Divrej Tora Godina 13 Broj 5
Zagreb, šabat 23. studenog 2019. - 25. (mar)hešvana 5780.
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Hajei Sara
B’’H
Šabat Hajei Sara Jeruzalem 16:18
17:19
Zagreb
16:01
17:00
Rijeka
16:08
17:08
Split
16:05
17:05
Dubrovnik 16:01
17:01
Vinkovci 15:51
16:50
Sarajevo 15:57
16:57
Doboj
15:55
16:55
B. Luka
15:59
16:58
Beograd 15:46
16:45
Novi Sad 15:47
16:46
Subotica 15:45
16:44
Zrenjanin 15:44
16:44
Niš
15:44
16:44
Beč
15:51
16:51
Frankfurt 16:15
17:14
Edison, NJ 16:17
17:17
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan
utorak 26.11.2018.
(Berešit 23,1 - 25,18 ) Sara umire u dobi od 127 godina i sahranjena je u pećini Mahpela u Hebronu,
Alot Hašahar
5:35
koju Avraham kupuje od Hetita Efrona
Najranije Talit
6:11
za 400 srebrnih šekela.
Nec Hahama Najkasnije Š’ma
.
7:10
Avraham šalje svog slugu Eliezera, na-
9:27
tovarenog darovima, u Haran da prona-
Zman Tefila
10:12
Hacot
11:43
Minha Ketana
14:23
Plag Haminha
15:19
Šekia
16:16
Cet Ha-kohavim
16:58
đe ženu za Jichaka. Na seoskom studencu, Eliezer traži B-ga znak: kada djevojka dođe na studenac, on će je zatražiti vode da pije, a žena koja će ponuditi da napoji i njegove kamile, bit će ona određena za sina
njegovog
gospodara.
.
Rivka, kćer Avrahamova nećaka Betuela, pojavljuje se na studencu i prolazi
Broj 5
"test". Eliezera pozvaju u njihov dom, gdje on ponavlja priču o događajima toga dana. Rivka se vraća s Eliezerom u zemlju Kenaan, gdje susreću Jichaka koji se moli u polju. Jichak se oženi Rivkom, zavoli je, i utješi se zbog gubitka svoje majke.
.
Avraham se ponovo ženi, Keturom (Hagarom), i dobiva još šest sinova, ali Jichak je određen kao njegov jedini nasljednik. Avraham umire u dobi od 175 godina i njegova dva
najstarija sina,
Jichak i Jišmael sahranjuju ga pored Sare. ■
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Kohen/Rišon – prva alija – 16 p'su-
va normalne veličine kako bismo
kim (23,1-16)
dobili jedno drugačije shvaćanje na
Sara umire u Kirjat Arbi (Hevronu). Proživjela je 127 godina. Zadnja tema prošle paraše je bila akeda, a prva tema ove je Sarina smrt. To ide u prilog tvrdnji da je Sarina smrt bila posljedica akede. Midraš kaže da je Satan obavijestio Saru o tome što Avraham namjerava učiniti s Jichakom kad su krenuli prema Har HaMoria. Šok je bio prevelik za Saru. Neki komentari obrću priču i kažu da je Sara izdahnula, ali ne iz straha da će Avraham prinijeti Jichaka kao korban, nego da ga neće prinijeti! Sjetila se Avrahamove reakcije kad mu je rekla da protjera Hagar i Jišmaela. Bojala se da će Avrahamova dobrota i ljubav prema Jichaku spriječiti ga da izvrši
razini čitanja Tore pod nazivom Remez (nagovještaj). I Avraham dođe da održi posmrtni govor za Saru u’l’vita, i njenu kćer. Ovo se podudara s mišljenjima da su Avraham i Sara imali kćer koja je umrla kada je
nu cijenu za komad zemlje u uspo-
Sara umrla. S ovime se ne slažu svi.
redbi s ostalim kušnjama i nevolja-
Avraham se mora pobrinuti za sahranu. Obraća se narodu Hetita (među kojima živi) i zahtjeva od
ma? No pravi je test “kada će doći kraj tome?”, “kada se mogu opustiti?”.
njih (posebno od Efrona) da od njih
Onome koji je preživio holokaust
kupi mjesto za ukop. (Predaja kaže da je Avraham znao da su tu sahra-
to nije jamčilo da će od tada nadalje ■ živjeti mirno i spokojno. Neki su bili
njeni Adama i Hava i upravo je za
blagoslovljeni životom bez nevolja,
to zemljište pregovarao.) Nakon
ali većina je imala još mnogo pote-
razmjene učtivosti i velikodušne (ali
škoća.
isprazne) Efronove geste da mu zemlju daruje, Avraham dobro plaća za taj teren i špilju Mahpela.
Mi ne znamo na koji način B-g djeluje. Zašto moramo trpjeti kušnje i nevolje na ovom svijetu? Na neki
B-žju zapovijed i da će Avraham
Pirkei Avot tvrdi da je Avraham
način je to povezano s time da nas
pasti na posljednjem testu. Kad je
testiran 10 puta. Ali ne kazuje nam
to čini boljim ljudima. Stavljajući
vidjela (ili čula) da se Avraham vra-
koji su to testovi. Većina lista zavr-
pred nas izazove. Stavljajući pred
ća s Jichakom na životu, pomislila je
šava s akeda. Međutim, Rabeinu Jo-
nas testove. Pripremajući naše duše
da su se njezini strahovi ostvarili. I
na pronalazi još jedan test nakon
za Svijet istine. I vjerojatno još puno
to je ono što ju je ubilo.
akede - Avrahamovo iskustvo u pri-
više toga.
Sara je umrla u Kirjat Arbi – Hebronu (napomena: Kirjat Arba je Hebron) u dobi od 127 godina. Avraham dolazi (neki kažu sa akeda, sa Har Morija, drugi kažu iz Be’er Ševe) da održi posmrtni govor za Saru i da je oplače. Livkota, i da je oplače, napisano je s malim kaf. Neki to smatraju podsjetnikom da je je Saru oplakivao “malo” s obzirom da je živjela tako dugo. Više se plače kada netko umre mlad. Drugi kažu da nam malo kaf daje mogućnost da ponovo pročitamo tu riječ čitajući samo sloStrana 2
bavljanju grobnice za Saru. Što je tako teško u vezi s time da se može okvalificirati kao test vjere - posebno nakon akede? Možda odgovor leži u činjenici da je nakon nje, Avraham još uvijek morao proći par teškoća. Nije li akeda i sve što joj je prethodilo bilo dovoljno? Čitavog života – sve do sada – B-g je testirao Avrahama. Avraham je postao vremešan, njegova životna družica je mrtva – dosta je bilo testova. Pa ipak, Avraham je podvrgnut još jednom testu. Taj test ne mora biti težak – što li je platiti mas-
Levi/Šeni – druga alija – 13 p'sukim (23,17– 24,9) Polje, špilja, stabla, itd., postaju zakoniti Avrahamov posjed nakon što je sahranio Saru. Avraham je sad u poodmakloj dobi i B-g ga je bogato blagoslovio. B-g blagoslovi Avrahama bakol – sa svime. Postoji mnogo pretpostavki o tome što je ovaj dodatni blagoslov bakol. (Svaki put kad kažemo Birkat HaMazon, mi molimo B–ga da
Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
nas blagoslovi kao što je blagoslovio
blagoslova možemo vidjeti sve raz-
Eliezer zatraži malo vode. Ona od-
naše praoce - bakol...)
ličite vrste blagoslova koji mogu biti
mah daje i njemu i devama. Željan
naši, duhovni nasljednici Avrahama
saznati je li ona "ta," Eliezer čeka da
Avinu.
se deve napoje, a onda Rivki daruje
Brojčana vrijednost riječi bakol je 52, isto kao i riječ sin. To ukazuje na najveći blagoslov kojeg je Avraham dobio – sina Jichaka. Rabin Meir kaže da je Avraham bio blagoslovljen time što nije imao kćer. U Avrahamovo doba i u datim okolnostima, za koga bi se ona udala? Što bi se dogodilo s njom?
Jedan od velikih zadataka koji mu je preostao, i koji će tvoriti sljedeću vitalnu kariku u obećanju da će od njega nastati veliki narod i veliki lanac tradicije, je pronalaženje primjerenog "šiduha" za Jichaka. Sada će dalje sve ovisiti o Jichaku. Koliko god da je Avraham bio velik, ukoli-
nakit. (S jedne strane, on je zamijetio njezinu dobru narav i snažan hesed, a s druge strane, nije ju čak ni upitao tko je.) Kad mu Rivka kaže da je ona uistinu iz Avrahamove obitelji i pozove ga da dođe u njezin dom, on se pokloni B-gu u znak zahvalnosti.
S druge strane, rabin Jehuda kaže
ko nema "čvrstog" i pouzdanog
Gemara kaže da Eliezer nije posta-
da je Avrahamov dodatni blagoslov
kontinuiteta, sve će biti izgubljeno.
vio pitanje kako treba, ali B-g mu je
bio to što jest imao kćer. (Kao otac
U tu svrhu, Avraham traži od Elie-
ipak odgovorio kako treba. Kombi-
kćeri, ja Vam mogu potvrditi da one
zera da se zakune da će vjerno izvr-
nirajući različita mišljenja o toj temi,
uistinu jesu blagoslov.) Neki dodaju
šiti svoj zadatak, da će se vratiti u
recimo da je Eliezerov postupak bio
da je ime njegove kćeri bilo Bakol.
Avrahamovu obitelj i tamo naći
na granici zabranjenog. Oslanjanje
Rabin Eliezer HaModai kaže da je
ženu za Jichaka. I da Jichak ne smije
na znakove i predznake je zabranje-
Avraham bio blagoslovljen umije-
napustiti Erec Jisrael (pošto je bio
no. Ipak, Eliezerov postupak je bio
ćem / moći poznavanja astrologije i
posvećen na mizbe'ahu tijekom Ake-
opravdano testiranje djevojke. Ali,
da su mnogi od njega tražili savjet.
de).
mogao je i doživjeti neuspjeh. Nije bilo b'seder, ali B-g mu je "poslao"
Rabin Šimon Bar Johaj kaže da je
Rama kaže da sin ne treba slušati
Avraham imao dragi kamen s lje-
svog oca, ako mu on zabrani da se
kovitim moćima. Taj kamen je mo-
oženi nekom ženom. Meshech Cho-
Tora zabranjuje "donošenje odluka
gao izliječiti svakog tko bi se u njega
chma ističe da je Avraham zakleo
na temelju znakova" (Vajikra 19,26,
zagledao.
Eliezera da Jichaku ne uzme ženu iz
Dvorim 18,10). Rambam u Zakoni-
Kanaana, ali nije to isto zapovjedio
ma o idolopoklonstvu (ll,4) ovu za-
Jichaku. Ovo je u skladu s Raminom
branu određuje s nekoliko primjera,
odlukom.
poput "ne smije se reći 'pošto mi je
Ova dva mišljenja poistovjećuju bakol sa Avrahamovim istaknutim položajem na svijetu. To se slaže s njegovom ulogom "oca mnogih naroda." Neki kažu da to što Esav nije griješio i to što se Jišmael pokajao, za vrijeme Avrahamovog života, su dodatni bakol blagoslovi. Ima još nekih objašnjenja.
Šliši – treća alija – 17 p'sukim (24,10–26) Eliezer s deset deva natovarenih prekrasnom robom putuje u Avrahamovo rodno mjesto. Po dolasku veže deve kraj bunara u vrijeme kad lokalne djevojke dolaze zahvatiti vodu. Eliezer moli B-ga da mu da
Iz raznih objašnjenja za bakol, po-
znak - djevojka koja će mu ponuditi
sve je jasno da Avrahamov jedin-
vode za njega i njegove deve, bit će
stveni status kao onoga koji je svije-
ona koju je poslao B-g. Tek što je za-
tu obnovio uvjerenje o Jednom B-gu
vršio s molitvom, prilazi mu Rivka
nije bez iznimke. Na ovom popisu
b. Betu'el iz Avrahamove obitelji.
Godina 13 3 Broj 5 Strana
Rivku.
lisica prešla preko puta ... ja ću danas učiniti ili neću učiniti tako-itako". On zaključuje da je sve slično prethodno navedenom zabranjeno, kao što je zabranjeno ono što je učinio Eliezer, sluga Avrahamov. Čini se da Rambam smatra Eliezerove postupke traženja i postupanja prema znacima od B-ga kako bi prepoznao Jichakovu buduću nevjestu grešnima. Mnogi se drugi komentatori ne slažu s njime i tvrde da je Eliezerov izbor znakova bio valjan pokazatelj karakternih osobina djeStrana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija Sarina proročka zapovijed, a ne sa-
vojke koju je tražio.
mo njezina osobna želja. B-g je to
Nadalje, Eliezer je zatražio B-ga za
potvrdio. Dakle, Jišmaela je trebalo
pomoć. Problem sa znacima je da se
poslati od tamo. Ali, daj mu nekoli-
osoba oslanja na njih, umjesto na
ko deva, lijep šator, opremu za
B-ga. Gemara zauzima srednje gle-
kampiranje, hranu, itd. Samo kruh i
dište, da Eliezer nije bio toliko ispravan u svojim riječima, ali B-g mu je i pored toga iskazao naklonost dajući mu uspjeh.
voda? To ne zvuči poput Avrahama Jichaka, ona skoči s deve, zapita Eliezera o njemu i pokrije lice velom kad shvati da je to njezin budući
R'vi'i – četvrta alija – 26 p'sukim
muž. Eliezer prepričava Jichaku sve
(24,27–52)
što se događalo na putu. Jichak uzi-
Eliezer kazuje blagoslov B-gu jer nije napustio Avrahama niti mu je uskratio B-žansku dobrotu. Rivka trči kući reći svojoj obitelji što se dogodilo. Lavan (pun prikrivenih motiva, kažu nam naši komentari) hita pozdraviti Eliezera. Zlatni nakit
ma Rivku za ženu i ona mu postaje utjeha nakon gubitka majke. Nama ona postaje Rivka Imenu (ne još, puno godina kasnije).
zeru svoje gostoprimstvo. Eliezeru
daizam, sada živi svoje preostale
poslužuju jelo, ali on odbija jesti
dane kao "običan građanin." Uzima
dok ne dovrši "posao.“
sebi ženu po imenu Ketura (pretpostavlja se da je to Hagara) i postaje otac još (šestero) djece. Daje im darove, ali Jichak ostaje njegov ekskluzivni duhovni nasljednik. (Mi zapravo možemo reći da su na neki
Hamiši – peta alija – 15 p'sukim
način drugi narodi svijeta slijedili
(24,53–67)
Avrahamov primjer živeći monote-
Eliezer daje još poklona Rivki, njezinoj majci i bratu. U jutarnjim satima traži dopuštenje da krene kući. Rivkina obitelj traži da ona ostane još neko vrijeme, ali Eliezer inzistira na ide s njim. Rivka pristaje otići odmah. S njom šalju i "sluškinju" (kasnije identificiranu u Tori kao Devora) i blagoslivljaju je. (Ovaj blagoslov se ponavlja bezbroj puta židovskim djevojkama kroz generacije.) I na kraju kreću u Kanaan. Kad Rivka u daljini ugleda Strana 4
ne bi uklapalo u zapovjed od B-ga (preko Sare) - Gareš ... Protjeravanje se ne radi uz Bon Voyage proslavu. ■
Rabin Zacharia Dorshav dodaje da maela i Keturine djece. (Oni su bili
kontinuitet onoga što će postati ju-
van se gura ispred oca).
na koje su krenuli. Više od toga se
postoji ključna razlika između Jiš-
oko i on "velikodušno" nudi Elie-
ruku. Lavan i Betuel prihvaćaju (La-
životu dok nisu stigli do odredišta
(25,1–11) Avraham, nakon što je osigurao
u ime svog gospodara traži Rivkinu
Rabi Sholom Gold kaže da su kruh i voda bili dovoljni da ih održe na
Šiši – šesta alija – 11 p'sukim
koji krasi Rivku zapne Lavanu za
Govori im o Avrahamu i Jichaku i
kojeg poznajemo.
ističkim životom, no definicija Avrahamove loze koju Tora daje je Jichak.) Zanimljivo pitanje bilo je postavljeno na šiuru rabinu Kesslerova jednog Moc'e Šabata. Bilo je to pitanje temeljeno na paraši Vajera, ali se
ili prava braća, ili braća kroz Avrahama, ako Ketura nije bila Hagar. No, bilo kako bilo ...) Jišmael je poricao pravo Jichaku na njegovu baštinu. Tvrdio je (i na neki način to još uvijek tvrdi) da polaže pravo na Avrahamovo nasljedstvo. Kad je B-g rekao Avrahamu da posluša Saru, rekao mu je da ih protjera, jer će se u Jichaku prozvati tvoje potomstvo, tvoji nasljednici. Ovu stvar je trebalo učiniti, a oproštajna zabava i obilje hrane za put ne bi na to ukazivale. Takvih problema nema s Keturinom djecom. Ona nisu postavljala takve zahtjeve. Ona nisu poricala Jichakovu ulogu. I ona su primila darove.
odnosilo i na ovaj dio Haje Sara.
Avraham umire u "dubokoj staro-
Avraham je bio utjelovljenje heseda.
sti" od 175 godina (zapravo, ovo je
Dao je bogate darove Keturinoj dje-
pet godina manje od pune dobi od
ci. Zašto je Jišmaela bio poslao samo
180 godina koji je Jichak doživio –
s kruhom i vodom. Istina, morao je
izneseni su razni razlozi za ovih
otjerati Hagar i Jišmaela. To je bila
"izgubljenih" 5 godina), nakon što je Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
imao dobar i ispunjen život. Sahra-
priči o ostarjelom kralju Davidu i
Avraham Avinu i David HaMeleh.
njen je u spilji Mahpela gdje je sah-
brojnim potencijalnim nasljednici-
No, bez obzira na to koliko jake bile
ranjena Sara. Sahranili su ga Jichak i
ma, ali i uvjerenje da će njegov sin
njihove osobnosti, lanac završava s
Jišmael. (Podrazumijeva se da se
Šlomo biti sljedeća karika u Davi-
njima, osim ako sljedeća generacija
Jišmael pokajao i postao pravedan.
dovoj liniji. (Ispunjenje obećanja
ne bude jaka kao Jichak Avinu i
Što oca može veseliti više od toga?).
dato Šlomovoj majci Bat Ševi, slično
Šlomo HaMeleh. ■
B-g blagoslivlja Jichaka nakon Av-
kao i obećanje Sari da će njezin sin
rahamove smrti.
biti nasljednik.) Polazne točke su
Prevela i prilagodila Dolores Bettini
Iz činjenice da je Avraham uzeo Keturu tek nakon što se Jichak oženio, Baal HaTurim kaže da je to kako treba činiti - poženite svoju djecu prije nego li se ponovno vjenčate. Š'vi'i – sedma alija – 7 p'sukim (25,12–18) Nabrajaju se Jišmaelovi potomci. Jišmaela se u potpunosti identificira kao sina Avrahama i Hagar, Sarine egipatska sluškinje, koja je Jišmaela rodila "Avrahamu". (To je paralela opisu Jichakove "povezanosti" s Avrahamom kao što je navedeno na početku sedre od idućeg tjedna. To bi moglo dodatno ukazati na Jišmaelovu t'šuva u kasnijim godinama života.) Vrijedi napomenuti da je Jišmael rodio dvanaest sina, ne poput Jichaka, već poput Jaakova. Jišmael umire u dobi od 137 godina. Tekst u Tori podudara se s onim koji se odnosi na Saru i Avrahama, pa je to još jedan pokazatelj da je Jišmael učinio t'šuva prije smrti. Haftara – 31 p'sukim – Melahim Alef 1,1–31 Sedra govori o ostarjelom Avrahamu i njegovoj zadaći da se pobrine za nastavljanje svojih uvjerenja preko sina Jichaka (iako je bilo i drugih potencijalnih nasljednika). Haftara nalazi paralelu ove teme u Godina 13 5 Broj 5 Strana
Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest spomena
Postoji šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo. Najbolje je ako te retke kazujemo glasno svakoga dana i promišljamo o njihovu značenju. 1. Izlazak iz Egipta Sjećajte se dana kad ste izašli iz Egipta sve dane života svojega. (Ponovljeni zakon 16,3)
Hašem nas je izbavio iz ropstva u Egiptu. Ključni trenutak u židovskoj povijesti bio je kada nas je izveo od toga da budemo faraonovi sluge, da služimo Njemu. Stoga ga se prisjećamo na mnogo načina. Svakog jutra i svake večeri kazujemo to kao dio krijas Š'ma. Seder za Pesah obilježava ovaj važan događaj. Kiduš na Šabes se radi "u sjećanje na izlazak iz Egipta". ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 3. Pozitivna je zapovijed ljubiti blagoslovenog B-ga, svim svojim srcem, duhom i snagom kao što kaže Pismo: I ljubit ćeš Vječnoga, B-ga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom (Dvarim 6,5). To je način kako ćeš ga ljubiti. Kada ćemo promišljati o Njegovom djelovanju sve dok ga ne budemo spoznali najviše što možemo, srce će nam usplamtjeti ljubavlju prema Njemu; to je ljubav koja nam je neophodna. Stoga neka čovjek upravi sve svoje misli na naklonost prema blagoslovenom B-gu. Čovjek ne može voljeti Svetog, da je blagosloven, izuzev kroz spoznaju, kroz razumijevanje Njega. Putem te spoznaje dolazi ljubav. Ako je ona [spoznaja] mala, onda će biti mala [ljubav]; ako je velika, bit će velika. Stoga se čovjek treba posvetiti isključivo razumijevanju i većoj učenosti na području mudrosti i shvaćanja koja prenose slavu njegovog Stvoritelja, do granica sposobnosti čovjeka za razumijevanje i shvaćanje. Ova potpada među zapovijedi prema kojima čovjek ima obavezu da ih drži u svakoj prilici i u svakom času. U ovoj je micvi sadržana [obaveza] da ljudska bića privedemo bliže službi i služenju Njemu (da je blagosloven), i da učinimo da Ga Njegova ljudska bića zavole, kao što je to činio Abraham, naš praotac (prebivao u miru) – kao što Pismo kaže: i duše koje načiniše u Haranu (Berešit 12,5). Zbog toga ga je Sveti, da je blagosloven, nazvao Svojim prijateljem, kao što je rečeno: Abraham prijatelj Moj (Ješaja 41,8).
Strana 6
Negativne zapovijedi 7. Negativna je zapovijed na šabat ne otići preko granice šabata kao što kaže Pismo, neka nitko ne odlazi sa svojega mjesta u sedmi dan (Šemot 16, 29). To znači da ako netko ode izvan grada ili mjesta makar samo jedan lakat dalje od dvanaest tisućitih dijelova (udaljenost koja odgovara duljini izraelskog tabora u pustinji), ima biti bičevan po zakonu Tore. Tko god ode dalje od 2.000 lakata, što je područje otvorenog predijela izvan grada ili mjesta, ima biti bičevan zbog neposlušnosti. Ovako smatraju R. Isaac Alfasi i Rambam [no ima mnogo ranih mjerodavnih autoriteta, blagosloveno bilo sjećanje na njih, koji drže da ako netko hoda čak i više parasanga (perzijska mjerna jedinica od otprilike 5,6 km), to je samo kršenje zakona učenjaka, a ne zakona Tore]. Kod 2.000 lakata misli se na kvadratne lakte, kako bi se dobila dodatna udaljenost ka uglovima [kvadrat od 2.000 puta 2.000 lakata]. Unutar grada dozvoljeno je hodati čitavim gradom, čak i ako je vrlo velik. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■
Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Što tražiti u bračnom partneru Dobar dio paraše Haje Sara vrti se oko pronalaženja supruge za Jichaka. • Koji su bili Avrahamovi glavni kriteriji pri odabiru supruge za Jichaka? Je li on tražio ženu koja dijeli njegova uvjerenja ili nekoga tko je plemenitog karaktera? Što mislite, je li važnije da se način vjerovanja i prakticiranje vjere vašeg bračnog partnera podudaraju s vašima, ili da on/ona ima dobre moralne osobine? • Ako su u to vrijeme svi bili idolopoklonici, zašto je Avraham poslao svog sluga da otputuje sve do Harana, umjesto da suprugu potraži bliže domu? Jesu li Kananci imali neke uznemiravajuće osobine, ili se Avraham jednostavno plašio da bi lokalni rođaci mogli negativnije utjecati na njegovog sina od onih koji žive daleko? Koliko na vas
utječu uvjerenja i postupci onih oko vas?
otposlao sinove njegovih konkubina:
Portret Rivke
• Tko je Ketura? Mnogi je poistovjećuju s Hagar i sugeriraju da je nakon Sarine smrti Avraham ponovo oženio ovu sluškinju. Što bi davalo sugestiju za takvu identifikaciju? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima se anonimni lik poistovjećuje s drugim, poznatijim?
Donesite nekoliko umjetničkih prikaza Rivke kod studenca na svoj šabatni stol. U čemu svaki umjetnik ostaje vjeran tekstu, a u čemu se odvaja od njega? Na koje nejasnoće ili nepoznanice u izvornoj pripovijesti bi se oni mogli pozivati? • S kojim se prikazom Rivke najviše identificirate i zašto? • Šta mislite koliko je godina imala Rivka kada se udala za Jichaka? • Mislite li o Rivki kao ljubaznoj mladoj djevojci, ili kao profinjenoj, a možda i manipulativnoj odrasloj osobi? Kako se njezin lik razvija kroz ono rečeno u knjizi Berešit ? Avraham i Ketura
• Zašto Avraham otpušta svoje ostale sinove? Je li to bitno drugačije od protjerivanja Jišmaela? Kako ovi događaji mogu baciti novo svjetlo jedan na drugoga? R. Medan objašnjava da je, otpuštanjem drugih sinova "na istok", Avraham nastojao osigurati da zemlja Izrael bude okružena prijateljskim susjedima. Što mislite koliko bi drugačija bila povijest da je ovo uspjelo onako kako je bilo planirano? ■
Berešit 25. govori o Avrahamovoj ženidbi s Keturom i o tome da je
Prevela Tamar Buchwald
■
Godina 13 7 Broj 5 Strana
Strana 7
Rav Kook:
Tora praotaca Univerzalna poruka
Abrahamova misao, Sarina Tora
B-g je Abrahamu i Sari promijenio
Rav Kook je razlikovao drugačije
imena: Abramu u Abraham, a Saraj
pristupe ova dva duhovna velikana.
u Sara. U čemu je značenje ove pro-
Abrahamovo se učenje slaže s filo-
mjene imena? Talmud u Berahot 13a
zofskom baštinom judaizma. On je
objašnjava da obje promjene imaju
do vjere u Stvoritelja došao kroz
zajedničku temu.
svoju moć logike i zaključivanja, te
Ime Abram znači "otac Arama." U početku Abraham je bio samo vođa naroda Arama, no na kraju je postao duhovni vođa cijelom svijetu. Dakle, on je postao Avraham - "Av hamon gojim," otac mnogih naroda. Ime Saraj znači "moja princeza". U početku ona je bila samo princeza svog vlastitog naroda. No, na kraju je Sara postala - 'princeza' - princeza cijeloga svijeta.
pomaganje drugima - relevantni su za sve narode. Važno je da Abraham bude priznat kao svjetska ličnost kako bi se naglasila univerzalna priroda njegova učenja. Mora ga se zvati Abrahamom, "ocem mnogih naroda."
se koristio argumentima i dokazima
S druge strane praktične micvot
za uvjeravanje ljudi svoga vremena.
(dobra djela), služe za jačanje i kon-
Kao što je Majmonides (Zakoni o
solidaciju nacionalnog karaktera ži-
idolopoklonstvu 1,9.13)
napisao:
dovskog naroda. Od Sare smo nasli-
"Ljudi bi se okupili oko njega te ga
jedili svetost čina. Ta djela pomažu
ispitivali o njegovim riječima, a on
razviti jedinstvenu svetost židov-
bi svakome objašnjavao u skladu s
skog naroda, koja je potrebna ■ za
njegovim sposobnostima, dok ga ne
moralno napredovanje svih naroda.
bi vratio na put istine. '
Na ovaj je način Sarina Tora prakti-
S druge strane Sarina je Tora u većoj mjeri bila usklađena s dobrim djelima, prikladnim običajima i pra-
čnih djela obuhvaćala i nacionalne i univerzalne sfere. Dok je Sara 'princeza' svijeta, ona još uvijek ostaje 'moja princeza', princeza njezinog
Drugim riječima, učenja Abraha-
ktičnim dobrim djelima (micvot).
ma i Sare preobrazila su se iz lokal-
Stoga Midraš (Bereišit Haraba 60,15)
ne poruke u univerzalnu. Ipak Tal-
naglašava fizičke znakove njene
Uzvišeni cadikim – pravednici –
mud nam kaže da je postojala te-
službe B-gu – oblak koji lebdi na
moraju prepoznati ovu tajnu. Nji-
meljna razlika u tim promjenama
ulazu u šator, blagoslov u tijestu, i
hov je zadatak da kombiniraju ove
imena. Onaj tko pozove Abrahama
svjetiljka koja gori od jednog šabat-
dvije Tore, onu od Avot - praotaca s
njegovim starim imenom prekršio je
nog predvečerja do sljedećeg.
onom njihovih potomaka. Tada će
pozitivnu zapovijed. Međutim, takve zabrane nema za korištenje Sarinog starog imena. Zašto?
Strana 8
Filozofski je sadržaj židovstva po svojoj prirodi univerzalan. Abrahamovi ideali - monoteizam, hesed,
naroda.
oni otkriti Toru okrunjenu slavom i snagom, ljepotom i sjajem. Čak su i Mudraci bili zbunjeni
Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rav Kook:
Tora praotaca
time što Tora do tako sitinih detalja
pregledu
opisuje priču o Abrahamovom sluzi
detaljnih
i njegovo traženje žene za Jichaka.
pravila i
Zašto je toliko stihova posvećeno
propisa
susretu sluge s Rebekom na zdencu,
sračunatih
kao i njegovom kasnijem izvještaju
da upravlja-
o ovom događaju Rebekinoj obitelji?
ju svim vi-
Tora je tako škrta na riječima – va-
dovima živ-
žne zakone se često izvodi iz jednog
ota. To oso-
jedinog slova. Odakle sada tolika
bito vrijedi
rječitost?
za razvoj
Zbog ove anomalije u tekstu, mudraci su iznijeli smionu tvrdnju: "Razgovor patrijarhovog sluge ima viši položaj od Tore njegovih potomaka" (Breišit Raba 60). Što to znači? Je li njihov svakodnevni razgovor uistinu važniji od Tore i njezinih zakona?
zakona Tore tijekom dugih godina izgnanstva, dok je Tora bila ograničena na reguliranje vjerskog života
Uzvišena Tora praoctaca
pojedinca.
U stvari, "razgovori" Avot, praotaca su također bili oblik Tore. Ova je Tora bila uzvišenija od kasnije Tore njihovih potomaka, jer odražava izvanrednu svetost i plemenitost tih duhovnih velikana. Ako je tako, zašto je Mudraci nazivaju tek 'razgovorom'? Razgovor je prirodan, neusiljen
Tora izbavljenja
Tore
Zajedno s povratkom nas kao na-
Amida čini tu vezu između Avot i
cije u Erec Jisrael, mi se isto tako vraćamo i Tori Erec Jisraela. Generacija preporoda naše nacije nema strpljenja za nejaka svjetla judaizma kakva postoje u egzilu. Ljudi traže uzvišene ideale i velika djela. Oni
govor. Tora Avot - praotaca bila je
žele izgraditi uzorno društvo, ispra-
poput razgovora koji prirodno teče
viti nepravdu, i vratiti židovski na-
iz unutarnjeg svetišta njihovih cilje-
rod u autonoman i neovisan polo-
va i težnji. Sveti ideali do te su mje-
žaj. Postoji unutarnji B-žanski duh
re prožimali svakodnevne živote
koji pokreće njihovu drskost, dok
Abrahama, Jichaka i Jakova, da su
odbacuju slabašna svjetla judaizma
se ti ideali pokazivali čak i u sva-
u izgnanstvu, svjetla drhtavog sjaja,
kodnevnom govoru njihovih slugu.
poput svijeća na blistavom pod-
S druge strane Tori njihovih potomaka nedostajalo je prirodne spon-
nevnom suncu.
Dnevna
molitva
doba izbavljenja: "[B-g] se sjeća dobrih djela praotaca i u ljubavi dovodi Otkupitelja njihovim potomcima." Dobra djela praotaca i njihova živa i prirodna Tora izbavit će njihove potomke u posljednjoj generaciji. Zasjat će mesijansko svjetlo, a iz mraka hereze i poricanja proisteći će nadzemaljska
svjetlost
uzvišene
Tore Avot - praotaca, izvorne i veličanstsvene Tore koja će izbaviti tu generaciju. ■ Prevela Tamar Buchwald
Što će zadovoljiti duhovne potre-
tanosti. To je promišljena religija
be generacije preporoda? Oni će za-
koja se temelji na voljnoj svetosti,
dobiti novi život iz svobuhvatne
Godina 13 9 Broj 5 Strana
praotaca.
Strana 9
Rabbi Berel Wein:
Prošlost i budućnost Gubitak svog voljenog bračnog
šao, njegov stav prema životu i
druga, naročito nakon mnogih go-
promjenama u njemu doživio pro-
dina i desetljeća braka i zajedničkog
mjenu – on sada uvijek gleda napri-
života, uvijek je traumatičan udarac
jed i nikada nije usredotočen na
koji slomi čovjeka. Oni među nama
prošlost.
koji su imali nesreću da to dožive u svom životu mogu posvjedočiti o emocionalnom gubitku pa čak i fizičkoj traumi koju taj žalosni događaj može izazvati.
za neovisnost 1948. Kada je na svojoj koži osjetio bijedu i političko manipuliranje izbjeglicama od strane arapskih sila, čiji je jedini cilj bio uništenje Izraela,
Oni koji žive isključivo u prošlosti
a ne spašavanje i smještaj izbjeglica,
osuđeni su na samosažaljenje i te-
njegov je djed pobjegao iz Libanona
šku emocionalnu tjeskobu. Ona iza-
i nekako uspio svoju obitelj dovesti
ziva jedino osjećaj stradanja i bez-
natrag u Jaffu i Izrael. Ponovo je do-
nađa. To se očituje u svakom podru-
bio svoj posao kod Izraelske kom-
Iz života našeg praoca Jakova vi-
čju kasnijeg života i zaustavlja svaki
panije za distribuciju električne e-
dimo da on čak i desetljećima kasni-
daljnji duhovni, društveni ili osobni
nergije, te obrazovao generacije us-
je podsjeća svoju djecu i sebe na bol
napredak.
pješnih stručnjaka, sve građana Iz-
i patnju koje je prouzročila smrt njegove voljene žene Rahel. U biti,
Veličina Avrahama, kako nas uči
raela.
■
Mišna, sastojala se u njegovoj spo-
On je rekao da su Židovske izbje-
sobnosti adaptacije i neprestanom
glice iz Europe i muslimanski svijet
duhovnom i osobnom rastu. Avra-
nastojale zaboraviti svoju prošlost i
Avraham se naizgled sa smrću
ham je stalno gledao naprijed, is-
izgraditi novu budućnost za sebe i
Sare nosi na više stoički. Sama Tora
pred sebe – nikada se nije bavio
svoje potomke kada su stigli u Izra-
nam ukazuje na to. U vezi Avraha-
prijašnjim nesrećama.
el. Izbjeglice arapskih Palestinaca,
čini se da Jakov nakon smrti Rahel više nikada nije bio ista osoba.
move reakcije na tu tragediju, upotrijebljeno je malo slovo kaf da opiše Avrahamovu tugu i oplakivanje nad Sarinom smrću. Avraham zbog gubitka Sare ne tuguje manje od Jakova kada je ostao bez Rahel. Radi se o tome da se, poslije svih kušnji i nevolja kroz koje je Avraham pro-
Strana 10
Imao sam priliku slušati izuzetan govor kojeg je iznio George Deek, kršćanin koji je Arap i član Izraelskog ministarstva za vanjske poslo-
zavedeni svojim duhovnim i svjetovnim vođama, zabavljali su se svojim bivšim porazima i svojom legendom o nakbi.
ve. Pričajući priču o svom životu, on
Uglavnom, oni su se posvetili nas-
opisuje kako je njegova obitelj gene-
tojanju da unište Izrael umjesto da
racijama živjela u Jaffi, te kako su
sebe rehabilitiraju. Ovakav stav i
pobjegli u Libanon za vrijeme rata
način razmišljanja jako je loše fukci-
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Prošlost i budućnost
onirao i skupo ih koštao. Prošlost
Hevronu, polje izvan Š'hema/Na-
zemlju. Tražbine nad zemljom nisu
treba pamtiti i prisjećati je se, čuvati
blusa u Samariju, i Brdo Hrama u
baš sigurne ako se zasnivaju na za-
je i izvlačiti pouke za sebe. Među-
Jeruzalemu. Sva su tri mjesta kupili
konitosti, kupnjama i ugovorima.
tim budućnost i ono što od nje na-
vođe Izraela – Avraham, Jakov, Da-
činimo je ono što u konačnici odre-
vid – iz dobrih i vrijednih razloga,
đuje koliko vrijedimo i kakva će
te po punoj, ako ne i više od toga,
nam biti sudbina. To je jedna od
tržišnoj cijeni. Kupovina i pojedino-
velikih lekcija koju trebamo izvući
sti tih kupovina su zabilježeni u
iz priče o životu našeg praoca Avra-
Bibliji. No i pored toga, tijekom naše
hama.
duge povijesti, pa sve do sadašnjeg
Hevron: Neosporno naš Grad Hevron ima vrlo istaknuto
trenutka, naše vlasništvo nad sve tri lokacije je osporavano. Ono što možda možemo shvatiti iz ove parado-
mjesto u našem svijetu i svakodnev-
kalne situacije, je da je upravo ra-
nim novinskim vijestima. Vijesti iz
zlog zbog koje su nam ova mjesta
Hevroba nisu uvijek ohrabrujuće.
osporavana to što svoje pravo teme-
Teško je mjesto za život, taj naš He-
ljimo na zakonima, ugovorima i
vron. Teško mjesto da se živi u nje-
djelima koje je čovjek načinio, a ne
mu i teško mjesto za napustiti. U
na božanskom obećanju.
Tori čitamo o kupnji našeg praoca
ugovori, čak i sve naše kupovine na
Avrahama pećine Mahpela. Ova kupovina je trebala zauvijek učiniti ovo sveto mjesto vlasništvom Izra-
Svi su
ovom svijetu, predmet ponovnog razmatranja, revidiranja i otkazivanja. Vlade dolaze na vlast i pa-
elskog naroda. No nije tako ispalo.
daju, okolnosti i situacije se mije-
Stoljećima su Jišmael i njegovi po-
njaju, definicija “prava” se mijenja
tomci, i Esav i njegovi potomci, ne-
dekretom ili zajedničkom suglasno-
brojeno puta s uspjehom osporavali
šću. Ukratko, ništa nikada ne ostaje
Izraelu pravo na taj prostor. Više od
isto. Ništa u svijetu kakvim ga je
tisuću godina Židovima nije bilo
čovjek sam stvorio nije nepromije-
dopušteno da uđu u zgradu koja
njivo. Stoga nam čitavi svijet, a na-
navodno počiva nad pećinom za pokapanje. Pravo Židovima da žive
pose arapski svijet, osporava pravo na te dijelove zemlje u zemlji Izrae-
u Hevronu jest i bilo je osporavano
lu. Našem ugovoru je istekao rok i
mnogo oštrije čak i od prava Žido-
više nije važeći, vele oni. Mi smo se
vima da žive u Jeruzalemu. Zbog
još davno odrekli svoga prava time
čega? U čemu je tajna Hevrona koja
što stoljećima nismo bili prisutni na
ga čini toliko opasnijim i osporava-
tim posjedima. Indijanska plemena
nijim mjestom za život i sigurnost
u Americi također su potpisala i
Židova?
prepustila vlasništvo nad velikim
Talmud spominje da postoje tri
dijelovima Sjedinjenih Država, no
mjesta u Zemlji Izraelu nad kojima
kada su se okolnosti “promijenile,”
Židovski narod ima nesporno pravo
isprave su bile opozvane i odbijena
vlasništva. To su pećina Mahpela u
tražbina indijanskih plemena na tu
Godina 13 11Broj 5 Strana
Cijeli je smisao knjige Berešit da svijet i njegovi posjedi i dobra ne pripadaju čovjeku, već Stvoritelju. Pravo Židovskog naroda na zemlju Izrael ne temelji se na ugovorima i ispravama. Doista, ono se ne temelji ni na Balfourovoj deklaracije i rezoluciji Ujedinjenih naroda. Ona se temelji na B-žjem obećanju našim precima da Zemlja Izraela pripada, po pravu B-žje odredbe, njihovim potomcima. Na one Židovima koji iz raznih osobnih i vjerskih razloga odbijaju ovo B-žje obećanje vrši se veliki pritisak da opravdaju postojanje države Izrael i Židovskog prava na Jeruzalem. Bez tog vjerskog opravdanja i Židovske tradicije, tvrdnja naroda zemlje da smo "kradljivci" zvuči uvjerljivo i korektno. Vjera Izraela se temelji na objavi i volji našeg vječnog Stvoritelja. Mi svakako moramo učiniti svoj dio, jer B-g nesumnjivo pomaže onima koji si sami pomažu. No, u konačnoj analizi, očito je da mi imamo naša prava i potraživanja koja ne proizlaze samo iz trenutačnog postupanja, nego iz prava na temelju drevne vjere, te vjerskih načela i uvjerenja. Rabin Saadya Gaon izjavio je da se "naša nacionalnost temelji isključivo na Tori." Hevron i pećina Mahpela dokazuju koliko je u pravu. Šabat šalom ■
Strana 11
Rabbi Yissocher Frand:
Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da to možeš podnijeti „A Sara je umrla u Kirjat Arbi, odno-
To je pitanje još veće u svjetlu či-
ke, ide i činjenica da nam On daje i
sno Hevronu u zemlji Kanaan; Avra-
njenice da nam naši mudraci kažu
sposobnost da se sa tim zadacima
ham je plakao za njom i oplakivao ju.“
da je Sarina razina proroštva nadila-
nosimo. Dvoje ljudi mogu se naći u
(Berešit 23,2)
zila Avrahamovu. Izgleda da njena
istim okolnostima i reagirati druga-
Raši citira vrlo poznatu rabinsku
nesposobnost da se suoči sa relativ-
čije – jer jedan od njih je prošao iza-
tradiciju kojom se objašnjava slijed
no blagom traumom ne može biti
zov, a drugi – iako je imao potenci-
u kojem nakon odlomka o veziva-
objašnjena umanjivanjem njene oso-
jal da učini to isto – nije!
nju Jichaka dolazi odlomak Sarine
bnosti u odnosu na Avrahama.
Rav Haim objašnjava da je test
smrti, a ona uči da je Sara zapravo
Rav Haim Shmuelevitz predlaže
akeide bio kušnja za Avrahama i
umrla od šoka kada je čula da je
odgovor koji se temelji na odlomku
Jichaka, ali nikada nije trebao biti
njen sin zamalo ubijen.
Talmuda iz traktata Avoda Zara.
test za Saru. Budući da su Avraham
Gemara kaže (3a) „Ain HaKadoš Ba-
i Jichak trebali proći kroz taj test, ■
Kako su Avraham i Jichak, koji su bili osobno uključeni u cijelu tu tra-
ruh Hu ba b'trunija im berijotav“
.(B-
B-g im je dao sposobnost da se s
umu, uspjeli istu preživjeti? Mora
g svojim stvorenjima ne daje ništa
njime nose. Sari nije bio dan taj test i
da je drama za njih bila življa i više
što ne bi mogli podnijeti). Čovjek
stoga joj – unatoč činjenici da je bila
zastrašujuća nego što je to bila za
ima potencijal preživjeti svaki stres,
superiornija u proroštvima od svog
Saru. Pa ipak, očigledno nisu oni ti
svaku kušnju i svako stradanje s
muža – nije dana ni posebna božan-
za koje je to postalo najgore isku-
kojim se suoči u životu. Da li se čo-
ska pomoć (sijata d'šmaja) i unutar-
stvo. Sara je, s druge strane, samo
vjek održi na tom testu ili ne, to je
nja snaga koje su bile potrebne da se
čula o tim događajima – i to nakon
već druga priča; ali teoretski, održa-
nosi sa tom traumom. I uistinu, ona
što je već znala da je Jichak siguran
ti se na testu nije van mogućnosti
se s njome nije mogla nositi.
– a ipak je umrla od straha. Nije to
čovjeka. Zajedno sa činjenicom da
mogla podnijeti. Zašto?
nam B-g ponekad daje teške zadat-
To nas uči da iako neki čovjek može biti jači od drugog u određenim područjima, možda neće moći izdržati neke stvari koje će onaj duhovno slabiji izdržati – samo zato jer mu nikad nije dana božanska pomoć da se suoči sa tim izazovom. Ako test nije njegov, vjerojatno mu neće biti dana niti snaga koja je potrebna da taj test prođe.
Trauma dolaska u doticaj sa čovjekom kojeg je zadesila bol Nakon smrti svoje voljene supruge Sare, Avraham Avinu prišao je sinovima Heta i tražio da od njih
Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da to možeš podnijeti
kupi mjesto na koje će pokopati
Sforno kaže da izraz „ustao je“ uči
rećivati druge svojom boli. „Moja
svoju ženu. To je uvod u priču o
da se zakoni oplakivanja još nisu
bol je moja bol, ali sada moram raz-
kupnji pećine Makpela gdje su po-
odnosili na Avrahama (prije poko-
govarati sa drugim ljudima i u mom
kopana četiri biblijska para (Adam i
pa).
odnosu sa njima, oni ne moraju os-
Hava; Avraham i Sara; Jichak i Rivka; Jakov i Lea).
Rav Jeruhem Levovitz nudi drugačije tumačenje: stih pokušava reći
jetiti
moju
emocionalnu
bol.“
„Ustao je“ – znači da je internalizirao svoje osobne emocije i prema
Na početku opisa ovog pregova-
da je Avraham Avinu ustao i odvo-
račkog procesa stih koristi jedan
jio se od svoje osobne boli prije no
neobičan izraz: „vaJakam Avraham (i
što je krenuo u interakciju sa dru-
Avraham je ustao) iz prisutnosti
gim ljudima. Mnogo puta, kada je
Čak i u najbolnijim trenucima
svoje pokojnice“ (Berešit 23:3).
čovjek pogođen boli, teško mu je
svog života, nakon gubitka voljene
kontrolirati svoje emocije. Kada
supruge, Avraham Avinu bio je
ljudi dožive periode užasne boli,
sposoban odnositi se staloženo i s
često svoje emocije nose na sebi.
poštovanjem prema svojim bližnji-
Nažalost, tada su i oni s kojima ti
ma. Na taj ih je način poštedio trau-
ljudi dolaze u doticaj, također izlo-
me dolaska u doticaj sa čovjekom
ženi njihovoj boli.
pogođenim boli. ■
Komentari istražuju posebno značenje izraza „ustao je.“ Što je sakriveno u tom izrazu? Baal HaTurim kaže da to uči da nitko ne smije govoriti u prisutnosti
Hetovim sinovima se odnosio kao da se ništa nije dogodilo.
mrtvog tijela. Avraham je morao ustati i otići prije no što je sa Heto-
Stih nas uči da je Avraham bio
vim sinovima raspravljao o kupnji
potpuni gospodar nad samim so-
posjeda.
bom i svojim emocijama. Bio je spo-
Prevela Anja Grabar
soban obrisati svoje suze i ne opteGodina 13 13Broj 5 Strana
Strana 13
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Izazovi su nam prijatelji Paraša započinje Sarinom smrću i
kupnja mjesta za pogreb za pretjera-
kada se stvarni izazovi pojave na
Abrahamovom potragom za mjes-
nu cijenu i to u zemlji koju mu je B-
našem putu, mi postajemo frustrira-
tom na koje bi ju sahranio. Na kraju,
g dao, rat protiv 4 vojske, zahtjev da
ni i žalimo se kako je život zaista
on kupuje neobično malo mjesto
žrtvuje svog sina… to su izazovi
težak. Kada čovjek izgubi posao,
zvano Hebron (za ogromnu cijenu).
koji bi svakome zadali teškoće.
novac, zdravlje ili voljenu osobu –
Tada nije shvaćao koliko će ono
to ne izgleda kao izazov kojeg ćemo
problema izazvati u budućnosti.
s radošću dočekati, već više kao te
(Postoje 3 mjesta u zemlji Izrael koja
škoća zbog koje postajemo uzrujani.
su kupili Židovi. To su: Brdo Hra-
Neobična je to stvar. Neke izazove
ma, Hebron i Šehem/Nablus. Zani-
prihvaćamo i tražimo; druge, pak,
mljivo je primijetiti da se upravo na
izbjegavamo i od njih bježimo kao
tim mjestima do današnjeg dana
od pošasti.
vode najžešći sukobi.)
Smatram da je stvar u tome na koji
Nakon što je sahranio Saru, odlu-
način je 'programirano' naše razmiš-
čio je da je došlo vrijeme da prona-
ljanje. Mi ljudi volimo i trebamo
đe ženu za svog sina Izaka. On šalje
izazove. Ali ih iz nekog razloga želi-
Eliezera, svog vjernog slugu, kako
mo kontrolirati i ograničiti njihov
bi pronašao onu pravu. Eliezer pro-
opseg. Izazove koji su van naše kon-
nalazi Rebeku i ona se udaje za Iza-
trole smatramo neželjenima. No,
ka. Abraham se također ponovo ženi, ovaj puta ženom zvanom Ke-
Ali mi smo svi u istom brodu –
tura. S njom ima 6 sinova koje šalje
život nas izaziva na ovaj ili onaj
na daleki istok, a zajedno s njima
način.
šalje i tajne misticizma.
zaista nema razloga za takvo razmišljanje. Ako je malen izazov uzbudljiv i motivirajući, tada bi veliki izazov mogao biti samo još bolji! Ako
Zanimljiv je naš dvojak odnos
malen izazov obogaćuje naš život u
Abraham umire u dobi od 175
prema izazovima. S jedne strane, mi
maloj mjeri, tada bi veliki izazov
godina. (On je jedini od naša 3 prao-
ih prihvaćamo pa čak i tražimo –
trebao učiniti to isto, ali u puno
ca čije godine se ne podudaraju sa
unajmit ćemo osobne trenere kako
većoj mjeri.
maksimalnim brojem bodova koji se mogu postići u nekom sportu. Jakov je umro sa 147 – to je maksimalan broj bodova u snookeru, a Izak je umro sa 180 – to je maksimalan broj bodova u pikadu.) Izak i Jišmael sahranili su Abrahama pored Sare.
Jednu stvar zasigurno znam. Ako
Neobična je to stvar. Neke izazove prihvaćamo i tražimo ih; druge, pak, izbjegavamo i od njih bježimo kao od pošasti.
Jišmael je umro u dobi od 137 godi-
Tijekom posljednjih tjedana vidjeli smo Abrahama koji je bio testiran kroz 10 različitih testova – putovanje u nepoznatu i stranu zemlju, Strana 14
ga ne želimo, tada će on, kada se pojavi na našem putu, biti upravo takav. Ako pak, pružimo izazovima priliku prije nego li donesemo ocjenu o njima, mogli bismo shvatiti da su nam oni mnogo više prijatelji,
na, a paraša završava nabrajanjem njegovih 12 sinova.
unaprijed gledamo na izazov kao da
bi nas vodili do ruba smrti, mučit ćemo se s križaljkama i sudoku zagonetkama, trčat ćemo maratone… Ako nema izazova, mi ga tražimo i stvaramo. A s druge strane, često,
nego neprijatelji. A siguran sam da ćemo se, ukoliko na njih gledamo kao na prijatelje, s njima i efektivnije nositi. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora
Rabbi Shlomo Riskin:
Dokle seže moć roditelja "I Abraham je bio star, odmakao u godinama ... " (Postanak 24,1) Uz to što su dijelili zajedničke ideale, simbiotski odnos Abrahama i Izaka uključivao je i njihovu izuzetnu fizičku sličnost. Interesantno je da je jedna od posljedica njihove fizičke sličnosti osnovica za jednu od najzanimljivijih tvrdnji u Talmudu. Iz riječi stiha naše paraše „Abraham je bio star, zašao u godine“, naši mudraci zaključuju da su u tom trenutku u svijet uvedeni simptomi starosti. Razlog? Ljudi koji bi tražili Abrahama zabunom bi se obratili Izaku, a oni koji bi tražili Izaka prišli bi Abrahamu. Uznemiren tom zabunom, Abraham se moli za B-žje milosrđe da ga učini da izgleda star, i Abrahamova molba je uslišena: 120godišnji muškarac više nikada neće izgledati kao njegov 20-godišnji sin! Kako razumijevamo zašto je Abraham bio toliko uznemiren ovim slučajem zamjene identiteta? Uostalom, što ima loše u tome ako vas pogreškom zamijene za vašeg sina? Zar nije san svakog roditelja koji stari da uspori taj proces starenja i ostane vječno mlad? Odgovore nalazimo skrivene između redaka ovog učenja, u kojima je izražena dijalektika složenog odnosa oca i sina. Unatoč našoj želji za bliskošću između generacija, otac mora izgledati drugačiji od svog sina iz dva razloga. Prvi je zato da bi on mogao primiti sinovske obveze koje mu slijede kao prenositelju života i tradicije. Ta je ideja ukorijenjena u biblijskoj zapovijedi da mlađa generacija poštuje starije. U stvari, posljednja volja i testament Rabbi Yehudah Piousa (Njemačka, 12. stoljeće) zabranjuje svima da za supružnika uzmu neGodina 13 15Broj 5 Strana
koga tko nosi isto ime kao njihovi roditelji. Ovo je stoga, kako je objasnio Rabbi Aharon Soloveitchik zt'l, da se izbjegne ostavljanje dojma da će se dijete ikada obratiti roditelju po imenu. Mi možemo biti bliski s našim roditeljima, ali ne smijemo ih pobrkati sa svojim prijateljima. Drugi je da sin mora izgledati drugačije od svog oca, tako da sin razumije svoju obvezu da doda svoj jedinstveni doprinos na mudrost prošlosti. Abraham je tražio B-ga da bi Izakov vanjski izgled treba pokazivati da on nije čista kopija svog oca, već jedinstvena osoba. Uostalom, kad sam Izak postane patrijarh, on će predstavljati osobinu gevure, onaj dio B-žje manifestacije snage i pravednosti koji pruža važnu protutežu Abrahamovoj osobini heseda (dobrote). Abraham, dinamičan i kreativan svjetski putnik, suprotnost je introspektivnom i pronicljivom Izaku koji nikada nije iskoračio izvan svetog tla Izraela. Abraham je sa snažnom spoznajom uvidio da, ako ne prestane zabuna zbog njihovog izgleda, Izak možda nikada neće shvatiti potrebu "da dođe na svoje" i razvije svoj vlastiti zasebni identitet. Talmudsko učenje o pedagoškom odnosu između djedova i baka s unucima ilustrira važnost dinamičkog i simbiotskog odnosa među generacijama. Rabbi Hiya bar Abba kaže: "Tko god čuje Toru od svog unuka, to je jednako kao primanje Tore sa Sinaja"! Ovaj koncept otkriva da se linija između Sinaja i sadašnjosti može povući u oba smjera. Ne samo da djedovi prenose tradiciju na svoju djecu i unuke, već unuci prenose tradiciju i na svoje pretke. Uvide u Toru možemo i moramo sakupljati i od mlađih generacija.
Razmotrite fascinantni odlomak iz Talmuda koji opisuje kako je, kad je Mojsije uzašao na Visine da bi primio Toru od Svemogućeg, najveći svih proroka otkrio da B-g pričvršćuje krune (tagim) na sveta slova zakona. Kad se Mojsije raspitivao o značaju toga, B-g je odgovorio da će doći dan kada će veliki mudrac, Rabbi Akiva, iz svakog zavijutka krune izvoditi zakone. Dok su Mojsiju bile dane osnove, dakle, biblijske riječi i njihove krune (koje odgovaraju zakonima i metodama objašnjenja i ekstrapolacije), Rabbi Akiva je u kasnijem naraštaju izvodio nužne zakone za svoje vrijeme, koji se zasnivaju na zakonima i načelima koja je Mojsije primio na Sinaju. Ovo je legitimni put napredovanja Tore koji Maimonides dokumentira u uvodu svog komentara na Mišnu, i to je metodologija kojom suvremene response (odgovori na upite) pristupaju pitanjima poput korištenja električne energije na Šabat, održavanja na životu osoba koje su doživjele cerebralnu smrt, in vitro oplodnje i mnoga druga. Vječnost Tore zahtijeva kako vjernost djece prema učenjima roditelja tako i priliku da djeca nastave i razvijaju to učenje. Ova dvojnost Sinaja unapređuje naše današnje iskustvo. Abraham se moli za karakterističnu starost kako bi omogućio Izaku da razvije svoju jedinstvenost. Sinovi i očevi nisu potpuno isti, mada mnogi očevi vole misliti da jesu. Samo ako sinovi razumiju sličnost i ako očevi ostave prostora za individualnost, naraštaji se mogu istinski ujediniti u Židovsku vječnost. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 15
Yossi Katz:
Fer dogovor Sara, naša prva pramajka, preminula je u dobi od 127 godina. Abraham, njezin voljeni muž i životni partner u širenju monoteizma po čitavom svijetu, odmah se baca na zadatak pronalaženja odgovarajućeg mjesta pokopa za svoju pravednu ženu. On baca oko na pećinu Makpela, mjesto počivanja Adama i Eve, i vrata kroz koja se sve duše uzdižu do Edenskog vrta. Kako bi pribavio pravo na ovo sveto mjesto, Abraham mora preuzeti vlasništvo od jednog mutnog lika po imenu Efron. Abraham zamoli mještane, koji apsolutno poštuju Efrona, da posluže kao posrednici i dogovore plaćanje. Kad se Efronu pristupi u vezi prodaje, on uzvraća govoreći pred svim mještanima "Posjed je vaš!" Čovjek bi očekivao da će to biti trenutak utjehe za Abrahama. No, umjesto toga, Abraham inzistira da plati punu cijenu za pećinu i polje u kojem se nalazi. Bez ikakvog čuđenja, Efron u potpunosti iskorištava ovu ponudu i naplaćuje Abrahamu nevjerojatnih milijun šekela za posjed (Raši na Postanak 23,16; Bava Mecia 87a). Abraham spremno pristaje na taj iznos. Zašto je Abraham nije pristao na Efronov prvotni darovanje tog polje za badava? I zašto je na kraju platio zelenaški iznos koji Efron naveo? Nije li mogao barem dogovoriti fer cijenu? Pećina Makpeli nije bila obično mjesto. Bio je to ulaz u Edenski vrt; Abraham je znao da je to mjesto na kojem će se Sarina duša uzdići i sjediniti s božanskom. Upravo ovdje, se nalazio most između Neba i Strana 16
■
zemlje i otkrila se impresivna razina B-žje Providnosti. No, Druga strana Zla ne želi dopustiti Abrahamu da iskoristi te sile na dobro. Stoga se pobrinula da ključevi ovog svetog mjesta budu u rukama bijednog Efrona. Abrahamu je bio potreban pravi ratni plan da spasi ovo zemljište i vrati ga na stranu Svetosti. Oružje kojim se koristio bio je novac. Novac je krajnji pokazatelj moći i kontrole, koji zasljepljuje onoga tko ga ima da pomisli kako je apsolutno on taj koji drži sudbinu u svojim rukama. Tako je Abraham podmitio Efrona zelenaškim iznosom novca, dajući u stvari Drugoj strani da okusi svoj vlastiti medikament. Efron je dobio ono zašto je mislio da će ga učiniti sve-moćnim, ali krajnja je nagrada otišla Abrahamu. Pećina Makpela, mjesto gdje se Nebo i zemlja susreću da otkriju B-žju istinsku vladavinu u svakom detalju našeg svijeta, bila je vraćena natrag na stranu Svetosti. Kakve to ima veze s nama? Dok
putujemo putem duhovnog rastenja, mi dolazimo do moćnih odredišta. Ove nove razine nam mogu pomoći da ustanemo i doživimo novu svijest i bliskost s B-gom. Međutim, Druga strana stalno postavlja barikade i čini sve što može da nas drži podalje. Sile zla čine da izgleda kao da od toga ne može biti ništa - stvari će završiti onako kako i uvijek završavaju. Zar stvarno misliš da se možeš promijeniti? Zar stvarno misliš da se tvoj život može poboljšati? Ali B-g čini upravo suprotno i daje nam znak da priđemo. Da shvatimo da je ovdje svetost - da shvatimo da mi i B-g možemo imati potpuno novi i bolji odnos nego li smo imali jučer ili prekjučer. B-g je ovdje, i ne postoji nešto kao što je priroda ili navika. Vi samo morate shvatiti da je B-g taj koji doista upravlja, i sve što vas gura dalje od Njega nije ništa drugo nego samo još jedna smicalica Druge strane. Odbacite sve svoje sumnje i brige, i ustrajte u svojim duhovnim željama, tako da i vi također zaslužite okus Edenskog vrta. ■ Divrej Tora
Rabbi Daniel Travis:
Podizanje cijene Efron odgovori Avrahamu, govoreći
duhovno izdržavanje. Gemara na
povećana za trećinu vrijednosti ili
mu: "Poslušaj me, moj gospodaru; što
nekoliko mjesta spominje kako je
više. Mnogi se, pak, ne slažu s ovom
je 400 šekela vrijedna zemlje između
Šmuel bio posebno aktivan u ogra-
presudom, smatrajući da će se siro-
tebe i mene? Pokopaj svog pokojnika." .
ničavanju prakse povećavanja cije-
mašnima naškoditi već i porastom
(Berešit 23,13-14)
na. U jednom trenutku, kada su lju-
cijene za manje od trećine, pa i ma-
Suma od 400 šekela koju je Efron
di prodavali pšenicu po nerazumno
nji porast cijene daje legitiman ra-
spomenuo Avrahamu bila je mnogo
visokoj cijeni, sam Šmuel je pšenicu
zlog za bojkot.
viša od stvarne vrijednosti zemljiš-
prodavao po niskoj cijeni. Kad su
ta. Ipak, Avraham se nije prepirao
ljudi povisili cijene hadasim (za mi-
oko cijene - odmah je pristao i Efro-
cvu lulava), zaprijetio se da će doni-
nu je isplatio u cijelosti. Efron je,
jeti odluku kojom će dozvoliti upo-
međutim, prvobitno obećao Avra-
rabu mnogo jeftinije vrste.
Kad su prodavači ribe u Vilni iznenada podigli cijene, Rav Yechezkel Feivel, Rav Vilne i autor Toldot Adama stavili su zabranu na kupovine ribe. Dva tjedna kasnije, proda-
hamu da mu neće naplatiti zemlju,
Halaha kaže da ako se cijena ribe
vači ribe došli su ga moliti da ukine
već će mu je dati kao dar. On ostaje
koju Židovi kupuju za Šabat neo-
zabranu, ali on je to odlučno odbio
simbol onoga koji povuče svoju
pravdano povisi, beit din može in-
učiniti sve dok oni ne snize cijene.
riječ.
tervenirati i proglasiti bojkot tog
Dodao je da sve dok je zabrana na
Podizanje cijene bilo koje stvari za
proizvoda kako bi isforsirao sma-
snazi, čak je i vlasnicima ribarnica
više od šestine od početne cijene
njenje cijene. Postoje autoriteti koji
zabranjeno jesti ribu. ■
općenito je zabranjeno, posebno ako
donose presudu da se takav bojkot
je predmet nešto nužno za fizičko ili
može provesti samo ako je cijena
Godina 13 17Broj 5 Strana
Strana 17
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: HAJE SARA Iako paraša Haje Sara govori o Sarinoj smrti, ona je nazvana "Haje Sara" (Sarin život). Život, a ne smrt. U suštini, to je tajna koju podučava ova paraša - kako čovjek treba živjeti i preobratiti sile smrti u život. Ova paraša bilježi Abrahamovu kupnju Ma'arat HaMahpela, špilje u kojoj sahranjuje svoju suprugu, Saru. Abraham i Sara bili su jedinstveni po tome što su išli kontra svijeta, kontra zeitgeista, duha vremena, do te mjere da su zbog svojih ideja i snova morali pobjeći iz Ura Kaldejskog u Haran. Abraham i Sara sanjali su da će jednog dana svaka osoba, zato što je stvorena na sliku
ostvare kao što smo prvobitno pla-
stvaraju. U ovoj paraši stoji da je
nirali. Kad se san izjalovi to je prili-
Abraham umro "star i sit", što znači
ka da otpočnemo s novim snom,
da je živio punim životom. Tajna
kao što je pisano: "Pravednik pada
punog života svoj korijen ima u
sedam puta i diže se" (Izreke 24).
davanju drugima; to je život nade,
■
snova i vjere, koji će nas poštedjeti
B-žju, imati pravo na ljudsko dostojanstvo. Revolucionarna ideja za to
Tajna punine života
vrijeme, kao i u godinama koje su
je u davanju drugima --
slijedile, da bismo tek danas, 4000
to će nas poštedjeti razoča-
godina kasnije, mi mogli gledati os-
renja i neuspjeha
tvarenje ove vizije. Iz toga učimo da
razočarenja i neuspjeha, i u svakom nam trenutku darovati osjećaj vječnog života. Razumijevanje ovu tajne omogućuje nam da pronađemo pravu lju-
je jedna od najznačajnijih stvari u
bav. Ova nam paraša priča čudesnu
bivanju čovjekom naša sposobnost
Zohar nas uči da kada su Adam i
priču o tome kako Eliezer, Abraha-
da se projiciramo u budućnost. Sa-
Eva jeli od plodova Drveta znanja,
mov sluga, susreće Rebeku na iz-
mo tada možemo ići naprijed, razvi-
oni su po prvi put osjetili okus smr-
voru u Haranu. Ona velikodušno
jati i ostvariti našu svrhu kao
ti, okus poniranja do mjesta tame,
donosi njemu i njegovim devama
stvorenih na Njegovu sliku. Povi-
mjesta neuspjeha. Smrt je silazak na
vodu da piju, a on na taj način dobi-
jesne knjige pune su priča o ljudima
nižu razinu. Svaki put kad budemo
va odgovor na svoju molitvu, znak
koji su se usudili sanjati ono što se
povrijeđeni, ne postignemo uspjeh,
da je moguće ona žena namijenjena
činilo nemogućim u to vrijeme, i
ili padnemo u očaj, mi malčice um-
Jichaku. Njihov "spoj" je puni us-
njima
remo. Ta smrt je tama (slova korije-
pjeh, kao što je zapisano kad je Re-
na hebrejske riječi za tamu, hošeh su
beka postala Jichakovom ženom,
š.h.h, zaboraviti) koja ponire u naš
"I on je zavoli" (Postanak 24,67).
odajemo
priznanje
za
napredak čovječanstva. Većina nas izbjegava sanjati zbog straha od neuspjeha, ali ono čega bismo se trebali bojati je živjeti život bez snova. Život snova i vizija je život smisla, čak i kada se snovi ne
Strana 18
DNK, i uzrokuje da on zaboravi kako obnoviti stanice u tijelu kada se starost pojavi. Starenje ne mora
Šabat šalom. ■ Prevela: Tamar Buchwald
biti erozija ili trošenje tijela, budući se
stanice
neprestano
iznova Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti S avršen plivač se prepušta vodi Jedan je dječak prvi put vidio reba Jichaka iz Vorkija kako moli. Sav zadihan i zapanjen dotrčao je do svog oca i upitao ga kako je to moguće da veliki cadik moli tako jednostavno i tako tiho, bez ikakvog vidljivog izraza molitvenog zanosa. Otac mu mirno objasni: “Loš plivač mora snažno mlatarati po vodi, kako bi se uopće održao na površini. Kad se nađe u istoj situaciji, savršeni se plivač samo mirno opusti i prepusti struji da ga ona nosi.” ■
N eskromnost je jedna od najrazornijih osobina u
K ada si zaokupljen nečime što ti donosi
ljudskoj prirodi. Ona je u korijenu svakog nepriličnog
zadovoljstvo ili bogatstvo, znaš da prema
ponašanja. Kako onda možemo dozvoliti da se ljudi
tome moraš usmjeriti sve svoje mentalne
okupljaju u čast jedne osobe. Nije važno tko je na čelu
sposobnosti. Učini isto tako kada se trudiš
pokreta – već sam pokret. Uspjeh pokreta ovisi o jedin-
oko onoga što će te dovesti u dodir sa Sve-
stvu njegovih sljedbenika, jedinstvu koje nadilazi njiho-
višnjim. Ako to ne uspiješ, tvoj trud neće
ve razlike. Unatoč tome, u namjeri da ujedini ljude koji
uroditi plodom.”
su već po svojoj prirodi različiti, potreban je jedan vođa
Baal Šem Tov ■
koji je u službi višeg cilja, čija uloga je da podučava i inspirira, te osigura neprekinuto trajanje aktivnosti pokreta. R. Menachem Mendel Schneerson ■
R azgovaraj s B-gom kao što
razgovaraš s najboljim prijateljem. Ispričaj Mu sve. R. Nahman iz Breslova ■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 5 Strana
Strana 19
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život Djelovanje i reakcije
Iako si možda malen u svojim očima, ti si glava plemena Izrae-
Dok smo u interakciji s drugim
lovih, i Hašem te pomazao za
ljudima, bilo kod kuće, na poslu ili
kralja nad Izraelom… i On je
u društvu, često smo u poziciji da
rekao, „Idi, uništi grešnike, A-
moramo reagirati. Priroda naše reak-
maleka… dok ga ne istrijebiš.
cije može biti nenametljiva (pasivna),
Zašto nisi poslušao Hašemov
agresivna ili asertivna.
glas?... učinio si ono što je zlo u
Slijedeći Rambamov princip „zla-
Hašemovim očima.“
tnog puta“, ekstremi pasivnosti i
Samuel je prekorio Šaula, govoreći
agresivnosti trebali bi se izbjegavati.
mu da na to što nije asertivno nastu-
Najprikladniji odgovor je asertiv-
pio i nije ispunio svoju kraljevsku
nost, koja je put između dva ekstre-
obvezu Hašem ne gleda s naklono-
ma.
šću. Pogrešno usmjerena anivus ■ (po-
Budući da je termin asertivnosti če-
niznost) može biti opasna. Čovjek
sto pogrešno shvaćen, moramo za-
pitaju, „Kako možeš zastupati sa-
početi njegovim definiranjem. Još
mopoštovanje kada musar kaže da je
bolje, započet ćemo razjašnjavajući
ga'ava (arogancija, oholost) jedna od
što asertivnost nije. To nije hucpa. To
najgorih midos?“ Odgovor je da pra-
Talmud izuzetno cijeni onoga tko
nije agresivnost. Ona ne podrazumije-
vo samopoštovanje – dakle, poima-
ne reagira osvetnički kada je uvrije-
va biti nepopustljiv prema tuđem
nje istine o vlastitim snagama i spo-
đen ili napadnut, ali to ne znači da
mišljenju i ne popuštati ni milime-
sobnostima – nije ga'ava. Uistinu,
bi čovjek trebao dozvoliti da ga se
tar. Ona ne znači biti tvrdoglav. Ona
kao što sam već spomenuo u pret-
tretira kao šmata (dronjak). Mi smo
ne znači inzistirati na svom putu.
hodnom poglavlju, Rabenu Jona je
stvoreni becelem Elokim (na sliku B-
Jednostavna definicija kaže nam da
izuzetno dobro opazio da do ga'ava
žju) i celem Elokim se treba poštivati.
asertivnost znači biti direktan, iskren i
dolazi zbog niskog samopoštovanja, te
Problem niskog samopoštovanja
pun poštovanja u interakciji s drugim
da baal ga'ava nastoji kompenzirati
već sam dotaknuo u nekoliko svojih
ljudima. Svaki se čovjek ima pravo izra-
svoj osjećaj inferiornosti uvjeravaju-
drugih knjiga i često sam spominjao
ziti sve dok je pun poštovanja i ne po-
ći sam sebe da je superiorniji od
da sam i sâm, sve do svoje 38. godi-
vređuje druge u tom procesu.
drugih!
ne, bio žrtva neopravdano niskog
mora znati kada treba biti skroman, a kada nastupiti asertivno.
samopoštovanja.
To bi trebalo biti očigledno. Ali za-
Kralj Salomon napisao je da postoji
što onda mnogi ljudi imaju velikih
primjereno vrijeme za sve (Propovje-
U mom slučaju, ja sam razvio ne-
poteškoća da se tako asertivno izra-
dnik 3,1). Prave midos su najvažnije
gativne osjećaje prema sebi unatoč
žavaju? Postoji nekoliko razloga za
za djelotvorno življenje i mi mora-
činjenici da sam imao predivne ro-
to, o kojima ćemo raspraviti u nas-
mo znati pravo vrijeme i mjesto za
ditelje koji su me voljeli. U knjizi
tavku.
svaku stvar kako bismo se postupali
Anđeli ne ostavljaju tragove objasnio
ispravno.
sam zašto čovjek može razviti nisko
Neke ljude brine da će asertivnost pokazati da im manjka pravih midos
Jedna od najštetnijih pogrešaka u
samopoštovanje čak i uz idealne ro-
(karakternih osobina). Pomalo je ne-
židovskoj povijesti dogodila se kada
ditelje. Vjerujem da je to djelo koje
jasno što čini prave midos. Primjeri-
je kralj Šaul poštedio kralja Agaga i
čini jecer hara (zli nagon), čiji je cilj,
ce, ja uvijek naglašavam važnost
plijen Amaleka. Prorok Samuel ga je
kako nam kaže Talmud, da slomi
samopoštovanja.
ukorio riječima:
osobu (Kidušin 30b).
Strana 20
Povremeno
me
Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Zbog mog niskog samopoštovanja, trebala mi je potvrda drugih. Svi mi tražimo odobravanje. Potpuno je prirodno željeti odobravanje od drugih, ali poput svega ostaloga, u tome se može pretjerati. Moj ego je bio potpuno ovisan o odobravanju drugih. Nisam mogao riskirati ničije neodobravanje. Trebalo mi je odobravanje od svih šest milijardi ljudi na svijetu. Kao posljedica toga, ja nikad nisam mogao reći „Ne“ bilo kojem zahtjevu, čak i ako je bio nerealističan. Rekao sam „Da“ i onda kada sam zaista želio reći „Ne“ ali me bilo strah. Nisam mogao reagirati asertivno. No, što je pogrešno u pristajanju na tuđe zahtjeve? Nismo li dužni
Učinkovit život
sati navečer te ih nalazite uzne-
ne voli nikoga tko pravi probleme te
mirene.
da je najbolja stvar na tome satu šu-
Kako ste mogli izbjeći da uznemirite suprugu i obitelj? Mogli ste ljubazno objasniti čovjeku da ga ne možete odvesti na aerodrom tako odjednom; ako je u okviru vaših mogućnosti, mogli ste mu ponuditi pomoć u pokrivanju troškova za taxi koji će ga odvesti na aerodrom. To bi bilo asertivno ponašanje, a ne reakcija koja proizlazi iz niskog sa-
tjeti. Kompetentni učitelji traže od učenika da pitaju za razjašnjenje gradiva koje ne razumiju. Bio mi je jako drag jedan učitelj Gemare koji nas je ohrabrivao da se ne složimo sa njim. Njegova tipična reakcija kada bismo pokrenuli raspravu oko nečega bila je, „Vi ste sto posto u pravu! Sada ću vam pokazati gdje ste u krivu.“ Voljeli smo to!
mopoštovanja. Ako ste pristali na
Etika otaca također kaže, „… i na
zahtjev kao čin gemilas hasadim, mo-
mjestu na kojem nema vođa, teži da
gli ste nazvati suprugu i reći joj zaš-
budeš vođa.“ Opet, mudraci nas oh-
to ćete zakasniti, no budući da ste
rabruju da iskazujemo asertivnost.
bili zaokupljeni svojim vlastitim egom, vi to niste učinili.
Na radnom mjestu, može se dogoditi da je šef glavni i da se od zapos-
Ako ste u mogućnosti reći „ne,“
lenika očekuje da slijede njegovu
ali donesete prosudbu da kažete
politiku čak i ako se ne slažu s njom.
„da,“ to je razumno. Ako kažete
Dobri poslodavci rado prihvaćaju
Međutim, ja nisam činio usluge
„da“ samo zato jer se bojite reći
sugestije svojih zaposlenika i u
drugima kao gemilas hasadim, već
„ne,“ nedostaje vam asertivnosti.
mnogim situacijama sugestije zapo-
zato da bih zaštitio svoj krhki ego.
Nemogućnost da budete asertivni
slenika donijele su znatan uspjeh
Zamjerao sam ljudima što me isko-
može dovesti do toga da budete lju-
tvrtki.
rištavaju. Prava djela gemilas hasa-
ti na čitav svijet, a to svakako nije
dim ne rezultiraju ljutnjom i gaje-
emocionalno zdravo.
činiti drugima usluge? To je najveća micva gemilas hasadim, nije li?
njem gorčine. Svakako, čovjek bi trebao pružati i drugima, ali pri tom mora postupati razborito. Pogledajmo scenarij:
Zdrava asertivnost Talmud kaže da je jedna od tri midos koje karakteriziraju Židove također i beišanus (stidljivost) (Jeva-
Šest je sati navečer i poznanik
mos 79a). Naizgled kontradiktorno,
vas moli da ga odvezete na ae-
Talmud također kaže, „Stidljiva
rodrom. Budući da niste sposo-
osoba ne može učiti“ (Etika otaca
bni odbiti nerazuman zahtjev
2,6). Talmud na hucpu gleda s prije-
(pod pretpostavkom da ovo nije
zirom, ali ohrabruje asertivnost.
zaista hitan slučaj), vi ne nazovete kući, nego ga vozite na aerodrom. Vaša supruga i djeca čekaju na vas, a vaša supruga je pozvala i prijatelja da vam se pridruži na večeri. Vi ih razočarate jer dolazite kući nakon 8 Godina 13 21Broj 5 Strana
U domu je ispravna asertivnost od vitalne važnosti. Nije rijedak scenarij u kojem je jedan od supružnika onaj koji kontrolira te zagušuje asertivnost drugih članova obitelji. Ne jednom mi je neki od supružnika rekao, „Moj suprug/ supruga inzistira da je njegov/ njezin način ispravan i ne trpi nikakvo neslaganje. Za dobrobit šalom bajisa (sklada u kući), ja pristajem na to.“ To je nezdravo okruženje. Djeca koja su se žalila da
Nažalost, ponekad se može zdra-
je jedan od roditelja tiranin često su
vu dječju asertivnost obeshrabriti.
jednako ljuta na drugog roditelja što
Popularni aksiom, „Djecu se treba
se nije zauzeo za njih, a dječje samo-
vidjeti, a ne čuti“ može narušiti dje-
poštovanje time može biti narušeno.■
tetovo samopoštovanje. Također, dijete može dobiti poruku da učitelj
Prevela Anja Grabar
Strana 21
Alan Morinis:
Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ali rabinska tradicija nam govori da je proučavanje Tore to i još više od toga. Tora je postojala prije povijesti i ona je zapravo plan stvaranja svemira, te stoga Toru proučavamo ne samo da bismo naučili priče i zakone, već i da zavirimo u temelje sveg postojanja i da otkrijemo ono što možemo o prirodi B-ga. Stoljeće za stoljećem, Židovi su se strastveno bavili izučavanjem i učenjem, pojedinačno, u parovima i u grupama; i bilo to izričito ili prešutno, predmet proučavanja uvijek je bila priroda svetog u ovom svijetu. ■
Učenje Talmud Ovo su stvari za koje osoba uživa dio u ovom svijetu dok im glavnina ostaje da se uživa u svijetu koji će doći. To su: poštovanje roditelja, dobra djela i pomirenje među ljudima. Ali učenje Tore, jednako je svemu tome. - Šabat 127A PRVA METODA kojom se stječe Tora u biti je židovska duhovna praksa "proučavanja." Dvije stvari saznajemo iz činjenice da su rabini postavili učenje kao prvu od četrdeset i osam metoda putem kojih stječemo Tore. Prvo, ovo naglašava ranije izrečenu poantu da se "stjecanje Tore" ne smije pomiješati s "učenjem Tore". Učenje Tore je metoda, dok je stjecanje Tore cilj. Učenje Tore iziskuje učenje, dok stjecanje Tore iziskuje osobnu transformaciju. Drugi razlog zbog kojeg se učenju daje počasno mjesto je važnost koju je židovska tradicija uvijek pridavala izučavanju tekstova i potrazi za znanjem. Tisućama godina biblijski, talmudski i rabinski spisi bili su središnja židovska praksa za osobno usavršavanje i duhovno uzdizanje. Učenje je zauzelo najviši stupanj na ljestvici vrijednosti, stupanj koji nadilazi zajedničku vrijednost takvih hvalevrijednih djela kao što su
Strana 22
Upravo u samoj Bibliji data je naredba: "Podučite [ove riječi] svoju djecu, razgovarajte o njima dok sjedite kod kuće i kada hodate cestom, kada idete leći i kada ustajete," upute da se okupirate učenjem koje je ugrađeno u dnevnu liturgiju.
Budući da se Tora proučava, uvijek postoji opasnost da ono što se nauči neće biti ništa više od informacije, puko proširenje pojmovnog inventara. Rabinski spisi protive se ovakvom pristupu učenju, započinjući s retkom 1,2 iz Pjesme nad pjesmama, koji kaže: „O, neka me poljubi poljupcima usta svojih.“ Oni nude alegorijsku interpretaciju da ovaj redak ne govori o ljubavniku, nego o B-gu. "Tražitelj žudi za b-žanskim poljupcem. Taj se poljubac dešava putem proučavanja Tore, i taj je poljubac uvijek dostupan.
Učenjem Tore mi učimo što je ispravno a što pogrešno, započinjući s Deset zapovijedi. Također učimo o moralu, što je dobro a što loše. Interakcija s vršnjacima i nastavnicima prima pohvalu jer izoštrava intelekt.
Dakle, cilj učenja nije samo da se nauče pravila ponašanja i svetog, te način na koji funkcionira svemir, a također i o B-gu, već da se kroz čin učenja postane i izravno prisan s b-žanskim. Rabi Chaim iz Voložina
poštovanje roditelja, ljubaznost, stvaranje mira i slično. Kaže se da B-g plače nad osobom koja se mogla zaokupiti učenjem Tore, ali je to zanemarila.
Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Alan Morinis:
Srce smješteno u umu
(1749.-1821.), utemeljitelj suvremene ješive, opisuje mističnu bliskost koja proizlazi iz proučavanja: "Jer bavljenje i učenje sami po sebi uključuju zajedništvo sa voljom i riječi Blagoslovenog, a Blagosloveni i Njegova volja i Njegova Riječ su svi jedno." Kroz proučavanje susrećemo riječ, a riječ otkriva B-žju volju. B-g je prisutan u riječi i volji i tako kroz ovu aktivnost osoba doživljava mističnu bliskost s Jednim. Nije ni čudo što je učenje Tore opisano kao čisto zadovoljstvo. Chazon Ish (1878—1953), učenjak iz nedavnog doba, napisao je, Ni jedno zadovoljstvo na ovom svijetu ne može se izjednačiti s marljivim proučavanjem Tore. Ugodni doživljaji mogu pružiti osjećaj užitka čovjekovom tijelu i svim njegovim udovima u ograničenom smislu. Ali ovo se zadovoljstvo ne može usporediti s neprocjenjivim zadovoljstvom truda za mudrost Tore, pri kojem se čovjekova duša uzdiže; gdje upija zadovoljstvo od sjaja uzvišene mudrosti. Sve to dolazi iz proučavanja Tore. Ali ako poslušamo ono što je bilo rečeno u uvodu u ovu knjigu, Tora se definira šire nego tek kao skup tekstova, pa tako i proučavanje Tore uključuje više od zaokupljenosti knjigama. Naše učenje nije ograničena na tiskanu riječ. U Pirkei Avot 4,1 postavlja se pitanje: "Tko je mudar?", a odgovor koji je dan glasi: "Onaj koji uči od svakoga." Na hebrejskom se to kaže, mi'kol adam, što doista može značiti "od svakoga", no musarski je učitelj, rabin Simcha Zissel Ziv, ipak ovu frazu radije protumačio tako da znači učenje "od čitave osobe", što hebrejski dopušta. Godina 13 23Broj 5 Strana
šom, i iz toga izvodi pouku:
On nam skreće pažnju na način na koji, na primjer, dizajner odjeće primjećuje vaše odijelo, ali vrlo malo pozornosti obraća na to jeste li ljubazni. Lopov ne vidi vaš šešir ili cipele, već samo vaš novčanik. Onaj koji voli pse zamjećuje svaki detalj psa, ali jedva opaža vlasnika. Naša je tendencija da se usredotočujemo samo na ono za što se već zanimamo, i tako propuštamo što više naučiti od drugih. Doista mudra osoba otvorena je za učenje iz svakog mogućeg aspekta svake situacije i svake osobe s kojom se susreće. Doista, židovski izraz za učenu osobu nije haham, mudri, već talmid haham, što doslovno znači "mudar učenik". Uistinu mudar pojedinac nije onaj koji je postigao mudrost, već onaj koji neprestano traži učenje, stalno izučava više – što uključuje promatranje i razmišljanje o onome što se može naučiti od drugih ljudi - jer je to postalo njegovim načinom života, i žeđanje za tim je snažno. Rabini proučavanju Tore pripisuju moć, ali, kao kod svih oblika moći, i ona se može koristiti u pozitivne ili negativne svrhe. Koje od toga za nas vrijedi, to ovisi o našem vlastitom karakteru, i tu nastupa praksa musara. Gaon iz Vilne je primijetio da se učenje Tore uspoređuje s ki-
Nemojte pretpostavljati da izučavanje Tore garantira da će onaj koji ide za time postati rafinirana osoba. Kiša pada na čitavu tlo jednako, ali njezino djelovanje ovisi o primatelju. Ako je zemlja zasijana pšenicom, iz nje će proklijati pšenica. Ako je posijana otrovnim biljkama, izniknut će otrovne biljke. Tako je i s Torom; ako je srce čovjeka dobro, njegova će pobožnost postati veća. Ako mu je srce zlo, on će još više podbaciti kad razmišlja o tome i ozlojeđenost u njegovom srcu će rasti. Kada bi učenje bilo sve što je potrebno da se postigne osobna transformacija, mogli bismo ovdje prekinuti s pisanjem knjige. Ali rabini nam pružaju četrdeset i sedam dodatnih postupaka prema tom cilju, a ovdje saznajemo i zašto. Potrebne su nam dodatne prakse da nam pomognu da uzdignemo svoje karakterne osobine (midot) i da poboljšamo svoje ponašanje, tako da sjeme koje cvjeta u nama kroz učenje Tore ne urodi ičim drugim do zdravim, hranjivim plodom.
PRAKTIČNI KORAK Budući da smo uživali u "učenju od svakoga", i u svjetlu predivnog tumačenja Altera od Kelma da si zadamo u zadatak da učimo od čitave osobe, vaš je praktični korak da si u džep ili torbu stavite jedan komad papira ili malu bilježnicu, te da zapišete barem jednu stvar koju možete naučiti od svake osobe koju sretnete svakog dana ovog perioda, bez iznimke. ■
Strana 23
TUŽNA VIJEST
Preminuo Branko Lustig Radio Slobodna 14.11.2019.
Evropa
koprodukcijskih i stranih filmova.
Istaknuti filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara Branko Lustig preminuo je u četvrtak u Zagrebu u 87. godini. Oscara je dobio za filmove "Schindlerova lista" Stevena Spielberga (1993.) i "Gladijator" Ridleya Scotta (2000.), za koje je nagrađen i Zlatnim globusom.
Među filmovima na kojima je radio ističu se "Limeni bubanj", V. Schlöndorffa iz 1979. i "Sofijin izbor", A. J. Pakule iz 1982.godine.
Branko Lustig rodio se u Osijeku 10. lipnja 1932. a kao Židov bio je odveden u nacističke konclogore Auschwitz i Bergen Belsen. Njegovo životno iskustvo iz Holokausta ugrađeno je u Spielbergovu "Schindlerovu listu". Po završetku rata studirao je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište i film, i rano se angažirao u filmskoj industriji – prvo kao organizator snimanja, potom kao pomoćnik redatelja, direktor filma i producent u ukupno više od 100 hrvatskih,
Nakon rada na seriji "Vjetrovi rata" (1983.) odlazi u Sjedinjene Države gdje za televizijsku seriju "Ratovi za drogu: priča Camarena" (1990.) dobio nagradu Emmy. Prije deset godina Lustig se vratio u Hrvatsku gdje je inicirao i vodio Festival tolerancije – Festival židovskog filma i osobno se angažirao u edukaciji o Holokaustu i toleranciji. Godine 2019. proglašen je počasnim građaninom grada Zagreba za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je, kako stoji u obrazloženju, trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.
"Moj broj je A3317. Dalek je put od Auschwitza do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da – ako preživim - pričam kako je bilo", rekao je Lustig kada je kao najbolji producent nagrađen Oscarom za Schindlerovu listu. Branko Lustig na 73. dodjeli Oskara gdje je primio nagradu za film "Gladijator", 25.03. 2001. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut obitelji preminuloga filmskoga producenta, dodavši da je bio veliko ime u hrvatskoj i međuna-
rodnoj kinematografiji, dobitnik Oscara, ali i puno više od toga. „Imao je veliku ulogu u društvu zadnjih godina. Promovirao je kulturu sjećanja, pokrenuo Festival židovskog filma i Festival tolerancije i svjedočio je svojim životom o tome kako se ti strašni zločini koje je preživio ne smiju zaboraviti, ali je slao poruku uključivosti, tolerancije i ono što je uvijek govorio – da je oprostio ali da nije zaboravio. Tako da je njegova uloga u hrvatskom društvo velika, a njegov gubitak još i veći,“ kazala je ministrica Obuljen Koržinek. ■
PREDSTAVLJENA KNJIGA S TEKSTOVIMA SLAVKA GOLDSTEINA
'Iako su nastajali u različitim režimima i okolnostima, pokazuju aktualnost i dosljednost' Jutarnji list, 28.10.2019. Opsežno publicističko izdanje "Proslovi za bolju zemlju" s tekstovima Slavka Goldsteina, od Partizanskoga dnevnika iz 1943. koji je taj intelektualac i humanist pisao kao petnaestogodišnjak, do prvih poglavlja knjige koju nikada nije dovršio, predstavljena je u ponedjeljak u Zagrebačkom kazalištu mladih. Dvije godine nakon Goldsteinove smrti priređivači i urednici knjge, Boris Pavelić i Ivo Goldstein, objavili su knjigu s izborom tekstova iz njegova pozamašnog opusa, one koji, iako su nastajali u različitim vremenima, režimima i okolnostima, pokazuju aktualnost i dosljednost autorova stvaralaštva i njega samoga. Boris Pavelić kaže kako su dvadesetak uvrštenih tekstova uglavnom novinski članci na razPage 24 Strana 24
novrsne teme od rasprava o religiji i židovstvu, do aktualnih političkih tema, no iako vrlo različiti sve ih povezuje ideja slobode. "Ova knjiga je ispala kao okvir i uvod u Slavka Goldsteina, a kroz sve se tekstove nazire se fascinancija slobodom i znanjem kao takvim", rekao je Pavelić o djelu istaknutog urednika, publicista, izdavača, povjesničara, leksikografa, novinara, scenarista, režisera, političara, židovskog aktivista, a ponajprije humanista. Podsjetio je kako je većinu tekstova u knjizi odabrao sam Slavko Goldstein, a nakon njegove smrti ona je dopunjena, primjerice Partizanskim dnevnikom i poglavljima iz autobiografije iz doba sudjelovanja u partizanskom pokretu, te jednim od po -sljednjih intervjua na tu temu. Novinar i pisac Ivica Đikić sma-
da knjiga funkcionira kao jako dobar podsjetnik koliko Goldstein nedostaje u domaćem javnom prostoru jer se, prateći vijesti u zadnje dvije godine, često zapitao kako bi on reagirao na određenu situaciju. "Na žalost, takvih je situacija bilo puno, a nedostajao je netko tko bi se oglasio s takvim autoritetom, moralnim i intelektualnim pokrićem, da upozori na nešto što u ovoj zemlji ide krivo", ustvrdio je Đikić. "Slavko nije prečesto javno reagirao, vrlo je pametno i pažljivo birao bitke u kojima će sudjelovati, a koje su bile važne za cijelo društvo", dodao je. Saborska zastupnica Vesna Pusić primijetila je da se kroz cijelu knjigu provlače dvije opsesije koje su Goldsteina pratile cijeli život, prva je složenost istine jer je odbijao generalizaciju simplifikaciju i banalizaciju,
Divrej Tora
a druga je hrabrost. "Odbijao se bojati bilo čega, a naročito bilo koga", istaknula je. Kao jednu od najistaknutijih poveznica radova obuhvaćenih knjigom, uključivši i izvadak iz opširnog dosjea koji je Služba državne sigurnosti vodila o Goldsteinu, izdvojila je što ona "negiraju u tom trenutku prihvaćenu istinu." Seid Serdarević iz Frakture, koja je objavila to izdanje na više od 400 stranica, kaže kako su između brojnih Goldsteinovih tekstova izabrani ponajbolji, oni koji ostaju, a dva su objavljena prvi put, početni Partizanski dnevnik i za kraj knjige, poglavlja nikad dovršene knjige. "U knjizi se vidi sva težina tekstova o nama, danas i ovdje, ona ocrtava sve ono čemu je autor težio u svojim istupima i intelektualnom radu, a to je da ova zemlja bude bolja",■
Godina 13
Broj 5