Divrej Tkra Godina 12 Broj 5
Zagreb, šabat 3. studenog 2018. - 25. (mar)hešvana 5779.
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Hajei Sara
B’’H
Šabat Hajei Sara Jeruzalem 16:09
17:26
Zagreb
16:23
17:22
Rijeka
16:30
17:29
Split
16:26
17:25
Dubrovnik 16:21
17:20
Vinkovci 16:13
17:12
Sarajevo 16:17
17:17
Doboj
16:17
17:16
B. Luka
16:20
17:19
Beograd 16:07
17:10
Novi Sad 16:05
17:12
Subotica 16:08
17:11
Zrenjanin 16:07
17:09
Niš
16:05
17:06
Beč
16:16
17:15
Frankfurt 16:42
17:41
Edison, NJ 17:34
18:41
(Berešit 23,1 - 25,18 )
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan
utorak 6.11.2018.
Alot Hašahar
5:12
Najranije Talit
5:46
Nec Hahama
6:43
Najkasnije Š’ma
9:11
Zman Tefila
10:01
Hacot
11:39
Minha Ketana
14:32
"test". Eliezera pozvaju u njihov dom,
Sara umire u dobi od 127 godina i sahranjena je u pećini Mahpela u Hebronu, koju Avraham kupuje od Hetita Efrona za 400 srebrnih šekela.
.
Avraham šalje svog slugu Eliezera, natovarenog darovima, u Haran da pronađe ţenu za Jichaka. Na seoskom studencu, Eliezer B-ga traţi znak: kada djevojka dođe na studenac, on će je zatraţiti vode da pije, a ţena koja će ponuditi da napoji i njegove kamile, bit će ona određena za
Plag Haminha
15:34
Šekia
16:36
Rivka, kćer Avrahamova nećaka Betu-
Cet Ha-kohavim
17:18
ela, pojavljuje se na studencu i prolazi
Broj 5
sina
njegovog
gospodara.
.
gdje on ponavlja priču o događajima toga dana. Rivka se vraća s Eliezerom u zemlju Kenaan, gdje susreću Jichaka koji se moli u polju. Jichak se oţeni Rivkom, zavoli je, i utješi se zbog gubitka svoje majke.
.
Avraham se ponovo ţeni, Keturom (Hagarom), i dobiva još šest sinova, ali Jichak je određen kao njegov jedini nasljednik. Avraham umire u dobi od 175 godina i njegova dva
najstarija sina,
Jichak i Jišmael sahranjuju ga pored Sare. ■
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ר״י״ ״ת״ע״ר״ד״ ״מ״כ״י״ן״״״ע״ע״ע״ר״ך״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija Paraša Hajei Sara
Kohen 1. alija – 16 p'sukim – 23,1-16 Sara umire u Kirjat Arbi (Hevronu). Proţivjela je 127 godina. Zadnja tema prošle paraše je bila akeda, a prva tema ove je Sarina smrt. To ide u prilog tvrdnji da je Sarina smrt bila posljedica akede. Midraš kaţe da je Satan obavijestio Saru o tome što Avraham namjerava učiniti s Jichakom kad su krenuli prema Har HaMoria. Šok je bio prevelik za Saru. Neki komentari obrću priču i kaţu da je Sara izdahnula, ali ne iz straha da će Avraham prinijeti Jichaka kao korban, nego da ga neće prinijeti! Sjetila se Avrahamove reakcije kad mu je rekla da protjera Hagar i Jišhmaela. Bojala se da će Avrahamova dobrota i ljubav prema Jichaku spriječiti ga da izvrši B-ţju zapovijed i da će Avraham pasti na posljednjem testu. Kad je vidjela (ili čula) da se Avraham vraća s Jichakom na ţivotu, pomislila je da su se njezini strahovi ostvarili. I to je ono što ju je ubilo. Sara je umrla u Kirjat Arbi – Hebronu (napomena: Kirjat Arba je Hebron) u dobi od 127 godina. Avraham dolazi (neki kaţu sa akeda, sa Har Morija, drugi kaţu iz Be’er Ševe) da odrţi posmrtni govor za Saru i da je oplače. Livkota, i da je oplače, is napisano je s malim kaf. Neki to smatraju podsjetnikom da je je Saru oplakivao “malo” s obzirom da je ţivjela tako dugo. Više se plaće kada netko umre mlad. Drugi kaţu da nam malo kaf daje mogućnost da ponovo pročitamo tu riječ čitajući samo slo-
Strana 2
va normalne veličine kako bismo dobili jedno drugačije shvaćanje na razini čitanja Tore Remez (nagovještaj). I Avraham dođe da odrţi posmrtni govor za Saru u’l’vita, i njenu kćer. Ovo se podudara s mišljenjima da su Avraham i Sara imali lćer koja je umrla kada je Sara umrla. Ne slaţu se svi sa time. Avraham se mora pobrinuti za sahranu. Obraća se narodu Hetita (među kojima ţivi) i zahtjeva od njih (posebno od Efrona) da od njih kupi mjesto za ukop. (Predaja kaţe da je Avraham znao da su tu sahranjeni Adama i Hava i upravo je za to zemljište pregovarao.) Nakon razmjene učtivosti i velikodušne (ali isprazne) geste Efronove da mu zemlju daruje, Avraham dobro plaća za taj teren i špilju Mahpela. Pirkei Avot tvrdi da je Avraham testiran 10 puta. Ali ne kazuje nam koji su to testovi. Većina lista završava s akeda. Međutim, rabeinu Jona pronalazi još jedan test nakon akede - Avrahamovo iskustvo u pribavljaju grobnice za Saru. Što je tako teško u vezi s time, da se moţe okvalificirati kao test vjere - posebno nakon akede? Moţda odgovor leţi u činjenici da je nakon nje, Avraham još uvijek morao proći par teškoća. Nije li akeida i sve što je prethodilo bilo dovoljno? Čitavog ţivota – sve do sada – B-g je testirao Avrahama. Avraham je postao vremešan, njegova ţivotna druţica je mrtva – dosta testova. Pa ipak, Avraham je podvrgnut još jednom testu. Taj test ne mora biti teţak – što bli je platiti masnu cijenu za komad zemlje u usporedbi s ostalim kušnjama i nevoljama? No pravi je test “kada će doći kraj tome?”, “kada se mogu opustiti?”.
Onome koji je preţivio holokaust to nije jamčilo da će od tada nadalje ţivjeti mirno i spokojno. Neki su bili blagoslovljeni ţivotom bez nevolja, ali većina je imala još mnogo poteškoća. Mi ne znamo na koji način B-g djeluje. Zašto moramo trpjeti kušnje ■ i nevolje na ovom svijetu? Na neki način je to povezano s time da nas čini boljim ljudima. Stavljaujući pred nas izazove. Stavljaujući pred nas testove. Pripremajući naše duše za Svijet istine. I vjerojatno još puno više toga. Levi 2. alija – 13 p'sukim 23,17– 24,9 Polje, špilja, stabla, itd., postaju zakoniti posjed Avrahamov nakon što je sahranio Saru. Avraham je sad u poodmakloj dobi i B-g ga je bogato blagoslovio. B-g blagoslovi Avrahama bakol – sa svime. Postoji mnogo pretpostavki o tome što je ovaj dodatni blagoslov bakol. (Svaki put kad kaţemo Birkat HaMazon, mi molimo B–ga da nas blagoslovi kao što je blagoslovio naše praoce - bakol...) Brojčana vrijednost riječi bakol je 52, isto kao i riječ sin. To ukazuje na najveći blagoslov kojeg je Avraham dobio – sina Jichaka. Rabin Meir kaţe da je Avraham bio blagoslovljen time što nije imao kćer. U Avrahamovo doba i u datim Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
okolnostima, za koga bi se ona udala? Što bi se dogodilo s njom? S druge strane, rabin Jehuda kaţe da je Avrahamov dodatni blagoslov bilo to što jest imao kćer. (Kao otac kćeri, ja Vam mogu potvrditi da one uistinu jesu blagoslov.) Neki dodaju da je ime njegove kćeri bilo Bakol. Rabin Eliezer HaModai kaţe da je Avraham bio blagoslovljen umijećem / moći poznavanja astrologije i da su mnogi od njega traţili savjet. Rabin Šimon Bar Johaj kaţe da je Avraham imao dragi kamen s ljekovitim moćima. Taj kamen je mogao izliječiti svakog tko bi se u njega zagledao. Ova dva mišljenja poistovjećuju bakolsa Avrahamovim istaknutim poloţajem na svijetu. To se slaţe s njegovom ulogom "oca mnogih naroda." Neki kaţu da to što Esav nije griješio i to što se Jišmael pokajao, za vrijeme Avrahamovog ţivota, su dodatni bakol blagoslovi. Ima još nekih objašnjenja. Iz raznih objašnjenja za bakol, posve je jasno da Avrahamov jedinstveni status kao onaj koji je obnovio uvjerenje One G-d svijetu nije otišao bez iznimke. Moţemo vidjeti na ovom popisu blagoslova, svim različitim vrstama blagoslova koji mogu biti naši, duhovni nasljednici Avraham Avinu. Jedan od velikih zadataka koji mu je preostao, i koji će tvoriti sljedeću vitalnu kariku u obećanju da će od njega nastati veliki narod i veliki lanac tradicije, je pronalaţenje primjerenog "šiduh" za Jichaka. Sada će dalje sve ovisiti o Jichaku. Koliko god da je Avraham bio velik, ukoliko nema "čvrstog" i pouzdanog
Godina 12 3 Broj 5 Strana
Alija po Alija
kontinuitet, sve će biti izgubljeno. U tu svrhu, Avraham traţi od Eliezera da se zakune da će vjerno izvršiti svoj zadatak, da će se vratiti u Avrahamovu obitelj i tamo naći ţenu za Jichaka. I da Jichak ne smije napustiti Erec Jisrael (pošto je bio posvećen na mizbei'ahu tijekom Akede). Rama kaţe da sin ne treba slušati svog oca, ako mu on zabrani da se oţeni nekom ţenom. Meshech Chochma ističe da je Avraham zakleo Eliezera da Jichaku ne uzme ţenu iz Kanaana, ali nije to isto zapovjedio Jichaku. Ovo je u skladu s Raminom odlukom. Š'liši 3. alija – 17 p'sukim – 24,10–26 Eliezer s deset deva natovarenih prekrasnom robom putuje u Avrahamovo rodno mjesto. Po dolasku veţe deve kraj bunara u vrijeme kad lokalne djevojke dolaze zahvatiti vodu. Eliezer moli B-ga da mu da znak - djevojka koja će mu ponuditi vode za njega i njegove deve, bit će ona koju je poslao B-g. Tek što je završio s molitvom, prilazi mu Rivka b. Betu'el iz Avrahamove obitelji. Eliezer zatraţi malo vode. Ona odmah daje i njemu i devama. Ţeljan saznati je li ona "ona," Eliezer čeka da se deve napoje, a onda Rivki daruje nakit. (S jedne strane, on je zamijetio njezinu dobru narav i snaţni hesed, a s druge strane, nije ju čak ni upitao tko je.) Kad mu Rivka kaţe da je ona uistinu iz Avrahamove obitelji i pozove ga da dođe u njezin dom, on se pokloni B-gu u znak zahvalnosti. Gemara kaţe da Eliezer nije pitao kako treba, ali B-g mu je ipak odgovorio kako treba. Kombinirajući različita mišljenja o toj temi, recimo da je Eliezerov postupak bio na granici zabranjenog. Oslanjanje na zna-
kove i predznake je zabranjeno. Ipak, Eliezerov postupak je bio opravdano testiranje djevojke. Ali, mogao je i doţivjeti neuspjeh. Nije bilo b'seder, ali B-g je "poslao" Rivku njemu. Tora zabranjuje "donošenje odluka na temelju znakova" (Vajikra 19,26, Dvorim 18,10). Rambam u Zakonima o idolopoklonstvu (ll,4) ovu zabranu određuje s nekoliko primjera, poput "ne smije se reći 'pošto mi je lisica prešla preko puta ... ja ću danas tako-i-tako učiniti ili neću učiniti". On zaključuje da je sve slično prethodno navedenom zabranjeno, kao što je zabranjeno ono što je učinio Eliezer, sluga Avrahamov. Čini se da Rambam smatra Eliezerove postupke traţenja i postupanja prema znacima od B-ga kako bi prepoznao Jichakovu buduću nevjestu grešnima. Mnogi se drugi komentatori ne slaţu s njime i tvrde da je Eliezerov izbor znakova bio valjan pokazatelj karakternih osobina djevojke koju je traţio. Nadalje, Eliezer je zatraţio B-ga za pomoć. Problem sa znacima je da se osoba oslanja na njih, umjesto na B-ga. Gemara zauzima srednje gledište, da Eliezer nije bio toliko ispravan u svojim riječima, ali B-g mu je i pored toga iskazao naklonost dajući mu uspjeh. R'vi'i 4. alija – 26 p'sukim – 24,27–52 Eliezer kazuje blagoslov B-gu jer nije napustio Avrahama niti mu uskratio B-ţansku dobrotu. Rivka trči kući reći svojoj obitelji što se dogodilo. Lavan (pun prikrivenih motiva, naši komentari nam kaţu) hita pozdraviti Eliezera. Zlatni nakit koji krasi Rivku zapne Lavanu za oko i on "velikodušno" nudi Eliezeru svoje gostoprimstvo. Eliezeru Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
posluţuju jelo, ali on odbija jesti dok ne dovrši "posao.“
Alija po Alija
Rivka Imenu (ne još, puno godina kasnije).
Govori im o Avrahamu i Jichaku i u ime svog gospodara traţi Rivkinu ruku. Lavan i Betuel prihvaćaju (Lavan se gura ispred oca). Hamiši 5. alija – 15 p'sukim – 24,53–67 Eliezer daje još poklona Rivki, njezinoj majci i bratu. U jutarnjim satima traţi dopuštenje da krene kući. Rivkina obitelj traţi da ostane još neko vrijeme, ali Eliezer inzistira na odlasku. Rivka pristaje otići odmah. S njom šalju i "sluškinju" (kasnije identificirana u Tori kao Devora) i blagoslivljaju je. (Ovaj blagoslov se ponavlja bezbroj puta ţidovskim djevojkama kroz generacije.) I na kraju kreću u Kanaan. Kad Rivka ugleda u daljini Jichaka, skoči s deve, ispituje Eliezera o njemu i pokriva lice velom kad shvati da je to njezin budući muţ. Eliezer prepričava Jichaku sve što se događalo na putu. Jichak uzima Rivku za ţenu i ona mu postaje utjeha nakon gubitka majke. Nama ona postaje Rivka Imenu. U međuvremenu se Jichak (koji je otišao da vrati Hagar Avrahamu) nalazi u Negevu i odlazi "u polje da razgovara, prije večeri". (Ovo je, kako su nas učili, bio model za Minha.) Dok se karavan Rivke i Eliezera pribliţava iz daljine, Rivka ugleda Jichaka, skoči s deve i upita Eliezera tko je taj čovjek. Ona pokriva svoje lice velom kada joj kaţe da je taj muškarac njen zaručnik. Eliezer ispriča Jichaku sve što se dogodilo. Jichak uzima Rivku za ţenu i ona mu postaje utjehom zbog gubitka majke. Za nas ona postaje
Strana 4
Šiši 6. alija – 11 p'sukim – 25,1–11 Avraham, nakon što je osigurao kontinuitet onoga što će postati judaizam, sada ţivi svoje preostale dane kao "običan građanin." Uzima sebi ţenu po imenu Ketura (pretpostavlja se da je to Hagara) i postaje otac (šestero) još djece. Daje im darove, ali Jichak ostaje njegov ekskluzivni duhovni nasljednik. (Mi zapravo moţemo reći da su na neki način drugi narodi svijeta slijedili Avrahamov primjer ţiveći monoteističkim ţivotom, no definicija Avrahamove loze koju Tora daje je Jichak.) Zanimljivo pitanje bilo je postavljeno na šiuru rabinu Kesslerova jednog Moc'e Šabata. Bilo je to pitanje temeljeno na paraši Vajera, ali se odnosilo i na ovaj dio Haje Sara. Avraham je bio utjelovljenje heseda. Dao je bogate darove Keturinoj djeci. Zašto je Jišmaela bio poslao samo s kruhom i vodom. Istina, morao je otjerati Hagar i Jišmaela. To je bila Sarina proročka zapovijed, a ne samo njezina osobna ţelja. B-g je to potvrdio. Dakle, Jišmaela je trebalo poslati od tamo. Ali, daj mu nekoliko deva, lijep šator, opremu za kampiranje, hranu, itd. Samo kruh i voda? To ne zvuči poput Avrahama kojrg poznajemo. Rabi Sholom Gold kaţe da su kruh i voda bili dovoljni da ih odrţe na
ţivotu dok nisu stigli do odredišta na koje su krenuli. Više od toga se ne bi uklapalo u zapovjed od B-ga (preko Sare) - Gareš ... Protjeravanje se ne radi uz Bon Voyage proslavu. Rabin Zacharia Dorshav dodaje da postoji ključna razlika između Jišmaela i Keturine djece. (Oni su bili ili prava braća, ili braća kroz Avrahama, ako Ketura nije bila Hagar. No, bilo kako bilo ...) Jišmael je poricao pravo Jichaku na njegovu baštinu. Tvrdio je (i na neki način to još uvijek tvrdi) da polaţe pravo na Avrahamovo nasljedstvo. Kad je B-g rekao Avrahamu da posluša ■ jer Saru, rekao mu je da ih protjera, će se u Jichaku prozvati tvoje potomstvo, tvoji nasljednici. Ovu stvar je trebalo učiniti, a oproštajna zabava i obilje hrane za put ne bi na to ukazivale. Takvih problema nema s Keturinom djecom. Ona nisu postavljala takve zahtjeve. Ona nisu poricala Jichakovu ulogu. I ona su primila darove. Avraham umire u "dubokoj starosti" od 175 godina (zapravo, ovo je pet godina manje od pune dobi od 180 godina koji je Jichak doţivio – izneseni su razni razlozi za ovih "izgubljenih" 5 godina), nakon što je imao dobar i ispunjen ţivot. Sahranjen je u spilji Mahpela gdje je sahranjena Sara. Sahranili su ga Jichak i Jišmael. (Podrazumijeva se da se Jišmael pokajao i postao pravedan. Što oca moţe veseliti više od toga?). B-g blagoslivlja Jichaka nakon Avrahamove smrti. Iz činjenice da je Avraham uzeo Keturu tek nakon što se Jichak oţenio, Baal HaTurim kaţe da je kako treba činiti - poţenite svoju djecu prije nego li se ponovno vjenčate Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
Švi'i 7. alija – 7 p'sukim – 25,12–18 Nabrajaju se Jišmaelovi potomci. Jišmaela se u potpunosti identificira kao sina Avrahama i Hagar, Sarine egipatska sluškinje, koja je Jišmaela rodila "Avrahamu". (To je paralela opisu Jichakove "povezanosti" s Avrahamom kao što je navedeno na početku sedre od idućeg tjedna. To bi moglo dodatno ukazati na Jišmaelovu t'šuva u kasnijim godinama ţivota.) Vrijedi napomenuti da je Jišmael rodio dvanaest sina, ne poput Jichaka, već poput Jaakova. Jišmael umire u dobi od 137 godina. Tekst u Tori podudara se s onim koji se odnosi na Saru i Avrahama, pa je to još jedan pokazatelj da je Jišmael učinio t'šuva prije smrti. Haftara 31 p'sukim – 1. Kraljevi 1,1–31 Sedra govori o ostarjelom Avrahamu i njegovoj zadaći da se pobrine za nastavljanje svojih uvjerenja preko sina Jichaka (iako je bilo i drugih potencijalnih nasljednika). Haftara nalazi paralelu ove teme u priči o ostarjelom kralju Davidu i brojnim potencijalnim nasljednicima, ali i uvjerenje da će njegov sin Šlomo biti sljedeća karika u Davidovoj liniji. (Ispunjenje obećanja dato Šlomovoj majci Bat Ševi, slično kao i obećanje Sari da će njezin sin biti nasljednik.) Polazne točke su Avraham Avinu i David HaMeleh. No, bez obzira na to koliko jake bile njihove osobnosti, lanac završava s njima, osim ako sljedeća generacija ne bude jaka kao Jichak Avinu i Šlomo HaMeleh. ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini
Godina 12 5 Broj 5 Strana
Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest spomena
Postoji šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo. Najbolje je ako te retke kazujemo glasno svakoga dana i promišljamo o njihovu značenju. 1. Izlazak iz Egipta Sjećajte se dana kad ste izašli iz Egipta sve dane ţivota svojega. (Ponovljeni zakon 16,3)
Hašem nas je izbavio iz ropstva u Egiptu. Ključni trenutak u ţidovskoj povijesti bio je kada nas je izveo od toga da budemo faraonovi sluge, da sluţimo Njemu. Stoga ga se prisjećamo na mnogo načina. Svakog jutra i svake večeri kazujemo to kao dio krijas Š'ma. Seder za Pesah obiljeţava ovaj vaţan događaj. Kiduš na Šabes se radi "u sjećanje na izlazak iz Egipta". ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi
dirivanja groba. Zakon jednako vrijedi za truplo i za izvore oneči-
140. Negativna je zapovijed
šćenja koji su se od trupla odvojili,
da kohen neće oţeniti razve-
poput krvi: Ako se tko namjerno
denu ţenu
onečistio jednom od nečistoća koje
jer Pismo kaţe, niti će uzeti
dolaze od trupla, treba ga išibati.
ženu razvedenu od svog muža
Za mrtvog čovjeka za kojega po-
(Va-jikra 21,7). Prema zakonu
stoji vjerska obaveza [leš ostavljen
učenjaka, ţena koja se podvr-
bez ikoga tko bi prisustvovao nje-
gnula halica [vidi pozitivne
govom pogrebu] dopušteno mu je
zapovijedi, §46] isto je tako zabranjena kohenu; i [ako se ona uda za kohena] ona i njezina djeca smatrat će se oskvrnutima po zakonu učenjaka. Ako kohen stupi u punopravni brak s bilo kojom od tri gore navedene vrste ţena [§§138-140] i bude
da se onečisti. Ovo je na snazi na svakom mjestu i uvijek, za muške kohanim čestitog, prihvatljivog statusa (ali ne oskvrnute), i ne za ţene.
intiman s njom, treba ga bičevati. Zbog ţene koja je dvojbeno oskvrnuta ili oskvruta po zakonu učenjaka, treba ga išibati šibanjem zbog neposlušnosti. Ţene ko-
142. Negativna je zapovijed ne pariti ţivotinju ili
hanim (kohanot) dostojnog, prihvatljivog ranga nije
pticu sa stvorenjem neke druge vrste
zabranjeno udati se za diskvalificiranog kohena.
kao što Pismo kaţe, Nećeš dopustiti da se tvoja stoka pari s drugom vrstom (Va-jikra 19,19); a učenjaci, blagosloveno
141. Negativna je zapovijed da se kohen neće onečistiti mrtvacem kao što Pismo kaţe, Nijedan se neće onečistiti zbog mrtvaca među svojim narodom (Va-jikra 21,1). To se podjednako odnosi na dodirivanje mrtve osobe, formiranje „šato-
bilo sjećanje na njih, primili su učenje [Usmenom tradicijom] da isti zakon vrijedi i za divlje ţivotinje i perad. Ovo je na snazi na svakom mjestu i svako vrijeme, kako za muškarce, tako i za ţene. ■
ra“ [naginjući se nad njime], nošenje [mrtvaca] ili do-
Strana 6
Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Što tražiti u bračnom partneru Dobar dio paraše Haje Sara vrti se oko pronalaţenja supruge za Jichaka. • Koji su bili Avrahamovi glavni kriteriji pri odabiru supruge za Jichaka? Je li on traţio ţenu koja dijeli njegova uvjerenja ili nekoga tko je plemenitog karaktera? Što mislite, je li vaţnije da se način vjerovanja i vjerska praksa vašeg bračnog partnera podudaraju s vašima, ili da on/ona ima dobre moralne osobine? • Ako su u to vrijeme svi bili idolopoklonici, zašto je Avraham poslao svog sluga da otputuje sve do Harana, umjesto da suprugu potraţi bliţe domu? Je li Kananci imali neke uznemiravajuće osobine, ili se Avraham jednostavno plašio da bi lokalni rođaci mogli negativnije utjecati na njegovog sina od onih koji ţive daleko? Koliko na vas
utječu uvjerenja i postupci onih oko vas?
otposlao sinove njegovih konkubina:
Portret Rivke
• Tko je Ketura? Mnogi je poistovjećuju s Hagar i sugeriraju su da je nakon Sarine smrti Avraham ponovo oţenio ovu sluškinju. Što bi sugeriralo takvu identifikaciju? Moţete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima se anonimni lik poistovjećuje s drugim, poznatijim?
Donesite nekoliko umjetničkih prikaza Rivke kod studenca na svoj šabatni stol. U čemu svaki umjetnik ostaje vjeran tekstu, a u čemu se odvaja od njega? Na koje nejasnoće ili nepoznanice u izvornoj pripovijesti bi se oni mogli pozivati? • S kojim se prikazom Rivke najviše identificirate i zašto? • Šta mislite koliko je godina imala Rivka kada se udala za Jichaka? • Mislite li o Rivki kao ljubaznoj mladoj djevojci, ili kao profinjenoj, a moţda i manipulativnoj odrasloj osobi? Kako se njezin lik razvija kroz ono rečeno u knjizi Berešit ? Avraham i Ketura
• Zašto Avraham otpušta svoje druge sinove? Je li to bitno drukčije od protjerivanja Jišmaela? Kako ovi događaji mogu baciti novo svjetlo jedan na drugoga? R. Medan objašnjava da je, otpuštanjem drugih sinova "na istok", Avraham nastojao osigurati da zemlja Izrael bude okruţena prijateljskim susjedima. Što mislite koliko bi drugačija bila povijest da je ovo uspjelo onako kako je bilo planirano? ■
Berešit 25. govori o Avrahamovoj ţenidbi s Keturom i o tome da je
Prevela Tamar Buchwald
■
Godina 12 7 Broj 5 Strana
Strana 7
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Šiur, šaar i hahi
Tanahu, u Mišlej 23,7. Kao imenica se također pojavljuje samo jednom, no na za mene iznenađujućem mjestu, Berešit 26,12 Šiur, šaar U jednoj prijašnjoj objavi spomenuo sam da ahuz אחעזznači "posto", dok šiur שיעערznači "postotak". No
vodi i jednu drugu: Međutim, Zimmern u aramejskim riječima poput ţidovsko-palestinsko aramejskog =( שעראtrţišna cijena),
״עַ י ְִּמצָ א״בַ ָשנָד״דַ ִּדעא״,ָארץ״דַ ִּדעא ֶ ָעַ יִּזְ ַרע״י ְִּצ ָחק״ב ָאד״שעָ ִּרים ְ ֵמ
itd., hebreizme, i izvodi שערod ,שער
Jichak posija u toj zemlji i iste
'cijena postavljena na grad-skim
godine nađe mea še’arim
tako da bi izvorno značenje שערbilo vratima', mjestu gdje su se obično nalazile
trţnice,
dok
značenja
moţda će vam poznatije zazvučati
Mea šearim je znak blagoslova, i to
jednim drugačijim značenjem šijura
ime nosi jedna od najstarijih četvrti
'mjesto trgovanja', 'cijena', 'vrijed-
(na jidišu se, zbog promjene oblika,
u Jeruzalemu van Staroga grada.
nost', 'mjera' bi se razvijali postu-
izgovara ši'er ili šir) - "školski sat".
Uvijek sam smatrao da še’arim ovdje
Ovo nas dovodi do zgodne šale
ima značenje vrata (od ša'ar שער-
koju mi je ispričao moj sin:
"dveri") i da mu je značenje poetsko
למד״פאד״עביכערים״משחקים״בחצר?״כי״אין״ לדם״שיעער
- "100 vrata." Ali gotovo svaki pri-
Zašto se Pea i Bikurim igraju vani
govorio je da taj izraz znači "sto-
za vrijeme nastave? Zato što za njih nema šiura... (zasnovano na Pea 1,1, gdje šiur znači "određena mjera")
pno. ■
jevod i komentar koji sam našao struko" - doslovno "stotinu mjera" ili "stotinu procjena". (Tur Sinai u svom komentaru Peshuto Shel Mikra, prati Septuagintu, i Onkelosa razumijeva u istom duhu, te kaţe da je riječ zapravo bila se'orim שעערים - "ječam". Međutim, fusnota u
Ne znam gdje je to Zimmern na-
rječniku Ben Yehude – za koju vje-
pisao (zapravo ne znam niti tko je
rujem da je uglavnom zapisana u
bio Zimmern, ali pretpostavljam da
Tur Sinai – odbacuje takav pristup).
je to vjerojatno bio orijentalist Hein-
Postoji li povezanost između שערZnačenje "mjera" je prvo značenje, i tek je u srednjevjekovnom hebrejskom šiur počeo imati značenje školski sat - "određena mjera učenja" (ovaj je smisao očuvan u šiurei bajit " — שיעערי ביתdomaća zadaća"), našto je uslijedio suvremeni hebrejski smisao "nastava". Riječ šiur dolazi od korijena שערkoji znači, "računati, procijeniti, mjeriti". Glagolski oblik se pojavljuje samo jednom u Strana 8
"mjere" i šaar - "vratiju"? Horowitz (str. 107) kaţe ne – da je to jedan od onih slučajeva gdje je "šin slovodvojnik". On ističe da premda u aramejskom šaar znači "cijena" (što do-
rich Zimmern, 1862-1931). Čini mi se da je jedan mogući izvor za ovu teoriju bio način na koji se koristi u Melahim II, 7,1 ִּם״שע ִֹּרים״ ְ אתי ַ ֶת״ב ֶש ֶקל״עְ ָס ְ ֹסל-ר״סָאד ְ ָכָעֵ ת״מָ ח ְב ַשעַ ר״ש ְֹמרעֹן--ְב ֶש ֶקל
lazi od korijena koji znači "mjera") a
Sutra u ovo vrijeme, sea najfinijeg
piše se sa slovom šin, srodna ara-
brašna prodavat će se za šekel, i dvi-
mejska riječ za šaar koja znači "vra-
je see ječma, za šekel, na vratima
ta" je – תרעאi piše se s tav.
(šaar) Šomrona
Klein spominje tu teoriju, no na-
Ovdje vidimo da se vrata i cijena koriste jedno uz drugo. Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Šiur, šaar i hahi
Premda je u većini slučajeva jasno
Danas se ţelim koncentrirati na ki
znači li šaar "vrata" ili "cijena", pro-
kao "pojačivač (intenzifikator) ili
našao sam nekoliko rečenica koje
potvrdnu riječcu" kao što se razma-
izazivaju zabunu:
tra u ovom članku prof. Jamesa Ku-
– דבקיע ״שערzabiti gol (šaar, "vrata" mogu značiti "gol", u nogometu) - דפקיע ״את ״דשערšpekulirati, dizati cijenu
Ovo značenje se pojavljuje uz prefiks ha kao hahi דכיjednom u parši Toldot i jednom u parši Vajece. U Berešit 27,36, Esav kaţe ״ק ָרא״ ָ עַ יֹאמֶ ר ״דֲ כִּ י
Čini mi se da su za nogometna prvenstva obje fraze prikladne…
hahi Hebrejski
gela.
prijedlog
ki כי
ima
nekolicinu značenja. Reš Lakiš u Gitin 90a (i na drugim mjestima) kaţe da ima četiri značenja: ריש״לקיש״כי״משמש״ב '״לשענעת״אי״ למא״אלא״ דא
Ovo se moţe prevesti kao "ako". (prema Soncinu, "ili" prema Stein-
ְשמעֹ״יַעֲ קֹ ב.
potvrdu, afirmaciju, ti si mi brat, zašto bi mi sluţio bez plaće?" Oba tumačenja još uvijek povezuju ki, ili preciznije hahi, sa superlativom – bilo kao "Jesi li uistinu?" ili "Ti uistinu jesi". Danas u hebrejskom hahi znači "naj" – kao u דכי ״טעבhahi tov - "najbolji". Čak i Shoshan tvrdi da je to suvremena hebrejska riječ, i smatra
Prema Rašiju, hahi je pitanje iz ne-
se manje formalnom od druge riječi
vjerice - "Ne nazivaju li ga s pravom
značenja "naj" - ביעתר- b'joter. Me-
Jaakov?". Međutim, Ibn Ezra ovdje
đutim, ono što ja mogu reći je da
kaţe da hahi znači "stvarno, uistinu"
upotreba hahi prethodi korištenju
- "Njega se zaista naziva Jaakovom".
b'joter.
Radak kaţe da je "ha" ono što daje smisao "uistinu".
U Šmuel II 23,19 nalazimo frazu -ִּמן ָֹלשד ״דֲ כִּ י ״נִּ כְ ב ָ דַ ְש. Na osnovu pretho-
Sličnu raspravu nalazimo na Bere-
dnog razumijevanja hahi, ovo mo-
šit 29,15. Lavan kaţe: ״,״א ָתד ַ ָאחי ִּ -דֲ כִּ י
ţemo prevesti kao "On je uistinu bio
י״חנָם ִּ ִּעַ עֲ בַ ְ ַתנ
uvaţen među njima trojicom". No u
saltzu), "moţda", "ali, radije", i
Na temelju njegovog komentara
većini prijevoda nalazimo "On je bio
"zbog". Međutim, ima i drugih mo-
na ovo mjesto, Raši bi preveo redak
najčasniji od te trojice" – i smisao se
gućih značenja. Za dalje razmatra-
kao "Zar ćeš zbog toga što si mi brat
zapravo ne mijenja s promjenama u
nje, pogledajte (vrlo dugačkog) Ra-
raditi bez plaće?", jer je prema nje-
prijevodu.
šija u RashiYomi s primjerima reda-
mu hahi upitna riječ. No drugi ko-
Premda sam uspio vidjeti rano
ka u kojima se pojavljuje ki, kao i
mentari (Radak, Rabeinu Bachye na
korištenje pojma b'joter (izgleda da
Tosfot.
temelju Onkelosa) kaţu da hahi ne
ga se najranije moţe naći u Gemari,
treba gledati kao pitanje, već kao na
ali ne i u Mišni), nisam uspio napraviti istovjetno istraţivanje za hahi – zato što se ona vrlo često upotrijebljava u aramejskom. Hahi (ili hahei prema Kleinu) u aramejskom znači "tako, stoga" i prema Jastrowu i Kleinu ona je kombinacija aramejskog ha דא- ovo i ki. Upotrebljava se u talmudskim frazama poput blaj hahi בלאע ״דכי- "bez toga, u svakom slučaju", i "in hahi nami" אין דכי נמי- "da, takva je stvar" (koristi se kada se priznaje neka stvar). ■
Godina 12 9 Broj 5 Strana
Strana 9
Rabbi Lord Jonathan Sacks:
Početak putovanja Jednom je u britanskom The Ti-
što narativ jasno pokazuje, to nije
tamo sahrani Izaka i ţenu njegovu
mes-u objavljen intervju s jednim
jednostavan zadatak. On priznaje
Rebeku, i tamo ja pokopah Leu.
uglednim članom ţidovske zajed-
lokalnim stanovnicima, Hititima, da
Zemljište i pećina na njemu bila je
nice povodom njegovog 92. rođen-
je on "stranac i došljak među njima,"
otkupljena
dana. Novinar mu je postavio pita-
što znači da on nema pravo na kup-
49,29-32)
nje: "Većina ljudi, kada dosegne ovu
nju zemlje. Od njih treba dobiti po-
dob, razmišlja o tome da uspori. Vi
sebnu dozvolu za to. Hititi ga ljuba-
izgledate kao da ubrzavate. Kako to?" Odgovor tog čovjeka glasio je: "Kada imate 92 godine, vidite da se vrata počinju zatvarati, a ja imam
U trenutku kad je Sara umrla, Abrahamu niti jedno
se vrata zatvore da što sam stariji,
od B-žjih obećanje
više moram raditi."
Hitita."
(Postanak
Ovdje se ukazuje na nešto vaţno jer zašto bi se inače svaki puta precizno spominjalo gdje se zemljište nalazi i od koga ga je Abraham kupio?
još nije bilo ispunjeno
toliko toga za napraviti prije no što
od
Odmah nakon priče o kupnji zemlje, čitamo da je "Abraham bio star, zašao u godine i da ga je B-g ■ blagoslovio u svemu." To ponovo
zvuči kao kraj ţivota, a ne kao uvod
Upravo takav dojam stječemo o
zno, ali čvrsto pokušavaju obeshra-
u novi slijed akcija, no naša su oče-
Abrahamu kada čitamo ovotjednu
briti. Nema potrebe da kupuje ze-
kivanja ponovno u zabludi. Abra-
paršu. Sara, njegova stalna suputni-
mlju. "Nitko od nas neće ti uskratiti
ham se upušta u novu inicijativu,
ca na putovanjima, umire. Njemu je
svoju zemlju da sahraniš svoju ţe-
ovog puta to je pronalazak dobre
137 godina. Vidimo ga kako oplaku-
nu." On moţe sahraniti Saru na tuđe
ţene za njegovog sina Izaka kojemu
je Saru, a zatim kreće u akciju.
grobno mjesto. Jednako pristojno,
je
ali ne i manje čvrsto, Abraham daje
Abraham ništa ne prepušta slučaju.
do znanja da je odlučan u tome da
On ne razgovara o tome sa Izakom,
kupi zemlju. Na kraju događaja, on
već sa svojim najvjernijim slugom
plaća izuzetno visoku cijenu za to
kome daje upute da "ode u njegov
(400 srebrnih šekela).
rodni kraj, u njegovo rodno mjesto,"
Kupnja pećine Makpela očigledno je izuzetno vaţan događaj jer je zabiljeţen vrlo detaljno uz korištenje sudske terminologije, i to ne samo na ovom mjestu, već tri puta zaredom u knjizi Postanka, svaki puta
37
godina.
te da pronađe prikladnu ţenu. On ţeli da Izak ima ţenu koja će dijeliti njegovu vjeru i njegov način ţivota. Abraham ne određuje da ona mora biti iz njegove obitelji, ali čini se kao da to stoji negdje u pozadini.
primjerice Jakov na samrtnoj po-
ovdje, slijed događaja je opisan de-
stelji obraća svojim sinovima:
taljnije nego igdje u Tori. Zabiljeţe-
pećini na zemljištu Makpeli, blizu Mamre u zemlji kanaanskoj, na ze-
Strana 10
barem
Kao i sa kupnjom zemlje, tako i
pećini na zemljištu Hitita Efrona, u
zemlje gdje će sahraniti Saru. Kao
sada
sa jednakom ozbiljnošću. Ovdje se
"Pokopajte me kod otaca mojih u
Upušta se u pregovore o kupnji
do
mljištu što ga Abraham kupi od Hitita Efrona za grob. Tamo pokopa Abrahama i ţenu njegovu Saru;
na je svaka konverzacija. Kontrast u odnosu na priču o vezivanju Izaka ne moţe biti veći. Tamo je gotovo sve - Abrahamove misli, Izakovi osjećaji - ostavljeno nedorečeno. Ovdje je sve rečeno. Ponovo, taj stil pisanja usmjerava našu pozornost
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Lord Jonathan Sacks: Početak
na značaj onoga što se događa, bez da nam točno kaţe što je to. Objašnjenje je jednostavno i neočekivano. Kroz priču o Abrahamu i Sari, B-g im je obećao dvije stvari: djecu i zemlju. Obećanje zemlje ("Ustani, prođi zemljom uzduţ i poprijeko jer ću je tebi dati") se ponavlja sedam puta. Obećanje djece četiri puta. Abrahamovi potomci bit će 'velik narod', i 'brojni poput pijeska' i 'zvijezda na nebu', i on će biti otac ne samo jednog naroda, već mnogih naroda.
putovanja
Unatoč svim obećanjima, B-g to ne
drugo da nam to poručuje, a postoji
čini niti neće učiniti sam. Kroz čin
mnogo tumačenja (najvjerojatnije je
ograničavanja samog sebe (cimcum)
da to objašnjava kako je Abraham
kroz koji On stvara prostor za ljud-
postao "otac mnogih naroda"), to
sku slobodnu volju, On nam daje
svakako ističe poantu da je Abra-
odgovornost i samo kroz vjeţbanje
ham ostao mlad jednako kao što je i
te odgovornosti mi moţemo postići
Mojsije ostao mlad. "Njegovo oko
puninu statusa ljudskih bića. B-g je
nije oslabilo, niti mu je snaga popu-
Noaha spasio od potopa, ali Noah je
stila." Iako akcija uzima energiju,
morao sagraditi arku. On je dao ze-
ona nam i daje energiju. Kontrast
mlju Izrael svom narodu, ali oni su
između Noaha u staroj dobi i Abra-
morali voditi bitke. B-g nam daje
hama u staroj dobi ne moţe biti
snagu da djelujemo, ali mi moramo
veći.
učiniti djelo. Ono što mijenja svijet, što ispunja našu sudbinu, nije ono što B-g čini za nas, već ono što mi
Ono što mijenja svijet, što ispunja našu sudbinu, nije ono što B-g čini za nas, već ono što mi činimo za B-ga Unatoč tome, kad Sara umre, Abraham nema niti pedlja zemlje koju bi mogao zvati svojom, i ima samo jedno dijete koje će nastaviti savez, Izaka, koji je trenutno neoţenjen. Nijedno obećanje nije se ispunilo. Stoga su vaţni detalji u dvije glavne priče u parši Haje Sara: kupnji zemlje i pronalasku ţene za Izaka. Postoji poruka u tome, i zato Tora usporava narativ kako ne bismo propustili poantu.
činimo za B-ga.
Moţda je ipak najvaţnije istaknuti da velika obećanja - zemlja, brojni potomci - postaju stvarnost kroz male početke. Vođe započinju sa
To je ono što vođe razumiju i što je
vizijom budućnosti, ali oni također
Abrahama učinilo prvim ţidovskim
znaju da postoji dugačko putovanje
vođom. Vođe preuzimaju odgovor-
između ovdje i tamo, te da tamo
nost za stvaranje uvjeta kroz koje će
moţemo stići samo korak po korak,
B-ţja svrha biti ostvarena. Oni nisu
dan za danom. Ne postoje čudno-
pasivni, nego su aktivni - čak i u
vati prečaci, a ako bi i postojali, to
starijoj dobi, kao što vidimo u Abra-
ne bi pomoglo. To bi rezultiralo
hamovom slučaju ovog tjedna. U
postignućima poput Jonine bunde-
sljedećem poglavlju, na naše izne-
ve koja je narasla preko noći, a za-
nađenje, čitamo da je nakon Sarine
tim se i osušila preko noći. Abra-
smrti, Abraham uzeo drugu ţenu i s
ham je stekao samo jedno jedino
njom imao još osmero djece. Štogod
polje i imao je samo jednog sina koji će nastaviti savez. Pa ipak se nije ţalio, nego je umro miran i zadovoljan. Jer je tek počeo. I jer je ostavio budućim generacijama nešto na čemu mogu graditi. Sve velike promjene su djelo više od jedne gene-
B-g obećaje, ali mi moramo djelo-
racije i nitko od nas neće doţivjeti
vati. B-g je Abrahamu obećao ze-
da vidi puninu plodova naših na-
mlju, ali on je morao kupiti prvo
stojanja.
polje. B-g je Abrahamu obećao mnogo potomaka, ali Abraham se morao pobrinuti za to da njegov sin bude oţenjen i to sa ţenom koja će dijeliti ţivot saveza kako bi Abraham mogao imati, kako danas kaţemo, "ţidovske unuke." Godina 12 11 Broj 5 Strana
Vođe vide cilj, započnu putovanje i onda iza sebe ostave one koji će to putovanje nastaviti. To je dovoljno da ţivot bude ispunjen besmrtnošću. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11
Rabbi Berel Wein:
Pramajke
Naše pramajke Izraela bile su vrlo snaţne osobnosti i velike ţene. Događaji iz ţivota naše majke Sare izvrstan su primjer ovakve ocjene karaktera i ponašanja. Tekst Tore nas rano izvještava da je Sara neplodna, da nije u stanju začeti i roditi na prirodan način. Ipak, ne čujemo je da očajava. Ona je spremna dovesti drugu ţenu u svoju kuću i, recimo to tako, podijeliti svog muţa s tom ţenom u nadi da će to nekako
nasilno poganstvo. Ona bude strašno šokirana, gotovo do nevjerice, kada od stranca koji se pojavljuje kao beduinski arap sazna da će začeti i roditi sina Avrahamu. U tom trenutku ona shvaća da neće postati samo "obična" majka, već matrijarhalni lik koji će rukovoditi vječnim narodom koji će izvršiti utjecaj na sva buduća društva.
Sara sluţi kao primjer pramajkama koji su slijedile nakon nje u pripovijedanju knjige Berešit Tore. Rivka je svakako snaţna sila u Jichakovoj kući, koja prepoznaje tamu Esava nasuprot nebeskog potencijala Jaakova. Ona pokazuje snagu kada mora obaviti, nazovimo to tako, klasifikaciju u obitelji i svjesno prihvati posljedice takve strašne i bolne odluke. Sposobnost i snaga koju ona pokazuje, pri prebacivanju blagoslova svog muţa sa stari-
pripomoći da i sama zatrudni. Dok gleda kako Hagar ţivi u nje-
Snaga karaktera i volje je ta
zinu domu i promatra njezino aro-
koja u konačnici presuđuje,
gantno ponašanje, to je natjera da
■
jeg sina na mlađega, upućuje na sigurnost riješenosti i jasnu viziju koja je bila tako karakteristična za sve pramajke Izraelskog naroda.
prekori Avrahamov pristup ovom sloţenom odnosu. Ona poduzima
Kako bi zaštitila i sačuvala tu
Sara je nastavila ţivjeti u Rivki i
mjere kako bi Hagaru dovela u red i
besmrtnost, prisiljena je istjerati
njezinim ţivotnim odlukama. Isto
tako sačuvala primat svog odnosa s
Jišmaela iz svog doma. Ona nije
vrijedi i za Rahel i Leu koje su svje-
Avrahamom. Nakon što je pobjegla
ustuknula niti se umorila u izvrše-
snije od njihovog muţa Jaakova
iz kandţi faraona i postala svjesna
nju tog neugodnog zadatka. U tom
neugodnih i opasnih postupaka
opasnosti s kojima se lijepa ţenom
pogledu, ona je jača od Avrahama, a
njihovog oca Lavan. One su kona-
suočava u okrutnom i nasilničkom
Nebo je, kaţimo to tako, podupire
čno prisilile Jaakova da posluša ne-
društvu, ona svjedeno nastavlja
u tome. Ona je čelična ţena koja ak-
beski glas koji mu je nalagao da
ţivotni zadatak širenja monoteizma
tivno djeluje kako bi zajamčila bu-
napusti Aram i vrati se u zemlju
i moralnosti u društvu koje je okru-
dući opstanak Ţidovskog naroda.
Izraelovu.
ţuje, društvu koje podrţava zlo i
Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Pramajke
I opet snaga karaktera i volje je ta
god da je doista bila, nije bitna za
koja u konačnici presuđuje, i ta od-
poruku o kontinuitetu generacija
luka je ono što će prevagnuti jezičac
koje su stvorile ţidovski narod.
vage vječnosti u korist Ţidovskog
On je, kao i svi ljudi, imao svrhu i
opstanka. Ako je Hava zabiljeţena
poslanje u ţivotu. On je trebao pro-
kao majka svih ţivih bića, Sara je
micati i širiti vjeru i ideje Abrahama
majka dragog, ţivotnog i vječnog
u
naroda Izraela.
nezainteresiranom
svijetu. On je svoju ulogu izvršio
Eliezer
vjerno
pouzdanog
slugu
i plemenit karakter osposobili su ga
Abrahamove
bračne druţice za Izaka. Moţda on
po
imenu Eliezer. Njegove sposobnosti
izvršavajući
upute u pronalaţenju primjerene
Avraham i Sara imaju odanog i predanog
poganskom
nije shvaćao od kolike je vječne vaŢidovske neprolaznosti?
ţnosti doista bila ta misija i taj zadatak, ali Tora posvećuje mnogo pro-
da mu budu povjereni najosobniji i
Ni Tora ni tradicija ne daju nam
najosjetljiviji zadaci i misije. Njego-
informacija o tim pitanjima. Elie-
vo su ime ţidovske obitelji tisućama
zerov kraj kao i njegov početak
godina koristile kao časno ime za
ostaje nam potpuna misterija. No,
On je ostvario cilj koji su pred
svoje sinove.
njegovo je ime sačuvano u ţidov-
njega postavili povijest i okolnosti.
skom svijetu redovito i trajno, a to
Njegovo se ime očuvalo u svim
nije nevaţna stvar.
kasnijim ţidovskim generacijama,
Tora je često, poput samog života, zagonetna, usredotočuje se na šumu
Zanimljivo je zapaziti da je to način na koji se Tora odnosi prema mnogim velikim ličnostima u ţi-
i ne bavi se
dovskoj povijesti koje se spominju u
pojedinačnim stablima
Svetom Pismu, ali u osnovi ostaju nepoznate. Njihovih se imena sje-
stora i pojedinosti tom pitanju, dokazujući njegovu vaţnost.
iako njegova osobna biografija i dalje ostaje zaogrnuta šutnjom i tajnovitošću. Tora je često, poput samog ţivota, zagonetna, usredotočuje se na šumu i ne bavi se pojedinačnim stablima. Uvaţavanje ove osnovne činjenice znatno će nam
Zapravo, naš veliki učitelj Moše
ćaju i spominju ih tijekom genera-
nazvao je svog mlađeg sina Eliezer
cija, ali njihovi ţivoti i ţivotna isku-
kao sjećanje na to da ga je B-g spasio
stva ostaju nam skriveni. Oni su u
od faraonove osvete. Ipak, ovaj iz-
određenoj mjeri poput "neznanog
vorni Eliezer, koji zauzima tako
vojnika", onoga koji ţrtvuje sve za
Tora, koja je s vremena na vrijeme
vaţnu ulogu u ovotjednom čitanja
cilj, ali čija je osobna priča ostala
vrlo minuciozna, svejedno pred nas
Tore, nekako je nestao u magli
tajnom kasnijim generacijama.
stavlja široki i bezvremenski pogled
povijesti.
U komentaru na kasniju pripovi-
Kakva je bila budućnost ovog ve-
jest koja se pojavljuje u Tori, Ram-
likog Avrahamovog učenika? Što je
ban ističe da B-g, takorekuć, koristi
bilo s njegovom obitelji i potom-
nepoznate ili "obične" ljude kako bi
stvom? Je li on ostao dio naše priče
potaknuo velike povijesne i duho-
ili je, poput Lota i Lavana, sporedan
vne procese. Eliezer nije obična oso-
lik koji naposljetku odlazi sa scene
ba, ali njegova osobna priča, kakva
Godina 12 13 Broj 5 Strana
pomoći da steknemo ispravno razumijevanje Tore i njene poruke za nas u sva vremena i svim erama.
na ljude i događaje. Toga se uvijek trebamo sjećati jer svi smo mi sudionici drame Ţidovskog naroda i njegove čudesne priče. Šabat šalom ■
Strana 13
Rabbi Dovid Goldwasser:
Raskinute zaruke Čitamo u paraši od ovog tjedna da je Avraham naveo Eliezera da se zakune da neće uzeti Jichoku za ţenu jednu od kćeri Kanaanskih. Umjesto toga, kako bi izvršio tu zadaću, Eliezer je bio poslan čak do Harana. (Berešis 24,3) Naši učenjaci pitaju: Po čemu su se izdvajale kćeri kanaanske od kćeri haranskih da su ove imale prednost kod Avrahama Avinu? I jedni i drugi, i Kanaanci i Avrahamova obitelj u Haranu klanjali su se idoli■
ma. Tora, zapravo, napominje (Berešis 24,31) da kada je Lavan prilikom susreta s Eliezerom rekao mu, ―Ispraznio sam kuću,‖ a Raši upućuje da je on uklonio sav avoda zara. Meforšim tumači da su Kanaanci bili izopačen narod, s lošim midos. Karakterne osobine su odlike koje
gove kamile, primijetio je da se vo-
pokvarenog oka, nabusitog duha, i
de podiţu ka Rivki. Pomislili bismo
pohlepne duše‖ – on je bio u stanju
su duboko usađene u srţi čovjeka i
da pored tog očitog čuda nije bilo
doseći toliko uzvišenu razinu razgo-
prenose se kao svojstva s generacije
nikakve sumnje da je ona odgova-
vora s Vječnim.
na generaciju. Ako netko poţeli op-
rajući partner za Jichoka, čak i bez
lemeniti i poboljšati svoje midos, on
njene daljnje ljubaznosti, kada mu je
će morati imati vrlo čvrste nazore i
dala vode za piće kamilama.
biti u stanju upravljati svojim pori-
vršenje čuda ili razgovaranje s Vječnim, no to nije dokaz nivoa njego-
vima. To moţe biti teţak proces. Narod Harana, s druge strane, bio je
Po čemu su se izdvajale
manjkav što se tiče haškafa budući
kćeri kanaanske od
su vjerovali u avoda zara, no to se
Prema tome, moţda je netko postigao duhovnu razinu koju odlikuje
vih midos. Eliezer, vjerni Avrahamov sluga, traţio je nekoga tko ima midos Avrahama Avinu, i kada je
kćeri haranskih
Rivka pokazala te kvalitete on je
gne da dostignu razinu shvaćanja i
da su ove imale prednost
znao da bi ona bila prava supruga
razumijevanja kako Tora gleda na
kod Avrahama Avinu?
moglo riješiti tako da im se pomo-
stvari. Yalkut
R. Chaskel Levenstein spominje Maamarim
ovo
dalje
razlaţe.
Zapravo, kaţe Yalkut Maamarim, ne biste bili u pravu. Veliki cadik R.
Učimo da kada je Eliezer stajao
Shlomo od Ţevila napisao je kako i
kod izvora vode u Haranu da vidi
pored Bilaamovih prezrivih midos –
tko će zahvatiti vode za njega i nje-
kako stoji u Pirke Avos (5,22), “…
Strana 14
za Jichoka.
da odličnost u Tori mogu uništiti vlastite loše midos te osobe, jer negativne karakterne osobine pokatkad mogu biti moćnije od Tore. Sve se svodi na midos čovjeka. Kao što vatra ne pravi razlike i spaljuje sve na Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Dovid Goldwasser:
Raskinute zaruke
svom putu, tako i iskvarene midos
rezati u trake. I upravo tada ugle-
mogu spaliti i uništiti nefeš.
dao je kokoš kako kljuca po tijestu.
Brisker Rav piše da se, zapravo, Jichok utješio za majkom tek kada je Rivka ušla u njegov dom. Tada su
Kada je to vidjela kala, istrčala je van, dograbila kokoš i tresnula je o zid.
se ponovo vratili posebni znaci koji
Kada je R. Hershel to vidio, znao
su bili prisutni za ţivota Sare Ime-
je da ne moţe oţeniti tako okrutnu
nu, a zbog njenih dobrih midos: anan
osobu. Ipak, nije je ţelio javno po-
(oblak), svijeća koja je gorjela čitav
niziti time da iznenada javno pre-
tjedan, i braha u tijestu za kruh.
kine zaruke.
Neki je mladiće jednom došao k R.
Pomislio je kako bi bilo bolje kad
Moshe Aharon Sternu, mašgijahu od
bi ga odbila obitelj kale nego da on
Kamenitza. Poţalio mu se da njego-
odbije nju. Otišao je do šula gdje su
va ţena ima izvanredne midos tovos
ljudi sjedili i učili. Počeo se pona-
što susjedi iskorištavaju. Prekinuli
šati sumnjivo, pritajen u blizini ceda-
bi je u poslu kojim se bavila i poslali
ka puške. Ljudima koji su sjedili u
joj svoju djecu, i to je negativno ut-
šulu učinilo se da su ga vidjeli kako
jecalo na šalom u njegovom domu.
uzima novac iz puške. Smjesta su
R. Stern mu je rekao, ―Chofetz Chaim je rekao da onaj koji ima do-
povikali, ―Uhvatite ga! Uhvatite ga! On je ganav, lopov!‖
bru narav pati zbog drugih. Onaj
Vijest o ludoriji hosona proširila se
koji ima lošu narav čini da drugi
gradom poput vatre. Svi su čuli o
pate. Kada dođeš u olam haba, da li
hosonu koji je došao na ovaj šabat i
bi više volio da kaţu, ‗Ovdje je onaj
kojeg su uhvatili kako krade iz ceda-
koji je patio zbog drugih,‘ ili ‗Ovdje
ka puške u šulu. Ljudi su brzo otišli
je onaj zbog kojega su svi patili‘?‖
do oca kale da ga obavijeste o ovom
Sljedeće je zabiljeţeno o Rebe R. Hershel u sefer Hu Hayah Omer. Rebe R. Hershel bio je zaručen za kćer
nedoličnom gospodinu. Šiduh je, posve razumljivo, bio raskinut, što je i bio glavni cilj R. Hershela.
vrlo imućnog čovjeka. Za šabos auf-
Kasnije je njegov otac upitao R.
ruf, R. Hershel je bio ljubazno smje-
Hershela: ―Ja znam da ti apsolutno
šten u dom odmah do doma njego-
nikada ne bi uzeo nešto što ti ne pri-
ve buduće svojte. Njegov je prozor
pada. Zašto su te ljudi optuţili za
gledao na njihovu kuću, i mogao je
tako strašnu stvar?‖
vidjeti kako je čitav njihov dom uskomešan aktivnostima u iščekivanju tog posebnog šabata. Kada je hoson bacio pogled kroz prozor primijetio je da je tijesto za
R. Hershel mu je ispričao o lošim midos kale kojima je sam bio svjedokom. Objasnio je da je nakon toga nije mogao oţeniti, ali nije je ţelio javno osramotiti. ■
rezance stavljeno na dasku prozora kako bi se osušilo da ga se moţe naGodina 12 15 Broj 5 Strana
Strana 15
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Od kada nas Tora smatra odgovornima? Ovotjedni odjeljak započinje Sarinom smrću i Abrahamovom potragom za grobnim mjestom na kojem će ju sahraniti. Na kraju, on kupuje (za pretjeranu cijenu) neobično malo mjesto zvano Hebron. Nije tada mogao ni misliti kolike će to probleme uzrokovati u budućnosti. (Tri su mjesta u zemlji Izrael koja su Ţidovi doista kupili. To su: Brdo Hrama, Hebron i Šehem/Nablus. Zanimljivo je primijetiti da su to tri najspornija mjesta u Izraelu sve do današnjeg dana.)
naivni. Moja djeca sa dvanaest i trinaest godina nisu bila ništa odgovornija za svoje postupke nego bilo čija druga. I oni sigurno nisu odjednom postali odgovorniji sa svojih punih trinaest godina, no što su to bili sa 12 godina i 364 dana. Judaizam na to gleda drugačije. Čovjek je odgovoran za svoje postupke od dvanaeste ili trinaeste godine u ovom svijetu. Ali sam B-g ne
Nakon što je sahranio Saru, on nalazi ţenu, Rebeku, za Izaka i oni se ţene. Abraham se također ponovno ţeni, ovog puta sa Keturom. S njom ima 6 sinova koje šalje na Daleki Istok, poslavši sa njima i tajne misticizma. Abraham umire u dobi od 175 godina. Njegovi sinovi, Izak i Jišmael, sahranjuju ga pored Sare. Jišmael umire u dobi od 137 godina i odjeljak završava nabrajanjem njegovih 12 sinova. Tora kaţe da je Sara umrla u dobi od 'stotinu godina i dvadeset godina i sedam godina', umjesto da kaţe da je umrla u dobi od 'sto dvadeset i sedam godina'. Veliki komentator, Raši, kaţe da Tora uspoređuje njene godine; ona je bila lijepa sa dvadeset kao što je bila sa sedam i slobodna od prijestupa sa stotinu, kao što je bila kad joj je bilo dvadeset. Ali zašto Tora smatra dob od dvadeset godina kao dob kad smo 'slobodni od prijestupa'? Sigurno je da ljudi mogu u svašta upasti tokom svojih tinejdţerskih godina? U ţidovskom razmišljanju, dječak postaje 'bar micva' sa trinaest, a djevojčica sa dvanaest godina. To znači da su oni sada odgovorni za svoje postupke. Međutim, mi nismo Strana 16
smatra čovjeka odgovornim dok ne napuni dvadeset. Postoji sedam ili osam godina dug period milosti za njih kako bi se navikli na koncept punoljetnosti. Sa dvanaest ili trinaest, mi ih potičemo da počnu sazrijevati i preuzimati odgovornost; zatim su, sa dvadeset, uz ispravnu podršku i fokus, spremni ići. Mi razumijemo da se od čovjeka ne moţe očekivati da odraste preko noći, zato im dajemo vremena da odrastu. To za mene ima mnogo smisla. Ja sam postao religiozan kad mi je bilo sedamnaest i odmah sam otišao u ješivu (ţidovski studij) u Jeruzalem. To je prilično sveto i fokusirano stanje postojanja u koje se pokušavaš dovesti i mjesto na kojem se izoliraš od ţelja i neumjerenosti
materijalnog svijeta. Sjećam se da sam sa devetnaest godina i devet mjeseci čuo tu ideju punoljetnosti. I činilo mi se da su mi preostala još samo tri mjeseca uţivanja u ţivotu prije no što se vrata zauvijek zatvore! Razmišljao sam o Amsterdamu, Bangkoku, svašta mi se motalo po glavi - tri mjeseca razuzdanog i ţivota popuštanja samom sebi bez kazne činilo se vrlo primamljivim. Obećao sam si da ću biti svet ostatak ţivota nakon toga... Ali moj učitelj, rabi Weinberg, ukazao mi je na nešto što mi je ima■ lo smisla. Iako ljudska bića zasigurno imaju potencijal da se promijene preko noći, na to se ne moţemo osloniti. Kada je riječ o ljudskim čeţnjama i našoj 'tamnoj' strani, jednom kada kreneš u to, ne znaš gdje ćeš završiti. Ako otvoriš Pandorinu kutiju, ne moţeš predvidjeti kako ćeš ju i kada uspjeti zatvoriti. Ostao sam u ješivi i, iako sam se ponekad pitao 'što ako', sretan sam što sam donio dobru odluku. U ţivotu ne moţeš sjediti na ogradi. Ako izabereš put koji ima smisla za tebe, moraš hodati njime i ne osvrtati se natrag.
U životu ne možeš sjediti na ogradi Sara je, u dobi od sto godina, bila predana putu istine i dobrote jednako kao što je bila kada joj je bilo dvadeset. Umjesto da se obeshrabrila i razočarala zbog izazova koje je ţivot stavljao pred nju, ona se drţala svoje odluke svih svojih godina. To je dobro proţivljen ţivot koji i B-g smatra hvale vrijednim. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Vajera
Povijesno gledano, obitelj se smatra osnovnom jedinkom društva. U judaizmu posebice, za snagu mišpahe se kaţe da je ključni faktor ţidovskog opstanka. U društvu općenito, obitelj je pretrpjela teška stradanja. Jedno od troje djece u SAD-u ţivi u domu samohranog roditelja. Statistika u ţidovskoj populaciji nije toliko strašna, ali dok je razvod nekada bio tek rijetkost, sada je on uobičajen, a krhkost obiteljske jedinice svakako ostavlja utjecaj na djecu.
stva). "Neka to bude djevojka kojoj ću reći: 'Molim te, nagni vrč da mogu piti', a ona odgovori: 'Pij, a ja ću vodom snabdjeti i tvoje deve,' nju Si odredio za Jichaka.' Osnova za njihov odnos bile su zajedničke vrednote, a ne "najbrutalnija, najnerazumnija, najvarljivija i najprolaznija od svih strasti". To je bio odnos u kojem se mogla razviti prava ljubav.
Istinskoj ljubavi treba vremena da se razvije. Međutim, poštovanje je nešto s čime se može početi
Mnoge veze počinju tako da se dvije osobe zaljube. Iako ovo izgleda savršeno logično, poslušajte što je George Bernard Shaw rekao: "Dok su dvoje ljudi pod utjecajem najbrutalnije, najnerazumnije, najvarljivije i najprolaznije od svih strasti, od njih se traţi da se zakunu da će trajno ostati u tom stanju uzbuđenosti, tom nenormalnom i iscrpljujućem stanju, sve dok ih smrt ne rastavi." Čak i ako ne daju formalnu zakletvu u tom smislu, oni su najvjerojatnije uvjereni kako će njihova strast trajati vječno.
Talmud kaţe da bi odnos koji muţ ima prema svojoj supruzi trebao biti da je "voli onoliko koliko voli sebe, a poštuje čak i više nego što poštuje sebe " (Jevamos 62b). Zanimljivo je da Rambam, navodeći Talmud, mijenja taj redoslijed i stavlja poštovanje ispred ljubav. Zašto? Zato što je nerealno očekivati da čovjek moţe imati tako snaţnu ljubav od samog početa. Istinskoj ljubavi treba vremena da se razvije. Međutim, poštovanje je nešto što s čime se moţe
početi od prvog dana. Naravno, u braku ima strasti, ali Shaw je bio u pravu. Brak koji se temelji na strasti počiva na krhkom temelju. Ljubav jedno prema drugom i međusobno poštivanje koji se razviju nakon vjenčanja cement su koji moţe povezati par za čitav ţivot. Svakako, bitno je da se svaki partner ponaša na način koji pridonosi razvoju ljubavi i poštovanja. Formula za to je jednostavna, mada ne i lagana. Rambamova verzija Talmu■ da je, "poštivati ju čak i više nego što on poštuje sebe i voljeti je onoliko koliko on voli sebe". Rambam nastavlja da bi stav ţene prema muţu trebao biti isto takav, da ga poštuje i ispunjava njegove ţelje. Nakon što je utvrdio da muţ mora poštivati svoju ţenu, očito je da njegove ţelje neće narušiti njegovu briţnost i poštovanje prema njoj. Ţidovska se obitelj sada nalazi u opasnosti većoj nego ikad prije. Učenje Tore o braku moţe biti naš spas. ■
Naravno, ljubav je neophodna za brak, ali pogledajte što Tora kaţe o vjenčanju Jichaka s Rivkom: "On oţeni Rivku, ona mu posta ţenom i volio ju je" (Breišis 24,67). Pogledajte paţljivo redoslijed riječi. Jichakova ljubav prema Rivki razvila se nakon vjenčanja, a ne prije njega. Abrahamov sluga, Eliezer, koji je bio poslan da nađe ţenu za Jichaka, traţio je mladu ţenu koja je bila izuzetna u hesedu (djelima dobročinGodina 12 17 Broj 5 Strana
Strana 17
Rabbi Shlomo Carlebach:
Židovsko vjenčanje Koja je najviša razina koju čovjek
nalazi uz one ljude koji ih čuju na
ih je Svemogući povezao jedno s
moţe doseći? Objasnit ću vam to na
vrlo dubok način, da ih B-g blago-
drugim. Od tuda dolazi tradicije da
jednostavnoj razini.
slovi djecom koja također čuju, i da
hasan (mladoţenja) stavlja veo pre-
odrastaju u svijetu koji čuje.
ko lica kale (mladenke). On kaţe njoj
Ponekad čujete nekoga da se smije
I svijetu: "U svojoj sam kala vidio
i to zvuči kao smijeh, ali ako imate
Reb Nahman kaţe da ljudi dođu
stvarno dobre uši to u stvarnosti
na vjenčanje i odu s njega. Jedan
zvuči kao plač. Slušate uragan i on
kaţe: "Bilo je to lijepo vjenčanje.
B-g ne spaja ljude tek na ovome
zvuči kao da bjesni vjetar, ali ako
Svidjela mi se hrana." Drugi kaţe:"
svijetu; oni su bili međusobno pov-
stvarno znate dobro slušati vi znate
Meni se svidjela muzika." Netko
ezani I prije nego su se rodili. Stoga,
da vjetar traţi nešto tako očajnički.
pak kaţe: "Sreo sam tamo puno do-
hasan govori svojoj kali: "Vjeruj mi,
Vjenčanje je čudna stvar, i ako ne
brih prijatelja." Oni zapravo nisu
sjećam se. Sjećam se onog davnog
znate dobro slušati, sve to skupa
bili na vjenčanju. Onda netko izađe
vremena kada još nismo bili viđeni
zvuči plitko. Većina ljudi ne čuje što
i kaţe: "Baruh HaŠem, hvala B-gu,
na ovom svijetu, kada nas je Sve-
se događa na vjenčanju. Sveta mla-
njih dvoje su sada zajedno!" Taj je
mogući spojio." Svetost vjenčanja se
denka ulazi… i ne kaţe ništa. Ulazi
bio prisutan na vjenčanju.
sastoji u tome da to oni čine vlasti-
sveti mladoţenja ... i ne kaţe ništa. To je dojam samo ako nemate dobre
Veo
ono što nitko drugi nije vidio."
tom slobodnom voljom, vlastitim slobodnim izborom, ali nakon svog
uši. Ali ako imate mamaš - stvarno
Što je nešto stvarnije, to ga manje
slobodnog izbora oni shvaćaju da
dobre uši, moţete čuti ne samo ono
moţete vidjeti. Nakon što dosegnete
oni zapravo nisu imali slobodu iz-
za čime sveta mladenka sada vapi
razinu na kojoj vidite sve one stvari
bora, jer ih je B-g stalno spajao.
do neba, nego moţete čuti njezine
koje se ne vide, otvorite oči i sve
vapaje još od onog prvog vapaja, a
vam je jasno i čini vam se kao da ste
isto vrijedi i za hasana (mladoţenju).
ih vidjeli cijelo to vrijeme. Voljeti
Kad oni dođu na vjenčanje, oni ne
nekoga je nešto najdublje na svijetu,
kreću iz neke male sobice na kraju
ali to ne moţete dokazati. B-g je ona
hodnika, nego je sve od njihovog
najviša, najkrajnja stvarnost na svi-
prvog trenutka do ovog časa jedan
jetu i ne moţete Ga vidjeti, ali na-
dugi hod do vjenčanja. Zato ţelim
kon što Ga ne vidite, vi Ga vidite. I
blagosloviti svaki sveti par koji se
od tada ga moţete vidjeti posvuda, u svakom cvijetu, u svakom oblaku, u svakom kamenčiću, u svakoj svijeći. Kada u Šema kaţemo, B-g je Jedan, mi zatvaramo oči, jer, prvo, mi ne vidimo B-ga, slijepi smo, mi samo vjerujemo, ali kada otvorimo oči i sve postaje tako jasno. On je uvijek tu. Ako ljudi poznaju jedni druge samo po onome što vide, tada među njima nema poveznice. Ako oni, jedan u vezi drugoga, vide sve ono
Strana 18
Prijatelji, morate shvatiti da kada nešto radimo, mi to radimo i onda je to gotovo i završeno, ali kada B-g nešto radi, to je prisutno uvijek, svo vrijeme. Istina je da u trenutku vjenčanja B-g spaja hasana i kalu na način kako ih nikada spojio na Nebu, jer ovaj je svijet mnogo dublji od Neba. Nebo je samo ono što B-g radi, ali u ovom svijetu postojimo mi i B-g, a dvoje su uvijek jači od jednog. Kad hasan pokrije kalu, od tog trenutka ih B-g stavlja zajedno na tako visoko mjesto koje nitko nikada nije vidio, nitko ne zna za njega, čak niti proroci, čak ni naši praoci, samo njih dvoje i B-g. Ţelimo da oni budu uvijek imali lijepo lice. Na hebrejskom panim lice, i p'nim - unutar, su ista stvar.
što nitko drugi ne vidi, to znači da
Mi im poţelimo da uvijek imaju
oni stvarno vole jedan drugoga; da
lijepo lice. Na hebrejskom panim Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Rabbi Shlomo Carlebach: Židovsko
vjenčanje
lice, i p‘nim – unutra, su ista stvar.
Ono je okruglo. Svaki čovjek na svi-
da on vrijedi samo dolar. Pa je moja
Mi im ţelimo da uvijek budu jedno,
jetu ima malo mjerljivog i malo ne-
zahvala takva kakvu dajemo za po-
iznutra i izvana, sa sve četiri strane.
izmjernog svjetla, a ovo neizmjrena
klon koji vrijedi dolar. Nisam pri-
svjetlo razlikuje se od osobe od oso-
mio više. Ako znam da je prsten
be. U onom dijelu svjetla koji ima
vrijedan sto dolara, hvala vam ka-
mjeru, svačija mjera je drugačija.
ţem na drugačiji način, jer ga pri-
Kad hasan pokrije lice kale, to znači
Čak i u svjetlu beskonačnog, u neiz-
mam drugačije. Moţete li zamisliti
da on zna da djeca dolaze s tako
mjernom, svetost ljudskih bića se
da mi netko da nešto, a ja znam da
visokog mjesta koje nitko ne moţe
sastoji u tome da, iako smo svi mi
je to vječnost?!
vidjeti, nitko ne moţe gledati, samo
beskonačni, ja nisam beskonačan na
B-g na Nebu moţe znati. Zato je
isti način na koji si ti beskonačan.
prema našoj svetoj tradiciji upravo
Ali onda postoji nešto beskonačno
taj djelić sekunde kada se pokriva
iza svega toga što povezuje zajedno
lica kali trenutak kada njih oboje
sve beskonačno. Kala hoda u krug
trebaju moliti da njihova djeca dođu
oko hasana, dajući mu onaj dio sebe
s najsvetijeg mjesta na svijetu.
koji je beskonačan. Sveti hasan pru-
Talit (molitveni šal)
ţa joj mali prsten, dajući joj onaj dio
Ljudi se vjenčavaju da bi rodili djecu na ovaj svijet.
Dobar prijatelj je netko kod koga mogu naći sklonište. Ponekad napravimo mnogo pogrešaka i nemamo se gdje sakrili. Talis, sveti molitveni šal, je mjesto gdje na koje se mogu sakriti. Prema našoj svetoj tradiciji talis je dar koji nevjesta daje mladoţenji. Vi znate da vas netko voli, kad ste dobri i dragi, ali svatko
sebe koji je beskonačan. Oboje stoje pod hupom (baldahinom), velikim beskonačnim svjetlom koje ih oboje zajedno pokriva, što predstavlja B-ţje svjetlo koje se nalazi ponad svega. To stvarno, sveto, beskonačno svjetlo koje nema početak i nikada ne završava je to što sjedinjuje ljude.
ima dio koji nije savršen. Stoga
Sveti Beis Yaakov kaţe da ako
mladenka kaţe mladoţenji: "Moţeš
vam netko da poklon, a vi ne znate
imati toliko povjerenja u mene, uvi-
koliko on vrijed onda niste na pravi
jek se moţeš sakriti pod mojom du-
način primili taj dar. Zamislite da
šom. Ja ću ti pomagati da se sakriješ
mi netko da mali prsten a ja mislim
pod ovim talisom za svu vječnost." Istina je da u svom ţivotu susrećemo mnoge ljude koje volimo, ali samo nam jedna osoba daje talis mira gdje se moţemo sakriti. Prsten Na svijetu postoje dva svjetla. Po-
Siguran sam da ste dali mnogo darova u svom ţivotu, ali nijedan od njih se ne moţe usporediti s vjenčanim prstenom. Jer, prvi put u svom ţivotu imate povlasticu da date nekome dar, a da znate time doista vršite B-ţju volju. Po prvi put u ţivotu dajete nekome dar i znate da cijeli vaš ţivot ovisi o tom malom daru. Po prvi put u svom ţivotu dajete nekome dar i znate da će ga ta osoba zapamtiti za sva vremena. Prvi put dajete nekome dar i znate kako će i vaši praunuci znati za to. Zamisliti si kako je okrugao ovaj prsten. On je stvarno vječan. Nema početka i nema kraja. Biti će zapamćen zauvijek. Kada primite taj prsten to je mamaš vječnost. Vaš ţivot ovisi o tome, vaša djeca, cijeli svijet, dolazak Mašijaha ovisi o tome. Gemara kaţe da Mašijah moţe doći samo onda kad su ovdje svi ljudi koji bi trebali biti na svijetu da dovedu Mašijaha. Svatko ima svoj mali kamen koji treba ugraditi u taj veliku cestu, i sve dok svi ne stave svoj kamen na pravo mjesto put još nije završen. ■
stoji ograničeno svjetlo koje ima svoje mjere, koje ima ono u čemu se nalazi. I postoji beskonačno svjetlo koja nema onoga u čemu se nalazi, nema početka i nikad ne prestaje. Godina 12 19 Broj 5 Strana
(nastavak u sljedećem broju) Prevela Tamar Buchwald
Strana 19
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: HAJE SARA Iako paraša Haje Sara govori o Sarinoj smrti, ona je nazvana "Haje Sara" (Sarin ţivot). Ţivot, a ne smrt. U suštini, to je tajna koju podučava ova paraša - kako čovjek treba ţivjeti i preobratiti sile smrti u ţivot. Ova paraša biljeţi Abrahamovu kupnju Ma'arat HaMahpela, špilje u kojoj sahranjuje svoju suprugu, Saru. Abraham i Sara bili su jedinstveni po tome što su išli kontra svijeta, kontra zeitgeista, duha vremena, do te mjere da su zbog svojih ideja i snova morali pobjeći iz Ura Kaldejskog u Haran. Abraham i Sara sanjali su da će jednog dana svaka osoba, zato što je stvorena na sliku
ostvare kao što smo prvobitno pla-
stvaraju. U ovoj paraši stoji da je
nirali. Kad se san izjalovi to je prili-
Abraham umro "star i sit", što znači
ka da otpočnemo s novim snom,
da je ţivio punim ţivotom. Tajna
kao što je pisano: "Pravednik pada
punog ţivota svoj korijen ima u
sedam puta i diţe se" (Izreke 24).
davanju drugima; to je ţivot nade,
■
snova i vjere, koji će nas poštedjeti
B-ţju, imati pravo na ljudsko dostojanstvo. Revolucionarna ideja za to
Tajna punine života
vrijeme, kao i u godinama koje su
je u davanju drugima --
slijedile, da bismo tek danas, 4000
to će nas poštedjeti
godina kasnije, mi mogli gledati os-
razočarenja i neuspjeha
tvarenje ove vizije. Iz toga učimo da
razočarenja i neuspjeha, i u svakom nam trenutku darovati osjećaj vječnog ţivota. Razumijevanje ovu tajne omogućuje nam da pronađemo pravu ljubav. Ova nam paraša priča čudesnu
je jedna od najznačajnijih stvari u bivanju čovjekom naša sposobnost
Zohar nas uči da kada su Adam i
priču o tome kako Eliezer, Abraha-
da se projiciramo u budućnost. Sa-
Eva jeli od plodova Drveta znanja,
mov sluga, susreće Rebeku na iz-
mo tada moţemo ići naprijed, razvi-
oni su po prvi put osjetili okus smr-
voru u Haranu. Ona velikodušno
jati i ostvariti našu svrhu kao
ti, okus poniranja do mjesta tame,
donosi njemu i njegovim devama
stvorenih na Njegovu sliku. Povi-
mjesta neuspjeha. Smrt je silazak na
vodu da piju, a on na taj način dobi-
jesne knjige pune su priča o ljudima
niţu razinu. Svaki put kad budemo
va odgovor na svoju molitvu, znak
koji su se usudili sanjati ono što se
povrijeđeni, ne postignemo uspjeh,
da je moguće ona ţena namijenjena
činilo nemogućim u to vrijeme, i
ili padnemo u očaj, mi malčice um-
Jichaku. Njihov "spoj" je puni us-
njima
remo. Ta smrt je tama (slova korije-
pjeh, kao što je zapisano kad je Re-
na hebrejske riječi za tamu, hošeh su
beka postala Jichakovom ţenom,
š.h.h, zaboraviti) koja ponire u naš
"I on je zavoli" (Postanak 24,67).
odajemo
priznanje
za
napredak čovječanstva. Većina nas izbjegava sanjati zbog straha od neuspjeha, ali ono čega bismo se trebali bojati je ţivjeti ţivot bez snova. Ţivot snova i vizija je ţivot smisla, čak i kada se snovi ne
Strana 20
DNK, i uzrokuje da on zaboravi kako obnoviti stanice u tijelu kada se starost pojavi. Starenje ne mora
Šabat šalom. ■ Prevela: Tamar Buchwald
biti erozija ili trošenje tijela, budući se
stanice
neprestano
iznova Divrej Tora
Rabbi Herschel Shachter:
Židovski pogreb Tora nam kaţe da kada je naša
prirodi je samo privremena, i nestaje
celem elokim bi zasigurno bila više
majka Sara umrla Avraham ju je od-
onog trenutka kada taj predmet više
nego dovoljna da izazove međusob-
bio pokopati na javnom gradskom
nije odvojen za uporabu u svrhu is-
no poštivanje. Ali, nakon što čovjek
groblju. On je inzistirao na određiva-
punjavanja neke micve.
umre, i celem elokim više nije prisutan, a tijelo više ne vrši micvot, ta-
nju odvojene lokacije kao kever jisrael. Zbog čega su Ţidovi tijekom vi-
Kako su rabini znali kako utvrditi
da više ne bi trebala postojati obveza
jekova inzistirali na ustanovljavanju
koji vjerski predmeti pripadaju kojoj
poštivanje mrtvog tijela. Sada halaha
zasebnog groblja?
kategoriji? R. Hajim iz Voloţina ob-
u vezi tašmišei keduša postaje vaţna.
jašnjava u svom djelu, "Nefeš Ha-
Ţidovsko tijelo, koja se bavilo Torom
Halaha dijeli sve vjerske predmete
hajim", da je izvor svake stalne ke-
stječe status tašmišei keduša i ne moţe
koji se koriste za ispunjenje micvot u
duša Tora. Tefilin, mezuza i Sefer
se jednostavno odbaciti nakon smrti.
dvije kategorije: tefilin, mezuza i sifrei
Tora, koji svi sadrţe odlomke iz Tore
Čak i oni Ţidovi koji nisu nikada
Tora, označene su kao "tašmišei ke-
smatraju se tašmišei keduša. Čak i bajit
duša", za razliku od lulava,
šofara,
od tefilin šel roš, koji na sebi ima sa-
naučili niti riječi, pa čak ni jedno ■ slovo Tore za vrijeme svog ţivota,
etroga i šaha za suku, koji su označeni
mo slovo šin, time se kvalificira kao
prema talmudskoj tradiciji bili su
kao "tašmišei micva". Praktična razli-
tašmišei keduša. Jedna riječ, čak i sa-
uključeni u učenje Tore prije svog
ka između te dvije kategorije je sli-
mo jedno slovo iz Tore ima značaj
rođenja. Stoga se ţidovski mrtvac
jedeća: stari par tefilina, ili stara Sefer
Tore. Suka, etrog i cicit, međutim,
mora sahraniti s dostojanstvom, u
Tora ili mezuza, koji više ne mogu
nemaju Toru sadrţanu unutar sebe, i
zasebnom
posluţiti kao objekt za vršnje micve,
stoga ih se ne moţe kvalificirati kao
ne smiju se uništiti, nego moraju biti
tašmišei keduša.
smješteni u šeimot i sahranjeni na
ţidovskom
groblju.
Ako netko stavi stari lulav ili stari šofar u šeimos to bi bilo nepoštovanje prema tašmišei keduša koji se tamo
dostojanstven način. Stari lulav ili
Ljudsko tijelo je, dok je čovjek ţiv,
šofar koje više ne namjeravamo koris-
uvijek uključeno u vršenje micvot.
titi u svrhu micve gube svoj status
Sama činjenica da svi ljudi posjeduju
nalaze. Učenje Tore je ono koje nagrađuje Ţidova s kedušat jisrael. ■
"hukca li micvato" i ne treba smjestiti
ih u
šeimot, te ih se moţe baciti. Svetost koja se spušta na "tašmišei
mi-
cva", koja je izvedena iz činjenice da je "hal šem šamajim
al
hasuka",
po
Godina 12 21 Broj 5 Strana
Strana 21
Biseri hasidske mudrosti Mudrac u svemu prepoznaje učenje
„U svakoj situaciji moţeš nešto naučiti," objašnjavao je jednom R. Avraham Jaakov iz Sadigore svojim hasidima. "Sve nas moţe nečemu poučiti. I ne samo ono što je djelo Stvoritelja, već i ono što je stvorio sam čovjek." "Ako je to zaista tako, što onda moţemo naučiti od vlaka?" sumnjičavo upita jedan od hasida. "Da zbog jedne sekunde čovjek moţe sve propustiti," spremno mu odgovori njegov učitelj. "A moţemo li išta naučiti od telegrafa?" nastavi drugi hasid. "Naravno, moţemo naučiti da je svaka izgovorena riječ vaţna i da ona neminovno izaziva posljedice."
Lj ubav nije gušenje druge osobe onime što mi mislimo da je za nju dobro; ljubav cijeni individualnost svake osobe. Ljubav zahtijeva najveću osjetljivost prema svakoj osobi, počevši
"A od telefona?" "Da se ono što kaţemo na jednom mjestu, uvijek čuje i na drugom mjestu." ■
od svoje obitelji, pa uključujući cijeli svijet. To znači transcendiranje naše uskog pogleda i učenja da volimo svakoga, bez obzira na porijeklo, obrazovanje, osobnost i temperament. Takva nesebična, zdrava ljubav mora sadrţavati određeni nivo obrazovanja i discipline. To je istina na osobnom i na društvenom
A ko ti religiozni čin koji izvodiš donosi zadovoljstvo, to znači da samo zadovoljavaš
nivou, za djecu i za odrasle. Nije dovoljno vo-
svoj ego - i ništa više.
ljeti nekoga, pa ga onda ostaviti samog kad čini
R. Menahem Mendel iz Kocka ■
loše sebi ili drugima. Ljubav ne znači odustajanje od viših standarda. Roditelj ne voli zaista svoje dijete kad, iz takozvane ljubavi, ne ţeli ukoriti svoje dijete kad čini nešto loše ili opasno. R. Simon Jacobson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 22
Divrej Tora
Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:
Šulhan Aruh
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje
2
–
Ţivot
i
smrt;
porijeklo; dijelovi tijela Košer vrste ţivotinja i ptica dopušteno je jesti samo nakon što su zaklani u skladu s propisima; vidi pogl. 3. Zabranjeno ih je jesti ukoliko uginu ili budu ubijeni na bilo koji drugi način, ili jesti dijelove njihovih tijela koji su odvojeni (vidi 14,6) ili otrgnuti (vidi 55,5) dok su one još na ţivotu (62,1-4, i vidi sljedeći odlomak), no dijelove koji su odvojeni od njih nakon klanja moţe se jesti čim one uginu (27,1). Ribe i skakavci ne zahtijevaju klanje (13,1; 85,2), ali ih se ne smije jesti dok su još ţivi.
292,1.7-9.11-13.), ali ih je dopušteno
jaje počelo razvijati (66,2-3.5.7.).
ubiti (vidi 292,10) ili ih uzeti ako se
Riblja krv je zabranjena samo uko-
prvo potjera majku pticu da odleti
liko bi je se moglo pomiješati s kr-
(292,4-6). Ova se zabrana ne primje-
vlju ţivotinja ili ptica (66,9), a vla-
njuje ako se ptice nalaze na lako pri-
stita krv je dopuštena ako nije na-
stupačnom mjestu; vidi 292,2-3.
pustila tijelo (66,10). U vezi mješa-
Košer stvorenje koje jede samo zabranjenu hranu je zabranjeno
vina i dvojbenih slučajeva vidi 66,4.8.
(60,1). Ako je bolesno ili je pojelo ili u sebe unijelo kakvu otrovnu tvar,
■
zabranjeno je ukoliko je ta tvar opasna za ljude (60,1-2). Doista, svaka se opasna situacija mora izbjeći (116,5, vidi također pogl. 12). Supstance koje su učenjaci smatrali opasnima uključuju zmijski otrov (116,1), meso i ribu koje su se kuhale zajedno (116,2-3) i ljudski znoj (116,4-5).
Zabranjeno je jesti bilo što jestivo
Također je zabranjeno jesti hranu
Ishijadični ţivac (gid ha-naše) za-
(vidi 81,3-4; 84,17; 85,3) što dolazi od
koja izaziva gađenje, te jesti prlja-
branjen je i nakon klanja kod ţivoti-
ţivotinja zabranjenog porijekla, no
vim rukama ili iz prljavog posuđa
nja i ptica koje imaju obli bedreni
dopušteno je jesti ljudsko mlijeko
(116,6). Zabranjeno je redovito ku-
zglavak (65,5-7). Kod dvojbenih
(81,7) i pčelinji med (81,8-9). Mlijeko
povati ili prodavati hranu koja je
slučajeva i pouzdanosti vidi 65, 11-
i jaja košer vrsta dopušteni su iako
biblijski zabranjena čak i ako je do-
14; o tome dokle se proteţe ţivac
dolaze od ţivog bića (81,5; 86,4).
pušteno ostvarivati dobit od njih;
vidi 65,8-9. Neki dijelovi sala (helev)
Mlijeko i jaja od terefa (vidi pogl. 4)
jedina iznimka je helev (117,1, vidi
stoke, ovaca i koza zabranjeni su
zabranjeni su (81,1.6.; 86,3.10.), ali
dolje). O tome što je potrebno učiniti
čak i nakon klanja; vidi 64,1-15.
ţivo potomstvo terefa je dopušteno
ako se zabranjenu hranu slučajno ili
Usmena Tora daje znakove (koji
(79,3, vidi 86,7). Usmena Tora daje
namjerno proda Ţidovima, vidi
uključuju strukturu rogova) po ko-
znakove po kojima se razlikuju jaja
119,13-15.
jima se ove ţivotinje (koje se nazi-
košer i nekošer vrsta (83,8; 86,1-2); tim se znakovima sluţimo kada nije poznato od koga jaja potječu. Ptičja jaja su zabranjena ako se plod počeo formirati (66,7; 86,8).
Krv ţivotinja i ptica je zabranjena (66,1) čak i nakon što su zaklane, osim ako ne ostane apsorbirana u njihovom mesu (67,1-5). Postupci za uklanjanje krvi iz mesa opisani su u
Zabranjeno je uzimati jaja ili ptiće
pogl. 5. "Mrlja krvi" koja se otkrije u
koji još ne lete košer ptice ako je
ptičjem jaju rabinski je zabranjena, a
košer majka ptica nad njima (vidi
u nekim je slučajevima to znak da se
Godina 12 23 Broj 5 Strana
vaju behema) razlikuju od ostalih košer ţivotinja (haja) čije je salo dopušteno; tim se znakovima sluţimo ako nam vrsta nije poznata (80,1-6). Uklanjanje tih zabranjenih dijelova zahtijeva veliku vještinu i mora je se naučiti
promatranjem
stručnjaka
(64,7). To treba učiniti u roku od tri dana nakon klanja (64,18). ■ Strana 23
Alan Morinis
Program musara spontana reakcija na netipičan način koja je bliţa vrednotama kojima teţiš. Što vam je otvorilo ovu novu Ispravljanje svog karaktera Musar djeluje jedino ako se prakticira. Dok god ga se smatra područjem interesantnih informacija, on vam neće promoći da načinite pro-
Rabin Yisrael Salanter ustanovio je
vašeg svjesnog uma, već iz vaše nu-
tri faze u prakticiranju musara. Ka-
trine, na koju vaša praksa musara
da shvatimo te tri faze bit će nam
ostavlja svog traga, u području na
jasno zašto su se obrasci praktici-
koje svjetlo intelekta ne moţe do-
ranja razvili na taj način.
prijeti.
Faza 1 – Senzibilnost
Prema tradiciji, praksa musara se
očite sa slijedećim ispitom koji će
izvodi pod izravnim nadzorom uči-
ţivot pred vas staviti. Da biste imali
telja u zajednici onih koji tragaju za
koristi od musara morate ga shvatiti
istim, najčešće u ješivi. Nadzor moţe
kao praksu.
biti od velikog značaja kako bi ono-
mjereno ka jedinstvenosti pojedinca, jer ne postoje dvije osobe koje su du-hovno identične. Ţivot je svakome od nas zadao drugačije duhovne osobine, pa će se stoga razlikovati i prakse koje će za svakoga od nas biti najdjelotvornije. Dok ovo prakticirate, to ostavlja traga na vašoj duši. Vaš um moţe baciti pogled uokolo i ustvrditi da ne zapaţa nikakve vidljive promjene. Ali, zašto i bi kada je poanta u stvaranju promjene na dubokoj, nesvjesnoj razini. Ipak, vaš će jecer hara šaputati, moţda čak i vikati, "Vidiš, ovo ne funkcionira! Zapaţaš li ika-
Tri stupnja / Tri faze
mogućnost? Ona nije proizašla iz
mjenu. Neće vam pomoći da se su-
Prakticiranje musara je uvijek us-
Svođenje računa s dušom.
me koji traţi osigurao da ostane na sigurnom i pozitivnom teritoriju, a ipak bude pred izazovom i guran da ide naprijed. Isto tako, društvo
Prakticiranje musara otpočinjete tako što postajete senzibilni na duševne osobine koje u vama djeluju, i na to kako vas potiču da razmišljate, ■ Vi govorite i činite ono što činite.
podiţete svjesnost o stvarima koje dobro funkcioniraju i o onima na koje treba obratiti paţnju. Prije nego
onih koji tragaju pruţa društvo i
li budete u stanju stvarno krenuti
interakciju kojom se osnaţuje i vodi
naprijed, morate jasno vidjeti kako
pojedinca.
vaše duševne osobine djeluju u va-
Ne moţemo svi dobiti nadzornika musara (mašgijaha), niti moţemo ţi-
ma, i morate ih biti u stanju nazvati njihovim imenom.
vjeti u intenzivnoj, specijaliziranoj
Ova početna faza je od ključne va-
duhovno-religioznoj zajednici. No
ţnosti, jer ona postavlja raspored za
ipak moţemo prakticirati musar. I
sve što će uslijediti. Rabin Yechezkel
to nas dovodi do samog središta
Levenstein, koji je obrazovanje ste-
ovog tečaja: stvarnog prakticiranja
kao u Centru za musar u Kelmu i
musara koje moţete poduzeti upra-
izvršio veliki utjecaj u prethodnom
vo sada, upravo ovdje gdje se nala-
naraštaju, ovo naglašava u svojoj
zite.
knjizi Ohr Yechezkel:
To
će
započeti
lekcijom:
kvu promjenu? Kakav gubitak vre-
U Beis HaTalmudu u Kelmu vrlo
mena! Mogao si se umjesto toga ba-
se često napominjalo da, kako bi
viti ovime ili onime!" I tako dalje.
čovjek slušao i razumio musar, pret-
Ali kada ustraješ u svom praktici-
hodno mora senzibilizirati svoje os-
ranju, onda ćeš se jednoga dana naći
jećaje. Bez toga, on moţe slušati i
u situaciji u kojoj bi tipično, po na-
učiti čitavog ţivota a da uopće ne
vici i predvidivo reagirao/la na od-
shvati što je to musar ili što musar
ređen način – i iznenada postaneš
od njega traţi. Jer musar sobom po-
svjestan da imaš i drugu moguć-
vlači najfiniju senzibilnost.
nost. Ali odakle ova nova misao? Ili to moţda čak nije niti misao, već Strana 24
Senzibilnost znači biti svjestan izDivrej Tora
(nastavak s 24. stranice)
Alan Morinis
vora misli, riječi, osjećaja ili djela, što je ranije moguće u ciklusu njihova začetka i rađanja. Što ste ranije u stanju vidjeti ono što nastaje, to ćete više mogućnosti imati nad smjerom kojim će unutarnji poriv krenuti.
Program musara jednom prekipi i počnete vikati. Ali samo malo, je li taj osjećaj nestrpljenja uistinu „odjednom“ eksplodirao u vama? Da ste stvarno bili senzibilni prema svojim vlastitim osjećajima dok su se rađali i prolazili kroz ciklus razvoja, bili biste
Pogledajmo jedan poznati primjer
svjesni prvih majušnih bljeskova
kako to funkcionira u praksi. Vje-
nestrpljenja koji su se pojavljivali.
rojatno imate supruţnka, dijete ili
Ubrzo nakon toga, osjetili biste na-
prijatelja s kojim redovito radite u-
valu vrućine kako sve više napre-
naprijed zakazane aktivnosti i koji
duje. Potom bi se pojavile povreme-
nikada nije spreman na vrijeme. Vi
ni bljeskovi munje i tutnjava grm-
ste već na vratima, spremni krenuti,
ljavine. I tek kada se oluja u pot-
imate taman dovoljno vremena da
punosti formira provalit će bujica.
ne zakasnite, a gospođa Sporaković još jednom mora promijeniti cipele, ili g. Imavremena mora nazvati još jedan broj, ili mali Kasnić na brzinu šalje još jednu sms poruku. Vi čekate i čekate i čekate i onda vam od-
Godina 12 25 Broj 5 Strana
Senzibilnost
znači
posjedovati
prodornu svijest tako da vidite što se s vama događa, čak i ako su simptomi vrlo suptilni. Jer vrlo često sve upravo tako i započinje. ■
Strana 25
Iz d
g aće
om
a tisk
POLITIKA
Poruka Europi nakon Pittsburgha
Deutsche Welle, 28.10.2018. Jedanaest ljudi ubijeno je u pucnjavi u sinagogi u američkom gradu Pittsburghu. Ovo nas podsjeća na smrtonosnu snagu antisemitizma u vrijeme kada je antisemitzam odlika i politike europskih desničara, piše Martin Gak. Najsmrtonosniji antisemitski napad u povijesti Sjedinjenih Država je šokirao svijet. Nekoliko sati prije nego što je izvršio zločin, napadač je na društvenim mrežama iznio svoj plan - da svi vide: „HIAS voli dovoditi opasne uljeze koji ubijaju naš narod... Ne mogu sjediti i gledam kako ubijaju moj narod. Baš me briga, krećem." HIAS je skraćenica za Hebrew Immigration Aid Society, (Jevrejsko društvo za pomoć imigrantima). Ta organizacija je osnovana krajem 19. stoljeća u New Yorku kako bi pomagala Židovima koji su bježali od pogroma u Rusiji i Istočnoj Europi. U posljednje vrijeme, ta udruga je svoje napore usredoto-
čila na zaštitu useljenika bez dozvole boravka u SAD. Za čovjeka koji je očigledno krenuo kako bi „ubio sve Židove", HIAS predstavlja onog „izdajničkog" Židova iz starih teorija zavjere: To je perfidni Židov koji planira svjetsku dominaciju kroz kontrolu meĎunarodnih financija, potiče špekulacije, kontrolira medije i aktivno radi na podrivanju vjerskog identiteta kršćanskih naroda. Smr tonosn ost mitskih klišeja
ant ise -
Još uvijek su prisutni i jaki ti antisemitski klišeji, koji su svojevremeno pomogli opravdavanju iskorjenjivanju Židova u pogromima, u koncentracijskim logorima i masovnim ubojstvima. Sada je Rotschild zamijenjen Sorosem, a internacionalizam koji je Adolf Hitler osuĎivao i pripisivao Židovima - sada je zamijenio globalizam koji osuĎuju Steve Bannon i njegovi suvremeni desničari. Taj zbor ekstremnih američkih glasova koji se preselio s mar-
gina društva u mainstream liberalne Židove u medijima, financijama i vladi predstavlja kao moćne i opasne. Ta strategija demonizacije sada je donijela i svoje otrovne plodove i lako je identificirati one koji su intelektualno odgovorni za ovaj gnusni napad. Europljani moraju prepoznati slične znakove antisemitizma MaĎarski premijer Viktar Orban proveo je jasnu antisemitsku izbornu kampanju koja je koristila Georga Sorosa kao simbol antimaĎarske globalne zavjere. Čelnik ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), Alexander Gauland, urla protiv „globalizirane klase" koja navodno zauzima pozicije u akademskim, medijskim, financijskim i nevladinim organizacijama. Britanski euroskeptični političar Nigel Faradge, koji ponavlja upozorenja tvorničara Henrija Forda protiv „svjetski udruženih Židova", nedavno je za Fox News rekao da je Soros „najve-
ća opasnost za čitav zapadni svijet". A italijanski ministar unutarnjih poslova, Mateo Salvini, napao je Sorosa optužujći ga da „Italiju želi napuniti robovima migrantima" i financijski uništiti zemlju. I, baš kao što je napadač u Pittsburghu optužio HIAS, tako i Faradge, Salvini, Orban i drugi, optužuju Sorosa i njegovu mrežu nevladinih organizacija za financiranje invazije migranta u Europu. Ovi političari koriste argumente i jezik iz najmračnijih dijelova našeg političkog naslijeĎa, a sve radi političke ekspeditivnosti. Europa se mora probuditi iz sna i samozadovoljstva u koji je pala nakon ovog napada. Mi Europljani imamo jedinstvenu odgovornost, odgovornost koja se temelji na krvi koja je natopila zemlju ovog kontinenta, da spriječimo ovu vrstu zvjerstva u Budimpešti, Dresdenu ili Varšavi. Vrijeme je akciju je sada. ■
Vođa židovske organizacije dao ostavku jer nije Židov, dok su mu se preci borili na strani Wehrmachta Tribun, 28.10.2018. Stariji voĎa židovske organizacije u Njemačkoj dao je ostavku na svoju poziciju jer je lagao o svom ne-židovskom porijeklu i činjenici da su mu preci tijekom Drugog svjetskog rata bili na strani Trećeg Reicha. Wolfgang Seibert (71), voĎa ogranka Udruženja židovskih zajednica pokrajine SchleswigHolstein, dao je ostavku na svoju poziciju „kako bi spriječio daljnju štetu“, prenosi Associated Press. Page 26 Strana 26
Seibert je kao voĎa organizacije djelovao od 2003. MeĎutim, njemački mediji razotkrili su kako on nema židovsko porijeklo, unatoč tome što se deklarira kao reformirani Židov. Dokumenti dokazuju da njegovi roditelji nisu židovskog porijekla te da je on roĎen u protestantskoj njemačkoj obitelji. TakoĎer se službeno nikad nije preobratio na judaizam, a navodno ima i kriminalni dosje zbog više slučajeva prijevara.
Siebert je tvrdio da su njegovi djedovi i bake navodno preživjeli boravak u logoru Auschwitz, ali se pokazalo da se barem jedan djed zajedno s ocem borio na strani Trećeg Reicha u vrijeme Drugog svjetskog rata. Njegov odvjetnik tvrdi da je on „malo preuveličao“ neke svoje tvrdnje te da se ispričao članovima zajednice ukoliko ih je nešto od toga uvrije-
Divrej Tora
dilo. Odvjetnik je dodao kako je Sie-bert „predan načelima židovske vjere“ te da se nada povratku povjerenja. Zanimljivo će biti vidjeti može li u sustavu sveopće „jednakosti“ jedan ne-Židov biti voĎa Židova. ■
Godina 12
Broj 5