1-04 - Divrej Tora - Vajera 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 4

Zagreb, šabat 7. studenog 2020. - 20. hešvana 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vajera Jeruzalem 16:10

17:22

Zagreb

16:17

17:22

Rijeka

16:24

17:29

Split

16:20

17:24

Dubrovnik 16:15

17:18

Vinkovci 16:07

17:12

Sarajevo 16:12

17:15

Doboj

16:15

17:19

B. Luka

16:14

17:19

Beograd 16:01

17:04

Novi Sad 16:03

17:06

Subotica 16:02

17:05

Zrenjanin 16:00

17:04

Niš

15:59

17:01

Beč

16:09

17:17

Frankfurt 16:35

17:44

Edison, NJ 16:29

17:37

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 10.11.2020.

Alot Hašahar

5:18

Najranije Talit

5:52

Nec Hahama

6:49

Najkasnije Š’ma

9:14

Zman Tefila

10:03

Hacot

11:40

Minha Ketana

14:29

Plag Haminha

15:30

Šekia

16:30

Cet Ha-kohavim

17:12



Broj 4 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajera

(Berešit 12,1-17,27) B-g se otkriva Avrahamu tri dana nakon obrezivanja tog prvog Židova, u dobi od 99 godina; a Avraham se žuri pripremiti obrok za goste koji se pojavljuju iz pustinjske omare. Jedan od trojice – a to su anđeli prerušeni u ljude – najavljuje da će, točno za godinu dana, neplodna Sara roditi sina. Sara se nasmije.

Avraham moli B-ga da poštedi pokvareni grad Sedom. Dvojica od trojice prerušenih anđela dolaze u osuđeni grad, u kojem im Avrahamov nećak Lot pruža gostoprimstvo i štiti ih od pokvarenih namjera Sedomske svjetine. Dva gosta otkrivaju da su došli uništiti mjesto i spasiti Lota i njegovu obitelj. Lotova žena se pretvara u stup od soli kada ne posluša zapovijed da dok bježi ne smije pogledati natrag na grad u plamenu.

Dok se nalaze u pribježištu u pećini, dvije Lotove kćeri (uvjerene da su one i njihov otac jedine preživjele osobe na svijetu) napiju svog oca, legnu s njim i ostanu trudne.

Dva sina rođena iz tog nemilog događaja su narodi Moav i Amon.

Avraham se seli u Gerar gdje filistejski kralj Avimeleh uzima Saru – koja se pred-

stavlja kao Avrahamova sestra – u svoju palaču. U snu, B-g upozorava Avimeleha da će umrijeti ukoliko ne vrati ženu njezinu mužu. Avraham objašnjava da se bojao da će ga ubiti zbog Sarine ljepote.

B-g se spomene Svog obećanja Sari te daje njoj i Avrahamu sina koji dobija ime Jichak (što znači "smijat će se"). Jichaka obrezuju osmog dana; Avrahamu je 100 godina, a Sari 90 u vrijeme rođenja njihovog djeteta.

Hagar i Jišmael su otjerani iz Avrahamovog doma, te lutaju pustinjom; B-g čuje plač umirućeg dječaka i spašava mu život tako što pokaže njegovoj majci izvor.

Avimeleh sklapa savez s Avrahamom u Beer Ševi, gdje mu Avraham daje sedam ovaca kao znak sklapanja mira.

B-g iskušava Avrahamovu odanost tako što mu zapovijedi da prinese na žrtvu Jichaka na brdu Morija (na Hramskom brdu) u Jeruzalemu. Jichak je vezan i stavljen na žrtvenik i Avraham podiže nož da ubije svog sina. Glas sa neba dovikne mu da stane; ovan, kome su se rogovi zapleli u grmlje, prinesen je na žrtvu umjesto Jichaka. Avraham prima obavijest o rođenju kćeri, Rivke, njegovom nećaku Betuelu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Vajera

sumnjala), ali ne može.

Svaki od tri anđela imao je po

Kohen - prva alija – 14 p'sukim – 18,1 – 14 I Bog se pojavio njemu (Avrahamu).

jedan zadatak: jedan da izliječi Avrahama, jedan da objavi Jichakovo rođenje (obje misije ostvare-

Upotreba zamjenice "njemu" umjesto punog imena Avraham, ima svoj značaj. Eilav (njemu) nas upu-

ćuje na prethodnu parašu - Avrahamovo obrezivanje, što ukazuje da je svrha B-žjeg pojavljivanja Avrahamu bikur holim, posjeta bolesniku.

Nadalje, činjenica da Tora ne kazuje da je B-g išta rekao Avrahamu prilikom ovog "pojavljivanja," govori nam da je imalo drugu namjenu, tj. bikur holim.

Sjedio je na ulazu u šator (i gledao hoće li naići putnici da im poželi dobrodošlicu) za najveće dnevne

žege.

Bilo je neprirodno vruće; to je B-g učinio da poštedi Avrahama zamornih posjetitelja. Međutim, Avraham se žalosti zbog njihove odsutnosti, tako da B-g u liku putnika šalje tri anđela. Ovo nas može podučiti nešto o tome kako se ponašati prema starijim i nemoćnim osobama. Svatko je svoja vlastita osoba. Mirovanje nije dobro za svakoga. B-g je, da tako kaže-mo, prvo osjetio da je

Avrahamu potreban odmor. Ali onda je "shvatio" da je u Avrahamovu slučaju, njegov hahnasat orhim, gostoljubivost, daleko bolji lijek za njega od odmora.

Avraham ugleda tri "čovjeka" i pohita pozdraviti ih, nakon što je

ne), treći da uništi S'dom. Taj anđeo "Govori malo, čini puno." Ova maksima iz Pirke Avot je u Avrahamovu slučaju očita. On anđelima nudi malo vode i malo kruha, ali u stvari za njih (uz Sarinu i Jišma-

je sada u pratnji R'faela, čiji je novi zadatak

spasiti

Lota

i

obitelj.

Avraham prati anđele na putu u S'dom.

Još jednom od Avrahama učimo o

elovu pomoć) priprema raskošan

pravilnom

obrok. Mišna navodi da je Avra-

smatra se da je još važnije ispratiti

hamov obrok za strance bio znatno

goste, nego dočekati ih!

raskošniji od gozbe Šlome HaMeleha na proslavi povodom izgradnje Beit HaMikdaša. Avraham i Sara su vrhunski jednog

primjer od

gostoprimstva,

simbola

židovskog

naroda.

Rabi Yehuda kaže u ime Rava (Bava M'ci'a): Što je Avraham sȃm učinio za svoje goste, B-g je sȃm učinio za narod Izraelov; što je Avraham učinio preko drugog, B-g je učinio isto tako. Avraham je rekao: jukah na m'at majim. Raši objašnjava neobičnu gramatičku formu tvrdnjom da Avraham nije sȃm donio vodu strancima. Isto tako, kad je B-g htio osigurati vodu za Avrahamovo potomstvo, naredio je

Mošeu Rabeinu da baci štap u vodu, da udari stijenu, da govori stijeni.

No, Avraham je sȃm nahranio anđele. Kada je B-g trebao prehraniti narod, On nas je opskrbio manom, a ne Moše. B-g ju je izravno dao narodu.

ponašanju

domaćina: ■

Hašem zatim govori Avrahamu o svojoj namjeri da uništi S'dom. Avraham moli i pogađa se u njihovo ime, ali nema dovoljno pravednih ljudi za spas gradova.

Dijalog između Avrahama i Hašema je zapanjujući (i jedinstven) primjer bliskog odnosa koji vlada između njih.

Avrahamov izraz poniznosti pred B-gom je: "ja sam prah i pepeo." Gemara kaže da su zbog Avrahamove poniznosti njegova djeca zaslužila dvije micvot - pepeo para aduma i prah sota. Tora T'mima objašnjava da pepeo para aduma predstavlja oličenje duhovne čistoće (koja se

može shvatiti kao područje "između Židova i B-žjih micvot"). Obećavajući ishod postupka sota je šalom bajit, kao glavni primjer međuljudskih odnosa. Tako nagrada za Avrahama

pokriva

čitav

spektar

židovskog života.

zamolio B-ga da malo pričeka.

Iz ovoga učimo koliko je velika i važna micva hahnasat orhim.

Strana 2

Levi – druga alija – 19 p'sukim – 18,15 – 33 Sara želi poreći da se smijala (i

Š'liši - treća alija – 20 p'sukim – 19,1 – 20 Dva anđela stižu u S'dom i prima Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ih Lot. [Nećak Avrahama Avinua je

svjedočile

uništenju

mu. Grad Be'er Ševa dobiva svoje

naučio nešto od svog strica.] Narod

S'doma, pretpostavljaju da su oni

ime od dvostrukog značenja 7 ovaca

S'doma pokazuje svoju zlu ćud. Ja-

jedini preživjeli od sveg čovječan-

korištenih kao znak saveza i među-

sno je iz p'sukima, midrašima i ko-

stva. Skovale su zavjeru i legle s

sobno date zakletve.

mentara, da Lot nije bio dovoljno

pijanim Lotom kako bi čovječanstvo

pobožan, niti uvjeren u vlastitu

nastavilo postojati. Moav i Amon su

ispravnost, ali je bio u prednosti u

rezultat toga.

usporedbi s ljudima među kojima je živio.

potpunom

Osim što je vrst stabla, riječ ešel se

B-g je održao obećanje i Sara rađa Jichaka.

moli za dopuštenje da potraži utočište negdje bliže.

uništenje S'doma. Lotova žena se osvrne – što je bilo protivno upozorenju – i pretvori se u stup soli. (Kazna povezana sa solju je "milo za drago" zbog škrtosti koju je pokazivala prema gostima).

"I Avraham ustane rano ujutro na mjesto gdje je stajao pred B-gom".

Avraham se vraća na isto mjesto da razgovara s B-gom. Odavde proizla-

Hamiši - peta alija – 17 p'sukim – 21,5 – 21 Avrahamu je bilo 100 godina kad dana starosti.

Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi mogao na njega imati Jišmael, pa traži od Avrahama da otjera njega i njegovu majku Hagar. Avraham to čini tek kad mu B-g kaže da posluša

Saru. Hagar i Jišmael su na rubu smrti u pustinji, ali Jišmaelove molitve su uslišane i oni su spašeni.

Jedan anđeo uvjerava Hagar da će preživjeti. Hagar poslije ženi Jišmaela za ženu iz zemlje egipatske.

Kad su se Hagar i Jišmael molili

određeno za molitvu. Talmud kaže:

B-gu, B-g je čuo "mladićev glas";

"Tko odredi mjesto na kojem moli,

Raši kaže kako iz toga učimo da je

B-g Avrahamov će mu pomoći".

naj-snažnija molitva u korist nekog

pasuk, a i drugi koji "podržavaju"

bolesnika,

upravo

molitva

tog

bolesnika osobno.

za

sva

vremena. Š'vi'i – sedma alija – 24 p'sukim – 22,1 – 24 Ovo je dio o vezivanju Jichaka – akeidat Jichak.

Iako nitko od Avrahamovih potomaka (mi, židovski narod) nikad neće biti stavljen na kušnju na tako drastičan način, mi crpimo ogromnu inspiraciju iz tog dijela Tore.

To je dio naše baštine i, još više, dio naše suštine. Svatko od nas doživljava različite izazove kroz život.

To isto se odnosi i na nas kao narod.

Neka nas uvijek vodi duboka prenostima.

Akeidat Jichak je naša osobna iskaznica. Ona definira tko smo ... čak i kada je naše vlastito ponašanje u suprotnosti sa standardima Tore.

Stojimo pred B-gom na dan suda -

tvrdnju u Gemari, pokazuje da je Avraham ustanovio t'filat šaharit.

gostoprimstva

danost Tori i židovskim vrijed-

zi ideja za makom kavua, mjesto

Naravno, još važnije, upravo taj

za hranu, piće i konačište (ili hrana

simbol

se rodio Jichak. Obrezuje ga s 8 R'vi'i - četvrta alija – 20 p'sukim – 14,1 – 20 Nakon što se Lot udaljio, počinje

smatra akronimom hebrejske riječi spavanje i pratnja) – što ostaje

Lota, njegova ženu i dvije kćeri dva anđela odvode iz grada. Lot

Avraham sadi "ešel" u Be'er Ševi.

Roš Hašanu, i pušemo u šofar napravljen od ovnujskog roga. Traži-

moliti, uči se iz pasuka vaja'amod

Šiši - šesta alija – 13 p'sukim – 21,22-34 Avimeleh i njegov zapovjednik

Pinhas vaj'paleil ... I Pinhas je stajao

Pihol (zvan Fihol zbog dikduk pra-

kad ne zaslužuju) djeci.

u molitvi - T'hilim 106,30. Pasuk

vila) sklapaju pakt s Avrahamom.

ovdje u Vajeira povezuje molitvu

Pakt ima veze s bunarima koje je

Amida uz Avrahama Avinua i uz

Avraham iskopao, a sluge Avime-

rano ujutro, dakle šaharit.

lehove ukrale, vraćanjem tih bunara

Da Amida, stati pred B-gom, znači

Lotove dvije kćeri, nakon što su

Godina 14 3 Broj 4 Strana

i

priznanjem

Avimelehovim

mo od B-ga da se sjeti Akeidat Jichak i smiluje se njegovoj (premda poneParaša

završava

spominjanjem

Rivkinog rođenja što je poveznica sa sljedećom fazom razvitka judaizma. ■

da

bunari stvarno pripadaju Avraha-

Prevela i prilagodila Dolores Bettini Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos—nastavak

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što je slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom?

Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalne micvos."

4. Ljubiti B-ga Ljubit ćeš Vječnog, B-ga svoga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim sposobnostima. (Pon. zakon 6,5) Ljubiti Vječnog trebalo bi biti prirodna posljedica saznanja o Njegovom postojanju. Ako istinski shvaćamo sve što Hašem čini za nas, kako bismo mogli, da ne cijenimo i ne ljubimo Ga zbog toga? Izučavanje Tore omogućava nam da postanemo svjesniji Hašema i postanemo Mu još bliži. Također bismo trebali biti spremni dati svoje vrije-

me, svoje resurse i više od toga za Hašema.

5. Biti u strahopoštovanju pred B-gom Morate poštovati Hašema, svog B-ga; Njemu ćete služiti.

(Ponovljeni zakon 10,20) Jednako tako, ako smo svjesni da B-g postoji, ne bismo mogli a da nemamo strahopoštovanje prema Njemu.

Poštovanje B-ga znači shvaćati da naša djela imaju posljedice. Baš kao što ćete postati bolesni ako popijete otrov, postoje duhovne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, za naše postupke. Spoznaja da postoji B-g i sustav duhovnih provjera i protuteža, pomaže nam da ostanemo na pravom putu.

6. Ne biti zaveden svojim željama Nemojte ići za svojim srcem ili očima, za kojima čovjek može poći stranputicom. (Brojevi 15,39) "Srce" se odnosi na heretičke misli, a "oči" se odnose na fizička iskušenja, od kojih oboje može odvratiti osobu od onoga što je stvarno važno u životu. Moramo "zadržati svoje oči na nagradi", to jest, na Tori i nagradi koju ona daje. Ne smijemo se dati zavesti filozofijama koje nisu podudarne s Torom ili fizičkim željama.

Ovih se šest micvos može ispuniti i samo mislima, bez obzira na tjelesne sposobnosti osobe. Svi Židovi mogu iskoristiti ove micvos kako bi se bolje upoznali, voljeli i poštivali našeg Stvoritelja, te kako bi postali bolji ljudi. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 73. Negativna je zapovijed ne ustanoviti

75. Negativna je zapovijed sudu da ne prihvati svjedočenje grešnog čovjeka

ništa kao sigurno na osnovu riječi

jer Pismo kaže, Nećeš poduzimati ništa zajedno sa

jednoga svjedoka

zlim da postane zlonamjerni svjedok (Š'mot 23,1).

jer Pismo kaže, Ne pružaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedočiš krivo (D'varim 19,15) – što znači izreći kaznu na temelju riječi jednog svjedoka.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

74. Negativna je zapovijed sudu da ne prihvati svjedočenje bliskog rođaka jer Pismo kaže, Neka se očevi ne osuđuju na smrt putem djece (D'varim 24,16), što znači svjedočenjem djece; a isti

Ako jedan kvalificirani svjedok ima saznanja da je drugi nevaljao, iako suci ne uviđaju njegovu grešnost, njemu je zabranjeno svjedočiti zajedno s tim drugim – čak i istinito svjedočenje – zbog zabrane, Nećeš poduzimati ništa zajedno sa zlim. Nema potrebe nadodati da ako on zna da će drugi svjedok iznijeti lažno svjedočanstvo, da mu je zabranjeno svjedočiti zajedno s njime.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. ■

zakon vrijedi i za druge bliske rođake.

Strana 4

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 3 - Tefilin (kutijice s molitvenim svicima, "molitveno remenje") - nastavak

zana su u čvor oblika slova "dalet"

te dane i na mlađak skida ih se prije

kako bi oblikovali petlju koja se pro-

dodatne

teže oko glave, s čvorom na sredini

31,2). Na deveti ava ih se nosi (38,

stražnjeg

6).

dijela

vrata

(27,9-10);

krajevi remenčića poslije ovog čvora

Tefilin bi, u principu, trebalo nosi-

vise s prednje strane tijela, barem do

ti čitavog dana, ali budući da ih čo-

pupka (27,11). Osnovice tefilina

vjek uvijek mora imati na pameti, a

trebaju biti u izravnom dodiru s

mora i držati svoje tijelo čistim dok

tijelom (vidi 27,4-5), a tefilin za

ih nosi, običaj je nositi ih samo tije-

glavu ne smije biti prekriven (vidi

kom jutarnjih molitava (vidi 37,2;

27,11). Crne strane remenja trebaju

25,3-4.13). Treba ih staviti nakon što

biti okrenute prema van (27,11).

se na sebe stavi odjeća koja ima cicis (talis, vidi 25,1-2). Ako je moguće (vidi 26,1-2), prvo treba staviti tefilin na ruku (25,5-6,11). Blagoslov

"... koji nam je zapovjedio da stavimo tefilin" kaže se prije nego li se tefilin pričvrsti, a blagoslov ... "Koji nam je zapovjedio o tefilinu" prije nego li se pričvrsti tefilin za glavu; vidi 25,5, 7-10. O situacijama u kojima se blagoslovi moraju ponoviti pogledajte 25,12.

Tefilin za ruku se stavlja na donji dio nadlaktice lijeve ruke, tako da kutijica bude nagnuta prema tijelu, blizu srca (27,1.6-7). Otvor za remen

okrenut je prema gore, a čvor oblikovan u slovo "jud" nalazi se na kraju otvora, prema unutra (27,2-3, 10). Uobičajeno je provući remenčić kroz malu petlju na jednom kraju otvora i omotati ga sedam puta oko podlaktice, te tri puta oko srednjeg prsta (27,8). Tefilin za glavu postavlja se iznad linije kose, centriran iznad nosa. Dva kraja remena ve-

Godina 14 5 Broj 4 Strana

službe

(Musafa,

25,13;

Žene i djeca ne bi trebali nositi tefilin (37,3; 38,3). Osoba koja ne može gajiti primjerene misli dok ih nosi ili koja ne može zadržati na umu da ih nosi ili onaj koji će se ■ vjerojatno opiti, ili tko ima proba-

vne probleme, ne bi ih trebao nositi (38,1-2.4.7.9). Onaj koji je u žalosti

Tefilin treba postavljati dok se

ne nosi ih prvoga dana žalovanja

stoji, vidi 25,11. Dok ih nosi, čovjek

(38,5), a gubavac i osoba koja je pod

ih treba često doticati - prvo tefilin

zabranom ne smiju ih nositi (38,13).

za ruku, a zatim tefilin za glavu

Oni koji su zaokupirani drugim za-

(28,1). Uobičajeno je poljubiti ih kad

povijedima oslobođeni su od noše-

ih se stavlja i kad ih se skida (28,3).

nja, osim ako nisu u stanju voditi

Skida ih se stojeći - najprije tefilin za

računa o obojemu, vidi 38,8.10. Kod

glavu, a zatim tefilin za ruku (28,2).

nošenja tefilina u nazočnosti svog

Ne kaže se nikakav blagoslov kada

učitelja vidi 27,11. i 38,11.

ih se skida (29,1).

S tefilinom se mora rukovati s po-

Tefilin se može postaviti ujutro

štovanjem (40,1). O njihovom drža-

kada ima dovoljno svjetla da se mo-

nju u svom krevetu ili održavati

že prepoznati poznanika (30,1). Ako

bračne odnose u njihovoj nazočno-

je potrebno da ih osoba stavi ranije,

sti, ili spavati dok ih se nosi ili drži,

kada se pojavi svjetlo trebala bi ih

vidi 40,1-7; 44,1. O njihovom noše-

dodirnuti i izreći blagoslove (30,3).

nju dok se jede vidi 40,8; o unošenju

Ne smije ih se stavljati noću ili po-

tefilina u WC ili kupalište ili na mje-

slije večernjih molitava (30,2.5.) jer

sto gdje ima izmeta vidi 43,1-9; 45,2.

bi se moglo zaspati s njima i treba ih

Pri nošenju tereta na glavi ili pri-

skinuti poslije zalaska sunca, osim

bližavanja groblju ili mrtvom tijelu

ukoliko nema sigurnog mjesta na

dok se nosi tefilin za glavu, vidi

koje ih se može odložiti (30,2.4). Ne

41,1; 45,1. Stvari koje su namijenjene

smiju se nositi subotom ili blagda-

da ih se uporabi u tefilinu ili koje su

nima (31,1). Mišljenja o tome treba li

korištene za tefilin s namjerom da ih

ih nositi na polublagdanske dane se

se koristi samo u tu svrhu, ne smiju

razlikuju (31,2), u svakom slučaju, u

se koristiti za sekularne svrhe (42,3). ■ Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kolektivna kazna i kolektivno spasenje Mnogi čitatelji vide Avrahamovu molitvu za Sodomu kao osudu kolektivne kazne. Međutim, kada bolje pogledamo otkrivamo da je njegov zahtjev složeniji. Čini se da Avraham istovremeno apelira na B-žansku milost za kolektivno spasenje, tražeći da se poštedi čak i bezbožnike tog grada zbog vrlina pravednika. Raspravite sa svojom obitelji:

• Je li kolektivno spasenje imalo pravednije od kolektivne kazne?

Je li Avraham bio nedosljedan osuđujući jedno a tražeći drugo?

Ili treba njegovu molbu razumjeti na drugačiji način?

• Može li Hašema pokolebati ljudska argumentacija? Može li se zamisliti da su se Hašemovi osjećaji u vezi kolektivne kazne / spasenja promijenili kao rezultat Avrahamovih molbi? Da li priča

sugerira da jesu?

• Na kraju pogledajte druge primjere kazni u Tanahu. Je li kolektivna kazna norma ili izuzetak?

Anđeli ili ljudi Što Tora vjeruje o anđelima? Iako se mnogi likovi nazivaju "‫( " לא מם‬melahim), kada se ovaj izraz odnosi na nebesko biće, a kada na glasnika ljudskog roda? Jesu li anđeli tjelesna, ili nematerijalna bića? Ako je ovo drugo slučaj, kako ih ljudi mogu vidjeti ili kako mogu vršiti fizičke radnje poput jedenja hrane? Čemu nas priča o Avrahamu i tri gosta može podučiti u ovoj temi?

Usporedite stavove racionalista kao što su Rambam i Ralbag s onima koji su više skloni mistici, kao što je Ramban. S čijim se gledištem slažete?

Nemoralne zapovjedi?

Kako čovjek može razumjeti Hašemov nalog da se žrtvuje Jichaka i Avrahamovu spremnost da pristane na to?

• Kako može moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i ustvrđuje da je praksa žrtvovanja djece odvratna, zahtjevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham složio, a da nije doveo u pitanje taj nalog, kao što je to učinio kad mu je Hašem otkrio svoje namjere da uništi Sodomu?

• Za raspraviti: Koji je ispravan način postupanja kada ljudski pojam o moralu, ili čak i sam etički sustav Tore, dođe u sukob s B-žanskom zapovijedi? Da vam danas Hašem kaže da žrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Veličina se ne postiže u javnosti Tri stranca posjećuju Abrahama. On

No, mi Židovi vjerujemo da postoji

nije svjestan da su oni zapravo anđeli,

još jedna, možda čak i važnija forma

ali se i unatoč tomu prema njima od-

ljudske veličine, koja se otkriva isklju-

nosi kao prema kraljevima – jer svaki

čivo u trenucima privatnosti. Veličina

je čovjek zapravo dijete Kralja nad

čiji rezultati nisu javni, koja se događa

kraljevima. Što može biti više 'kraljev-

onda kada nitko neće saznati za to,

ski' od toga? 'Stranci' odlaze u Sodo-

onda kada činiš ispravnu stvar samo

mu i Gomoru – spašavaju Lota, Abra-

zato što je to ispravno i samo zato što

hamova nećaka, a Sodoma i Gomora

ti je stalo.

bivaju uništene. Lot i njegove dvije

Zaposlenik koji radi prekovremeno

kćeri se malo previše zabave zajedno,

zbog vjernosti i zahvalnosti svojoj

pa one obje ostanu trudne s njim. Izak

kompaniji – no o tome nikome ne

je rođen i Abraham prolazi najteži test

priča i ne traži nagradu. Roditelj koji

u svom životu – spreman je žrtvovati

cijelu noć bdije nad svojim bolesnim

vlastitog sina i sve svoje snove kako bi

djetetom, a zatim sljedećeg jutra ■ odlazi na posao bez da uopće spominje

bio poslušan B-gu. Židovi, kršćani i muslimani, svi podjednako

smatraju

Abrahama

jednim od najvećih ljudi koji je ikada hodao ovom zemljom.

svijeta. Veličina svakako podrazumijeva trajni utjecaj na mase, zar ne? A ne posluživanje nekoliko stranaca

Na početku ovotjednog odjeljka

čitamo priču koja nam, kako kažu rabini, daje primjer

dra, koji je osvojio većinu poznatog

Abrahamove

veličine. Tri prljava stranca prolaze

hranom prije no što nastave svoj put.

jeđen, no proguta svoj ponos i nastavi dalje, umjesto da započne borbu. To su trenuci ljudske veličine. Kada su oči mnoštva nad nama, možemo biti

motivirani i bez da su naši motivi

U židovskom razmišljanju, to nije

potpuno čisti. Judaizam to ne smatra

točno. Postoje mnogi ljudi koji mogu

veličinom. Veličina se postiže u trenucima privatnosti, kada nemamo nika-

kraj njegovog šatora. On im trči usu-

kvog neodoljivog razloga za učiniti

sret. Oni ga nerado ometaju, no on ih

nešto, osim toga da je to ispravno

moli da barem nakratko prezalogaje s

Veličina se postiže u trenucima privatnosti, kada nemamo nikakvog razloga za učiniti nešto, osim što je to ispravno

njim. Kada pristanu, on im osobno opere noge (unatoč činjenici da je imao mnogo slugu koji su to mogli učiniti) i poslužuje im raskošan obrok koji bi zadovoljio i kralja. Sve to za tri muškarca koja nikada prije nije vidio.

Njegova ljubav i posvećenost ljudima

nema para.

učiniti i da želimo istinski služiti.

Abraham nije trebao ići toliko daleko u davanju. Mogao je učiniti mnogo manje, a ovi stranci bi i dalje mislili da je on vrlo, vrlo dobar čovjek. No, poštovanje koje je primio od drugih, nije bilo njegov motiv. Njegov motiv je

jednostavno bila ljubav – i s time na umu, nije bilo granica tome koliko je

No, kada razmišljamo o djelima koja

ljubavi htio dati. Ta čistoća srca i ve-

povezujemo sa 'veličinom', to obično nisu takva djela. Možda razmišljamo

osjetiti poziv da ustanu u određenoj

o 'velikim' političkim vođama poput

prilici, da budu pioniri novih ideja, da

Churchilla, koji je vodio zemlju u

vode ljude koji su izgubljeni, da uspo-

vrijeme duboke krize, ili o 'velikim'

stave red usred kaosa. To nije lako, no

znanstvenicima poput Einsteina, koji

kada je riječ o javnoj domeni, ljudi se

je promijenio svijet svojim novim i

često trude postići i više nego li im to

radikalnim idejama. Možda mislimo o

njihove prirođene sposobnosti dopu-

'velikim' generalima poput Aleksan-

štaju.

Godina 14 7 Broj 4 Strana

svoje muke. Čovjek koji je javno uvri-

ličina duha jest prava veličina kojoj valja težiti. 'Velikih' mislioca, 'velikih' vođa, 'velikih' znanstvenika ima napretek. Velike ljude mnogo je teže pronaći. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 7

Rabbi David Stav:

Nekoliko pravednih pojedinaca Parša Vajera započinje pričom o

Ako je tako, Hašem nije mogao od

mjesto za taj stih? Tora je mogla i

tri anđela koja dolaze u posjet Avra-

njega sakriti plan da kazni bilo koji

ranije objasniti zašto je Hašem iza-

hamu, koji im trči ususret unatoč

od tih naroda.

brao Avrahama. Zašto se razlog

boli koju osjeća i unatoč valu vrućine koji je vladao tog dana. Nakon raskošnog obroka, anđeli mu kažu da će njegova žena Sara roditi sina

Daleko od toga da se zadovoljava tom činjenicom, Tora dodaje objašnjenje zašto je Avraham izabran: "Ja

mu i njegovoj kulturi. Avraham je

uništi grad S'dom.

titi Avrahama o onome što će se dogoditi u bliskoj budućnosti: "A Hašem je rekao, ‘Zar da skrivam od

biti uništen?

Avraham potpuna suprotnost S'do-

kst kaže da je Hašem na rubu da

je Hašem osjećao potrebnim izvijes-

ovdje, trenutak prije no što će S'dom

Izgleda da Tora želi naglasiti da je

kojeg će nazvati Jichak. Kasnije, te-

Tora naglašava razlog zbog kojeg

Njegovog izbora spominje upravo

Glavna stvar koja zanima Avrahama jest je li sva nada izgubljena, ili nade još uvijek ima

čovjek koji čini dobro, pravdu i milostinju, dok je S'dom antiteza tome i stoga ne zaslužuje da postoji.

■

Ono što stoji u pozadini tog stiha je da se Avraham, darežljiv čovjek koji se drži pravde, trebao složiti sa uni-

Avrahama ono što ću učiniti?'" (Po-

štenjem S'doma jer S'dom simboli-

stanak 18,17) Je li u redu da sakri-

zira sve ono što je suprotno njemu.

jem svoje planove od Avrahama?

S time na umu, Avrahamove mo-

Nakon svega, "... od Avrahama će postati velik i moćan narod i svi

sam ga izabrao jer svojim sinovima i

narodi svijeta bit će blagoslovljeni

cijelom svom kućanstvu zapovijeda

kroz njega." (stih 18) Drugim rije-

da se drže Hašemovog puta vršeći

čima, Avraham je onaj kroz kojeg će

ono što je dobro i pravedno…" (stih

svi narodi svijeta biti blagoslovljeni.

19) Pa ipak, nije li ovo neobično

litve u prilog S'domu postaju još zagonetnije. Nakon što mu Hašem kaže da je vika S'doma i Gomore postala velika i da su njihovi grijesi postali vrlo teški, Avraham mu prilazi riječima "Možda je pedeset pravednih u gradu". Pa što ako je nekoliko pravednih u gradu? Da li to na ijedan način opravdava pat-

nje siromašnih i slabih koji venu pod prevladavajućom okrutnošću S'doma? Zašto je Avraham bio tako siguran da je uništenje S'doma velika nepravda, do te mjere da koristi riječ halila ("daleko bilo od Tebe") dva puta – "Daleko od Tebe da učiniš takvu stvar, da pravednog pogubiš zajedno sa zlim tako da sudbina pravednika bude kao i Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi David Stav:

Nekoliko pravednih pojedinaca

sudbina zlih. Daleko bilo od Tebe da učiniš takvo što! Neće li Sudac cijele zemlje vršiti pravdu?" (stih 25) Već smo spomenuli da je Avraham bio čovjek milostinje i pravde te da je to razlog zbog kojeg ga je Hašem odabrao. On sada koristi taj status kako bi postavio izazov pred

Hašemove odluke. Međutim, istina je da upravo to ne shvaćamo. Je li ispravno dozvoliti tiranima da se iskaljuju na društvu nakon što smo spasili nekoliko pravednih pojedinaca?

Ispostavlja se da se Hašem u principu slaže sa Avrahamovim prijedlogom te kaže da ako nađe tih pedeset pravednih ljudi u S'domu, On

neće uništiti grad. No, takvih pedeset nije bilo. Ako je tako, koji je vodeći princip koji stoji iza pitanja je li uništenje grada opravdano ili ne?

Ima li ikakve razlike ako je tamo pedeset

pravednih ljudi, trideset

pravednih ljudi, ili koliko god? Nakon svega, naselju se sudi prema djelima većine njegovih stanovnika.

Majmonides to komentira govo-

reći da "čovjek čiji poroci brojem nadmašuju njegove vrline, odmah umire u svom bezakonju" (Mišne Tora, Hilhot Tešuva 3,2) Isto vrijedi i za

društvo

i

naše

zajednice:

"jednako tako, zemlja u kojoj su grijesi veliki, odmah biva uništena, kao što je rečeno, 'vika S'doma i Gomore je velika.'" Koji pozitivni

Godina 14 9 Broj 4 Strana

efekt bi moglo imati nekoliko pra-

grad bi zaslužio opstati. Čovjek i

vednih ljudi na život u gradu?

zajednica ne ocjenjuju se samo na

Ako se podsjetimo što je Avraham rekao, možemo dobiti neke nove

temelju prošlih događaja, već i na temelju budućih potencijala.

uvide. Avraham ne pita ima li pe-

Često je sudbina društva ili zajed-

deset pravednih ljudi u tom gradu.

nice prepuštena u ruke nekolicine

Tora naglašava da "…možda ima

izabranih pojedinaca koji imaju od-

pedeset pravednih ljudi u gradu", a

govornost za sve promjene, uzima-

kasnije nastavlja riječima "za dobro

jući u obzir rizike koji proizlaze iz

pedeset pravednih koji žive usred

takvog izbora. Iako je u ovom gradu

njega". To nema nikakve veze s

bilo nekoliko ljudi koji su zavrijedili

brojevima. Glavna stvar koja zani-

biti spašeni – Lot i njegova obitelj –

ma Avrahama jest je li sva nada iz-

to nije bilo dovoljno da grad bude

gubljena, ili još uvijek postoji nada

sačuvan. To je stoga što oni nisu bili

za poboljšanjem.

u stanju donijeti nikakve pozitivne

Kada bi u gradu živjeli pravedni ljudi, ali ne bi imali utjecaja na ono što se u gradu dešava, bilo zbog toga što su se izolirali ili zbog drugih teškoća s kojima se susreću, Avraham bi razumio da se više ništa ne može učiniti i prestao bi moliti za taj grad. Međutim, kada bi u gradu živjeli dobri ljudi koji brinu

promjene u zajednicu u kojoj su živjeli. To je bio test S'doma i to je test s kojim se suočava svaka zajednica i svako društvo. Hoćemo li naći nekoliko pojedinaca, koliko god ih malo bilo, koji su spremni preuzeti rizike življenja u zajednici i društvu? ■ Prevela Anja Grabar

o onome što se događa u gradu i koji se bore za utjecaj u njemu, taj Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Nema straha B-žjega na ovome mjestu Što je Abraham mislio kada je

putuje iz te regije i nastanjuje se

lehu i njegovom kućanstvu, koji su

zaključio da je Gerar grad u kojem

između Kadeša i Šura, u Geraru. Još

također pogođeni pošastima, B-g

nema straha od B-ga?

jednom, kako bi zaštitio svoju ženu,

kaže da će se Abraham moliti za

on kaže Sari da govori da mu je

njihov potpun oporavak. No, uko-

sestra, a ne žena. Avimeleh, kralj

liko on ne pusti Saru, i on i njegovi

Gerara, uzima Saru za sebe s očigle-

ukućani će umrijeti.

U ovotjednoj parši, parši Vajera, Abraham na putu u Gerar ponovno proživljava traumu otmice svoje žene koju je jednom već proživio u

Egiptu.

dnom namjerom da ju oženi i okru-

ni ju kao svoju kraljicu.

protiv tebe da si na mene i moje

20, čitamo o prvoj otmici Saraj.

Saraj i Lot (njihova imena tada još nisu bila promijenjena u Abraham i Sara), odlaze u Egipat. Kada Egipćani vide Sarajinu ljepotu, oni ju hvale faraonu koji ju uzima sebi.

ma i pita ga (Postanak 20,9), "Što si nam to učinio? Što sam sagriješio

U parši Leh Leha, Postanak 12,10Zbog gladi u zemlji Kanaan, Abram,

Avimeleh ljutito poziva Abraha-

Tamo gdje nema straha od B-ga, na takvom mjestu bez moralnih ograničenja, mora se strahovati za život

Kada faraona i njegovo kućanstvo

kraljevstvo

navalio

takav

grijeh?"

velik ■

Tražeći da sazna što je to Abrahama natjeralo da kaže da mu je Sara sestra, a ne žena, Avimeleh ponovno pita (Postanak 20,10), "Što si vidio pa si učinio takvu stvar?"

zadese ozbiljne pošasti, faraon puAbraham

šta Saraj i tjera Abrama i njegovu obitelj iz egipatske zemlje.

odgovara,

(Postanak

20,11), "Rekao sam, 'Samo, nema Međutim, B-g dolazi Avimelehu u

U ovotjednoj parši, Vajera, čitamo

snu i upozorava ga da je Sara udana

o drugoj otmici Sare. Nakon uniš-

žena, te mu naređuje da ju vrati

tenja Sodome i Gomore, Abraham

njenom mužu koji je prorok. Avime-

straha B-žjega na ovome mjestu pa će me ubiti zbog moje žene.'"

Raši objašnjava u Talmudu (Makot 9b) da je Abraham, čim je ušao u Gerar, shvatio da se Filistejci ne boje B-ga. Običaj je bio da ljudi koji žive u gradu pitaju nove doseljenike trebaju li hrane ili vode. No, budući da su ljudi Gerara bili zainteresirani samo za Sarin bračni status, Abraham je odmah zaključio da u Geraru nema straha od B-ga i da u takvom mjestu bez moralnih ograničenja, on mora strahovati za život svoje obitelji.

Malbim doživljava

Abrahamov

odgovor Avimelehu kao moćno Strana 10

Divrej Tora

Rabbi Ephraim Buchwald:

(nastavak s 10. stranice)

Nema straha B-žjega na ovome mjestu

upozorenje protiv stanja društvenog morala. Čak i najobrazovaniji ljudi koji se općenito ponašaju pristojno i časno, mogu se suzdržati od grijeha samo ako se ne probude njihove žudnje i kušnje. Međutim, čim su kušani moćnom željom za bogatstvom, ili žudnjom za fizičkim zadovoljenjem, oni brzo zanemaruju norme ponašanja i počinju se ponašati neprikladno. Bez moćnog straha od B-ga, utemeljenog na spoznaji da B-g vidi svako, pa i ono najmanje djelo, oni gube kontrolu i prepuštaju se svojim najprizemnijim i nemoralnim željama.

Rabi Elhanan Wasserman ističe da izgleda kao da je jedna riječ u Abrahamovoj tvrdnji suvišna. Abraham

kaže, "Samo, nema straha od B-ga na ovom mjestu i oni će me ubiti zbog moje žene." da

svijeta, i tome da su njeni građani

mudrost u znanosti, literaturi i

hebrejska riječ ‫רק‬,ַ 'samo' ili 'ali',

bili smatrani vodećima u filozofiji,

filozofiji, mora se koristiti moralno i

dolazi kako bi nas poučila da čak i u

znanosti i kulturi, oni su bili bez

služiti na dobrobit i napredak čo-

društvu koje je naizgled napredno i

straha od B-ga. Lišeni B-žjeg straha,

vječanstvu. Ako to ne čini, ono će

pristojno,

Avimelehove

Nijemci su se pokazali najsposo-

uskoro postati izvor velikog nemo-

zajednice u Geraru, čovjek mora

bnijima u počinjanju najgnusnijih

rala i mnogih destruktivnih djela.

strahovati za vlastiti život ukoliko

zločina u povijesti čovječanstva.

Rabi

Wasserman

poput

sugerira

nedostaje strah od B-ga.

U knjizi Psalama (Psalam 111,10),

Nažalost, rabi Wasserman je tu

kralj David piše, "Početak mudrosti

istinu predobro naučio. Iako je bio

je strah od B-ga." Bez straha od

van nje kada je započeo 2. svjetski

B-ga, bez osnovne moralne svijesti

rat, on se odlučio vratiti u Europu

utemeljene na b-žanski utvrđenim

kako bi bio sa svojim učenicima te je

načelima morala i etike, čovjek ne

ubijen u holokaustu. Unatoč činje-

može biti dobro informiran i ne

nici da je Njemačka tada smatrana

može se smatrati mudrim. Svo

jednom od najnaprednijih zemalja

znanje, čak i ono koje pretpostavlja

Godina 14 11Broj 4 Strana

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

"Stari Židov" ili "Novi Židov" Naš otac Avraham moli za oprost

zlo. Stoga judaizam stavlja veliku

Tora se uvijek bavi stvarnim živo-

i opstanak Sodome. On s B-gom, da

odgovornost na pojedinca i njegovo

tom, i aktualnim vrednovanjem i

tako kažemo, sklapa najbolju mo-

ili njezino ponašanje. Rambam to

stvarnošću. Zapravo, mnogo toga

guću pogodbu. Ako u Sodomi ima

čini kada kaže da prije nego što

što je vezano uz današnja kretanja i

deset pravednih ljudi, grad će biti

čovjek učini neki čin u životu,

suvremene pripovijesti o Židov-

pošteđen. U Sodomi živi brojna

uvijek treba razmisliti o tome da se

skom narodu ogleda se u paraši

populacija, tako da je Avraham

cijeli svijet u tom trenutku nalazi u

Vajera, a osobito u priči o Avra-

nekako uvjeren da je spasio grad

hamu i njegovom nećaku, Lotu. Lot

kad se broj neophodnih pravednika

Avrahama vidi kao staromodnog,

smanji na deset. Ovo je vjerojatno

nebitnog i u svakom slučaju sme-

razlog zbog kojeg se Avraham ne

tnjom za uspostavu novog i boljeg

"Novi Židov" će biti kulturan, moderniziran, sekulariziran, reformiran, i "oslobođen" bremena Tore i Židovske prošlosti

pogađa za broj niži od deset. Ali Avraham bude teško razočaran. U Sodomi nema ni deset pravednika, te anđeli osvete vrše svoj posao odmazde i uništenja.

Moji su učitelji često isticali mojim

svjetonazora. Lot ostvarenje tog boljeg svijeta vidi u novom ■brzorastućem

zanemaruje

mo nije bilo deset dobrih ljudi. Još jednom nam, ovdje u priči o Sodomi, Tora ističe vrijednost pojedinca, dobre osobe, dobrog djela koja se čini samo zato jer je dobro, jer u očima Nebesa dobro uvijek pre-gazi

Strana 12

prisutno

zlo

On tog

površinskom bogatstvu i sjaju kojim Sodoma odiše. On je uvjeren da nje-

gov stric Avraham, bez djece i star,

dina u ješivi da Sodoma nije uniškoji su bili u njoj. Uništena je jer ta-

Sodome.

društva i svoje nade gradi na

kolegama i meni tijekom naših gotena zbog desetaka tisuća zlikovaca

društvu

nema budućnosti, dok će on, sa ravnoteži

između

zla,

svojom velikom obitelji, ogromnim

spasenja i uništenja. Čin koji će biti

bogatstvom, i prividnim poštova-

učinjen, ako je to čin dobrote, može

njem sodomskog društva, živjeti i

spasiti

postati novi Avraham.

čitav

dobra

svijet.

A

i

ako

je

pogrešano i zao, sebičan i bezosjećajan, može odvesti u propast cijelo čovječanstvo.

U našem vijeku veliki je dio Židova sebe uvjerio da je stari Avraham osuđen na propast, i kako su to

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

"Stari Židov" ili "Novi Židov"

oni vidjeli, s pravom. Ortodoksija,

terizira neortodoksni Židovski svi-

način života usklađen s Torom i taj

jet. Avraham postaje snažan i mo-

sustav vrijednosti bili su predodre-

ćan, dok Lot sebe uništava.

đeni da ih se otpremi u ropotarnicu

No, za Lota nije sve izgubljeno.

povijesti. "Novi Židov" će biti kul-

Stotinama godina kasnije, dugo

turan, moderniziran, sekulariziran,

nakon što se Sodoma pretvorila u

reformiran, i "oslobođen" bremena

sol, sumpor i pepeo, Lotov poto-

zakona Tore i Židovske prošlosti.

mak, Moavka Rut, traži Avrahama.

On će biti socijalist, komunist, hu-

Ona napušta svoj dom i svoju obi-

manist, sekularni cionist, ali on će

telj, svoju priliku da ima fizičku

biti Lot, ne Avraham. A ako bi to

udobnost i naizgled sigurnu egzi-

značilo postaviti neke od zamki

stenciju, i kreće teškim putem koji

Sodome židovskom društvu, pa

će je dovesti Avrahamovom narodu

dobro, neka ih. Jer na kraju krajeva, bilo je nemoguće zadržati svjetonazor i način života starog Avrahama.

Međutim, Sodoma nije ispala kao raj kojem se Lot nadao. Lotova djeca, odgojena i školovana u Sodomi,

ismijavala su i prezrirala Lota, kao što je on sam ismijavao i prezirao Avrahama. Bili su ogorčeni na njegovu staromodnu privrženost zastarjelim idejama Avrahama: gostoljubivosti i ljubaznosti prema drugima, čak i strancima. Lotova vlastita obitelj okrenula se protiv njega i prijavila ga vlastima i narodu Sodome. Lot je bio preteča židovskih komunista u doba Staljina, koji su prijavljivali svoje roditelje zato što su bili "kontrarevolucionari", da bi ih samo desetljeće kasnije eliminirao "veliki otac Staljin." I, najgore od svega, Sodoma je bila uništena! Čitav vrli novi svijet završio je u ognju i sumporu, siromaštvu i smrti, razočaranju i gubitku svih iluzija.

Godina 14 13Broj 4 Strana

Svu vjeru modernog Židova u bolji svijet europske kulture i modernizma slomio je holokaust, slomio je Staljin i njegovi nasljednici, slomila su beskrajna vatrena isku-

šenja države Izrael. Lot je ostao sam, bez mogućnosti da se više vrati Avrahamu, potonuo u inces-

i učiniti je majkom kraljeva. Negdje u Lotu nalazila se iskra Avrahama koja nije bila ugašena iskustvom Sodome. Rut je u sebi otkrila tu iskru i to joj otkriće nije dalo mira.

Ona iznova izgrađuje svoj život i

sebe kao osobu u sjeni Avrahamovog baldahina.

tuozno pirovanje svoje vlastite praz-

Danas širom svijeta postoje na ti-

nine duha i nedostatka vizije. U me-

suće potomaka Lotovih Židova, koji

đuvremenu, Avraham je nekako

su u potrazi za Avrahamom. Oni

čudom preživio, pa čak i napredo-

idu protiv obitelji i društva, i ig-

vao. Dobio je sina i nasljednika,

noriraju kokodakanje otrcanih fraza

Jichaka, i imao je duhovni temelj za

profesionalaca iz Židovskog svijeta,

svoje postojanje, a G-spod ga je šti-

a sve kako bi se ponovno ujedinili s

tio (doduše oskudno) od njegovih

Avrahamom, s Torom, i sa Židov-

neprijatelja. Lot je financijski slom-

skom prošlosti i sudbinom. Sodoma

ljen, star i nevažan, Avraham po-

je uništena, ali se Lot, "koji je otišao

staje sve bogatiji i bogatiji. Ovo je

s Avrahamom", ponovno pojavljuje,

prilično točan opis današnjeg Ži-

čak i nakon stoljeća odvajanja i mr-

dovskog

svijeta.

žnje samoga sebe, da ponovo zau-

osobitost

današnjeg

Najistaknutija Židovskog

zme svoje mjesto uz svog strica u

svijeta je ta suprotnost između

borbi za pobožnost i svetost. Nije li

elastičnosti i pouzdanja ortodoksije,

to opis našega svijeta i našeg vre-

te tjeskobe i depresije koja karak-

mena? ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Stvarni dokaz da je Avraham bio istinski ‘Baal hesed’ Paraša Vajera poznata je kao paraša koja oslikava veliku gostoljubivost i djela gemilas hesed [dobročinstva] Avrahama Avinu. U ovoj paraši nalazimo da, čak i mada je bio bolestan i u bolovima, Avraham se pomučio više nego li je bilo potrebno da bi potražio goste koje će ugostiti u svom šatoru. Avraham je bio arhetipski "činitelj dobrote" (gomel hesed).

Rav Yaakov Kamenetzky, u svom djelu Emes L'Yakov, donosi slijedeće viđenje. Medrašim su prepuni različitih vrsta gostoljubivosti koje je Avraham iskazao. "On je posadio ešel u Beer Ševi" [Berešis 21,33]. Hazal nam kažu da je riječ ešel [alef-šinlamed] (koja se naoko odnosi na drvo posađeno zbog hlada) kratica za ahila [hrana], štija [piće], i levaja [pratnja]. Avrahamov je šator bio otvoren na sve četiri strane, kako bi bio siguran da će uhvatiti goste bilo s koje strane prilazili. Naši učenjaci u svojim riječima Avrahama povezuju s B-žanskim svojstvom heseda.

Pa ipak, izgleda da je ovo jedina

paraša u kojoj vidimo da se Avraham konkretno bavi djelima dobročinstva. Ovaj događaj na početku paraše Vajera primjer je heseda Avrahama Avinu. Ne nalazimo spomena toga ni u Leh Leha niti u Hajej Sara.

Narod Sodome predstavlja čistu antitezu Avrahamove osobnosti sve za što se on zauzimao sodomsko je društvo odbacilo

Rav Yaakov također se čudi stavljanju tog postupka dobročinstva uz priču o uništenju Sodome. Rav Yaakov iznosi mišljenje da se biblijski dokaz da je Avraham Avinu bio takav meštar dobročinstva ne nalazi u kratkom događaju s anđelima na početku ove paraše. Prije bi bilo da

dokaz proizlazi iz postavljanja ove dvije priče jedne uz drugu – ove o ugošćavanju posjetitelja i one o uništenju Sodome.

Sodoma je bila na glasu po svojoj negostoljubivosti. Oni su donijeli zakon o zabrani gostoprimstva. Tko god bi u Sodomi bio uhvaćen u vršenju heseda bio bi oštro kažnjen.

Ovo društvo ne samo da je imalo zakone koji su zabranjivali da se netko zaustavi kod njih i još mnogo drugih stvari – oni su zapravo imali protu- hesedne zakone!

Priroda je ljudskih bića da ukoliko ■ je jedno sklono postupati na jedan način a drugo na potpuno suprotan način, da će ti ljudi, po prirodi, jedan prema drugome gajiti negativne osjećaje. Narod Sodome predstavlja čistu antitezu Avrahamove osobnosti. Sve što je propovijedao i činio za svog života – u vezi dobrohotnosti prema svom bližnjem – sodomsko je društvo ismijavalo i u potpunosti odbacivalo. Oni su načinom na koji su postupali poništavali i podrivali sav utjecaj koji je Avraham nastojao izvršiti u svijetu.

Stoga bi bilo posve prirodno i razumljivo da je Avraham radosno reagirao i likovao kada je od Svemogućeg čuo vijest "Uništit ću Sodomu". Ako ništa drugo, očekivali bismo da zauzme stav "Ovo je dobrodošlo oslobođenje! Samo naprijed s time!"

Raši (u vezi riječi Vajigaš Avraham) kaže da riječ Vajigaš podrazumijeva tri različite stvari. Ona može značiti približiti se zbog rata, zbog molitve, ili zbog toga što se nastoji nekoga umiriti. Raši navodi biblijske citate za svaku primjenu te riječi. Možemo razumjeti kako je Avraham možda pristupio pred Svemogućeg zbog molitve, ili možda da Ga pokuša

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

omekšati. Međutim, kako da razumijemo treće moguće značenje riječi – pristupanje bliže da bi se započeo boj? Jednom sam vidio komentar da je to bila osobna bitka koju je Avraham morao izvojevati sam sa sobom. Bio je rastrgan. S jedne strane je osjećao : "Treba se riješiti tih ljudi.

Oni zaslužuju da budu izbrisani s lica zemlje zbog svoje pokvarenosti i sebičnosti." S druge strane, Avraham je pobijedio svoje osjećaje i uzvratio molbom u ime Sodomljana što je bila ona druga (pobjednička) strana njegove osobne borbe u vezi toga.

To je primjer Avrahamove velike osobine heseda, prema Ravu Yakovu Kamentskyju. Ne samo da je on kao bolestan stariji čovjek pohitao da posluži tri putnika za užarenog dana, dok je bio u bolovima zbog nedavne operacije. Primjer je usporedba ova dva događaja. Odmah nakon što smo se upoznali s Avrahamovom sklonošću ka gostoprimstvu, što nas može navesti da pretpostavimo da bi Avraham bio zadovoljan nestankom protugostoljubivog društva, mi vidimo da se Avraham bori s tim prirodnim htijenjem i moli se za dobrobit čak i Sodomljana. On to ne čini površno, već kroz dug i rječit dijalog sa Svemogućim, moleći za dobrobit Sodomljana. On preklinje za njih!

Ovo je najčišći Baal hesed – onaj čija je ljubav prema ljudima tolika da prelazi preko svakog intelektualnog ili emocionalnog viđenja koje je mogao imati. Zbog toga je paraša Vajera poznata kao paraša koja personificira veliku osobinu heseda a koju je pokazao Avraham Avinu.

"Na mjesto gdje bješe stajao pred Vječnim" Tora uči: "Avraham usta rano ujutro i ode na mjesto gdje bješe stajao pred Vječnim..." [Berešis 19,27] Godina 14 15Broj 4 Strana

Stvarni dokaz da je Avraham bio ‘Baal hesed’

Avraham preklinje za Sodomu.

Ne pomaže. Grad Sodoma je uništen. Avraham shvati da njegove molitve nisu bile uspješne kada ugleda kako se iz grada Sodome podiže dim. Gemara razjašnjava naglašavanje tog pasuka, da se Avraham vratio "na mjesto gdje se isprva molio": "Svatko tko odredi stalno mjesto za svoje molitve, B-g Avrahama bit će mu na pomoć." Isto tako: "Tkogod odredi stalno mjesto za svoju molitvu od učenika je Avrahama Avinu." Kada takva osoba premine, Talmud kaže da se za njega kaže ova pohvala: "Kakva li pobožna čovjeka, kakva li ponizna čovjeka, on je učenik praoca Avrahama." [Berahos 6b] Ovo izgleda pomalo pretjerano.

Možda je vrlo lijep običaj ne seljakati se s mjesta na mjesto u šulu, ali nismo li otišli malo predaleko kada kažemo: "Kakav hasid! Kakava anav!

Kakav učenik Avrahama Avinu!"?

U čemu je stvar?

Napola u šali, dat je domišljat odgovor na to pitanje: Ako netko provede čitav svoj život u jednom šulu a da se ne razljuti i ne povuče se zbog neke svađe s predsjednikom ili gabajem ili rabinerom ili nekim vijećnikom, tada on doista mora biti posebno pobožan, izrazito ponizan, učenik Avrahama Avinu.

Zapravo, htio bih ponuditi drugačiju interpretaciju koju sam vidio u posljednjem izdanju knjige Shemen HaTov. Pasuk u Tehilim kaže: "Tko će se popesti na Goru Vječnog i tko će se uspeti na Njegovo Sveto Mjesto?"

[Tehilim 24,3]. Ovaj pasuk aludira na dva nivoa veličine. Prva razina je "Tko će se popesti na Goru B-žju?" da dosegne visine duhovnog uzdizanja. Druga je razina mnogo veći izazov -- "I tko će biti u stanju da ostane na tom Svetom Mjestu?" – Tko može zadržati tu visinu duho-

vnog uzdizanja jednom kada je postigne?

Mi u životu neprestano prolazimo kroz periode duhovnog rasta i slabljenja. Mnogo puta nam se u životu događaju stvari koje nam budu razočaranja te zbog toga postajemo obeshrabreni i padamo u svojoj razini duhovnog postignuća. To je cilj pasuka u Tehilim. "Mi ja'ale beHar Hašem" predivna je razina za postići.

Međutim, "uMi jakum bimkom Kodšo?" – ostati na tom nivou još je veći izazov.

Bilo bi potpuno prirodno da je Avraham Avinu – nakon što se molio za Sodomu i zalagao za njih – kada je podigao pogled i ugledao grad kako nestaje u dimu postao obeshrabren i razočaran: "Moje molitve su bile uzaludne. B-g je ignorirao moje molbe." Za neke ljude, barem privremeno, to bi bilo poput duhovnog bacanja ručnika u ring. Bili bismo skloni odreći se nade, oslabiti svoju vjeru, itd.

Veličina praoca Avrahama bila je u tome što je utvrdio stalno mjesto za svoju molitvu (kovea makom l'tfiloso). On se molio za Sodomu. Bio je odbijen. Međutim, sljedećeg dana vratio se na isto mjesto i molio se na isti način s istom vjerom, istim entuzijazmom i istom koncentracijom.

Nije došlo do duhovnog srozavanja.

Ovo je istinska nakana tvrdnje "onome koji utvrdi stalo mjesto za svoju molitvu, B-g Avrahamov bit će na pomoć." To ne označava tek molitvu na istom sjedalu. To znači da će i pored padova i razočaranja ş kojima se suočavamo u životu, on još uvijek biti u stanju da bude uporan i stalan u svojoj službi i privrženosti Svemogućem. Takva je osoba istinski Avrahamov učenik. Takva je osoba postigla istinsku pobožnost i poniznost. ■

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Vajera

Stavio sam pred tebe život i smrt . . a ti ćeš izabrati život.

(Ponovljeni

zakon 30,19) Kako morski rak uspijeva narasti? Jer, njegov oklop je

krut i ne da se raširiti.

Kada se morski rak osjeti pritje-

morani naučiti živjeti uz rizik.

Ljudi na koje neuspjeh djeluje poražavajuće možda nikada neće ništa pokušati. Oni nikada neće

Tri vrste ljudi žive nepodnošljivim životom: oni koji su previše suosjećajni, previše razdražljivi, ili preosjetljivi. (Pesahim113b).

Zašto je biti previše osjetljiv toliko

narasti.

Najveći od svih neuspjeha je neuspjeh da se raste i svoje potencijale poveća do njihovih krajnjih mogućnosti. Pasivni neuspjeh još je teži

šnjenim u svom oklopu, on se uvu-

nepodnošljivo? Ako nas jako opeče sunce, izbjegavamo kontakt s dru-

gim ljudima, jer ono što bi inače bilo prijateljsko tapšanje po ramenu ili blago milovanje, moglo bi izazvati veliku bol.

če u pukotinu jedne od podvodnih stijena, odbaci svoj oklop, i presvu-

Naši osjećaji mogu postati preos-

če se u novi. Kada preraste taj oklop

jetljivi jednako kao i naša koža, pa

on ponovi isti postupak, i tako čini sve dok ne postigne svoju konačnu veličinu.

Za vrijeme faze dok je bez oklopa,

morski se rak nalazi u velikoj opa-

■

Nemoguće je postići uspjeh bez da se riskira neuspjeh.

može smrskati o stijenu. Da bi na-

bjegli da budemo povrijeđeni, mi se možemo povući od kontaktiranja s

Ego je ishodište te osjetljivosti. od aktivnog neuspjeha.

Mi ne smijemo propustiti izgraditi

Nemoguće je postići uspjeh bez da

dovoljno srčanosti i samopouzdanja

se riskira neuspjeh—ponekad se

da se ne povučemo pred preuzima-

život može živjeti jedino riskirajući

njem rizika (no svakako onih ra-

smrt. Budući da se život sastoji od

zumnih) kako bismo napredovali.

rasta i napredovanja, mi smo pri-

le, mogu biti vrlo bolne. Kako bi iz-

druge barijere.

bežljiva riba, ili ga snažna struja

svoj goli život.

ravnodušni, ili bi vam se čak sviđa-

ljudima ili komunikaciji postaviti

snosti. Može ga pojesti kakva gra-

rastao, morski rak mora riskirati

stvari prema kojima biste inače bili

Kad se napuše ego ljudi oni se osjete nadmoćnima u odnosu na druge i zamišljaju si da zaslužuju veće priznanje. Nikakvo priznanje im, međutim, nije dovoljno pa se nedužni komentari ili postupci drugih ljudi tumače kao uvrede ili omalovaža-

vanje.

Za razliku od opečene kože, egom opaljene osjećaje ne može se lako prepoznati. Manjak svjesnosti tada te jadne ljude može navesti da pomisle kako ih drugi žele povrijediti.

Takva pogrešna tumačenje učinit će im živote nepodnošljivima.■

Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Blagoslov neznanja Kao što je on to običavao svake godine, reb Šlomo iz Radomska je ponovno izabrao jednog bogobojaznog i učenog hasida koji će te godine za Roš hašana (Nova godina) preuzeti na sebe odgovornost puhanja u šofar (rog) za cijelu zajednicu. Dugo očekivani trenutak je došao, ali nesretni mladić nije bio u stanju proizvesti niti jedan jedincati ton. I zato su bili primorani pozvati drugog mladića da ga zamijeni. Ovaj se nije dao zbuniti i prelijepi su tonovi potekli jedan za drugim. .

Po završetku službe, vidjevši da prvi hasid neutješno lije suze, pozove ga reb Šlomo k sebi i reče mu: "Neću te tješiti, već ću ti ispričati poučnu priču, pa ti onda sam odluči što ćeš i kako ćeš. .

Kad je došlo vrijeme da okrune novog kralja, građani neke zemlje odlučiše za njega iznova izliti predivnu zlatnu krunu. Posao se bližio kraju, trebalo je još samo umetnuti brojno drago kamenje i ceremonija je mogla početi. Ali niti jedan se majstor nije usudio poduzeti toga posla; svi su se bojali da ne oštete krunu koja nije imala cijene.

Na koncu se ipak pojavi jedan majstor zlatar i zatraži mjesec dana da dovrši posao. Veselju nije bilo kraja. Majstor je dan za danom, tjedan za tjednom obilazio okolo krune i zamišljao gdje će i kako će ako bi skromno ljudsko biće moglo naći utjehu i ugraditi koji kamen. Vrijeme je prolazilo i trebalo je zadovoljstvo u životu? Čovjeka je moguće usporediti s početi raditi. Ali kad je majstor primio krunu u ruke, da bi počeo raditi, spotakne se i padne s njom na pticom u kavezu u kraljevskoj palači. Čitav zbor je u pod, jedva je nekako zadržavši u svojim rukama. I svakom trenutku spreman pjevati za kralja predivne kako sada nastaviti raditi? . melodije, ali njemu je ponekad draže malo pernato stvoNesretni majstor pozva svog pomoćnika, koji nije renje koje iznenada razbije tišinu svojim pjevom. To je niti znao da je to kruna za kralja, pa ga potanko upuzato što sićušno stvorenje nije svjesno onoga što radi, ne ti gdje i kako će postaviti drago kamenje. On sam nije mogao niti gledati kako mladić radi, izašao je iz radiposjeduje znanje o melodiji i ritmu, pa tako njezin pjev onice i čekao što će se dogoditi. A pomoćnik je, onaizvire spontano iz dubine srca. ko kako ga je učitelj poučio, postavio drago kamenje bez ijedne suvišne ogrebotine na kruni. ■ Stvoritelj, blagoslovljen da je On, ima na nebu veliki

K

broj anđela i serafima koji ga slave vedrim duhom, čistim govorom i ugodnim melodijama. Ipak, On uživa u pjesmama ljudi, koji su niža bića od anđela.

e postoji na ovom svijetu ništa materijalno,

R. Noa iz Lehovica ■

a da ne sadrži barem neku iskricu

N

duhovnosti.

R. Elimeleh iz Liženska ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 17Broj 4 Strana

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Razumijevanje poruke Negativne emocije iznimno su snažne i često nas potpuno iscrpe i onesposobe. Zapravo, ništa nema takvu moć da zaustavi naš duhovni rast i životno zadovoljstvo kao negativnost. Bitno je i prijeko potrebno poduzeti inicijativu da učimo o sebi, i valoriziramo svoje reakcije kada imamo posla s takvim emocijama.

Uz vodstvo Rebe Nahmana te emocije možemo transformirati u moćne alate.

Pozabavimo se strahom. Kao i sve drugo na svijetu, strah nije neki nepovoljan osjećaj nego B-žje djelo.

Riječ kojom počinje Tora, BeReŠIT (U početku) (Postanak 1,1) akronim je za IaREi BoŠeT (strah-poniznost).

Zohar kaže da je svrha stvaranja da se čovjek ponizi, i prizna B-žju veličinu posredstvom straha.

Možda strah pred B-gom priziva viziju zlokobnih anđele koji vas tuku do krvi zbog toga što ste učinili nešto loše. Ta je ideja jednostavno krivo usmjerena. Istina, kazna za naša nedjela je spremna, međutim, sama kazna za dušu predstavlja proces čišćenja i uistinu je na našu vječnu dobrobit.

Strah od grijeha zapravo je destruktivan kada na njega negativno gledamo. U tom slučaju, on je alat kojim se koristi jecer hara (nagon ka zlu) da bi nas doveo do tjeskobe, i

osjećaja da je B-g potpuno i sasvim udaljen od naših života. Elementarni strah od B-ga podsjeća nas da je On uvijek prisutan, pogotovo onda kada se nalazimo u trenucima slabosti i kada smo najranjiviji. Zar ne biste željeli da se vaša majka pojavi mašući prstom prije nego li učinite neki stvarno glupi odabir? Pozitivni strah stvara svijest da je B-g uvijek pred nama, dostupan nam i upozorava nas tako da izbjegnemo bolne

Rebe Nahman podučava da je cijeli svijet jedan vrlo uzak most - i glavna je stvar ne dozvoliti si da se imalo bojimo

zamke života. Kada steknemo ovu svjesnost B-ga i postanemo ponizni, možemo početi razvijati i dublje razine uviđanja Njegove veličine i zadivljujuće fenomenalnosti. To je glavna svrha Stvaranja – spoznati B-ga.

Strahovi kao i zebnja koje proživljavamo u patnji ili zabrinjavajućim situacijama, zapravo su pozivi na buđenje koje nam šalje naš Otac na Nebu koji nas voli. Oni su podsjetnici da Mu nedostajemo i da nam je nešto ovdje dolje na zemlji odvratilo pažnju od naše prave svrhe. Kada se prisjetimo Njega i svrhe stvaranja, mi strah ponovo podižemo do njegovog istinskog, pozitivnog izvora, i na taj način ot-

Strana 18

klanjamo negativnu verziju straha s kojom živimo.

Sve to možemo vidjeti u Tori. Sva čuda i velebna djela koja je B-g izveo u Egiptu trebala su pokazati svijetu da je On taj koji vlada svijetom. Međutim, faraon je odbio priznati B-ga. B-g je na to odgovorio rekavši: "Ali za tebe i tvoje sluge znam da se još ne bojite B--ga" (Izlazak 9,30). B-g je Egipćanima slao pošast jednu za drugom, ali oni su odbijali shvatiti poruku.

Konačno su dopustili Židovskom ■ narodu da ode, ali su ih potom progonili do Crvenog mora, gdje ih je dočekao njihov prerani kraj. Židovski narod je bio svjedok istih strašnih zala no potpuno je drugačije reagirao: "A Izrael vidje veliko djelo koje je B-g učinio nad Egipćanima, i narod se poboja B-ga" (isto 14,31).

Rebe Nahman podučava da je cijeli svijet vrlo uzak most - no glavna je stvar da si ne dozvolimo da se imalo bojimo. Svi mi u životu proživljavamo teška vremena i često živimo uz puno strahova i tjeskobe.

Ipak, svatko od nas ima sposobnost, uz B-žju pomoć, da te negativne osjećaje podigne na mjesto gdje se nalazi vjera i priznanje B-žjeg suvereniteta. Kada živimo uz stalno prepoznavanje i priznavanje da je B-g taj koji vlada svime i da je sve što On čini najbolje za nas, u stanju smo uzdići naše strahove i preobraziti ih u pozitivan život pun svrhe i smisla. Amen.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Priča u VaJera se izravno nastavlja na prethodnu parašu, Leh-leha, u kojoj smo naučili da, kako bismo se povezali s energijom uspjeha i blaženstva, moramo prevladati sebe i svoje urođene negativne osobine.

Ova

priča

započinje

riječima:

"G-spod mu se pojavio (VaJera)... za dne-vne žege, a on podiže oči i pogleda, i gle, tri čovjeka ... i on ih vidje i potrča pre-ma njima ..."

Priča kaže da je Abraham sjedio na ulazu u šator, i kad su gosti stigli, on je izvršio propis o "hahnasat orhim" (gostoprimstvu). Međutim, Midraš nas uči da je Abraham, kojem je bilo 99 godina, samo tri dana ranije imao brit mila (obrezanje) i da je njegova bol u tom trenutku bila

Kako to funkcionira Abraham postupa suprotno ljudskoj prirodi. Umjesto da se odmara, "on je trčao prema njima ... i pohitao ... .i na tele potrča Abraham", s velikim entuzijazmom. U trenutku kada se Abraham povezao s davanjem dru-

■

Važno načelo u Bibliji i spisima učenjaka kaže da je istinska svrha svake osobe da se veže uz Stvoritelja. Nameće se pitanje, kako je to moguće, kada je Stvoritelj je opisan kao "vatra koja proždire"? Njegova

na vrhuncu; i kao da to nije bilo

je moć beskonačna i silna, a svi koji

dovoljno, bio je to jako vruć dan.

Mu se približe mogu biti spaljeni.

Unatoč tome, Midraš veli da je

Učenjaci odgovaraju, "Vežite se uz

Abraham žalio što nije mogao imati goste, pošto nitko nije putovao zbog toga što je dan bio tako neobično vruć. B-g je primijetio njegovu tugu i poslao mu goste. Pismo nam tada kaže da, čim ih je Abraham ugle-

Kad svoju sebičnu prirodu promijenimo u prirodu davanja, onda se povezujemo s obiljem i beskrajnim dobrom

Njegove odlike", "budite suosjećajni kao

što

je

On

suosjećajan,..."

Kabalisti objašnjavaju da je čovjek smrtan, da je sebičan i limitiran, i udaljen od svoga Stvoritelja koliko je istok udaljen od zapada, a ipak, nagrada

je

toliko ponesen tom namjerom da je

postupa

dobronamjerno.

otrčao da zakolje tele za njih. Tele

ovako možemo povezati s besko-

mu je pobjeglo, te ga je Abraham

načnom silom na način koji je sigu-

dao, "on je potrčao prema njima",

sustigao tek u špilji, i tako je Abraham otkrio "Me'arat HaMahpela" (pećinu za sahranu patrijaraha u Hebronu).

gima on je otkrio dragocjenu špilju i dobio obavijest o rođenju svog sina, Jichaka. Tora nas ovdje uči poruku i formulu kako bismo imali uspješan

Abraham je razumio da kako bi

život. Što više izađemo iz sebe i bri-

uspio na ovom svijetu, čovjek mora

nemo se za druge, to će bolji postati

izaći iz sebe, "Leh-leha" (izići) i djelo-

naši životi.

vati u skladu s "Ljubi druge kao sebe".

Godina 14 19Broj 4 Strana

velika

kada

čovjek Mi

se

ran, jer slične stvari se privlače. Sve izobilje koje tražimo - sigurnost, zdravlje, sreću i ljubav – dolaze od Svjetlosti

Stvoritelja.

sebičnu prirodu

Kad

svoju

promijenimo u

prirodu davanja, onda se povezujemo s obiljem

i beskrajnim

dobrom. Vrijedi isprobati.■

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

cnjave su uobičajena stvar. Prečesto slušamo o bezosjećajnim masakrima u školama ili na radnim mjestima.

Postali smo imuni na nasilje.

Halaha prepoznaje tu osjetljivost.

Iako čovjek koji čita Toru može učiniti pogrešku u izgovoru, halaha kaže da se ne trebaju ispravljati sve pogreške jer to može biti ponižavajuće za baal korea.

Izgradnja samopoštovanja pomaže na mnogo načina.* Ono može zahtijevati mnogo vremena i truda, ali to je jedan od načina prevladavanja boli ljutnje i prateće reakcije bijesa.

Postoji zanimljiv fenomen zvan "crossover" (križanje) osjećaja. To znači, umjesto da osjećate prikladnu emociju, vi osjećate neprikladnu emociju. To je kao da krivo spojite žice pa kada pritisnete gumb za paljenje perilice posuđa, umjesto toga vam se upali klima uređaj. Crossoveri su očigledno neučinkoviti. Klima uređaj neće oprati vaše posuđe.

Neki crossoveri su određeni kulturom. Primjerice, smatra se da muškarci ne smiju plakati i da plakanje upućuje na slabost. Muškarci moraju biti hrabri i sposobni suočiti se sa svime. Tako, kad je muškarac povrijeđen i kad bi ispravna reakcija bila plakanje, postoji crossover i on umjesto toga postaje ljut. Suprotno tome, smatra se neženstvenim da se žena ljuti, pa tako kad je isprovocirana i kad bi osjećaj ljutnje bio prikladan, ona umjesto toga plače.

Imate veću šansu da ćete kontrolirati svoje osjećaje ako ste upoznati s njima. Crossover može kontrolu vaših osjećaja učiniti težom.

Postoje vremena kad je strah prikladan osjećaj. Primjerice, čovjek se može bojati da će njegova tvrtka propasti i da će izgubiti posao. Taj strah je savršeno razumljiv, ali je često praćen ljutnjom. Ljutnjom na koga? Na direktore tvrtke, koji vjerojatno nemaju drugog izbora jer moraju smanjiti troškove kako bi tvrtka opstala? Čovjek koji se boji gubitka zaposlenja može praviti planove za nepredviđene situacije, *Tu sam temu detaljnije razradio u knjizi Deset koraka da budete najbolji vi, Shaar Press, 2004.

Strana 20

no u tome ga može onemogućiti ljutnja ako je njome savladan.

Ako se jedan od supružnika boji da drugi partner želi izaći iz braka, on ili ona može poduzeti potrebne korake i promjene kako bi sačuvao brak. Ali ako supružnik na strah reagira ljutnjom, umjesto stvaranjem pozitivnih promjena, on ili ona može reagirati u bijesu, što će samo pogoršati situaciju.

U mnogo situacija, čovjek može biti sposoban djelovati kako bi nadvladao strah, no ako postoji crossover, ljutnja može prevladati i čovjek može postati slijep za opcije koje bi mogle umanjiti strah.

Kao što smo primijetili, u trenutku ljutnje čovjek može biti nesposoban analizirati osjećaje, no nešto kasnije trebao bi biti u mogućnosti pogledati unazad i razmisliti, Što sam zaista osjećao? Točno identificiranje osjećaja može emociju učiniti lakšom za kontrolu.

Moramo uložiti veliki trud kako bismo kontrolirali bijes, jer smo podložni utjecajima okoline.

Rambam kaže da ako netko živi među ljudima koji se nepristojno ponašaju, on bi se trebao preseliti u drugu zajednicu. On kaže da ako čovjek ne može pronaći pristojnu zajednicu, on treba živjeti u pećini u šumi, jer okolina utječe na čovjeka (Hilhos Dei'os 6,1).

Mi živimo u društvu u kojem je nasilje postalo toliko uobičajeno da se više ne zgražamo nad njim. Pu-

Talmud kaže da ako čovjek ponavlja grijeh nekoliko puta, on mu se više ne čini zabranjenim, jer se čovjek naviknuo na to (Joma 86b).

Tora kaže da je Ezav uzeo žene poganke, i da je to uznemiravalo Izaka i Rebeku, jer su njegove žene prakticirale štovanje idola. Sifsei Hahamim kažu da su one Izaku više smetale nego Rebeki; ona je svjedočila tome da je njezin brat Laban prakticirao štovanje idola u njenom djetinjstvu pa tako nju to nije toliko smetalo kao Izaka, koji je ■ odrastao pod Abraha-movim starateljstvom (Postanak 26, 35).

Razmislite o tome! Pramajka Rebeka, velika cadekes, nije bila šokirana sa avoda zara jer je tome bila izložena u svom domu! Čovjek rijetko može voziti bez da svjedoči incidentima bijesa na cesti.

Preplavljeni smo incidentima u kojima ljudi gube kontrolu i eksplodiraju u ljutnji.

Za nas je nerealno da živimo u pećinama u šumi. Potrebne su nam institucije hinuha i sve druge potrepštine koje vode životu Tore, a koje su dostupne samo u zajednici. Rambamova tvrdnja trebala bi nas upozoriti na ekstremnu opasnost utjecaja okoline, i mi moramo uložiti veliki trud u to da izbjegnemo taj utjecaj. Potreban je dodatan oprez da to ne prijeđe u bijes.

Ako ste čitali moje knjige, nesumnjivo ste čitali o A.A.: Anonimnim alkoholičarima. Možda bismo trebali reći drugačije LJ.A.: Ljuti anonimusi. Postoji sličnost. Jedno se koristi za ljude koji se ne mogu kontrolirati u piću, a drugo bi bilo za ljude koji imaju problema s kontroliranjem svog bijesa.

To je to! Zvat ćemo to B.A.: Bijesni anonimusi.

Pogledajmo kako A.A. funkcionira. Ljudi koji uspješno kontroliraju svoj nagon za pićem udružuju se sa Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

drugima koji pokušavaju nadvladati svoju ovisnost o alkoholu. Oni se povezuju oko toga kako je alkohol uništio njihove živote i što su učinili kako bi prestali piti. Bijesni anonimusi držali bi svoje sastanke gdje bi govorili o tome kako ih je njihov neuspjeh u kontroli bijesa doveo u nevolju, i kako su uspjeli steći kontrolu nad svojim bijesom.

Ne postoji ništa poput glasa iskustva.

Osnovna tehnika u A.A. jest ići "dan po dan." Ako bi čovjek razmišljao, Više nikada u životu neću moći popiti piće, to bi bio toliko težak izazov da bi čovjek odustao, misleći, Koja je korist? Ja to ne mogu učiniti.

Tako smjernice A.A. kažu, "Sve što trebate učiniti je da ne pijete danas," a to je ostvarivo.

Jedan od problema u kontroliranju bijesa je da čovjek može misliti, Ne mogu izbjeći reakcije ljutnje do kraja mog života. B.A. smjernice bi stoga glasile, "Idite događaj po događaj.

Nemojte se razbjesniti samo ovaj put. Kad dođe do sljedećeg incidenta, tada ćete se moći nositi s njim."

To je taktika koju preporučuju baalei musar. Jecer hara kaže, "Ne možeš nikako držati sve te restrikcije zauvijek. Zašto voditi bitku koju ćeš izgubiti?" Naš odgovor jeceru hara je, "Mogu to učiniti danas. Sutra ću se baviti sa sutrašnjim izazovima."

Komentari kažu da je to značenje stihova, "Kad bismo samo danas poslušali Hašemov glas" (Psalmi 957), i "Blagoslovljen je Hašem dan za danom" (Psalmi 68,20). Izazovi su mnogo lakši i uistinu mnogo ugodniji ako ih rastavimo na male komade.

Alkoholičar mora shvatiti da može uspjeti jedino uz B-žju pomoć i mora moliti za tu pomoć. Kad je riječ o ljutnji, također, moramo moliti za Hašemovu pomoć u sprečavanju bijesa. Zapamtite, Chofetz Chaim je kod aron kodeša u suzama molio Hašema da oduzme od njega osjećaje ljutnje. Kada shvatimo koliko je destruktivan bijes, tražit ćemo od Hašema Njegovu pomoć u tome da ga stavimo pod kontrolu.

Godina Page 14 Strana 21 21Broj 4 Broj 4

Učinkovit život

Ovisnost Ovisničko ponašanje Kao ljudska bića, ponosni smo što imamo behira, sposobnost donošenja izbora vezanih uz ono što činimo. Životinje nemaju behira jer njima u potpunosti dominira njihova fiziologija. Kada životinja nešto želi, ona ide za tim. Ona ne može razmisliti o tome je li određena radnja ispravna ili pogrešna, etička ili neetička. Ako je životinja gladna, ona će tražiti hranu; ona ne brine o tome ima li pravo na hranu. Ako gladni šakal špijunira lešinu koju jede bijesni tigar, on ju neće pokušati pojesti, ne zato što ne želi uzeti ono što s pravom pripada tigru, već zato što se boji da bi ga tigar mogao ubiti.

Ljudi imaju sposobnost izabrati svoje radnje, i mi možemo odgoditi pa čak i oduprijeti se zadovoljavanju želje ako mislimo da je neprikladna. Behira je, čak više od inteligencije, jedinstvenost čovječanstva; stoga je to sama srž našeg identiteta.

Sve što teži kompromitiranju naše behira je zapravo prijetnja našem ljudskom identitetu.

Ali postoje neki izazovi za behira.

Razmislite o slučaju pametnog čovjeka koji puši dvije kutije cigareta dnevno. Njegov liječnik ga upozorava da je on kandidat za rak, srčanu bolest i emfizem. Taj čovjek je odgovoran čovjek koji je iskreno predan svojoj ženi i djeci. Uhvati ga strah na pomisao o razvijanju po život opasne bolesti. On pokušava prestati pušiti, ali ne može. Isprobava razne metode, ali uvijek se vraća pušenju. Može biti očajan u pokušajima da prestane, ali jednostavno to ne može učiniti. Nešto je kompromitiralo njegovu behira.

Ili, uzmite za primjer inteligentnog čovjeka koji je opasno pretio.

On isprobava razne načine kontroliranja svojih prehrambenih navika, ali na kraju sve pada u vodu. Njegov liječnik ga informira o tome da je velik rizik da dobije dijabetes, srčani ili moždani udar. Iako se on boji svega toga, on jednostavno ne može kontrolirati svoje jedenje.

To su česti primjeri ovisnosti. Čovjek koji je inače dobrog mentalnog zdravlja nađe se u situaciji da je izgubio kontrolu nad jednim ili više aspekata svog ponašanja. Mi možemo misliti o ovisnicima kao o ljudima koji koriste droge, ali fenomen ovisnosti je mnogo rašireniji; nije ograničen na upotrebu droge, kao što smo prikazali primjerima kompulzivnog jedenja ili pušenja, kao i opsesivnog vježbanja ili kompulzivnog kupovanja, osobito stvari koje nisu potrebne. Neki poremećaji u prehrani mogu se također smatrati rezultatom ovisničkog ponašanja (o tome u jednom od kasnijih poglavlja o poremećajima u prehrani).

Možemo reći da je svaki puta kad čovjek izgubi kontrolu nad ponašanjem koje želi kontrolirati, to oblik ovisnosti.

Kad smo definirali ovisnost i shvatili koliko može biti destruktivna, logično pitanje je: Što čovjek može učiniti kako bi zadržao kontrolu nad svojim ponašanjem?

Neki su ljudi uistinu ponovno postigli kontrolu sami. Postoje teški pušači koji su jednostavno bacili svoju zadnju kutiju cigareta i nikada više nisu pušili. Ali postoje mnogi drugi koji to nisu sposobni učiniti, i nije jasno što je to što ove prve čini posebnima.

Postoje ponašanja o kojima općenito ne razmišljamo kao o ovisnostima. Primjerice, čovjek koji je multimilijunaš, i koji ne može potrošiti ni dio svog bogatstva da živi i 200 godina, ipak nastavlja raditi kako bi stekao još novca. Ili čovjek koji ode na godišnji odmor i zove svoj ured nekoliko puta dnevno, iako zna da ured savršeno funkcionira i u njegovoj odsutnosti. Ured ga ne treba.

Njemu je potreban ured. Budući da ta ponašanja ne izgledaju destruktivno, mi o njima ne razmišljamo kao o ovisnostima. Pa ipak ona to jesu.

Ako bogataš ne može stjecati više novca, ili ako čovjek ne može kontaktirati svoj ured, oni prolaze kroz simptome odvikavanja, vrlo slične onima kroz koje prolaze i ovisnici o drogi. ■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara njivanjem. Rabi Yechezkel Leven-

Unutarnji svijet duše

stein musarski supervizor poznatih

Izuzetno običan život

ješiva Mir i Ponevezh u 20. stoljeću,

Dok je cilj da se bude svet jednak

kaže nam da je "prvenstvena zadaća

za sve, put kojim svatko od nas mo-

čovjeka na ovom svijetu da očisti i

ra ići da bi ostvario taj cilj jedin-

uzdigne svoju dušu." Da bismo to

stven je koliko je i svatko od nas

učinili mi moramo poći putem du-

jedinstven. Oformljujući musarski

še, a musar je razvijen da vodi naše

pokret Rabi Salanter je priznao

korake.

zbilju naše individualnosti:

Da se ciljevi koje nam musar po-

Vidimo da postupci kod ljudi

stavlja: svetost, čistoća, preobrazba i

neprestano variraju, svaka osoba

uzvišenje ne bi činili više za svece

naginje drugačijim prijestupima.

■ učinego za ljude poput vas i mene,

Ima onih čiji prijestupi više nagi-

telji musara opisuju ciljeve koji nas

nju prema zanemarivanju učenja Tore nego nepoštenoj poslovnoj praksi i ne davanju milostinje, a ima onih koje više naginju nepoštenom poslovanju i ne davanju milostinje nego zanemarivanju

kaže da postati svet znači povući se i odvojiti od onoga što je nečisto i

Ponekad kažu da je svrha praktici-

tost kao naše zadano stanje, samo

ranja musara da nam pomogne da

ako se držimo podalje od nečistoća.

idemo u smjeru š'lemuta (ili š'lemu-

Ramban koji je došao stoljeće i pol

pa, nijedan čovjek nije nalik

nakon Rašija tvrdi da ova vrsta iz-

drugome.

bjegavanja nikako ne može biti do-

stupima, njegova misao odražava zbilju da svatko od nas ima svoje vlastite snage i slabosti. To znači da vi imate jedinstven duhovni program koji trebate svladati na putu prema svetosti.

načina.

neprimjereno. On predstavlja sve-

učenja Tore. Što se tiče prijestu-

Mada on ovdje piše samo o prije-

vode na još dva puno jednostavnija

voljna da u naše živote unese svjetlost svetosti. On ističe da ima mnogo načina da se živi po slovu zakona a da se ipak ponaša kao nitkov na primjer da se košer hranu jede do granica prežderavanja ili da se prekomjerno upušta u dopuštene seksualne odnose. Poznata je njego-

sa), što se doslovno prevodi kao "cjelovitosti". Veliki učitelj Musara, Rabi Moshe Chaim Luzzatto, o ovom pojmu govori u svojoj knjizi Da'at Tevunot (Pronicljivo znanje) "Onaj kamen na kojem počiva cijela zgrada je zamisao da B-g želi da svaka osoba upotpuni sebi tijelo i dušu..." On nam kaže da smo stvoreni nepotpuni zato da bismo mogli dovršiti djelo našeg vlastitog stvaranja. Nastavlja dalje:

Generaciju za generacijom, misa-

va tvrdnja da čovjek može biti "nit-

oni učitelji musara pitali su se: "Ka-

kov uz dopuštenje Tore," i ona je

B-g je zasigurno u stanju načiniti

ko da postanemo sveti?' Kao datost

trebala spriječiti tu opciju da nam

ljude i sve stvoreno apsolutno

su uzimali da će Tora i njene zapo-

Tora daje općenite smjernice za

potpunima. Nadalje, za Njega bi

vjedi biti naši vodiči, ali rasprava

uzdizanje našeg unutarnjeg života

imalo puno više smisla da je ta-

koja se odvijala u vezi retka o kojem

na načine koje se ne može definirati

ko i učinio, jer u mjeri u kojoj je

smo govorili - "Bit ćete sveti" - ističe

zakonom i za koje ne mogu posto-

On sam u svakom pogledu sa-

potrebu za duhovnom disciplinom

jati jedinstvene norme.

vršen, primjereno je da i Njego-

koja nudi nešto više od zapovijedi.

Srednjovjekovni komentator Raši

Strana 22

Musarska tradicija je odgovor na tu potrebu za unutarnjim opleme-

va djela budu potpuno savršena.

Ali u Svojoj velikoj mudrosti On je odlučio da je bolje da ljudima Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) prepusti

Alan Morinis: vlastitog

trebali biste biti mensch, što znači

tarnje svjetlo i tako postajete svjetilj-

prekinuo

"pristojno ljudsko biće". U toj jednoj

ka koja rasvijetljava svijet. Iz tog

Svoju osobinu savršenstva, i

riječ na jidišu sadržana je puna mje-

razloga musar nije samopomoć.

zbog Svoje veličine i dobrote

ra integriteta, časti i poštovanja ko-

Njegova svrha nije da udovoljite

uzdržao se od Svojoj veličine u

jima se osoba može nadati u ovom

svim

tim djelima stvaranja i učinio ta

životu. Riječima hasidskog učitelja,

postanete gospodar svojih želja,

djela stvaranja nepotpunima. To

poznatog kao Kotzker: "Dobro", ka-

tako da možete ispuniti potencijal

je bio način na koji je On želio da

že on, "budite sveti. Ali upamtite da

svoje više prirode.

budu stvoreni, prema Njegovom

prvo morate biti mensch."

stvaranja.

dovršenje

Svakodnevna svetost

Stoga

je

uzvišenom planu.

svojim

željama,

već

da

Posvećenost služenju i nošenje po-

Rabi Yisrael Salanter formulira

treba drugoga u svom srcu, čak i

Iz te perspektive, sve naše slabo-

ovaj praktičan cilj musara kada na

dok radite na sebi, središnje je nače-

sti, pogreške i mane ovdje su s raz-

jednom mjestu govori o golemu, nat-

lo musara. Kako to funkcionira, pre-

logom, i nama je prepušteno da ih

prirodnom biću iz židovskog folklo-

nosi nam priča koja se pripisuje

dovedemo do cjelovitosti. Poveza-

ra: "Maharal iz Praga stvorio je

mnogim

nost između cjelovitosti i svetosti je

golema, i to je bilo veliko čudo. Ali

Chafetz Chaimu.

evidentna. Postizanje našeg poten-

koliko je čudesnije pretvoriti tjele-

cijala cjelovitosti - š'lemuta - nije

sno ljudsko biće u menscha."

toliko nagrada koliko ispunjenje

ljudima,

ali

najčešće

Kad su ga upitali kako je uspio imati takav utjecaj kao veliki uče-

Pronašao sam još jedan način da

njak i vođa u židovskom svijetu

na malo vjerojatnom mjestu izne-

dvadesetog stoljeća, Chafetz Chaim

sem cilj musara. Kad je Chuck Cad-

je odgovorio: "Zacrtao sam si da ću

man, ugledni član kanadskog parla-

pokušati promijeniti svijet, ali nisam

menta, umro, član saveznog kabi-

uspio. Stoga sam odlučio smanjiti

Midraš uči (Bereišis Raba 11,6):

neta došao je odati počast njegovoj

svoja nastojanja i pokušao sam

"Sve što je nastalo tijekom šest

udovici. Kad je ministar izdašno na-

izvršiti utjecaj samo na židovsku

dana Stvaranja zahtijeva pobolj-

hvalio pokojnog člana, njegova je

zajednicu u Poljskoj, ali ni tu nisam

šanje - na primjer, sjeme goru-

udovica rekla da je Chuck sebe do-

uspio. Stoga sam se usmjerio na

šice treba zasladiti ... također i

življavao kao običnu osobu. "Da",

zajednicu u svom rodnom gradu

čovjek treba ispravljanje." Naš

odgovorio je ministar, "ali on je bio

Radinu, ali nisam postigao veći

svijet je svijet transformacije. Ka-

izuzetna obična osoba." Musar nam

uspjeh. Tada sam uložio sav svoj

da se poboljšavamo i dorađuje-

pomaže da upravo to postanemo.

trud da promjenim moju vlastitu

svrhe našeg života. Rabi Yisrael Salanter, koji je toliko mnogo učinio da označi put duše, govori o istom pitanju:

mo, u suglasju smo s B-žanskim planom - ispunjavamo svoju svr-

Ne samo za vas

hu postojanja na ovom svijetu. ...

Musar je put duhovnog samoraz-

Ne samo da je ljudsko biće stvo-

voja. To znači rada na sebi, ali ne

reno s tom svrhom, već mu je

radi sebe. Usavršavanjem i uzdiza-

također data i sposobnost i mo-

njem svog unutarnjeg života i nje-

gućnost da postigne taj krajnji

govanja duše, vi bistrite svoje unu-

cilj.

obitelj, no ni u tome nisam uspio.

Na kraju sam odlučio promijeniti sebe i tako sam izvršio toliki utjecaj

na židovski svijet.

Rabi Meir Chodosh je opisivao ulogu odgajatelja na način koji pokazuje kako svi učenici musara utječu na svoj svijet radeći na sebi. Za-

Postoji još jedan način na koji uči-

datak je do kraja se ispuniti mudro-

telji musara opisuju cilj. Nakon što

šću i znanjem, sve dok se ne prepu-

sve bude rečeno i učinjeno, svetost i

nite, i ono što se prelije ulije se u

cjelovitost i svaka druga uzvišena

posude pored vas, a to su drugi

ideja duhovnog cilja svodi se na

ljudi. ■

jedan jednostavan pojam na jidišu: Godina Page 14 Strana 23 23Broj 4 Broj 4

Strana 23

NETANYAHU NA INSTITUTU

Izrael započinje prvu fazu testiranja cjepiva za COVID-19 na ljudima tportal.hr, 2.11.20.

Tijekom posjeta Medicinskom centru Chaim Sheba u Tel Hashomeru, gdje su započela klinička istraživanja o cjepivu koje je razvijeno na Izraelskom institutu za biološka istraživanja (IIBR), premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael trenutno proživljava drugi val koronavirusa. 'Bili smo među prvima koji su ponovno uveli lockdown; sad kad izlazimo iz lockdowna, europske države u njega ulaze tijekom intenzivnog drugog vala', rekao je Netanyahu 'Čeka nas još tranzicija i još faza. Te faze zahtijevaju od nas da provodimo mjere koje je kabinet za koronavirus propisao, i znam da će to biti te-

ško, pogotovo za ulične prodavače. Pomoći ćemo im na svaki mogući način tako da iz ove situacije izađu u što povoljnijem položaju, bez da ri-skiraju svoje zdravlje i zdravlje državljana Izraela, a isto ćemo učiniti i za ostatak populacije', kazao je izraelski premijer.

Poručio je da je istinski izlaz iz krize prouzrokovane koronavirusom - razvoj cjepiva.

'Stoga je ovo važan dan, dan koji pruža ohrabrenje. Upravo smo upoznali Segeva, 26-godišnjeg Izraelca koji se dobrovoljno prijavio da bude na prvoj crti obrane i primi eksperimentalno cjepivo koje su ovdje razvili nadareni znanstvenici IIBR-a. Želimo im uspjeh tijekom ove faze kao i tijekom nadolazećih faza. S Božjom pomoći, imat ćemo cjepivo na-

pravljeno u Izraelu. To je jako velika stvar', kazao je Netanyahu.

Dodao je da Izrael, uz razvoj cjepiva, surađuje i s velikim farmaceutskim tvrtkama zajedno s ministarstvom zdravstva kako bi donio cjepiva u zemlju, a on osobno koristi svoje veze sa svjetskim vođama kako bi se dovela i proizvodnju cjepiva.

Na samom početku pandemije, premijer Netanyahu zadužio je državni Institut za biološka istraživanja (IIBR) da razvije cjepivo protiv virusa, a vlasti su nedavno objavile da će prva klinička ispitivanja tog potencijalnog cjepiva nazvanog "BriLife" - kombinacije riječi "Briout" ili zdravlje na hebrejskom i "Life", život na engleskom, uz slova "IL" od Izrael - početi 1. studenoga.

Laboratoriji biološkog instituta proizveli su cjepivo koje je izazvalo "učinkovit imunološki odgovor" kod malih životinja poput miševa, hrčaka i kunića i većih poput svinja, rekao je dr.

Shmuel Shapira, direktor IIBRa. Prvog studenoga laboratorij započinje prvu fazu kliničkih ispitivanja na dva dragovoljca stara između 18 i 55 godina koje su izabrale bolnice Sheba i Hadassa, naglasio je Shapira.

Ovisno o prvim reakcijama vlasti će prijeći s 2 dragovoljca na 80 u prvoj fazi, i zatim u prosincu na 980 u drugoj fazi i na 25.000 u trećoj, i posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja predviđenih oko travnja i svibnja sljedeće godine.■

Leonard Cohen: Jednostavne pjesme HRT – HR 3, 15.10.2020.

Izbor iz posthumno objavljenih pjesama Iako je Leonard Cohen planetarno poznata ličnost i nepresušan izvor glazbenih i umjetničkih nadahnuća još od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća, otada je gotovo neprestano nadahnjivao brojne generacije raznolikih kantautora, glazbenika, pjesnika i umjetnika općenito, a dragocjeno obilje njegova raznolikog stvaralaštva trajalo je i održalo se i doslovce sve do zadnjeg dana njegova života. Cohenova iznimna popularnost ne samo kao kantautora i rock pjesnika, nego i kao sjajnog pjevača, književnika i ilustratora svojih književnih djela svojedobno se najviše temeljila na koncertnim nastupima na turnejama kao i milijunskoj prodaji ploča, a danas CD-ova raznih kompliacija njegovih najvećih hitova, ponovljenih i obogaćenih izdanja starih albuma, neobjavljenih studijskih i koncertnih snimki uz veliki broj dokumentarnih filmova kao i nekoliko biografskih knjiga. Stoga se sa sigurnošću može ustvrditi da čak i nakon njegove smrti i s protokom vremena popularnost Leonarda Cohena ne samo što nije opala nego se i dalje je-

Page 24 Strana 24

dnako snažno zadržala. Čitajući Cohenove zbirke poezije i slušajući njegove albume ili snimke koncerata, ne možemo se oteti dojmu da je on bio jedan od onih, danas tako rijetkih pjesnika, koji je svoje osobno pjesničko iskustvo i viđenje svijeta prenosio s osobitim osjećajem za prisno komuniciranje sa svojim čitateljima i slušateljima, dakle, uopćeno govoreći, sa svojom brojnom i odanom publikom. A to i jest bio jedan od najbitnijih razloga njegova velikog uspjeha. Jer, i pored višeslojnosti i višeznačnosti koje posjeduju mnoge od njegovih pjesama - one su gotovo uvijek iskazane običnim, svakodnevnim jezikom koji je razumljiv čak i slučajnom čitatelju ili slušatelju Cohenove poezije. Po mišljenju samog Cohena, on je prije svega isticao i za sebe govorio da je pjesnik, kao što je često i navodio u svojim dnevnicima i brojnim bilježnicama. U jednoj od svojih dnevničkih zabilješki zapisao je: "Religija, učitelji, žene, droge, putovanja, slava, novac... ništa me toliko ne uzdiže niti mi nudi olakšanje patnje koliko pisanje." U kanadskoj i svjetskoj poeziji i književnosti uopće Cohen se javio još 1956. kad je objavio svoju pr-

vu zbirku pjesama Usporedimo mitologije. Međutim, desetljećima stojeći jednom nogom u svijetu rock & rolla i show businessa, ali, od kojega se doista jako puno razlikovao, i kulturom i ozbiljnošću i talentom, i kojemu gotovo i nije pripadao, Leonard Cohen imao je dovoljno hrabrosti, ustrajnosti i odlučnosti da javno živi dvostrukim životom - onim uspješnog kantautora i onim upornog i samozatajnog pjesnika i umjetnika.

Stoga nas uopće ne čudi što Cohenova poezija ima sva obilježja ispovjedne poetike. Pisana najčešće u prvom licu, ona se tako obraća svakome tko je voljan pročitati je. Ali ispovijedi koje nam Cohen nudi u svojim knjigama, u završnici imaju vrijednost objektivne istine. On svoje osjećaje ljubavi sastavlja od krhotina različitih iskustava, preobražavajući istinu života u

Divrej Tora

istinu djela. Zahvaljujući jedinstvenosti iskaza i prepoznatljivom jeziku, Cohenova poezija lako nalazi put do senzibilnih čitatelja. Ako je uopće moguće govoriti o razlozima njegova stvaralašta, bez namjere da ga ograničimo na nekoliko tema od posebnog značaja, tu je u prvom redu strah od gubitka.

Prolazno i beznačajno gotovo svakodnevno ugrožava ono što je bitno. Cohenovo pjesničko priznanje žaljenja za učinjenim, prema njegovim vlastitim riječima, moglo bi se svesti na slabo ispunjavanje roditeljskih obveza, propale ljubavne veze, nebrigu o dragim i dugogodišnjim prijateljima kao i nebrigu prema vlastitom zdravlju. Biti kod kuće, biti voljen, voljeti, sačuvati prijatelje i snažne osjećaje pripadnosti pojedinim geografskim područjima, povijesti, jeziku, običajima, životu i ljubavi za Boga, sve to veže poeziju Leonarda Cohena uz najbolje stranice svjetskog pjesništva zadnjih šezdesetak godina. Leonard Cohen umro je 7. studenoga 2016. u osamdeset i drugoj godini života.

(Izbor, prijevod s engleskoga i bilješka o pjesniku: Vojo Šindolić) Urednica: Irena Matijašević ■ .

Godina 14

Broj 4