih ljudi, halaha podržava Brurijino mišljenje, i definitivno se treba moliti da se vrate Vječnom. Bez obzira na opće načelo da je „Sve u rukama Neba, osim straha od Nebesa“, možemo se moliti da se svi vrate na pravi put. Naša bi namjera trebala biti da zli ne dođu u iskušenje da sudjeluju u daljnjem griješenju te da se susretnu s pravednim osobama koje im mogu pomoći da ponovo otkriju strah od Nebesa (Rav Moshe Feinstein, kao što je citirano u Responsa Rivavos Ephraim 3,591). ■ Strana 15

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Priča u VaJera se izravno nastavlja na prethodnu parašu, Leh-leha, u kojoj smo naučili da, kako bismo se povezali s energijom uspjeha i blaženstva, moramo prevladati sebe i svoje urođene negativne osobine. Ova priča započinje riječima: "Gspod mu se pojavio (VaJera)... za dnevne žege, a on podiže oči i pogleda, i gle, tri čovjeka ... i on ih vidje i potrča prema njima ..." Priča kaže da je Abraham sjedio

Abraham je razumio da kako bi

na ulazu u šator, i kad su gosti sti-

uspio na ovom svijetu, čovjek mora

gli, on je izvršio propis o "hahnasat

izaći iz sebe, "Leh-leha" (izići) i djelo-

orhim" (gostoprimstvu). Međutim,

vati u skladu s "Ljubi druge kao sebe".

Midraš nas uči da je Abraham, ko-

Abraham postupa suprotno ljudskoj

jem je bilo 99 godina, samo tri dana

prirodi. Umjesto da se odmara, "on

Kako to funkcionira

■

Važno načelo u Bibliji i spisima učenjaka kaže da je istinska svrha svake osobe da se veže uz Stvoritelja. Nameće se pitanje, kako je to moguće, kada je Stvoritelj je opisan kao "vatra koja proždire"? Njegova

ranije imao brit mila (obrezanje) i da je njegova bol u tom trenutku bila

Kad svoju sebičnu prirodu

je moć beskonačna i silna, a svi koji

na vrhuncu; i kao da to nije bilo

promijenimo u

Mu se približe mogu biti spaljeni.

dovoljno, bio je to jako vruć dan.

prirodu davanja,

Učenjaci odgovaraju, "Vežite se uz

Unatoč tome, Midraš veli da je Ab-

onda se povezujemo s

raham žalio što nije mogao imati

obiljem i beskrajnim dobrom

goste, pošto nitko nije putovao zbog

Njegove odlike", "budite suosjećajni kao što je On suosjećajan,..." Kabalisti objašnjavaju da je čovjek smrtan, da je sebičan i limitiran, i udaljen od

toga što je dan bio tako neobično

svoga Stvoritelja koliko je istok uda-

vruć. B-g je primijetio njegovu tugu

je trčao prema njima ... i pohitao ... .i

i poslao mu goste. Pismo nam tada

na tele potrča Abraham", s velikim

kaže da, čim ih je Abraham ugle-

entuzijazmom. U trenutku kada se

dao, "on je potrčao prema njima",

Abraham povezao s davanjem dru-

toliko ponesen tom namjerom da je

gima on je otkrio dragocjenu špilju i

otrčao da zakolje tele za njih. Tele

dobio obavijest o rođenju svog sina,

se privlače. Sve izobilje koje tražimo

mu je pobjeglo, te ga je Abraham

Jichaka. Tora nas ovdje uči poruku i

- sigurnost, zdravlje, sreću i ljubav –

sustigao tek u špilji, i tako je Abra-

formulu kako bismo imali uspješan

dolaze od Svjetlosti Stvoritelja. Kad

ham otkrio "Me'rat HaMahpela" (pe-

život. Što više izađemo iz sebe i bri-

svoju sebičnu prirodu promijenimo

ćinu za sahranu patrijaraha u He-

nemo se za druge, to će bolji postati

u prirodu davanja, onda se povezu-

bronu).

naši životi.

jemo s obiljem i beskrajnim dobrom.

Strana 16

ljen od zapada, a ipak, nagrada je velika kada čovjek postupa dobronamjerno. Mi se ovako možemo povezati s beskonačnom silom na način koji je siguran, jer slične stvari

Vrijedi isprobati. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ad molim, samo molim; kad učim, samo učim

Jednom je reb Eliezer iz Zikova ugostio reba Haima iz Zansa. Prije nego što je započeo svoje jutarnje molitve, upleo se reb Haim sa sinovima svog domaćina u zamršenu halahičku (židovski zakon) raspravu. Rasprava je potrajala duže vrijeme, pa je reb Haim odmah po završetku započeo moliti. Kao što je on to i običavao, nakon vrlo kratkog vremena potpuno se izgubio u zanosu svoje molitve. Njegov ga je domaćin promatrao u tišini, a kad je završio, upita ga: “Kako je moguće moliti s takvim zanosom, kad je tvoj mozak samo nekoliko trenutaka prije bio u potpunosti zaokupljen hladnom logikom vjerskih zakona?”

ada živimo razapeti između materijalnog i duhovnog svijeta. Većina nas živi u jednom od ta dva svijeta i ne može – ili se boji pokušati – premostiti ponor koji ih dijeli. Ako većim dijelom živite u materijalnom svijetu, duhovni svijet vam može izgledati prezahtjevan ili rigidan. Ako većinom boravite u duhovnom svijetu, materijalni svijet vam može izgledati previše sebičan ili bezobziran. Oba stava su rezultat iste filozofske pogreške: vjerovanja da B-g i svemir ne mogu koegzistirati. Ta pogreška je rezultat dva ekstremna vjerovanja u proteklim stoljećima – ateističkog materijalizma i dogmatske religije. Mi smo danas u povlaštenom položaju. Gledajući unatrag, možemo razumjeti nedostatke oba ekstrema.

Odgovori mu reb Haim: “Svaki put kad počnem moliti, ja u potpunosti zaboravim na sve oko sebe, pa i na proučavanje Tore; s druge strane, kad sam zadubljen u proučavanje Tore, zaboravim da postoji išta drugo na svijetu do učenja.”■

Č ovjek ne može otjerati tamu šibom. R. Josef Jichak iz Lubaviča ■

Pred nama je danas izazov da uistinu ujedinimo snage duha i materije. To znači prihvatiti dvojnost duha i tijela unutar nas samih, te harmonizirati naše materijalne i duhovne porive. Posebnost naše generacije ogleda se u jedinstvenom izazovu: pronaći jezik koji prodire u dubinu duše, nekonvencionalan jezik za rješenje nekonvencionalnog problema kako bi se primijenile vječne duhovne istine na suvremeni život. R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 17Broj 4 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Još jedna stvar o podsvjesnom umu: On ne posjeduje koncept vremena. Prošlost i sadašnjost su jedna te ista stvar. On se može baviti nečim što se dogodilo prije 52 godine kao da se dogodilo ovog jutra. Četverogodišnje dijete preplaši se psa koji je skočio i zalajao na njega. Iskustvo koje je zabilježeno na podsvjesnom "hard disku" je iskustvo ogromnog psa koji ga napada. Četrdeset godina kasnije, kao zrela i snažna odrasla osoba, on vidi bezopasnog psića kako mu prilazi. Preplavljen je osjećajem panike i uskače u svoj automobil radi svoje sigurnosti. Logično, on zna da mu taj bezopasni psić ne može nauditi, ali logika se nalazi u svjesnom dijelu uma, koji čini tek malen dio uma. Podsvijest ne vidi malenog štenca, već strašnog, zlokobnog psa te baca osobu u paniku. I neke druge fobije mogu se objasniti na sličan način. Na sreću, mnoge fobije mogu se nadići pomoću terapije. U podlozi mnogih emocionalnih poremećaja leži anksioznost. Osjećaj anksioznosti u osnovi je isto što i strah, s tom razlikom što u slučaju straha postoji poznati objekt ili uzrok straha, dok kod anksioznosti nema vidljivog uzroka za taj osjećaj. Ako je netko u avionu i avion odjednom propadne nekoliko stotina metara, svi putnici mogu vrištati zbog straha da se avion ruši. Taj strah je dobro razumljiv. Međutim, ako netko sjedi u stolici za ljuljanje u svom dnevnom boravku i razvije simptome slične strahu, to je anksioznost. Čovjek ima osjećaj da je u opasnosti, iako nema osnove za strah. U mnogim slučajevima, anksioznost je uzrokovana nečim što podsvijest opaža, ali čovjek nema pojma što je to. Talmud citira stih (Danijel 10,7), koji opisuje strašnu proročku viziju koju je Daniel vidio: … ljudi koji su Strana 18

moraju pribjeći uzimanju lijekova za smirenje kako bi se oslobodili anksioznosti. Važno je shvatiti da mnogi od tih lijekova stvaraju ovisnost te da njihova česta upotreba može rezultirati ozbiljnom ovisnošću. Umjesto toga, preporuča se psihoterapija i tehnike opuštanja.

bili sa mnom nisu vidjeli viziju, ali velik strah ih je obuzeo i pobjegli su u skrovište. Talmud pita, „Ako nisu vidjeli tu strašnu viziju, čega su se uplašili?“ Talmud odgovara, „Čak iako oni nisu vidjeli viziju, njihov mazal ju je vidio“ (Megila 3a). To se uobičajeno tumači kao „njihove duše su ju vidjele.“ Drugim riječima, čovjek može smatrati nešto zastrašujućim čak i ako nije učesnik stvarne zastrašujuće scene. Na taj način možemo razumjeti anksioznost. Čovjek ne vidi nikakvu opasnost, ali nekako, podsvijest ima doživljaj opasnosti. Očigledno, budući da čovjek ne vidi nikakvu opasnost, on ne može razumjeti zašto osjeća anksioznost. Čovjek može biti pod velikim stresom, pa ipak se ne osjećati anksiozno, a može biti u savršeno sigurnom okruženju u kojem ga naizgled ništa ne smeta i ipak doživljavati anksioznost. Za to je krivac podsvijest koja na stvari koje čovjeku nisu poznate može reagirati kao da se nalazi u opasnosti. Postoji širok spektar načina na koje čovjek može iskusiti anksioznost, i svi su neugodni. Neki ljudi

Jedan od konstruktivnih mehanizama uma je sublimacija, koja neprihvatljivu težnju pretvara u prihvatljivu. To se može izvesti svjesno ili podsvjesno. Primjerice, Talmud kaže da ako je čovjek rođen s agresivnom prirodom i toga je svjestan, on treba usvojiti životni stil u kojem će ■ na moći izraziti svoju agresivnost društveno prihvatljiv način, kao recimo da postane šohet (onaj koji vrši klanje). Klanje životinja za hranu je društveno prihvatljivo. Ponekad se sublimacija odvija podsvjesno, kao kad čovjek postane boksač. On može biti nesvjestan toga da ga je njegova podsvijest usmjerila ka društveno prihvatljivom izražavanju njegove agresivnosti. Još jedan podsvjesni mehanizam opisan je kao raščlanjivanje. To se odnosi na osobu koja nije u stanju vidjeti sredinu, već na stvari gleda isključivo u ekstremima. Stvari su ili sjajne ili grozne. Ljudi su ili anđeli ili đavoli. Nadalje, mišljenje takve osobe može varirati iz dana u dan, pa čak i iz sata u sat. U jednom trenutku, takva osoba vidi neke ljude kao cadikim, a u sljedećem trenutku, iste te ljude vidi kao rešaim. Religiozni „raščlanjivač“ svakoga tko je pobožniji od njega može gledati kao fanatika, a svakoga tko je manje pobožan od njega kao potpuno sekularnog. Potreban je trud da se promisli o stvarima te da se u ljudima vidi i dobro i loše. Ljudi skloni raščlanjivanju ne ulažu taj trud. Oni zakljuDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

čke donose brzo. Čini se jednostavnijim smatrati nekoga potpuno dobrim ili potpuno lošim. Djeca razvedenih roditelja mogu činiti raščlanjivanje, gledajući jednog roditelja kao „dobrog“, a drugog kao „lošeg.“ Takvi ljudi su nestabilni i „dobar momak“ uvijek može postati „loš momak“ ili obratno. Ljudi sa graničnim poremećajem ličnosti (BDP) su "raščlanjivači" i njihova prevrtljivost iz jednog ekstrema u drugi čini život s njima izuzetno teškim. Postoji tretman za BDP, ali je prilično dugotrajan i zahtijeva od osobe da najprije shvati da on/ ona ima problem. Nažalost, ljudi sa BDP-om najčešće okrivljavaju sve druge za svoj problem i mogu odbijati tretman. Važno je biti svjestan da ono što volimo i ono što ne volimo nije uvijek utemeljeno na logičkom razmišljanju. Podsvjesni um može biti vrlo moćan i može utjecati ne samo na emocije, već također i na osjete poput fizičke boli. Primjerice, čovjek je ima bolove za koje je propisan narkotički tip lijeka. Uz to što oslobađaju od boli, takvi lijekovi mogu izazvati osjećaj opuštenosti te mogu umanjiti anksioznost i tenzije. Podsvjesni um je vrlo lukav, pa će stvarno izazvati fizičku bol kako bi dobio ugodan osjećaj koji proizvodi lijek za ublažavanje boli. Iako stanje zbog kojeg je taj lijek bio prepisan više nije aktivno, čovjek može osjećati bol. To nije imaginarna bol, već stvarna bol, koja nije drugačija od prvobitne boli i čovjek će željeti lijek za olakšanje. Tokom vremena, tijelo postaje otporno na tu dozu lijeka i bol se vraća, a kao rezultat toga čovjek zahtijeva veću dozu za ublažavanje boli. To je način na koji može doći do ozbiljne ovisnosti o lijekovima kao posljedica neprestane boli. Takva

Godina 13 19Broj 4 Strana

Učinkovit život

ovisnost zahtijeva tretman sličan onome za bilo koju drugu ovisnost, iako je bila izazvana stalnom boli. Čovjek se može gorko žaliti, govoreći, "Ja nisam narkoman! Meni je lijek potreban za moju bol." Mogu razumjeti takvog čovjeka, pa ipak, ako se ovisnost ne podvrgne tretmanu, ona može dogurati do uzimanja ogromnih doza lijeka što osobu može učiniti disfunkcionalnom. Mnoge naše reakcije proizvod su djelovanja našeg podsvjesnog uma. Refleksne reakcije događaju se bez našeg razmišljanja. Primjerice, kada vozite autoputom i vidite policijski automobil, automatski ćete pritisnuti kočnicu. To se događa toliko brzo da niste imali vremena pomisliti ako me uhvate da vozim iznad dopuštene brzine, dobit ću kaznu. Ta se misao pojavila u vašem umu nakon što ste stisnuli kočnicu. Refleksni postupak se dogodio automatski. S obzirom na to koliko je genijalan, podsvjesni um sporo uči, a neke od njegovih reakcija mogu biti čak i kontraproduktivne. U naša je tijela ugrađen automatski sistem obrane da nam pomogne kada smo napadnuti. Događa se nekoliko značajnih promjena, i one se nazivaju reakcijom bori se ili bježi, jer pripremaju osobu da se bori s napadačem ili da pobjegne od njega. Otkucaji srca se ubrzavaju i raste krvni tlak kako bi se mišiće opskrbili s više krvi. Disanje se ubrzava kako bi dobili više kisika. Krv se prebacuje iz probavnog sustava u mišiće te se povlači iz kože (što uzrokuje bljedilo) kako bi se u slučaju

ozljede krvarenje svelo na najmanju moguću mjeru. Jetra ispušta glukozu kako bi mišiće snabdjela energijom. Zjenice se proširuju kako bi dozvolile da uđe više svjetlosti. Zgrušavanje krvi se ubrzava kako bi zaustavilo krvarenje. Sve su te promjene korisne ako je netko fizički napadnut. Međutim, ako se netko osjeća ugroženim zbog mogućnosti otkaza, ili se osjeća prestrašenim zbog nadolazeće porezne revizije, ili bilo koje slične situacije, podsvjesni um te stvari doživljava kao napade te stupa u stanje bori se ili bježi. Ali te fizičke prilagodbe u tim okolnostima nisu od koristi. Nećete udariti šefa ili revizora, niti vam je bježanje opcija. Nadalje, za razliku od fizičkih prijetnji, ove „prijetnje“ mogu trajati duži vremenski period. Ako tijelo duže vremena funkcionira u stanju bori se ili bježi, to može rezultirati negativnim učinkom na srce, krvni tlak, cirkulaciju i probavni sistem. To je jedan od načina na koji se razvijaju psihosomatske bolesti. Postoje stvarne fizičke promjene u tijelu, no do njih je doveo psihološki stres, a podsvijest ga je krivo doživjela te je na psihološki stres reagirala kao na fizički napad. Naravno, ako čovjek ima čvrst bitahon (pouzdanje u Hašema), on/ ona će imati sigurnost kojom će moći izbjeći da na psihološki stres reagira kao da je u pitanju fizički napad. Tako je, bitahon dobar za čovjekovo zdravlje. Kao što smo vidjeli, zamršenost uma (kao i svakog aspekta ljudskog tijela) je zapanjujuća. Utjecaj koji on ima na čovjekovo postojanje iz dana u dan – uistinu, iz minute u minutu – je dubok. Naoružani tim informacijama, pozabaviti ćemo se raznim aspektima našeg svakodnevnog postojanja te učiti kako živjeti efektivnije. ■ Prevela Anja Grabar Strana 19

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život jedanaest stoljeća staroj židovskoj duhovnoj tradiciji.

KAKO KORISTITI OVU KNJIGU Studij

Prakticiranje

Svaka od četrdeset i osam metoda koje ćemo istražiti u ovoj knjizi razrađuje se pomoću lekcije utemeljene na tradicionalnim konceptima. Lekcija koja ih tumači potrebna je jer, čak i ako vam ovdje prikazane metode izgledaju sasvim poznate i očite, u većini slučajeva postoji posebno židovsko gledište koji nije intuitivno i treba ga iznijeti kako bi stekli uvid u židovsku mudrost u tom području. Na primjer, vjerojatno nitko tko čita ovu knjigu neće tražiti definiciju za pojmove poput radosti ili poniznosti, ali, u stvari, židovsko razumijevanje tih unutarnjih stanja daleko je od njihovih prevedenih sinonima sreće i krotkosti. Koliko je više tako kada se susretnemo sa specifično židovskim duhovnim praksama, poput „služenja učenjacima“ i „ustezanja od donošenja odluka“. Svako poglavlje nudi uvid u duhovnu metodu koja je tamo u središtu pažnje. Pouke su moje vlastite interpretacije temeljene na tradicionalnim izvorima. Obilno sam se koristio djelom zvanim Midrash Shmuel, komentarom na Pirkei Avot iz šesnaestog stoljeća, kojeg je napisao veneci-

Strana 20

Jednom kada se pojam razjasni, može ga se "steći" samo pomoću prakse i s tim ciljem na umu donosim prakticiranje musara za svaku od četrdeset i osam metoda koje ovdje istražujemo. Prakticiranje je potrebno jer će nesumnjivo biti vrlo malo opipljivog utjecaja u vašem životu ako sve što dobijete od koncepta "voljeti svoje bližnje" ili "či■ stoće" bude pojašnjenje što taj pojam znači i ta ideja ostane zaglavljena između vaših ušiju. janski rabin Shmuel d'Ouzida. Mnoge su lekcije istestirane u programu Mussar Instituta u kojem su se studenti fokusirali na jednu lekciju dnevno tijekom četrdeset devet dana između Pesaha i Šavuota (vremena brojanja omera), kao što se radilo u musarskoj ješivi Rabina Simche Zissela Ziva iz devetnaestog stoljeća. Moj prijatelj i kolega rabin Avi Fertig pomogao mi je da razvijem neke od materijala za taj tečaj. Na kraju, lekcije su moja vlastita sinteza musarske mudrosti koja je do mene došla iz brojnih izvora, i predstavljaju, koliko god to moje sposobnosti omogućuju, spoznaje i smjernice koje su se razvile u ovoj

Uvodeći prakticiranje u svaki od predmeta koje ćemo uskoro proučavati zajedno, ja se držim tradicije u koju sam zasadio svoje duhovne korijene. Jedna od stvari koja me u početku privukla musaru i koja i dalje ostaje točna dok nastavljam istražiti njegove drevne staze jest to što on stvara veliku zalihu u osobnoj duhovnoj praksi. Praksa je ono što istinite ideje pretvara u žive istine. Kada je rabin Shlomo Wolbe, još jedan veliki učitelj musara dvadesetog stoljeća, definirao musar, nazvao ga je "izgradnjom vašeg unutarnjeg svijeta." Došao je do istog zaključka kao i Rav Elya Lopian: Do

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

"izgradnje" ne dolazi povećavanjem broja bilješki u vašim mentalnim datotekama, već kroz iskustvenu praksu. Često sam citirao jednog od mojih prvih učitelja musara, Rabbi Moshea Broidea, koji mi je jednom sažeto rekao: „Musar se ne uči. Musar se čini." A tako je i sa "stjecanjem Tore", što je naš fokus ovdje. Postoji element učenja koji se mora obaviti kako bi se steklo razumijevanje, ali nije nam cilj da prestanemo s tek konceptualnim razumijevanjem. Inkorporiranje toga u sebe i transformacijski učinak - stjecanje koje je cilj - događaju se kroz stvarno uključenje u praktične postupke poput onih koje opisujem i zadajem. Raspored Idealan način za korištenja ove knjige je čitati jedno poglavlje tjedno, vršeći čitav tjedan praktične postupke koji dolaze u tom poglavlju. Musarska praksa uglavnom slijedi ovaj obrazac - usvojite fokus na jednu stvar tjedan dana, i onda se fokusirate na sljedeću narednog tjedna i tako dalje. Taj će vam raspored biti lako održati ako si odredite konkretno vrijeme u tjednu kada ćete čitati novo poglavlje i započeti prakticiranje koje ćete nastaviti raditi svih sedam dana tog tjedna. Čitanje jednog poglavlja, a zatim obavljanje prakse u trajanju od tjedan dana, imat će kumulativni učinak - uvidjet ćete da sedam dana vježbanja jedne metode ima zadivljujuću moć da tu odliku utisne u vaše srce. Dok ćete prelaziti s metode na metodu, ustanovit ćete da prethodne metode zapravo nisu ostale negdje iza vas. Oni postaju dio onoga što jeste i dio onoga što Godina 13 21Broj 4 Strana

MOJA MOLITVA Ova je knjiga priručnik za učenje i prakticiranje utemeljen na tradicionalnom židovskom izvoru koji ima za cilj otvoriti vrata kroz koja mogu doći nove duhovne ideje - ideje koje nećemo samo učiti, već će uhvatiti korijena u dubini vašeg unutarnjeg bića, da tamo dovedu do alkemijske promjene srca.

unosite u sljedeće prakse. Ako slijedite ovaj obrazac čitanja i prakticiranja, trebat će vam gotovo godinu dana da dođete do kraja ove knjige. Do tog trenutka steći ćete mnogo novih uvida u vezi sebe samih, puno svjesnosti o duhovnom planu i programu koji je posao vaše duše u ovom životu te poznavanje praksi koje će vam pomoći usaditi dragocjene vrline u vaše srce. Učinit ćete značajan napredak u smjeru preobrazbe koja se naziva stjecanje Tore, i jasno ćete znati koje korake trebate poduzeti na tom putu. I na kraju… postoji još jedan način na koji se ova knjiga može koristiti: Zadubite se u nju po potrebi. Musarski su majstori razumjeli da su izazovi i testovi koji se pojavljuju u svakom životu od važnosti za naš duhovni rast. Četrdeset i osam tema istraženih u ovoj knjizi pokriva mnoga područja na kojima bi se ti testovi mogli pojaviti u vašem životu. Moja je nada i moja molitva da će mudrost sakupljena u musarskoj tradiciji koju ovdje dijelim s vama biti izvor svjetla i smjernica za vas u trenucima izazova, kad izbori koji donosite imaju stvarni učinak na dušu kakva ste.

Ako je marljivo koristite, otkrit ćete da je vaš glas odraz glasa prethodnih generacija učenika koji su razmišljali o svom stjecanju Tore, govoreći da jednostavno više nisu ista osoba kao nekada, studenti poput jedne osobe koji mi je poslala pismo koje je izvijestilo o sljedećem: Moja sestra je vrlo teška osoba. Ona duboko žali zbog smrti moje majke, ne osjeća se dobro, i auto joj se pokvario. Propustila bi našu obiteljsku večeru, pa sam organizirala da je netko poveze (to je otprilike 45 minuta vožnje u svakom smjeru) te da je moj brat odveze kući. Nismo se svađali jer se ja nisam osjećala izazvanom. Iz nekog tajanstvenog mjesta u meni izviralo je suosjećanje i želja da se prema njoj ophodim onako kako bih htjela da se postupa prema meni. Iskreno, jedva sam samu sebe prepoznala. Nekako sam željela i osjećala sam da bih joj mogla pomoći da podnese svoj teret. To su akumulirani tragovi musara. Moja molitva je da u Srcu smještenom u umu pronađete uvod u dostojanstvene uvide i metodologije koje su generacije tragača smatrale vrijednim u svojoj potrazi za srcem mudrosti i da vam pruži upute za upravljanje vaših koraka tim transformativnim putevima, tako da postanete cjelovitiji i svetiji te dar i blagoslov sebi, onima oko vas i našem svijetu. ■

Strana 21

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija Podržavaju li arheološki podaci biblijsku priču? Tora nam iznosi priču o usponu i

ja se ne mogu jače razlikovati jedno

Nema grabežljivih životinja koje bi

padu Sodome i Gomore. Onima koji

od drugog. Jedno područje je suha,

mogle prijetiti prolaznicima. Velika

nisu religiozni biblijska se priča čini

surova pustoš. Sve što se tamo mo-

metropola i njezino građanstvo su

toliko nevjerojatnom da je se mora

že naći su stjenoviti brežuljci, zemlja

samodostatni, svaka potreba se mo-

prepustiti carstvu mita i fantazije.

posuta smrvljenim kamenjem, kru-

že zadovoljiti lokalno. Pravi rajski

Njemački biblijski kritičar 20. sto-

pnim pijeskom i jakim vrućinama:

vrt, opisan je u Tori kad se Abra-

ljeća, Theodor Noldeke, ustvrdio je

dnevne temperature porastu do 55

ham i Lot odluče razdvojiti: Lot je

da je "čitava priča o Sodomi i Go-

stupnjeva Celsiusa. Rijeka nema pu-

podigao oči i ugledao dolinu Jordana

mori nepovijesna i relativno kasnog

no i oskudne su. Vode obližnjeg ve-

koja je bila posvuda dobro navodnjena,

podrijetla." J. Maxwell Miller sa Sve-

likog jezera nisu pitke: Nijedna riba

prije nego što je G-spod uništio Sodomu

učilišta Emory hrabro tvrdi: "Ove

ne živi u tim negostoljubivim voda-

i Gomoru, poput vrta G-spodnjeg bila je

pripovijesti o Sodomi i Gomori čisti

ma. Nema drveća koje bi ponudilo

(Postanak 13,10).

su proizvodi umjetnosti pripovije-

hlada. Putnika je malo. Zmije i škor-

danja, što, naravno, povlači ozbiljna

pioni su jedina stvorenja koja nalaze

pitanja o njihovoj korisnosti za re-

zadovoljstvo na ovom zapuštenom

konstruiranje povijesti." John H.

mjestu. Pustoš odjekuje iz suhih

Hayes, kolega gore spomenutog J.

riječnih korita.

Maxwell Miller, potvrđuje vjerova-

U stvari, koliko god to nevjerojat■

no zvučalo, ova dva mjesta su jedno te isto mjesto. To područje zovemo Sodoma i Gomora. Sama imena ova dva grada, Sodoma i Gomora, pove-

Drugo područje je velika i napred-

zana su s grijehom i razvratom. So-

na metropola. Žitarice raste u izobi-

doma je postala sinonim za razvrat.

lju, i dragocjena je sirovina lako do-

Prvi opis pustog teritorija je podru-

stupna. Bujno zelenilo nasada vo-

čje koje su nekoć naseljavali bogati,

ćaka u sjeni stabala velikodušno da-

aristokratski

ruje blagoslove finih plodova. Zele-

kakvo je danas. Drugi opis je ono

U pustinjskom području u blizini

na kupola njegovih voćnjaka prote-

kako je izgledalo ranije, u zenitu

Mrtvog mora postoje dva mjesta ko-

že se sve dokle pogled može doseći.

doba Patrijaraha kako je prikazano

nje profesora Millera. Baziraju li se tvrdnje tih skeptika na činjenicama ili su to samo iskrivljena mišljenja onih koji ne vjeruju? Ispitajmo činjenice o tome i uvjerimo se sami.

Sodomljani,

onakvo

u Talmudu i Midrašu (babilonski Talmud Sanhedrin 109a, Midraš Raba Leviski zakonik 5,2, Midraš Raba Brojevi 9,24.) Sodoma i Gomora bili su dio velegrada za kojeg se pretpostavlja da se nalazio na istočnoj obali Mrtvog mora, i sastojao se od pet gradova, svakoga sa njegovim kraljem. Bio je tu Bera, kralj Sodome, Birša, kralj Gomore, Šinab, kralj Admada, Šember, kralj Zeboijima, i kralj Bele, koja se također nazivala i Zoar (Postanak 14,8). Ova napredna skupina gradova-država u Bibliji se spominje (Po-

Mrtvo more koje se također naziva i Slano more Strana 22

stanak 13,12) kao Gradovi ravnice.

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija postavio da se ta građevina na neki način može identificirati s pričom o Sodomi i Gomori, ali nije bio siguran na koji su način povezani. Pet gradova ravnice Sve do oko 40 godina kasnije na tom području nisu poduzimana ozbiljna iskapanja. Šezdesetih godina prošlog stoljeća otkriveno je veliko groblje u blizini Bab edh-Dhra. Arheolog Paul Lapp proveo je tri sezone istražujući područje gdje je otkopao veliki broj grobnica vratila (bunara) - vjerojatno čak 20 000. (Grobnica vratila je okomita šupljina promjera oko 3 metra, ukopana u

Ruševine kod Bab edh-Dhra

kamenito tlo do dubine od oko 180 cm.) Na dnu svakog bunara nalazilo

Petorica kraljeva nalazili su se pod

na dr. Nelson Glueck otkrio je do-

se 1-5 horizontalnih plitkih okna, od

vlašću koalicije istočnih mezopo-

kaz o drevnoj ruti između Mezopo-

kojih je svako sadržavalo između

tamskih vladara. Prema Tori, ovi su

tamije i područja Mrtvog mora. Ot-

1-6 tijela. Pored toga, bilo je tu i niz

gradovi, uz pomoć patrijarha Abra-

kriveni su tragovi stvarne rute koju

građevine od nepečenih opeka, kos-

hama stekli svoju neovisnost, iako je

su prekrile pustinjske oluje. Spome-

turnica koje su repozitoriji za kosti

njihova neovisnost bila kratkog vije-

nuta ruta naknadno je pronađena

ili tijela preminulih. Svaka je kostur-

ka. Nekoliko godina kasnije, B-g je

na pločicama s klinastim pismom u

nica sadržavala ostatke nekoliko

uništio gradove tučom od ognja i

Mari i u Ebli.

stotina ljudi.

sumpora. Početkom 20. stoljeća mnogi su sveučilišni profesori sumnjali u čitav biblijski izvještaj o Sodomi i Gomori. Ne samo u onaj dio priče o

U ranim 1920-ima dr. Nelson Glueck otkrio je dokaze o drevnoj ruti između Mezopotamije i područja Mrtvog mora.

nadnaravnom uništenju, već i svaku

Do 1924., prethodno sumnjičavi

moguću vladavinu Mezopotamije s

Albright postao je uvjeren u mo-

istoka. Nije bilo rute koja bi spajala

gućnost nekog drevnog naseljenog

područje Mrtvog mora s Mezopota-

područja u blizini neplodne istočne

mijom. Kako bi Mezopotamci uopće

obale Mrtvog mora. Njegova ekspe-

mogli osvojiti to područje? Ti su

dicija pronašla je neke neznatne os-

čimbenici čak i kod onih koji su obi-

tatke građevine ranog brončanog

čno simpatizirali biblijsku naraciju,

doba za koje se pretpostavlja da su

poput Williama Foxwella Albrighta,

tvrđava ili hram. Nalazila se na na-

izazivali sumnju u tu priču.

sipu, poznatom kao Bab edh-Dhra,

Međutim, početkom 1920-ih godi-

Godina 13 23Broj 4 Strana

Trenutne procjene broja tijela koja

izdižući se iznad pustinjskog tla nekih 550 metara. Albright je pret-

Okrugla kosturnica koju je ekspedicija u ravnicu Mrtvog mora iskopala 1977. godine Strana 23

(nastavak s 23. stranice)

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija tjelesnoj građi stanovnika: skeletni

Sodome, jer njihova je loza od loze

ostaci ukazuju da je kod njih visina

sodomske i polja gomorskih; grožđe im

od 175 - 195 cm bila sasvim normal-

je grožđe žuči, grozdovi su im gorki.

na. Ovo je prilično visok stas za ta-

(Pnz 32,32) Ostala tri "grada" tog

ko drevnu kulturu.

područja tek treba iskopati. Oko

Pronađeno je samo ovih pet gradova. Grobnica vratilo otkrivena 1967.

arheoloških ruševina Safija nalazi se groblje iz ranog brončanog doba koje po veličini konkurira onom Bab

Između 1973. i 1979. pronađena su

edh-Dhra-e. Petnaestak kilometara

zauzimaju to groblje je oko pola mi-

još četiri "grada" južno od Bab edh-

južno od Safija nalazi se sljedeći od

lijuna! Ostaci keramičkog posuđa

Dhra. Njihova arapska imena su

pet gradova, Feifa. I tamo je prona-

pronađeni pored posmrtnih ostata-

Numeira, Safi, Feifa i Khanazir. O-

đeno groblje. Groblje Feife podjed-

ka ukazuju na to da je oko 3 000 000

kolica je temeljito istražena i nisu

nake je veličine kao groblje Babe

zemljanih posuda iskorišteno pri

pronađeni drugi gradovi, samo ovih

edh Dhra i Safi. Kao što je prethod-

ukopima. Od ostalih pogrebnih pre-

pet. Pet gradova, nekoliko kilometa-

no spomenuto, na groblju Bab edh-

dmeta tu su glinene figurice bogi-

ra jedan od drugog, nalaze se u go-

■ Dhra se prema izvještajima nalaze

nja, drveni štapovi, sandale i košare

tovo ravnoj liniji od sjevera prema

posmrtni ostaci 500 000 osoba. Čini

od trske od kojih neke još uvijek

jugu.

se da groblje u Safiju sadrži isti broj

sadrže ostatke hrane. Veliki broj

leševa, još 500.000. Feifa ima još

leševa na jednom groblju dokaz je

500.000. Groblja u Numeriji i Kha-

velikog broja stanovnika. Ali to je

naziru još nisu locirana, međutim,

tek početak.

poznati broj ukopa na ovom relativno malom području pustinje Mr-

Značajno je da neki oblici kerami-

tvog mora - 1.500.000 tijela - ukazuje

čkog posuđa, nakita i otisaka cilin-

da je to nekoć bilo uspješno, jako

dričnog pečata pokazuju izraziti

naseljeno područje. Svakako, to se

mezopotamski utjecaj. Ovo podupi-

čini nevjerojatnim, ali dokazi posto-

re biblijsku vezu između područja

je. Na temelju ovog datiranja grnča-

Mrtvog mora i Mezopotamije.

rije grobnog blaga u Bab edh-Dhri,

Jedna prilično nepoznata grana

čini se da je taj grad postojao oko

arheologije poznata je kao paleoet-

1.000 godina. S druge strane, Nume-

nobotanika. Taj način izučavanja

ira je postojala vrlo kratko vrijeme,

ispituje tragove prehrambenih na-

svakako manje od 100 godina. Tal-

mirnica kojima su se koristile drev-

mud (babilonski Talmud Šabos 11a)

ne kulture kako bi se dobio uvid u

kaže da je Sodoma postojala samo

poljoprivedu neke kulture i njihovu prehrane. Paleoetnobotaničari su u Bab edh-Dhra pronašli tragove pšenice, ječma, datulja, šljiva, breskvi, grožđa, smokava, pistacija, badema, maslina, pinjola, leće, graška, bundeve, lanenih sjemenki i lubenice. Bio je to pravi užitak za gurmane. Zdrava prehrana očitovala se na

Strana 24

Mapa 5 gradova Ravnice Numeiru se iskopavalo dvije sezone i otkriveni su temelji nekoliko

52 godine. Ovo bi Numeiru učinilo vjerojatnim kandidatom za Sodomu.

domova. Možda najzanimljiviji na-

Vatra i sumpor

laz su bili ostaci vinarije s 4000 go-

Tada pusti G-spod na Sodomu i Gomo-

dina starim cijelim grožđem, očuvanim suhom pustinjskom klimom. U svojim posljednjim godinama života Mojsije se osvrnuo na vinograde

ru dažd sumpora i ognja od G-spoda, s neba. (Postanak 19,24) "Vatra i sumpor" uobičajen je izraz

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija

kojim se opisuje propovijed previše revnosnog propovjednika, no što je točno sumpor? Hebrejski naziv za sumpor u biblijskom retku je gafrit i obično se podrazumijeva da znači sumpor. Targum Jonatan ben Uziel tu riječ na aramejski prevodi kao kivraita. Izraz kivraita pojavljuje se u Talmudu (babilonski Talmud Šabos 89b, 90a; Nida 62a) i koristi se u kontekstu sredstva za čišćenje. Vjerojatno je biblijski gafrit ugljikovodični bitumen, koji je osnovni sastojak asfalta. Bitumen se također može destilirati u sredstvo za čišćenje. Bitumen/ asfalt je prirodna, lako zapaljiva supstanca koja je pronađena na području Mrtvog mora. U stvari, Josip Flavije Mrtvo more naziva Asfaltno jezero. Zanimljivo je primijetiti da Josip Flavije piše da je Asfaltno jezero nastalo kao posljedica razaranja

Uz temelje zidova nalaze se ostaci skeleta žrtava u Bab edh-Dhra

koje je uništilo Sodomu i Gomoru.

Čitavo područje Bab edhDrhe i Numeira prekriveno je spužvastim pepelom. Čitavo područje Bab edh-Drhe i Numeire prekriveno je spužvastim pepelom. Ova dva grada pokazuju jasne znakove potpunog uništenja. Sloj pepela debeo je od 10-50 centimetara. Paralelno s ovih pet gradova nalazi se linija rasjeda gdje dvije velike tektonske ploče vrše veliki pritisak jedna na drugu. Ova tektonska značajka izazvala je niz potresa u regiji. Tlak također može nagnati podzemne tvari, poput magme ili, u ovom slučaju, bitumena u zrak. Geolozi sugeriraju da je (kada je došlo vrijeme za uništenje Sodome – ovo ja nadodajem) zemlja izbacila zapaljive ugljikovodike visoko

Godina 13 25Broj 4 Strana

u atmosferu. Njih je zapalila munja

je u potpunosti uništilo grad. Raniji

ili neki drugi prirodni izvor, a zapa-

događaj pokazuje manje znakova

ljeni ostaci padali su natrag na zem-

takve katastrofe, koji više izgledaju

lju.

kao posljedica rata. Dr. Bryant G.

Prema biblijskoj naraciji, Sodomu i Gomoru je napala mezopotamska koalicija. Nakon što su izborili neovisnost od Mezopotamaca, Sodoma i Gomora su uživali kratko razdoblje mira sve dok nisu bili uništeni tučom od ognja i sumpora. Talmud (babilonski Talmud Šabos 10b) kaže da je razmak između ta dva događaja bio samo 26 godina.

Wood, stručnjak za sirijsko-palestinsku arheologiju, koji je prethodno radio na Sveučilištu u Torontu, ispitao je ta dva sloja uništenja. Zaključio je da su se ta dva događaja vjerojatno dogodila u razmaku od nešto više od 20 godina. Njegova je procjena u skladu s talmudskim vremenskim okvirom od 26 godina. Datiranje

Grad Numeira, kako pretpostav-

Postoji jedna točka koja sprječava

ljamo, možda i Sodoma, bolje je

da ovaj dokaz biblijske priče bude

sačuvan od dva arheološkom lokali-

100% uvjerljiv. Datum uništenja

teta. Numeira pokazuje znakove

Sodome i Gomore prema biblijskoj

dvaju pustošenja. Potonji je bio ka-

kronologiji bio je otprilike godinu

tastrofalno vatreno događanje koje

dana prije rođenja Izaka, a to je bilo

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija potamaca. Artefakti pronađeni na području Mrtvog mora pokazuju mezopotamski utjecaj. 3. Midraš opisuje metropolis kao gusto naseljen. Ogroman broj sahranjenih na velikim grobljima svjedoči o velikom broju stanovnika. 4. Talmud i Midraš opisuju ovo područje kao zemlju čudesne poljoprivrede.

1712. godine pr.n.e. Arheološki datumi uništenja Bab edh-Dhra i Numeira je približno 2300 pr.n.e. Ta razlika od 600 godina je značajna. Datiranje metalnih i keramičkih artefakata u Svetoj zemlji uvjetovano je usporedbom sa sličnim nalazima u Egiptu. Datiranje egipatskih nalaza daleko je lakše za procijeniti zbog postojanja suvremenih hijeroglifskih zapisa. Arheolozi općenito uzimaju da slični nalazi u Svetoj zemlji, koji nisu popraćeni nikakvim pismenim dokazima, vjerojatno potječu iz iste ere kao i njihovi egipatski dvojnici. No nedavni dokaz kojeg je Manfred Bietak otkrio u Tel el-Dabi ukazuju na to da su kanaanski artefakti iz srednjeg brončanog doba oko 100 godina zaostajali za egipatskima.

še: "Budući da kruh izlazi iz zemlje i na sebi nosi zlatni prah, zašto bismo trebali trpjeti pridošlice koji nam dolaze samo da bi crpili naše bogatstvo? Hajde, ukinimo im praksu putovanja u našu zemlju." Ako je, kao što bilježi Talmud, putovanje na područje Sodome i Go-

tog područja. 5. Prema Talmudu, proteklo je samo 26 godina od rata na tom području do konačnog uništenja.

Numeiri (Sodomi) u skladu su s

šenje stilova keramike i obrade me-

talmudskom tvrdnjom.

tala izvana ozbiljno bi zaostajalo za

6. Talmud kaže da je Sodoma, za

stilom i tehnikama naprednijih E-

razliku od drugih gradova u regiji,

gipćana. Koliko su se gradovi ravni-

postojala svega 52 godine.

ce izdvojili, nije poznato. Moramo biti strpljivi i čekati daljnje dokaze. Uvjerljivi dokazi

Ruševine u Numeiri (Sodomi) ukazuju na to da je grad trajao manje od 100 godina.

Da zaključimo, arheološki dokazi

7. Biblija uništenje gradova pripi-

o uništenju pet gradova ravnice ne-

suje vatrenoj oluji koja je padala

osporni su. Međutim snaga drugih

odozgo.

dokaza, vezano uz pripovijest Tore

1. Biblija govori o metropolisu od

čajnije, jer je prema Talmudu (babi-

pet gradova na području Mrtvog

lonski Talmud Sanhedrin 109a) u gra-

mora.

Strana 26

vodnju koju su uživali stanovnici

njeno ili barem destimulirano - uno-

stajanje bi moglo biti i mnogo zna-

(Stanovnici gradova u ravnici) reko-

ruševinama potvrđuje bogatu proiz-

Razine devastacije pronađene u

o Sodomi i Gomori je golema.

jerni izolacionizam.

nih proizvoda pronađenih ■ u tim

more bilo strogo ograničeno - zabra-

Kad je riječ o Sodomi i Gomori, zao-

dovima ravnice prevladavao nam-

Velika raznolikost poljoprivred-

Pet, i samo pet, gradova pronađe-

Ovo potvrđuju debeli slojevi spaljenog materijala koji prekrivaju ostatke gradova u okolini. Nakon razmatranja svih arheoloških podataka sasvim je jasno da je priča iznesena u Tori i Midrašu pot-

no je na području Mrtvog mora.

puno točna, usprkos onome što oni

2. Biblija govori o osvajanju Mezo-

koji ne vjeruju mogu hrabro tvrditi. ■ Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Leibel Reznick:

Sodoma i Gomora i Biblijska arheologija

UNIÅ TENJE SODOME, Gustave Dore Godina 13 27Broj 4 Strana

Strana 27

IZLOŽBA U NSK

Velika izložba za još veće ime: Vatroslav Lisinski slavi 200. rođendan Večernji list 5.11.2019. Nije uspio dosegnuti puni-

naru i umjetniku iz doba ranog romantizma.

nu svoje stvaralačke zrelo-

Umjetnički opus "najeuropskog

sti, ali ga se svakako smat-

hrvatskog imena", kako ga je

ra jednim od najdarovitijih

na otvorenju nazvala glavna

skladatelja svoga vremena.

ravnateljica

Moderna hrvatska opera, a i općenito glazba, ne bi bila ista bez njega pa je zato u povodu 200. obljetnice njegova rođenja otvorena izložba u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Riječ je o Vatroslavu Lisinskom, neshvaćenom vizio-

Petrić,

NSK,

predstavljen

Tatijana je

kroz

izvornu i tiskanu građu, autografe,

dokumente,

tekstove,

monografske publikacije, notna i zvučna izdanja, plakate, ilustracije

uz tekstove i priloge

objavljene u novinama. Lisinskog pamtimo kao autora

re, ali on je začetnik moderne

izložbi su izrazile svoju primar-

prve nacionalne hrvatske ope-

instrumentalne i zborske glaz-

nu želju da se sačuvaju sva

be te solo pjesme. Njegov je

remek-djela Vatroslava Lisin-

opus vrlo značajan za razdob-

skog. Izložena građa podije-

lje

romantizma i općenito za

ljena je u dvije skupine. Prva

hrvatsku glazbenu povijest -

skupina obuhvaća sve što se

kazala je jedna od autorica

čuva u Zbirci muzikalija i audi-

izložbe, voditeljica Zbirke muzi-

omaterijala, a to su rukopisne i

ka lij a

tiskane note te zvučna građa.

aud ioma terij ala

NSK, Tatjana Mihalić. Uz njezin bok je voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, Irena Galić Bešker, također jedna od autorica, a na

Druga skupina obuhvaća popisane radove o Lisinskome koji su od njegova vremena do danas

objavljeni

knjižnoj

građi sačuvanoj u NSK. ■

NOVI NASLOVI

SYLVIE SIMMONS: I’m Your Man – Život Leonarda Cohena Dubrovnik.net 9.11.2019. "Riječ Leonarda Cohena, jednog od najvažnijih i najutjecajnijih umjetnika na prijelazu stoljeća, pamtimo kao iznimno

dendi i ljubitelj žena, kao i

otoka Hidre do New Yorka,

budistički redovnik čije je ime

gdje šezdesetih godina započi-

Jikan – “obična tišina” – bilo

nje glazbenu karijeru. Slijedi

itekakav izazov piscu i pjevaču

trag njegovih sjajnih postig-

koji nije živio nimalo obično.

nuća do povlačenja polovicom

osjećajna i inteligentna čovjeka

I’m Your Man bez ostatka zao-

koji je istraživao temeljna pita-

kružuje

nja ljudskog života – seks,

Cijenjena glazbena kritičarka

religiju, moć, ljubav. Cohen je

Sylvie Simmons kreće iz Cohe-

višestruko složen i naoko pro-

nova rodnog Montreala i prati

turječan lik: pobožan Židov,

ga preko Londona i grčkog

Page 28 Strana 28

taj

osebujni

život.

devedesetih godina i povratka rasprodanom svjetskom turnejom gotovo petnaest godina poslije. ■

Divrej Tora

Godina 13

Broj 4