1-06-Divrej Tora-Toledot-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 6

Zagreb, šabat 10. studenog 2018. - 2. kisleva 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Toledot Jeruzalem 16:03

17:21

Zagreb

16:14

17:13

Rijeka

16:21

17:20

Split

16:17

17:17

Dubrovnik 16:13

17:12

Vinkovci 16:03

17:03

Sarajevo 16:09

17:08

Doboj

16:08

17:07

B. Luka

16:11

17:11

Beograd 15:58

17:02

Novi Sad 16:00

17:03

Subotica 15:58

17:03

Zrenjanin 15:52

17:01

Niš

15:56

16:58

Beč

16:06

17:05

Frankfurt 16:31

17:30

Edison, NJ 16:26

17:34

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 13.11.2018.

Alot Hašahar

5:21

Najranije Talit

5:55

Nec Hahama

6:53

Najkasnije Š’ma

9:16

Zman Tefila

10:04

Hacot

11:40

Minha Ketana

14:28

Plag Haminha

15:27

Šekia

16:27

Cet Ha-kohavim

17:09



Broj 6 divrejtora@gmail.com

Paraša Toledot

Jakov vara Izaka, James Jacques Joseph Tissot , 1896-1902 , gvaš na drvu, The Jewish

(Berešit 25,19—28,9 )

Jichak se ţeni Rivkom. Nakon što su dvadeset godina bili bez djeteta njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela.

Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bore u njoj. B-g joj kaţe “dva su naroda u tvojoj utrobi”, i mlađi će prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, a Jaakov se rađa drţeći Esavovu petu. Esav odrasta i postaje lovac, čovjek polja, Jaakov je bezopasan čovjek, koji boravi u šatorima učenja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Jaakova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Jaakovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak predstavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ga ne ubije netko kome se svidi njena ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopava niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodi iz trećega uţivaju

u miru.

Esav ţeni dvije hetitske djevojke. Jichak postane star i slijep, pa iznosi svoju ţelju da blagoslovi Esava prije nego li umre. I dok Esav odlazi u lov na divljač za očevo omiljeno jelo, Rivka odijeva Jaakova u Esavovu odjeću, prekriva njegove glatke dijelove ruku i vrata jarećim koţicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i šalje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve blagoslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vrati iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još moţe napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovu gnjevu, te da si nađe ţenu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ţeni i treći puta, s Mahlat, Išmaelovom kćerkom. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ע״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Toledot

vav.

Jichaku je 40 godina kad se oţeni

Kohen - prva alija - 21 p'sukim – 25,19-26,5 Ovo je povijest Jichaka ben Avrahama, Avraham je otac Jichaka.

Raši navodi Gemaru koja kaţe da kada se Jichak rodio, podsmjevači su pričali okolo da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova.

Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove ţene i djecu, a Sara je čudom bila u stanju dojiti sve bebe.

(Gemara ukazuje na mnoţinu "banim" u 21,7). Tada su podsmjevači prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali su govorili Avrahamu da je Avimeleh zapravo bio Jichakovov otac

Rivkom (3 godine nakon akeda).

Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.

Nakon 20 godina bez djece (10

razvijaju se u različite osobnosti -

prije Rivkine reproduktivne dobi, te

Esav je lovac i ljubitelj prirode, Ja-

dodatnih 10 godina u kojima nisu

akov je blag, studiozan "boravi u ša-

mogli imati djecu), Jichak i Rivka

torima". Jichak voli Esava, Rivka

mole se B-gu. B-g čuje njihovu (za-

voli Jaakova.

pravo njegovu) molitvu i Rivka zatrudni. Ona prolazi "teško razdoblje".

temelji na tome da mu ovaj pribavlja hranu. Rivkina je ljubav bezu-

se previranja u njenoj utrobi događa

vjetna. Pirkei Avot kaţe da će jedino

sa samo jednim djetetom – i to ju je

bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

jako uznemirilo; donekle ju je smirila boţanska poruka da nosi blizan-

lijedilo nakon otmice Sare). Čudo se

ki kako bi joj rekao o njenim blizan-

ko da su podsmjevači morali reći, "Avraham je otac Jichaka".

Ranije, Tora nam govori o naraštajima Jišmaela ben Avrahama. Čini se da je to u skladu s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku, osim što Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluškinje.

Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama, i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napisana bez vav, što znači da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka ben Avra-

cima. Raši "uskače" da nam kaţe da je B-g s njom razgovarao preko Še-

Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaţe da je to bio dan Avrahamove smrti, Jaakov je bio pripremao tradicionalni obrok ţalobnika za Jichaka.)

ma (s kojima je B-g komunicirao pu-

Esav se vraća iz polja potpuno

tem Ru'ah Ha-Kodeša). Raši smatra

iscrpljen. Traţi Jaakova da mu da

neophodnim da to kaţe u kontekstu

nešto hrane. U zamjenu za hranu,

činjenice da se Rivka ne ubraja me-

Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u

đu proročice. (Međutim, vidite kas-

Esavovim očima beznačajno, ali za

niji komentar u sedri.)

Jaakova ono ima značaj.

Jedan drugi komentator govori da

Zemlju zadesi glad (poput one u

je Rivka znala da ima blizance, ali

Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna

nije vidjela zašto bi donijela Jaakova

od mnogih sličnosti između ţivota

na svijet kad ima Esava. Dio odgo-

Avrahama i Jichaka) pa Jichak ode

vora na njeno pitanje "zašto mi to

Avimelehu u Gerar. B-g se objavi

treba", je da je njezin zaključak bio

Jichaku i podsjeti ga da ne smije

pogrešan.

napustiti zemlju. B-g mu također

hama, Avraham je bio otac Jichaka.

Esav i Jaakov se rađaju, Jaakov

A riječ To'l'dot je napisana sa svojim

drţi za petu Esava. Dječaci rastu i

Strana 2

se Jichakova ljubav prema Esavu

znala da nosi blizance; mislila je da

ce. Tora kaţe da je B-g govorio Riv-

ka i prilika svog oca Avrahama, ta-

vezi tih odnosa. Imajte na umu ■ da

Komentari kaţu da Rivka nije

(budući da je Jichakovo rođenje usdogodilo i djetešce Jichak bilo je sli-

Ima mnogo različitih komentara u

ponavlja svoje obećanje o Zemlji i velikom narodu koji će od njega nastati.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Levi, druga alija - 7 p'sukim – 26,8-

Šliši - treća alija - 10 p'sukim –

na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji

12

26,13-22

su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeli us-

Jichak prebiva u Geraru. Jichak i

Jichak prosperira u Geraru, što

Rivka predstavljaju se kao brat i se-

izaziva ljubomoru kod mještana koji

stra (poput Avrahama i Sare, i iz

su zatrpali bunare koje je Jichak is-

Brahot 56: Rabi Hanina je rekao,

ista dva razloga). Nakon nekog vre-

kopao. (Postoji velika simbolika u

tko ugleda bunar u snu, vidjet će

mena Avimeleh otkriva da su oni

onome što Tora piše o bunarima,

zapravo muţ i ţena i prigovori Jic-

mir ... Jichakove sluge kopale su i

njihovim imenima, njihovom ruše-

haku zbog prijevare. Avimeleh na-

pronašle ţivi izvor, b'er majim ha-

nju, a zatim njihovom uspjehu.)

ređuje svojim ljudima da puste na

jim. To je uslijedilo odmah nakon

Jichak je potjeran iz Gerara. Novi

miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj

mirovnog sporazuma između Avi-

bunar kojega Jichak kopa preotima-

meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-

ju pastiri iz Gerara, pa onda još je-

vlja u istoj Gemari. Onaj koji u snu

dan. Tek treći bunar koji se zove

vidi bunar našao je Toru, kako stoji

Rehovot omogućava Jichaku da ţivi

u Mišlei: Tko me nađe, našao je ţi-

u relativnom miru.

vot ... B-g, Tora, i ţivot su izjedna-

doţivljavaju procvat u Geraru i B-g ih blagoslivlja.

Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio pravu prirodu

(Neki u tome vide skrivenu aluziju

koro u naše vrijeme).

čeni.

njihove veze, potjerao ih je. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a potom bili "otkriveni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.)

Jichak i Rivka također kaţu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "otkriveni" oni ostaju tamo.

Jedan komentar (S'fas Emes) sugerira da bi Jichak i Rivka mogli očekivati da se izvuku predstavljajući se kao brat i sestra jedino ako su Avraham i Sara stvarno imali kćer, pogotovo stoga što je Avraham bio dobro poznat u Avimelehovoj zemlji. Ovo je uistinu jedno od mišljenja u Gemari, koje objašnjava frazu "i B-g blagoslovi Avrahama sa svime (Bakol)", da je Avraham imao kćer.

Godina 12 3 Broj 6 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

R'vi'i - četvrta alija - 7 p'sukim –

akova da primi blagoslov umjesto

26,23-29

Esava. Ona kaţe Jaakovu da dovede dvije koze, a ona će pripremiti

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g

jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva

mu se ukazuje i ponavlja obećanje o

zbog straha da će Jichak osjetiti nje-

blagostanju dano Avrahamu. Jichak

govu glatku koţu i shvatiti da je

gradi ţrtvenik B-gu i dalje napreduje. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-

Jaakov došao da ga prevari. Rivka Avrahamova ţivota

odijeva Jaakova u Esavovu odjeću i

kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-

Esav se oţeni sa 40 godina - (pod)-

stavlja mu jareće koţice na vrat ka-

stvom Jichaku kako bi s njime sklo-

svjesni pokušaj da oponaša svog

ko bi bio hrapav. Ona daje Jaakovu

pio savez.

oca. Koliko god zao bio, Esav uisti-

hranu da je odnese svom ocu.

(Nije rijetka pojava, kroz naraštaje da Ţidovi budu protjerani iz neke zemlje, a ona potom zaţali zbog toga što je učinila, radi kraha koji doţive bez Ţidova u njihovoj sredini).

B-g se objavljuje Jichaku i predstavlja se kao B-g tvog oca Avrahama.

Baal HaTurim primjećuje da se B-g kod Jichaka ne koristi svojim imenom jud-ke-vav-ke, kao što je to učinio kod Avrahama i kao što će učiniti kod Jaakova. To je ime pove-

nu poštuje i voli svog oca. S druge

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje

strane, Esavov izbor supruge zgadi

u Rivkinom planu da si priskrbi bra-

se kako Jichaku tako i Rivki.

ha, Rivka mu kaţe, alai ki'l'la-tha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumi-

ku da se Rivka, kada je Jaakovu da-

jevanju) to znači da Rivka na sebe

vala upute da bi primio Jichakovu

preuzima potencijalno prokletstvo,

braha, upravljala prema proročan-

ako obmana bude otkrivena. Tar-

stvu. (Ovo je, usput budi rečeno, ri-

gum Onkeles dodaje vrlo značajnu

jedak slučaj u Onkelesu, da su toč-

rečenicu u svom prijevodu alai. On

nom prijevodu još pridodane riječi.

kaţe: "dano mi je proročanstvo ..."

Kada se to dogodi, trebali bismo

Gledamo li na ovaj događaj na ova-

sjesti i zapaziti to.)

kav način, u suštini, to znači da je

zano s B-ţanskim Milosrđem. Av-

Oto, Jaakovljeva prevara vlastitog

raham i Jaakov prošli su kroz teška

oca vratila se da ga progoni godina-

vremena iako se prema njima po-

ma kasnije kada su ga prevarili nje-

stupalo, da tako kaţemo, s elemen-

govi sinovi laţirajući smrt Josefa.

tom milosrđa. Jichakove kušnje i ne-

[Zapazite da su Jaakovljevi sinovi

volje bile su bez midot harahamim,

koristili kozu (njezinu krv) kako bi

bez B-ţjeg milosrđa. Ovo se uklapa

ga doveli u zabludu, jednako kao

u Jichakove osobine gevure, određe-

što je i on koristio kozu (njenu koţu

ne dodatne snage karaktera koje

i meso) da dovede u zabludu svog

mogu izdrţati snaţne kušnje.

oca.]

Hamiši - peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27

Ta dva gledišta nisu nuţno proturječna.

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i

Jichak je star i slijep i poziva Esa-

razmjene zakletve. Be'er Ševa je po-

va da mu pripremi poseban obrok, i

novno potvrđena kao "grad Avot"

potom primi poseban blagoslov.

zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-

Dok je Esav u poljima i izvršava

mjer sličnosti između Jichakovog i

očev zahtjev, Rivka priprema Ja-

Strana 4

■

Targum Onkeles daje nam nazna-

Rivka od B-ga dobila zapovijed da organizira da brahot odu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To se znatno razlikuje od "običnog" razumijevanja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očitim da je Jaakov kaţnjen mjerom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su prevarili Jaakova u vezi Josefove sudbine, oni su upotrijebili i kozu u provođenju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Esavu, da je to bila B-ţja volja, čak i B-ţja zapovijed prema Onkelesu, zašto je onda Jaakov tako teško kaţnjen? Odgovor se moţe dati u obliku analogije. Kada se čovjek mora Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

podvrgnuti drastičnom tretmanu

šen kao Jaakovu). Esav odluči ubiti

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram

koji će mu spasiti ţivot - "ozbiljnim"

Jaakova zbog toga što mu je po dru-

k Lavanu ben B'tu'elu, bratu Rivke

lijekovima, zračenju, itd, to što se

gi put uzeo nešto njegovog. Rivka

koja je majka Jaakova i Esava. Esav

čini moţda je apsolutno neophodno,

čuje (kako?) Esavove planove i po-

vidi da je otac poslao Jaakova da

ali često ima i teške nuspojave.

tiče Jaakova da pobjegne u Rivkino

nađe ţenu, jer ne ţeli da uzme ka-

rodno mjesto dok Esavov gnjev ne

naanku za ţenu. Jaakov ode svojim

popusti. Rivka predlaţe Jichaku da

putem, a Esav uzima još jednu ţe-

Jaakova pošalje od kuće kako bi si

nu, kćer Jišmaela. I Esav uze Maha-

pronašao primjerenu ţenu.

lat bat Jišmael ...

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Ester kad je rekla v'cumu alai.

To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.) Šiši - šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4 Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogati urod i ugledan status među narodima, mi smo posudili da se govori na Moce Šabat - Vajiten leha Elokim ...

Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Esav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i donosi mu je uz molbu (zahtjev) za blagoslovom. Jichak zadrhti kada shvati da je braha otišla Jaakovu. Kada Jichak objašnjava Esavu da je Jaakov primio (i to s pravom) blagoslov, Esav gorko rida i traţi svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak daje blagoslov Esavu (ne tako uzvi-

Jedan je čovjek u mom šulu pred-

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je

loţio sljedeće da objasni Jichakov

to Bosmat i pita zašto joj je promije-

osjećaj strašnog uţasa kad je otkrio

njeno ime. Iznenađujući odgovor

zamjenu Jaakova i Esava. Jichak se

glasi da su Esavu bili oprošteni svi

prestravio kada je pomislio da je go-

grijesi kada je uzeo ţenu s ciljem da

tovo napravio ogromnu pogrešku

ugodi svojim roditeljima. Talmud

dajući braha Esavu. Jichak je svoju

generalizira i daje to kao izvor da

pogrešku shvatio kada je plan Rivke

grijesi hatana (i kale) bivaju opro-

i Jaakova uspio.

šteni kad se vjenčaju. Čudan izvor

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ţenu među

za jednu vaţnu ideju.

Posljednja 3 p'sukim se ponovo čitaju za Maftir.

Rivkinom rodbinom. On daje Jaakovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam. Š'vi'i - sedma alija - 5 p'sukim – 28,5-9

Haftara - 21 p'sukim -Mal'achi 1,12,7 Nagađa se je li Mal'ahi ime pojedinca, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki tvrde da je Mal'ahi Ezra HaSofer.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-ţju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Esava, iako su Jaakov i Esav braća. Dakle, haftara odraţava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadrţaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Esav je pravi primjer. ■

Godina 12 5 Broj 6 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari. Šest spomena—nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

2. Primanje Tore na Sinaju Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su vidjele oči vaše, tako da one ne napuste vaša srca sve dane ţivota vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: da-nu kada ste stajali pred Vječnim, B-gom vašim na Hore-bu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9-10) Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B-g, sastavni je dio štovanja B-ga.

3. Amalekov podli napad Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu imali straha B-ţjega. Stoga, kad vas, Vječni, B-g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedu-

jete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17-19) Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izrael po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Zašto bi njih trebalo kazniti stroţe od Egipta, koji je tlačio Ţidove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Amalek "nije bojao B-ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Ţidovima, već i sa samim B-gom!

4. Izrada zlatnog teleta Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B-ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7) Nakon uzvišenih događaja na Sinaju, kada su Ţidovi objavili "na'ase v'nišma" ("bezuvjetno prihvaćamo B-ţje zapovijedi"), Ţidovi su počinili teţak grijeh izradom idola u nesretnom pokušaju da sluţe Vječnom. Moramo uvijek imati vjere u Vječnoga i nikad ne odstupiti od puta koji nam je pripravio. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

učinjeno na ljudskom biću ili na

143. Negativna je zapovijed ne uškopiti niti jedno muško biće, iz bilo kojeg razloga jer Pismo kaţe, Bilo koji sa zgnječenim, ili stučenim, ili rastrgnutim

ili

odsječenim

mošnjama....i u svoj zemlji nećete činiti tako (Va-jikra 22,24).

Učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, naučavali su (Talmud Bavli, Šabat 110b) da ovaj redak znači da se to ne smije raditi među Ţidovkim narodom, bilo na svom vlastitom tijelu ili na kojem drugom ţivm biću, čistom ili nečistom [košer].

Tkogod počini škopljenje treba ga bičevati. Čak i ako netko učini škopljenje nakon što ga je netko drugi već

nekom drugom ţivom stvoru. Ţeni je zabranjeno da uškopi muško stvorenje. Zabranjeno je dati muškarcu ili nekom drugom stvorenju

čašu

tekućine

koja

uzrokuje neplodnost; no ţena moţe

popiti

takvu

tekućinu.

Zabranjeno je naloţiti neţidovu da uškopi neko naše ţivo biće.

Ako ga je neţidov uzeo sam od sebe i uškopio ga, onda je dopušteno. No, ako se Ţidov [za kojega je on to učinio] posluţio lukavstvom [da mu prenese kako on to ţeli] njega se kaţnjava tako da ga mora prodati drugom Ţidovu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i svako vrijeme. ■

bio učinio [na istom biću], ima ga se bičevati, bilo to Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ova nam paraša pruţa pogled na

(26,1-6)? Što mislite, zbog čega je

čula, odlučila je poslati Jaakova koji

ţivot Jichaka (Izaka), našeg praoca o

B-g zaustavio Jichaka da ne ode u

će se pretvarati da je Esav da primi

kojem je najmanje pisano. U njoj je

Egipat i napusti zemlju, a nije

blagoslov. Jichak je iznenađen kako

također postavljen temelj odnosa

zaustavio njegovog oca Avrahama

se Esav brzo vratio s pripremljenim

braće Esava i Jakova, odnos na koji

da učini to isto?

obrokom. Kako Jichak izraţava svo-

se gleda kao na predsliku nekih dijelova ţidovske povijesti.

3)

Jichak

postaje

vrlo

bogat.

Odakle to njegovo bogatstvo (26,12-

je sumnje (27,18-24)? Što mislite zašto

ga

je

Jichak

blagoslovio

(Jaakova) ako je sumnjao da nešto

1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju

16)? Po čemu se izvor njegova bo-

blizance Esava i Jaakova (Jakova).

gatstva razlikuje od izvora Av-

Izgleda se da je svaki od roditelja

rahamova bogatstva kada je bio u

5) Nakon te epizode s blago-

stvorio

s

[Egiptu] stranoj zemlji? (Moţete

slovom, Jaakova su roditelji poslali

jednim od sinova (25,27-28). Tko je

pogledati 12,14-13,2) Zbog čega

u kuću njegovog ujaka. Svaki rodi-

koga volio? U čemu je razlika iz-

Jichakov uspjeh izaziva zavist kod

telj navodi razlog zbog kojeg šalje

među tih odnosa?

lokalnog stanovništva? Kako ga

Jaakova (27,42-28,4). Koja su to 2

pokušavaju zaustaviti?

razloga? Obratite pozornost: ovi će

posebnu

povezanost

2) U zemlji opet zavlada glad.

Jichak kreće na zapad, prema obali.

4) U svojoj starosti Jichak oslijepi.

U tom trenutku B-g intervenira.

On ţeli blagosloviti Esava prije svo-

Gdje je Jichaku zabranjeno otići

je smrti (27,1-29). Kada je Rebeka to

nije u redu?

razlozi imati utjecaja na Jaakovljev ţivot u iduće dvije parašot. ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 12 7 Broj 6 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Blizanci I blagoslov

vara mi" ili bolje, "za mene ovo fun-

koristila i za trojke ili četvorke.

Analogni glagolski korijen teomim Danas ćemo se pozabaviti blizancima. Hebrejska riječ za blizance, teomim – ‫ אוממם‬pojavljuje se četiri puta u Tanahu; dva puta u Berešit (25,24, 38,27) i dva puta u Šir HaŠirim (4,5, 7,4). Jednina - ‫ אום‬teom – se nikada ne pojavljuje. Prema BenYehudi, niti u talmudskom hebrejskom se nikada ne pojavljuje u jednini– no ti mi je mnogo teţe potvrditi, jer nemam kompletnu konkordanciju talmudskog hebrejskog kao što je imam za biblijski hebrejski.

Jastrow spominje jedninu u ţenskom rodu - teuma ‫ – אומה‬ali ne i jedninu u muškom rodu teom. BenYehuda također primjećuje da iz biblijske upotrebe nije sasvim jasno da li je riječ samo označavala dvoje djece rođene u isto vrijeme, ili bi se

‫אם‬

pronašao je svoj put do brojnih glagola: – ‫ אם‬biti duplikat, biti istovjetan, nalikovati, podudarati se

kcionira".

Jedna je riječ povezana s hebrejskom riječju teom: ime Thomas ili Toma. Online Etymology Dictionary kazuje kako je riječ došla od srodne sirijske riječi ‫ אמא‬:

– ‫ מאם‬uskladiti, koordinirati, pa je tium ‫ מאום‬koordinacija – ‫ ה אמם‬pristajati, biti podoban, slagati se. Prema nekima, biblijska upotreba (Šir HaŠirim 4,2; 6,6) znači "roditi blizance". Jastrow piše da je u talmudskom hebrejskom "biti poput blizanaca, pripojen, susjedan."

Klein nadodaje da u je srednjevjekovnom hebrejskom ovaj oblik glagola uzročni, i znači, "on se slaţe, podu-

od gr. Thomas, aramejskog podrijetla i značenja "blizanac" (Ivanovo evanđelje spominje Tomu kao ho legomenos didymos "zvani blizanac;" ■ usp. sirijski toma "blizanac," arapski

tau'am "blizanac"). Prije osvajanja, nađeno je jedino kao ime jednog svećenika. Nakon 1066. godine, postaje jedno od najčešćih imena.

Horowitz (str 284.) dodaje ovo:

dara, suglasan je, podešen". U su-

Tom kao i Jack se koristi kao oz-

vremenom hebrejskom on je preu-

naka muškog roda. (Tako u engle-

zeo pasivni oblik, i počeo značiti

skom postoji "tom Turkey" za pura-

"prilagođen, prikladan, podešen".

na ili "tom cat" za mačka, kao mu-

Izraz matim li ‫ מ אמם לי‬znači "odgo-

ška i opasnija vrsta navedenih ţivotinja. Isto tako "tomboy" je naziv za djevojčicu koja se ponaša kao dječak.)

Zanimljivo je da je u Izraelu za dječake prilično popularno ime Tom ‫ום‬

(izgovara se "tome"). Pretpo-

stavljam da ga Izraelci vole jer ima samo jedan slog (što je vrlo uobičajeno u izraelskim sekularnim imenima) ali i stoga što zvuči više engleski. Pitam se koliko od njih zna da je i ta riječ hebrejskog porijekla...

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

braha Ima jedna riječ koja me godinama intrigira zbog toga što ima jedno značenje kada je upravljena od B-ga ka čovjeku, a sasvim drugačije kada

Blizanci I blagoslov

kao davanje nečega primatelju, no

Razumijevanje ovog pojma je zbu-

braha od čovjeka prema B-gu se

njujuće jer su ljudi nastojali koristiti

smatra "zahvalom" (JPS na Devarim

ovu riječ "blagosloviti" kada se od-

8,10) ili "hvalom" (Hizkuni na Bere-

nosi od čovjeka prema B-gu, sa is-

šit 24,27, Abarbanel na Berešit 27).

tim značenjem kao kada se koristi

je upravljena od čovjeka ka B-gu. To

Međutim, velik broj izvora ne

je – ‫בה‬, korijen riječi ‫ בה ה‬braha -

zauzima ovakav pristup, već kaţe

blagoslov. U ovotjednoj paraši, nala-

da kada čovjek blagosilje B-ga ima

zimo kako B.g blagoslije čovjeka

nešto što se "daje". (Vidi primjerice,

(Berešit 24,1, 25,11), čovjek blagoslije

Sefer HaIkkarim 26, Rabbeinu Ba-

B-ga (24,48), i čovjek blagoslije čo-

chye's uvod u Zot HaBracha, Teshu-

vjeka (24,60). B-ga se također opisu-

vot Rashba 23, HaEmek Dvar Sh-

je kao ‫ בהו‬baruh (24,27).

mot 18,10, Harchev Dvar Bereshit

Neki opisuju braha od B-ga prema čovjeku, ili čovjeka prema čovjeku

24,27). Moţda najbolji opis daje Rav Hirsch na Berešit 9,58, gdje raspravlja o riječi baruh:

od B-ga prema čovjeku. Uzima ga se pridjevski poput ‫ חנון החום‬tako da, poput njih, označava aktivni izvor, nositelja blagoslova, kao nositelja saţaljenja i milosti, no to nas neće daleko odvesti. Nas se neprestano poziva na ‫השם‬

‫א‬

‫לבה‬... Ako je

čovjek aktivan pri blagoslivljanju B-ga onda B-g mora biti blagoslovljen u pasivnom smislu. On mora primiti blagoslov od čovjeka, i ne moţe tome izbjeći. A zašto bi netko morao pokušati to izbjeći? U trenutku kada B-g izvrši Svoju Volju na zemlji koja ovisi o slobodnoj volji čovjeka, On im kaţe ‫בה נמ‬, blagoslovite me… Čitava nas Tora ne uči ništa drugo nego kako moţemo ‫מבה‬ ‫ א ״השם‬i da to trebamo učiniti. Uz-

memo li da to znači slavu ili zahvalnost B-gu, čovjek time gubi ispravnu zamisao o ‫בה ״א ״השם‬...

Još dvije riječi koje neki učenjaci povezuju s korijenom

‫ בה‬su bereh

‫ בה‬- koljeno, i breiha ‫ בהמ ה‬- jezerce,

bazen. Steinberg kaţe da je braha povezana s bereh, jer je savijanje koljena dio molitve. Stahl povezuje breiha sa bereh pišući da se ţivotnje spuštaju na koljena kako bi pile iz jezera, kao i ljudi kada peru rublje. ■

Godina 12 9 Broj 6 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Hrabrost ustrajanja Ovog tjedna čitamo jedan neobičan odlomak iz Izakovog ţivota, zlosutan u naviještanju mnogo kasnije ţidovske povijesti. Poput Abrahama, Izak je zbog gladi natjeran da ode u Gerar, u zemlju Filistejaca. Tamo, poput Abrahama, osjeća da bi njegov ţivot mogao biti u opasnosti zbog toga što je oţenjen predivnom ţenom. On se boji da će biti ubijen kako bi Rebeku uzeli u harem kralja Avimeleha. Zato se oni predstavljaju kao brat i sestra. Prevara je otkrivena, Avimeleh je ogorčen, sve se objašnjava i to prolazi. Postanak 26 izgleda poput ponavljanja radnje iz Postanka 20, samo generaciju kasnije.

U oba slučaja, Avimeleh patrijarsima obećava sigurnost. Abrahamu kaţe, "Moja zemlja je pred tobom, nastani se gdje god ţeliš" (Postanak 20,15).

Za Izaka zapovijeda, "Tkogod takne ovog čovjeka ili njegovu ţenu, bit će kaţnjen smrću" (Postanak 26,11). Ipak, u oba slučaja kasnije nailazimo na probleme. U Postanku 21 čitamo o svađi koja je izbila oko bunara kojeg je Abraham iskopao. Abraham se zatim ţalio Avimelehu na to što su njegovi sluge zatrpali bunar koji je on iskopao i njih dvojica sklopila su savez. Ipak, kao što sada saznajemo, to nije bilo dovoljno kako bi spriječilo daljnje poteškoće u danima Izaka: "Izak je sijao u onom kraju i one godine urodilo mu stostruko. B-g ga je blagoslivljao te je čovjek bivao sve bogatiji, dok nije postao vrlo bogat.

Stekao je stada ovaca i goveda i mnogu sluţinčad, tako da su mu Filistejci zavidjeli. Zato Filistejci zasuše sve bunare što su ih sluge njegova oca bile iskopale - u vrijeme njegova oca Abrahama - i napuniše ih zemljom.

Tada Avimeleh reče Izaku, "Idi od nas jer si postao mnogo moćniji od nas."

Tako je Izak otišao odande i nastanio se u dolini Gerar. Izak opet iskopa bunare za vodu što su bili iskopani u vrijeme njegova oca Abrahama, a Filistejci ih bili zasuli poslije AbrahaStrana 10

move smrti. On ih je nazvao istim imenima kojima ih je zvao i njegov otac.

Ali kad su Izakove sluge, dok su u dolini kopale, ondje našle bunar sa ţivom vodom, pastiri iz Gerara posvade se s Izakovim pastirima govoreći: "Naša je voda!" Bunaru je dao ime Esek, jer su se oni s njim svadili. A kad su iskopali drugi bunar te se i zbog njega svađali, nazva ga imenom Sitna. Odatle se preseli pa iskopa drugi bunar. Zbog njega se nisu svađali, pa ga nazove imenom Rehovot i protumači: "Jer nam je B-g dao prostor da se na zemlji umnoţimo." (Postanak 26,12-22)

Naš odjeljak signalizira jedan od najsmrtonosnijih ljudskih fenomena, antisemitizam Tri su aspekta ovog odlomka vrijedna velike paţnje. Prvi je nagovještaj onoga što će se kasnije pretvoriti u sudbinu Izraelaca u Egiptu. Avimeleh je rekao, "postao si moćniji od nas."

Stoljećima kasnije, faraon kaţe, na početku knjige Izlaska, ""Eto, sinovi su Izraelovi postali narod brojan i moćniji od nas. Hajde, postupimo mudro s njima: spriječimo im porast, da se u slučaju rata ne pridruţe našim neprijateljima, da ne udare na nas i napokon ne odu iz zemlje." (1,9-10). Ista riječ, acum, moć/moćan, pojavljuje se u oba slučaja. Naš odjeljak signalizira jedan od najsmrtonosnijih ljudskih fenomena, antisemitizam.

Antisemitizam je na neki način osobit. Kako je rekao Robert Wistrich, to je najstarija mrţnja u svijetu. Nijedna druga predrasuda nije trajala toliko dugo, mutirala toliko ustrajno, privukla takve demonske mitove, ili imala takve razarajuće učinke. No, s druge strane to nije toliko osobito i moramo pokušati razumjeti to najbolje što mo-

ţemo.

Jedna od najboljih knjiga o antisemitizmu zapravo uopće nije o antisemitizmu, nego o sličnom fenomenu u drugim kontekstima. Riječ je o knjizi Svijet u vatri (Amy Chua). Njena teza je da svaka zamjetno uspješna manjina privlači zavist koja se moţe produbiti u mrţnju i izazvati nasilje. Sva tri uvjeta su vaţna. Omraţena skupina mora biti istaknuta, jer se inače ne bi izdvojila od ostalih. Ona mora biti uspješna jer joj se inače ne bi trebalo zavidjeti. I mora biti riječ o manjini jer inače ne bi bila napadnuta.

Sva tri uvjeta bila su ispunjena u ■ Izakovom slučaju. On je bio istaknut: nije bio Filistejac, bio je drugačiji od lokalnog stanovništva kao stranac, došljak i netko drugačije vjere. On je bio uspješan: njegovo je sjeme urodilo stostruko, njegova su stada bila velika, i ljudi su mu zavidjeli. I on je bio manjina: samo jedna obitelj usred cijele lokalne populacije. Svi sastojci za pojavu neprijateljstva i mrţnje bili su prisutni.

Ima još. Još jedan mudar uvid u uvjete koji potiču uspon antisemitizma dala je Hannah Arendt u svojoj knjizi Porijeklo totalitarizma. Neprijateljstvo prema Ţidovima postaje opasno ne kada su Ţidovi jaki, već kada su slabi, kaţe ona.

To je duboko paradoksalno jer, naizgled, istina je upravo suprotno. Ista optuţba izvire iz reakcije Filistejaca prema Izaku i faraona prema Izraelcima, kao i iz mita izmišljenog krajem devetnaestog stoljeća, znanom kao Protokoli Sionskih mudraca. Ona kaţe da su Ţidovi moćni, previše moćni.

Oni kontroliraju resurse. Oni su prijetnja. Oni moraju biti uklonjeni.

Ipak, kaţe Arendt, antisemitizam nije postao opasan sve dok oni nisu izgubili moć koju su jednom imali: "Kada je Hitler došao na vlast, neka područja Njemačke već su bila gotovo u potpunosti slobodna od Ţidova (a Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Hrabrost

to je bilo tamo gdje su Ţidovi drţali ključne pozicije više od stotinu godina), a njemački Ţidovi u cjelini su, nakon dugog i stalnog porasta u društvenom statusu i brojkama, toliko brzo padali u brojkama da su statistike predviđale njihovo nestajanje u roku od nekoliko desetljeća."

Isto je bilo i u Francuskoj: "Afera Dreyfus nije eksplodirala u Drugom carstvu kada su francuski Ţidovi bili na vrhuncu svog prosperiteta i utjecaja, već pod Trećim carstvom kada su Ţidovi iščezli sa svih vaţnih pozicija."

Mržnja više uništava onoga tko mrzi nego onoga tko je objekt te mržnje Antisemitizam je kompleksan, protejski fenomen jer antisemiti moraju biti sposobni spojiti dva vjerovanja koja su naizgled u sukobu jedno s drugim: Ţidovi su toliko moćni da ih se treba bojati, a u isto vrijeme su toliko bespomoćni da ih se moţe napasti bez straha. Činilo bi se da nitko ne moţe biti toliko iracionalan da bi vjerovao u obje tvrdnje istovremeno. Ali emocije nisu racionalne, unatoč činjenici da ih se često racionalizira, jer velika je razlika između racionalnosti i racionalizacije (pokušaja da se nađe racionalno opravdanje za iracionalna vjerovanja).

Tako, primjerice, u 21.stoljeću moţemo naći: a) zapadne medije koji su gotovo univerzalno neprijateljski usmjereni prema Izraelu, i b) inače inteligentne ljude koji tvrde da te medije kontroliraju Ţidovi koji podrţavaju Izrael: to je ista unutarnja kontradikcija između percipirane nemoći i pripisane moći.

Arendt saţima svoje teze u jednu

Godina 12 11 Broj 6 Strana

ustrajanja

rečenicu koja njenu analizu povezuje sa onom od Amy Chua. Kaţe da je ono što potiče uspon antisemitizma, fenomen "bogatstva bez moći." Upravo je to bila Izakova pozicija među Filistejcima.

Postoji i drugi aspekt našeg odjeljka koji je imao odjeka tokom stoljeća: samo-destruktivna priroda mrţnje.

Filistejci nisu pitali Izaka da podijeli svoju vodu s njima. Nisu ga pitali da ih nauči kako je on (i njegov otac) pronašao izvor vode koji oni - stanovnici tog mjesta - nisu pronašli. Nisu ga niti jednostavno zamolili da ode od njih.

Oni su "zatrpali" bunare, "napunivši ih zemljom." Taj čin naštetio je njima više nego Izaku. On ih je osiromašio za bunar koji bi u svakom slučaju postao njihov, jednom kada bi glad završila i Izak bi se vratio kući.

Mrţnja uništava onoga tko mrzi više nego onog tko je objekt te mrţnje. I u ovom slučaju, također, Filistejci su predskazali ono što će se na kraju dogoditi Izraelcima u Egiptu. U vrijeme pošasti skakavaca, čitamo: "Dokle će nam ovaj čovjek biti stupica?" - rekoše faraonu njegovi sluţbenici. - "Pusti te ljude neka idu i iskaţu štovanje Gospodu, svome B-gu!

Zar ne vidiš kako Egipat srlja u propast? (Izlazak 10,7) Oni su zapravo rekli faraonu: ti moţda misliš da nanosiš štetu Izraelcima, ali zapravo štetiš nama.

I ljubav i mrţnja, rekao je rabi Shimon bar Yochai, "izvrću prirodni poredak" (mekalkelet et hašura). One su iracionalne. One čine da radimo stvari koje inače ne bismo radili. Na današnjem Bliskom Istoku, kao i često prije, oni koji imaju namjeru uništiti svoje neprijatelje, završavaju tako da nanesu ogromnu štetu svojim vlastitim interesima, svom vlastitom narodu.

Treće, Izakov odgovor i danas ostaje točan. Jednom pobijeđen, on pokušava ponovno. On kopa novi bunar; i ponovno doţivljava opoziciju. Zato on ide dalje i pokušava ponovo, te na

kraju nalazi mir.

Izak je najmanje originalan od triju patrijarha. Njegovom ţivotu nedostaje Abrahamova drama ili Jakovljeve nevolje. Vidimo u ovom odlomku da Izak sam po sebi nije teţio da bude originalan. Tekst je neobično nedvosmislen: Izak je "ponovno iskopao bunare koji su iskopani u vrijeme njegovog oca Abrahama, a koje su Filistejci zatrpali nakon što je Abraham umro, i dao im je ista imena kao što im je dao njegov otac." Normalno je da teţimo tome da se individualiziramo na način da se pokušamo razlikovati od svojih roditelja. Činimo stvari drugačije, ili čak i ako ih ne činimo drugačije, dajemo im drugačija imena. Izak nije bio takav. On je bio zadovoljan time da bude karika u lancu generacija, vjeran onome što je njegov otac započeo. Izak predstavlja vjeru u ustrajnost, hrabrost nasljedovanja. On je bio prvo ţidovsko dijete i on predstavlja najveći izazov ţidovske djece: nastaviti putovanje koje su započeli naši preci, umjesto da se udaljimo od njega te tako dođemo do njegovog kraja prije no što smo stigli do odredišta. A Izak je, zbog te vjere, bio sposoban postići najnedostiţniji cilj - mir - jer nikada nije odustao. Kada je pao, počeo je ponovo. Tako je to sa svim velikim postignućima: jedan dio nosi originalnost, a devet dijelova ustrajnost.

Smatram dirljivim da Izak, koji je prošao toliko kušnji, od vezivanja kad je bio mlad, do rivalstva između svojih sinova kada je bio star i slijep, nosi ime koje znači, "On će se smijati." Moţda to ime - koje mu je dao sam B-g prije no što je rođen - znači ono što psalam misli kad kaţe: "Oni koji siju u suzama, ţeti će u radosti" (Ps.126,5).

Vjera podrazumijeva hrabrost da ustrajemo kroz sve prepreke, kroz sve boli, da nikada ne odustanemo i nikada ne prihvatimo poraz. Jer na kraju, unatoč opoziciji, zavisti i mrţnji, leţi širok prostor, Rehovot, i smijeh, Izak: mir na odredištu, nakon oluja na putu. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Kontinuitet Naš je otac Avraham, prema Miš-

li nastaviti i nadopuniti. Svijet nika-

ni u Avot, bio provjeravan, kušan,

da nije oduševljen ponovnim pre-

deset puta i nadvladao je sve ku-

gledom starih bunara, čak i ako su

šnje. Zanimljivo je da većina ko-

se dokazali kao bogati i nepresušni.

mentatora koji opisuju i nabrajaju

Prorok Jirmijahu se ţalio na nove

ovih deset testova ne prepoznaju da

bunare u kojima zapravo nema vo-

je to što je Avraham bio sin Tera-

de i na napuštanje starih bunara koji

hov bio jedan od tih testova. Lako si

još uvijek obiluju i blagoslovljeni su

moţemo predstaviti kako bi to mo-

vodom. Ovo bi bio veliki test za

gao biti jedan od glavnih testova u

Jichaka, a kasnije za njegovog vlasti-

njegovom ţivotu. No, Tora uzima u

tog sina Jaakova, u prenošenju Av-

obzir činjenicu ljudske prirode da,

rahamove ostavštine i stvaranju

na ovaj ili onaj način, svaka genera-

ţidovskog naroda.

nekada i nije.

Avraham se razlikovao od Teraha u pozitivnom smislu. Esav se razlikovao od Jichaka na negativan na-

I jako smo skupo platili sve te monumentalne pogrešne prosudbe i politike. Ţidovska povijest je prepuna olupina nastalih pod utjecajem tih praznih bunara. I ne-ţidovski svijet je suučesnik u ovom debaklu.

Avimeleh, kralj Filistejaca, tešku moralnu pogrešku koju je učinio s Avrahamovom

suprugom,

sada

ponavlja sa suprugom Jichaka.

Kada je u pitanju ţidovski narod, veliki dio društva karakterizira obi-

cija nastoji biti drugačija od one prethodne. Nekad je to na dobro, a

kosi s njihovim vlastitim interesom.

Veliki dio današnjeg društva karakterizira obilježje da ne uči iz prošlosti.

čin. Čini se da je veći izazov opona-

ljeţje da ne uče iz prošlosti. ■Netko bi pomislio da je svijet do sada usvojio lekcije o samouništenju koje je antisemitizam donio, a i dalje donosi njegovim zagovarateljima. No, naţalost, nije tako.

šati i graditi na pozitivnim svojstvi-

Izazov kontinuiteta generacija i

Stoljećima su, Filistejci i drugi ne-

ma i postignućima svojih predaka.

njihov odnos jedne prema drugoj

prestano sklapali nove mirovne

Jichaku je bio izazov da oponaša

bio je unutarnji izazov u ţidovskom

ugovore sa Ţidovima samo da iz-

svog oca Avrahama, da širi ideju

ţivotu kroz sve vjekove naše povije-

nova oţive mrţnju i nasilje kao "no-

monoteizma u poganskom i nasil-

sti. Uvijek smo ţeljeli biti novi i ra-

vu" taktiku u svojem neprijateljstvu

ničkom svijetu, da ponovno iskopa

zličiti od naših predaka. Svaka nova

prema ţidovskom narodu. Mi ima-

sve bunare koje je njegov otac isko-

ideja ili ideal u svjetskoj civilizaciji

mo svoje kušnje, ali isto tako ih ima

pao, iz kojih će ponovo poteći oţiv-

uvijek je imala ţidovske pristaše,

i ne-ţidovski svijet. Naše je da zadr-

ljujuće vode Tore.

čak i kad je bilo očito da se zagova-

ţimo kontinuitet, njihovo je da ga

ranje tog novog modela ili ideala

odbace.

Lakše se pobuniti i odbaciti nego

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Jichak i Rivka Ţivoti naših predaka Jichaka i Rivke, usmjeravanje putem odgoja kojeg su dali svojim sinovima, te nji-

Kontinuitet

nim i obiteljskim metodama njiho-

se mjestu pojavljuju sloboda izbora i

vih roditelja.

slobodna volja, te zauzimaju središnje mjesto.

Uvijek je prisutna tendencija

hovi različiti pogledi na njihov dom,

da se zbog lošeg ponašanja

predmet su biblijskih komentara

potomaka raspravlja o

kroz stoljeća. U naše vrijeme suvremenim komentarima dominira intenzivnije psihološko razmatranje, čak i tradicionalnih rabinskih komentara. Razlog tome je zbunjujuća dihotomija ţivota i ponašanja koju predstavljaju njihovi sinovi blizanci, Jaakov i Esav.

Uvijek postoji tendencija da se raspravlja o pogreškama roditelja zbog lošeg ponašanja njihovog potomstva. Takav pristup su osnaţile teorije psihijatrije i psihologije koje su se pojavile tijekom prošlog stoljeća.

Zbog njih postoji pomalo iskrivljena slika onoga što nam je zabiljeţeno u ovotjednom čitanju Tore.

Tijekom godina, ţivoti, stavovi i riječi Jichaka i Rivke temeljito su bili secirani i analizirani. Ali kao što je to često u ţivotu, mikrokozmos ne odraţava uvijek makrokozmos. I odgovor na to što je Esava učinilo Esavom, a Jaakova Jaakovom ne mora se nuţno pronaći u obrazovGodina 12 13 Broj 6 Strana

roditeljskim pogreškama

Svijetu su potrebni ljudi s terena.

Ne moţe i ne treba svatko biti onaj koji boravi u šatoru. Međutim, ako ste osoba s terena to zahtijeva sposobnost da se suzdrţite od nasilja i da ne ozljeđujete druge. U tom smi-

Svaka pojedina osoba je osoba za

slu je Esav podbacio. Nije mu to

sebe i ima slobodnu volju. Svi smo

omogućila volja njegovih roditelja,

mi rođeni s određenim prirodnim

već on sam koji je u potpunosti bio

sklonostima, i naš zadatak u ţivotu

odgovoran za svoje odluke i svoje

je da ih iskoristimo ako su pozitivne

ponašanje. Kralj David je također

i da ih kontroliramo ih ako su ono

bio čovjek s polja, lovac i snaţniji od

drugo. Baš kao što se blizanci rađaju

divljih ţivotinja i neprijatelja. Ali

s različitim fizičkim karakteristi-

njegovu fizičku snagu i dinamičnu

kama, tako se i njihove prirodne

prirodu u potpunosti su kontrolira-

tendencije u ţivotu razlikuju od

le njegove moralne snage i njegovo

samog trenutka njihovog rođenja.

traganje za duhovnošću i neprola-

Esavova prirodna tendencija bila

znim.

je da postane čovjek s terena, lovac i

Moţe biti da je našu vlastitu pri-

osoba predana fizičkoj snazi i nu-

rodu, koja je usađena u nas od tre-

ţnom nasilju. Ta prirodna tenden-

nutka rođenja, teško, ako ne i nemo-

cija muţevnosti, ponašanje potak-

guće mijenjati. Međutim, prirodom

nuto aktivnostima i narcisoidan

svake osobe moţe se ovladati i us-

način gledanja na stvari zajedno su

mjeriti je prema pozitivnim ciljevi-

učinile Esava onakvim kakv je bio.

ma. U tome leţi velika razlika iz-

Imao je mnogo prilika da ovlada i

među blizanaca koji dominiraju pri-

usmjeri svoju osobnost i postupke

čom iz ovotjednog čitanja Tore.

na produktivne stvari od kojih bi imali koristi i on i društvo. Na tom

Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ništa nije besplatno “Vajisrocezu b’kirba – djeca su se

da jecer hora vlada nad čovjekom tek

“dva su naroda u tvojoj utrobi” alu-

borila u utrobi njezinoj.” (Berešis

kada dođe na svijet, pa je bila zbun-

dira na Antoninusa koji je bio poto-

25,22)

jena, kao što pasuk nastavlja: “Ako je

mak Esava i Rebija koji je bio poto-

tako, zašto mi je tako?” Stoga, ona je

mak Jaakova. Bejs Jisroel dodaje da

upitala Hašema.

je Antoninus mnogo bolje poznavao

Raši tumači da ovaj unutarnji nemir znači da kada bi Rivka prošla

moć sitra ahra nego Rebi.

kraj bejs medraša Šema i Evera Jaa-

Antoninus je upitao Rebija

kov bi se uznemirio da izađe; kada

Bejs Jisroel također primjećuje da

bi Rivka prošla pored kuće avoda

kada jecer hora počinje vladati

se sama avoda zara borila s Jaako-

zara (idolopoklonstva) Esav bi tra-

nad čovjekom – od njegova

vom i Esavom. Esav je ţelio pobu-

ţio da on izađe.

nastanka, kad je još zametak,

Moshav Zekeinim M’Baalei HaTosfos

ili kada dođa na svijet?

citira Talmud (Sanhedrin 91b). Antoninus je upitao Rebija kada jecer hora počinje vladati nad čovjekom – od njegova nastanka kao embrija, ili kada izađa na svijet. Rebi odgovara da on vlada od trenutka nastanka.

Antoninus mu odvrati, “Ako je tako, on bi se bunio u utrobi majke i sve tako dalje. Mora biti da on zavlada kada (dijete) dođe na svijet.”

Rebi je potvrdio da Tora doista podupire takvo mišljenje, kao što je rečeno (Berešis 4,7), “Grijeh stoji na vratima.”

čovjekom od trenutka njegovog začetka, dok je još u fazi embrija.

Jaakov mu se usprotivio i

Hašem joj je rekao (Berešis 25,23), “Dva naroda su u tvojoj utrobi, dva sustava … će se odvojiti…” Zato što će dva djeteta u njoj osnovati dva zasebna naroda, Hašem nije ţelio da oni stvore bilo kakvu povezanost jedno s drugim u utrobi. Po tome su oni bili jedinstveni, jer čim su bili stvoreni dobili su i jecer hora i jecer tov.

Rav Elya Fisher, u svojoj Sefer Birchas Eliyahu, pita zašto Rebi nije mogao dokučiti zaključak koji je iznio

Slijedom toga, ako on još nije imao

Antoninus? On iznosi zapaţanje da

jecer hora, teško je razumjeti zašto je

Rebi nije mogao razumjeti zlobu i

Esav pokušavao izići.

diti i oţivjeti jecer hora da vlada

pokvarenost jecer hora. Antoninus,

Sifsei Kohen napominje da je, za-

rimski Cezar, poznavao je moć jecer

pravo, upravo to bilo pitanje koje je

hora jer je on bio potomak Esava.

Rivka otišla razjasniti. Ona je znala

Raši (Avoda Zara 11a) kaţe da pasuk

uspio

■ postići da jecer hora vlada djetetom

tek nakon što ono dođe na svijet.

Vidimo da jecer radi svoj posao vrlo rano u ţivotu. Postavlja se pitanje zašto je jeceru potreban tako rani početak – prije nego li osoba uopće prođe fazu ranog djetinjstva?

Michtav M’Eliyahu spominje zanimljivu činjenicu. On piše da jecer posjeduje dvije različite metode djelovanja. Prva je izravnija, i njome jecer potiče tu osobu da počini avero bez odlaganja. Ako ne uspije u tome, tada jecer radi tako da polagano mami tu osobu koja ne brza u grijeh, kao što piše u Talmudu (Šabos 105b), “Danas joj kaţe „Učini ovo‟; sutradan joj kaţe „Učini ono‟; sve dok joj ne predloţi „Idi i štuj avoda zara’ i ona ode i štuje ih.”

S jecerom koji je vladao dok je Esav još bio u utrobi, on je na njega mogao utjecati tako da uđe u kuću avoda zara bez odlaganja, tako da nije mo-rao primijeniti drugu, sporiju, meto-du polagano ga uvjeravajući da slu-ţi avoda zara.

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ništa nije besplatno

Talmud nam kaţe da se nagon ka

ţili bogati slijed ukusne hrane i pi-

zlu prerušava na različite načine –

ća. Potom su ga otpratili do pros-

ponekad se pojavljuje u liku pokva-

trane i prozračne, prekrasno ure-

rene osobe, a ponekad kao talmid

đene sobe s velikim udobnim kre-

haham; ponekad se predstavlja kao

vetom.

osoba u godinama, a ponekad kao mladić. Stoga nam je često vrlo teško prepoznati da nas progoni jecer hora.

Siromah je tamo proveo nekoliko dana, i kada je bio spreman nastaviti put, sakupio je svoju oskudnu imovinu i krenuo ulicom.

Vlasnik konačišta ugledao ga je kako odlazi i povikao: “Kuda si poţurio? Nisi još platio račun!”

Siromah je shvatio da je bio nasamaren. Ostavivši ono što je posje-

Ovo daje objašnjenje na Jaakovlje-

dovao kao garanciju, siromah je

vo pitanje kada se suočio s Esavo-

lutao ulicama pitajući se što da

vim anđelom (Berešis 32,30). Jaakov

učini. Krivudajući tako, naišao je na

je ţelio znati s kime se to bori, no

onog istog šaljivdţiju, koji je sada

anđeo se opirao da otkrije svoje ime:

bio sasvim drugačije odjenut. Ne

“Zašto me pitaš kako mi je ime?”

prepoznavši ga, siromah mu je sav

Uistinu, dakle, ako moţemo identi-

u suzama opisao sve svoje caros.

ficirati svog suparnika onda mo-

Šaljivdţija ga je saslušao i potom

ţemo uvidjeti da li se borimo s jecer

mu rekao: “Po svemu sudeći, pao si

hora.

u ruke neke vrlo pokvarene osobe.

Neki je siromah konačno stigao do

Kako god bilo, pošto je tvoja imov-

velikog grada sa svojim smotuljkom

ina sada u konačištu, zašto ne is-

prebačenim preko ramena. Prišao

koristiš njihovo gostoprimstvo još

mu je jedan šaljivdţija i upitao ga

neko vrijeme.”

kako je.

Siromah je uskliknuo, “Na putu

Isto tako, tumači Magid od Dubna, jecer se pribliţava osobi kada je

sam već toliko dana bez imalo hra-

mlada i nagovara je da

ne, a ti me pitaš kako sam?”

glupim teţnjama olam haze. Kada

Šaljivdţija mu je odvratio, “Dođi samnom. Ja ću ti dati obilje dobre hrane, topao i udoban krevet s čistom posteljinom, i moţeš biti moj gost.”

Ovaj je siromah slijedio šaljivdţiju

uţiva u

osoba postane starija i shvati da će morati “platiti” za sva svoja nedjela i gluposti, jecer mu priđe, na drugačiji način i predloţi: “Odgovarat ćeš za sva svoja djela ovako i onako, pa onda moţeš još malo uţivati olam haze.” ■

do jednog od najboljih konačišta u cijelom gradu. Tamo su mu posluGodina 12 15 Broj 6 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Da li biti bogat znači biti velik?

Ovaj odjeljak biljeţi povijesnu borbu između Jakova i Ezava. Borba započinje još dok su u utrobi i nastavlja se sve do danas. Ezav mrzi Jakova, kaţu nam rabini. Antisemitizam je bio konstanta u nestalnoj povijesti ţidovskog naroda.

Jakov, mlađi blizanac, je 'čovjek

pothvatima te da je stoga postao

neke stvari u ovom svijetu. Na do-

izuzetno bogat.

bro ili loše, imati novac znači da

Ne znam za vas, ali ja se mogu sjetiti mnogo razloga zbog kojih bih nekoga mogao nazvati 'velikim čovjekom', no bogatstvo ne bi bilo jedan od njih. Vrlo mudrog čovjeka bih mogao smatrati velikim. Prave-

šatora' - filozof i mislilac. Ezav je, s druge strane, lovac - čovjek svijeta.

Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe. Prvorodstvo

moţeš učiniti da se stvari pokrenu.

Novac ne čini da se svijet okreće.

Ali novac kupuje još nešto. Kupuje poštovanje. Ljudi će bogatog čovjeka doţivljavati ozbiljno: oni će ga poštovati i cijeniti njegovo mišljenje.

To mu također daje prilike da postigne nešto u ovom svijetu.

Izak nije postao samo bogat, on je postao i velik.

Bogatstvo je veličina u potencijalu.

Bogat čovjek ima veličinu nadohvat

tičnija. Ne znajući ništa o tome, Izak

dnog čovjeka također. Kao i onoga

ruke, ako ju izabere postići. On ■ moţe učiniti promjenu u ţivotima dru-

ţeli dati prvorodstvo Ezavu. U po-

tko doprinosi promjenama u svijetu.

gih, učiniti razliku u svijetu oko se-

znatoj priči, uz Rebekinu pomoć,

Ali bogatog čovjeka? Što je veliko u

be - učiniti mnogo dobroga, ako to

Jakov nadmudruje Izaka tako da

vezi s njim? Unatoč tome kako se

izabere. Imati novac je velik teret

prvorodstvo na kraju pripadne nje-

odnosimo prema bogatim ljudima u

odgovornosti i svatko tko na sebe

mu. To je dramatično i napeto štivo.

našem društvu, imati mnogo novca

prihvati odgovornost za taj teret,

sigurno nekoga ne čini posebnim?

prihvaća na sebe veličinu. Izak nije

je ezoterično, a juha je mnogo prak-

U ovom odjeljku, piše da je Izak 'postao velik'. Raši, srednjevjekovni komentator, objašnjava da je Izak bio uspješan u svojim poslovnim

Ja mislim sljedeće.

imao samo novac; on nije bio samo bogat čovjek. On je bio čovjek koji je

Novac je u osnovi potencijal. On

na sebe preuzeo odgovornost bogat-

najprije znači da si sposoban postići

stva, teret bogatstva. On je novac vidio kako sredstvo kojim moţe svijet promijeniti na bolje i bio je predan tome da ga koristi na taj način. Kao takav, on nije postao samo bogat, već je također postao i velik.

Svaki bogati čovjek ima isti izbor uţivati u svom bogatstvu, koristiti ga za vlastite svrhe i za vlastitu čast.

Ili gledati na njega kao na sredstvo kojim se moţe unaprijediti ovaj svijet. Prvo je izbor da budeš mali i beznačajan, drugo je izbor da budeš velik. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Toldos - Čuvajte se navika koje postaju dijelom vaše prirode Esav, sin Izaka i

i bio je toliko slab da često nije mo-

su atrofiji, dok oni mišići koje treni-

Rebeke, oţenio je

gao pravo ni sjesti kako bi pozdra-

ramo i stimuliramo postaju jači.

dvije

vio one koji su ga posjećivali. Ipak,

poganske

hititske ţene, koje

poţivio je do duboke starosti.

Kada stalno sebe potičemo da ostvarujemo

su bile izvor boli

nove

ciljeve,

time

njegovim

rodite-

Ljude se s ovoga svijeta

izbjegavamo apatiju koja vodi k

ljima

su

“uzima” samo kada su

atrofiji.

jer

se

odavale oboţavanju idola.

Midraš kaţe da su Izaka poganski rituali jače uznemiravali nego Rebeku, jer je Rebeka odrasla u domu njezina oca, Labana, koji je bio štovatelj idola. Pošto je bila izloţena poganskim obredima u djetinjstvu, Rebeku to nije toliko uznemiravalo kao Izaka, koji je odrastao u Abrahamovu svetom domu.

njihove zadaće završene Magid je jednom otkrio tajnu svoje dugovječnosti. „Nikada si nisam dopustio da budem bez neke zadaće ili zadatka kojeg trebam izvršiti,“ rekao je. „Ljude se s ovoga svijeta uzima samo kada su njihove zadaće završene. Kadgod sam bio pri

Iako je Rebeka bila sveta i pobo-

kraju jednog zadatka, započeo bih

ţna ţena koja je prezirala poganstvo

slijedeći; stoga, nisam mogao biti

i oboţavanje idola, nju to nije tako

uzet sa ovoga svijeta kad moja

duboko pogađalo zbog toga što im

zadaća nije bila završena.“

je već prije bila izloţena. Osjećaj za

Čak i s čisto psihološkog aspekta,

ono što je odvratno moţemo izgu-

Magidova je ideja ispravna. Neki

biti ako smo tome izloţeni.

misle da su za nas najzdraviji od-

Naša su djeca izloţena mnoštvu

mor i relaksacija. Nije točno. U stvar-

nasilja na televiziji. Bez obzira na

nosti mišići koji se ne koriste skloni

njihovo znanje o tome da je nasilno ponašanje pogrešno, oni nisu emocionalno isključeni od toga.

Moramo biti paţljivi u vezi onoga na što se moţemo naviknuti.

Milost je to B-žanska, da nismo sasvim uništeni, neiscrpno je milosrđe njegovo (Tužaljke 3,22) Drugi način na koji se ovaj redak moţe prevesti je, „B-ţanska je dobrota da mi nismo nikada gotovi.“ Magid iz Koznitza je kao dijete bio iznimno krhak i boleţljiv. Mislilo se da neće preţivjeti djetinjstvo. Većinu svog ţivota proveo je u krevetu, Godina 12 17 Broj 6 Strana

Isti princip vrijedi za čitavu osobu.

Postavio sam B-ga pred sobom zauvijek. (Psalmi 16,8) Kasno jedne noći, rabin Naftali iz Ropschitza otišao je prošetati periferijom grada, gdje je susreo noćnog čuvara i zapodjenuo s njime razgovor. Čuvar je pretpostavio da je ra■ bin Naftali također čuvar i, pošto je primijetio da nije jedan od čuvara iz stalnog sastava, upitao ga je: „Za koga ti deţuraš?“ Rabin Naftali ostao je zapanjen.

Shvatio je da su mu misli, dok je ćaskao s njime, u tom trenutku skrenule sa svjesnosti o B-ţjoj prisutnosti i potrebe da se uvijek koncentriramo na to da Mu sluţimo. U čuvarevom pitanju „Za koga ti deţuraš?“, rabin je otkrio podsjetnik da se treba vratiti na pravi put. Cadikim za sebe smatraju da su stalno na duţnosti, poput straţara koji je zaduţen da štiti ţivote svojih drugova. Čak i kratkotrajan gubitak opreza rezultira velikim propustima.

Mnogi ljudi misle da se B-gu sluţi samo za vrijeme molitve ili učenja Tore, ili dok se čine micvos. No već u prvom odlomku Šulhan aruha nalazi se redak kojeg smo gore naveli i objašnjava da ponašanje čovjeka treba regulirati svijest da se uvijek nalazi u B-ţjoj prisutnosti i pod budnim B-ţanskim okom. Takva će stalna svjesnost osigurati da svaki postupak, bio on velik ili malen, bude usklađen s B-ţanskom voljom. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Židovsko vjenčanje (nastavak iz prošlog broja) Ketuba (bračni ugovor) Midraš kaţe da je Tora pisana s crnom vatrom na bijeloj vatri. Bijela vatra je kad je sve jasno. Crna vatra je kada je sve u tami. Zamislite da uzmem komad bijelog papira i počnem pisati slova. Netko tko ne zna slova kaţe: "Zašto stavljaš toliko tamnog na bijeli papir?" Ja kaţem: "Ne razumiješ. Ja pišem svete riječi."

Ponekad smo malo ljuti na B-ga i mislimo: "Zašto stavljaš toliko tame na nas?"Ali nakon što je sve gotovo mi shvatimo da je B-g pisao sveta slova. Mi blagosiljemo hasana i kalu da bi oni umjeli čitati crnu vatru i bijelu vatru. Mi ih blagosiljemo da bi oko njih uvijek bila bijela vatra, jer slovo ne moţe ţivjeti bez bijele vatre. Ţidov ne moţe ţivjeti bez bijele vatre. Sveti Šabos nas je uzdrţao da nastavimo dalje i uz svu mračnu vatru. Šabos je samo bijela vatra.

Molitva je bijela vatra. Imati kućicu u kojoj volite jedan drugoga je prava bijela vatra. Na toj bijeloj vatri

Hašem piše lijepe riječi, svete riječi.

Hasan obećava u ketubi: "Ja ću raditi i čuvat ću i hraniti ću i uzdrţavat ću." To znači "Ja ću hraniti tvoje tijelo i uzdrţavati tvoju dušu s Istinom."

odzvanja širom svijeta. On se znoji.

On stvarno naporno radi. Sitni zlatar koji hoda okolo s malim kovčeţićem bez da se oznoji, bez da stvara buku, od čega taj ţivi? Onda sam odrastao i shvatio sam da kovač ima

Sveti Strelisker je bio vatren, ali

cores (probleme). Iza one sve buke

prije nego što se oţenio bio je sveti

koju on stvara ne nalazi se ništa.

prosjak. On je bio običan sluga u

Zlatar ne stvara nikakvu buku, ali

kući bogataša, a njegova je buduća

on ima draagocjeni mali kovčeg, i u

supruga bila kućna pomoćnica, bri-

njemu se nalaze milijuni."

sala je podove. Nitko nije znao koliko su oni bili sveti, najsvetiji od svetih. Konačno ih je bogati čovjek vjenčao. Bilo je to malo vjenčanje.

Siguran sam da je tamo bilo deset svetih prosjaka, a moţda trideset i šest skrivenih cadikim, ali sluţbeno tamo je bio samo bogati čovjek i nekoliko rabina. Pod hupom su pročitali ketubu i sedam blagoslova, i čim je vjenčanje završilo, sveti je Strelisker zgrabio svoju ţenu, skočio u kola i htio otići. Ljudi su ga pitali: "Zašto ţurite? Pripremili smo vam malu zakusku." On je rekao: "Nemam vremena, jer dok ste čitali u ketubi 'tko uzdrţava i hrani svoju ţenu s istinom' odjednom sam shvatio da moja supruga i ja još ne znamo istinu. Stoga ţurimo mom svetom Rebeu, Rebeu Shlomi Karlineru da brzo naučimo što to znači biti istinit, što je istina." Tako su sveti Strelisker i njegova sveta ţena stigli u Karlin i tamo se za njih odrţala prava Ševa Brohos (sedam blagoslova nakon vjenčanja) - s Istinom!

Strana 18

vjek na svijetu, jer kada on radi, to

Sveti prosjak je onaj koji ne stvara puno buke, moţda čak i ne zna puno, ali on ima malu ketubu. On ima jedan zgodan mali komad papira, I na njemu je napisano sve. Ţelim blagosloviti vas, hasana I kalu, da kada dobijete djecu, noć prije nego li date ime svom djetetu, dok još ne znate koje ime biste dali, izvadite ketubu I plačite nad njom. Onda ćete progledati toliko jasno da ćete točno znati koje ime dati. Čaša Sveti Baal Shem Tov kaţe da je djeci teško dati savjet roditeljima.

Ponekad bi to oni htjeli, ali to je dosta teško. Ali dobrom prijatelju je vrlo lako dati savjet. Svega nekoliko minuta u ţivotu mi smo istinske sluge B-gu. Svega nekoliko trenutaka smo uistinu B-ţja djeca. Još manje trenutaka smo na razini prijateljstva s B-gom. Pod hupom vi ste definitivno B-ţiji prijatelji. Zapravo ste partneri B-gu u izgradnji svijeta.

Zato je običaj da hasan B-gu da je-

Što je neka stvar manja, to je ona

dan mali savjet. Znate li što radi?

dragocjenija. Sveti Shinover je re-

Uzme jednu savršeno dobru čašu,

kao: "Kad sam bio mlad mislio sam

bez ikakvog oštećenja, i razbije je. Vi

da kovač mora biti najbogatiji čo-

pokazujete B-gu, "Zar ne vidiš kako Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Židovsko

vjenčanje

to loše izgleda kad netko razbije ča-

je Belzer Rebecn umrla, Rebe je ho-

šu, pa zašto je onda svijet slomljen?

dao iza lijesa i uţasno plakao. Hasi-

Zašto si Ti to dopustio? Zašto si do-

dim su ga pitali: "Rebe, zašto plačete

pustio da se dogodi da tolika mno-

tako strašno?" On je odgovorio: "Re-

ga srca budu razbijena i oskaćena?"

ći ću vam. Kada bih mogao vratiti

Razlika je u tome što za popravak

svoju ţenu u ţivot, ne bih li to učin-

razbijene čaše treba toliko puno vre-

io? Učinio bih sve na svijetu! No,

mena, svim je slomljenim srcima

eto me tu, hodam iza njezinog lijesa

potrebno da doţive ushit. Mi kaţe-

znajući istinu. Kada bih je mogao

mo B-gu, "Kad bih htio popraviti

vratiti u ţivot ja bih to učinio. Ti, B-

ovu čašu to bi trajalo tako dugo, ali

ţe moţeš cijeli svijet vratiti u ţivot!

Ti, B-ţe, Ti ga moţeš popraviti za

Zašto to ne činiš? Zašto to ne činiš?"

tili čas. Zašto to ne činiš?

U svakom slučaju, prijatelji moji,

Sve što je savršeno je poput Svet-

neka ova čaša bude posljednja slom-

og Hrama, a sve razoreno je unište-

ljena stvar na svijetu. Odsada pa

nje Svetog Hrama. Kada na svijetu

nadalje neka ne bude više ljudi slo-

više ne bi bilo uništavanja Sveti

mljenog srca, slomljenog duha, ne-

hram bi bio ponovo izgrađen. Kada

izgovorenih molitvi.

Bas Kol Zašto Bas Kol (glas s neba) dolazi četrdeset dana prije nego li se čovjek rodi da kaţe tko će se s kim vjenčati? Zašto ne dođe na njihovoj bat/bar micvi, ili kada se rode? Ribono Šel Olam (Gospodar Svemira) jedini je mezaveg zivugim (onaj koji moţe povezati parove). Stoga Bas Kol dolazi prije nego li bilo tko od rodbine ili prijatelja moţe išta reći!

Hasane (mladoţenjo) i kala (mladenko), vi morate znati da vas je zapravo spojio sam Hašem! Trebali biste biti blagoslovljeni da dobijete viziju onoga što Hašem ţeli da vi učiniti u svijetu. Uvijek vam treba biti jasno da ste vi srodne duše (duše predodređene da budu zajedno).

Kako ćete znati da li volite nekoga?

Ako vam je teško da mu/joj kaţete bilo što nelijepo. U njegovoj/njezinoj prisutnosti sve je tako lijepo, tako dobro.

Znate, vezu između hasana i kale je stvorio B-g prije nego što je stvorio svijet. A prije nego što je stvorio svijet, On je stvorio Jerušalajim, i stajao je u Jerušalajimu i stvarao svijet. I prije nego što je B-g stvorio svijet, On je podigao Beis HaMikdaš (Sveti Hram). On je stajao u Beis HaMikdašu i stvorio svijet. I prije nego što je stvorio svijet, On je stvorio djecu. I tako je B-g stajao u Jerušalajimu, u Beis HaMikdašu, okruţen djecom, i B-g je stvorio svijet.

Privilegija je vjenčati se jer kada volite drugo ljudsko biće, kada donosite na svijet djecu vi tada okusite B-ţje jedinstvo. Ima li veće objave od male djece? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 6 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TOLDOT

Paraša Toldot donosi priču o rođenju Jakova i Ezava i njihovoj međusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu za kašu od leće, a Jakov prevari svog oca, Izaka, primajući blagoslov namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se udruţuju u zavaravanju Izaka kako bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kraju paraše, Izak, znajući da će Jakov nastaviti ići njegovim putem, šalje ga u Padan Aram da pronađe ţenu, i daje mu Abrahamov blagoslov da će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

Ezava koji je unutra, tih tjelesnih

nema brašna, neće biti ni Tore", ako

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-

netko nema dovoljno za jesti, on ne

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme

moţe proučavati Toru. Ali tijelo bez

nim i umnožio te, da možeš biti zajed-

bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.

duše ne moţe ostati na ţivotu. Kuća

nica naroda, i dao ti blagoslov Abrahamov, tebi i tvome potomstvu s tobom, da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

bez duše su samo zidovi i komadi

Zohar naučava da se ove odlomke

raviš kao pridošlica koju je B-g dao Abrahamu". (Postanak 28,1-4)

ne treba čitati u

Zohar naučava da se ove odlomke ne treba čitati u pojednostavljenom obliku,

jer oni zapravo sadrţe

namještaja. Karijera bez duhovnosti izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje bijedu.

Kada uzmemo u obzir pitanje ka-

pojednostavljenom obliku,

ko su se Rebeka i Jakov dovijali da

jer oni zapravo sadrže

prevare Izaka, shvaćamo da to za-

veliku tajnu o

veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije

■

djelovanju duhovnosti

pravo karakterizira svakodnevnu igru "tko je prvorođenac" - tko je glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi

sile - sila tijela i sila duše. Ezav Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer

smislimo načine kako "prevariti".

Jakov

je jurio za svojim materijalističkim

Mi laskamo tijelu kako je to za nje-

predstavlja svijest duše, ţelju da se

potrebama, dok Jakov priprema jelo

govo dobro da uči Toru. Kada uv-

poveţe s duhovnošću, smislom i

od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav

jerimo tijelo da su duhovni ljudi

dobronamjernošću. U našem svije-

dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-

zdraviji, da vjera jača uspjeh na

tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-

nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ

svakom polju, mi utječemo na naš

hodi duši. Kabalistički komentar

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-

kaţe da "kora prethodi voću". Dok

znači misliti misli i kovati planove

mena i novaca u duhovni razvoj.

voće dozrijeva, njegova ga kora, po-

kako bi se tijelu oduzela njegova

Naši učenjaci uče da čak i ako uči-

put tijela unutar kojega duša sazrije-

nadmoć.

mo Toru iz potajne pobude za na-

predstavlja tjelesne brige - sebičnost,

ego,

materijalizam.

va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

razovanja djeteta koje se odvija u

treba i ţelja; brinemo se zbog stana-

njegovim ili njezinim formativnim

rine, računa, hrane, seksa, časti, itd

godinama sastoji u prevladavanju

Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok

Strana 20

gradom, na kraju ćemo završiti učeći Toru zbog nje same. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Dr. Tzvi Hersh Weinreb:

Roditeljstvo

Orthodox Union je bio sponzor Interaktivne konferencije o roditeljstvu u zajednici u Monseyu, NY. Četiri stručnjaka s područja mentalnog zdravlja odrţala su svoje radionice, a glavno predavanje iznio je rabin dr. Tzvi Hersh Weinreb, izvršni direktor OU i nekadašnji rabin Congregation Shomrei Emunah u Baltimoru te klinički psiholog. Ovaj je tekst sinteza njegova govora.

Rabbi Dr. Weinreb istakao je vrlo zategnut odnos između Jichaka i Rivke, prikazan u paraši Toldot, u vezi njihovih sinova Jaakova i Esava. Zapravo, rekao je on, tema o roditeljskim poteškoćama središnja je tema knjige Berešit, Knjige Postanka (u vezi odgoja Kajina i Hevela, Jichaka i Jišmaela, Jaakova i Esava, te Josefa i njegove braće). Tada je bilo teško, naši su avot i imahot činili pogreške, a ni do danas nije postalo ništa lakše.

On je roditeljstvo definirao kao proces učenja s točno određenim ciljem. Konkretno, spomenuta su četiri cilja koja svaki roditelj mora imati na umu dok odgaja svoju djecu: 1. Nastojati svojoj djeci usaditi osjećaj svojega ja. Svako je dijete jedinstveno, i dobilo je svoj vlastiti skup sposobnosti, različit od onog njihove braće ili sestara. Svako dijete ima zadaću u ţivotu koju ne moţe izvršiti nitko drugi. On je preporučio knjigu“Chovot HaTalmidim,” “The Student’s Obligations” od Piasetske Rebea, čija je osnovna poruka da HaŠem poznaje, smatra vrijednim i voli baš svako Ţidovsko dijete.

2. Nastojati svojoj djeci usaditi osjećaj za ―obitelj,‖ pogotovo prema svojim vlastitim rođacima, i proširiti ga na čitav Ţidovski narod.

“Ni jedan čovjek nije otok;” Tora defi-nira obitelj kao osnovno ishodište podrške pojedincu, no ţbice te “obitelji” šire se poput zraka od svog središta van, ka čitavom Ţidovskom narodu i još dalje prema Godina 12 21 Broj 6 Strana

nje i pomanjkanje tolerancije prema bilo kojoj skupini koja se zalaţe za svjetonazor iole drugačiji od onog vlastite grupe, za posljedicu ima okoliš u kojem je vrlo teško postići duhovnu ravnoteţu. čitavoj ljudskoj obitelji.

Mediji su s njegove sluţbe otjerali dobrog, pristojnog i inteligentnog čovjeka, Dana Quaylea, prikazujući ga kao “budalu,” jer je imao dovoljno drskosti da napadne popularnu televizijsku emisiju kao naročito neprijateljski usmjerenu prema obiteljskim vrijednostima. Moramo biti svjesni da mediji u ovoj zemlji, sa svojim destruktivnim potencijalom, u cjelini čine jedan od najsnaţnijih negativnih elemenata u odnosu na obiteljske vrijednosti, sa svojim stalnim prikazivanjem, primjerice, roditelja kao glupih, a djece kao onih čija je mudrost veća od njihove.

3. Nastojati svojoj djeci usaditi osjećaj za duhovnost, osjećaj stvarnog i ţivog odnosa s B-gom. Provedena je anketa u kojoj je postavljeno pitanje kome se djeca najugodnije osje-ćaju iznijeti svoje osjećaje. U rezultatima su se nabrajali vršnjaci, nastavnici, čak i roditelji(!) – no B-ga se rijetko spominjalo. Spoznaja da “postoji Netko s kime se moţe razgovarati u molitvi ” prijeko je potreban sastojak zdrave individue.

Mnoge sile u našem društvu ratuju protiv duhovnosti. Konkretno, sveproţimajuća seksualnost, na granici s pornografijom, jako raširena u svim oblicima oglašavanja, na televiziji i na internetu, čini naše ulice, pa čak i naše domove sličnima parfumerijama u susjedstvu na zlom glasu, na koje Talmud upozorava roditelje da ne pribliţavaju svoga sina tome, ako ţele ga sačuvati od napasti i grijeha.

“Mahloket,” podjele koje su karakteristične za Ţidovski svijet vrlo su štetne po razvoj i najmanje duhovnosti. Stalno omalovaţavanje, ruše-

Bezobzirnost također vrši negativan utjecaj na duhovnost. Djeca Izrealova su iz Egipta izišla poput kotla s kipućom vodom! No Amalek, dobro znajući da će biti oparen prilikom svog čina, i pored toga se bacio u kotao. I tim je činom taj povijesni arhetip bezočnosti ohladio Izrael, u očima svijeta, i u očima samih Izraelaca.

4. Nastojati svojoj djeci usaditi ■ osjećaj optimizma i nade. Nada u budućnost oduvijek je bila jedno od tajnih oruţja koje jamčilo opstanak Ţidova. Dok pesimizam i osjećaj očaja "gase" idealizam i vjeru. Vjerovanje da čovjek, uz pomoć Vječnog, moţe prevladati prepreke omogućava djetetu, a i odrasloj osobi, da sa sigurnošću kroči naprijed, iz svake razvojne faze u onu višu, i iz kriza i gotovo izgubljenih bitaka u pobjede.

Prvi redak u parašat Toldot (Berešit 25,19) na prvi se pogled čini suvišnim. U retku piše, “A ovo su naraštaji Jichaka sina Avrahamovog: Avraham bijaše otac Jichaku.” Dakle, kada znamo da je Jichak bio Avrahamov sin, svakako znamo da je Avraham bio otac Jichaku!

Kedushat Levi koju je napisao Rav Levi Yitzchak iz Berdičeva daje odgovor da Humaš ovdje podučava pouku o roditeljstvu. Tko je dobar roditelj? Onaj koji uspješno prenese svoj sustav vrijednosti na slijedeći naraštaj. Po čemu znamo da je Jichak sposoban da bude dobar roditelj, da ima “toldot,” naraštaje? Jer on je sin Avrahama, majstora u “mesori,” Ţidovskoj tradiciji, za kojega je HaŠem posvjedočio (Berešit 18, 19), “Jer Ja ga znam, da će zapovijediti djeci svojoj i domu svojemu nakon sebe, da se drţe puteva G-spodnjih, i da čine pravo i dobro....” ■ Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Krzneni kaput

Č uveni je rabin putovao u posjetu mlađemu kolegi koji je bio poznat po predanosti učenju i molitvi. Stariji je rabin bio zadivljen mladićevim ponašanjem pa ga upita za tajnu njegove nepokolebljive poboţnosti.

Mladi čovjek odgovori kako mu duboka usredotočenost na učenje omogućava da zanemaruje vanjske utjecaje koji bi ga mogli ometati.

Međutim, iskusni je rabin zapazio da se dosta ljudi u mladićevom okruţenju ne ponaša u skladu s vjerskim naukom.

On stoga reče mlađemu kolegi: "Za vrijeme ciče zime postoje dva načina da se zagriješ. Prvi je da obučeš krzneni kaput, a drugi da

Prije svega, ljubav je snaga koja teţi dobrom.

upališ vatru. Ti se sada sigurno pitaš postoji li uopće

To je sredstvo kojim ljudska bića postiţu koz-

neka bitna razlika između ta dva načina? Da, postoji

mičko jedinstvo, jedinstvo među sobom, B-gom

nešto što ih razlikuje kao što se nebo razlikuje od

i svemirom. I zato kada sretnete sljedeću osobu,

zemlje: krzneni kaput grije samo onoga tko ga nosi,

bila ona stranac ili vaš partner, učinite nešto

dok vatra grije svakoga tko joj se pribliţi." ■

lijepo, ljupko, u ime ljubavi, čak i ako ne dobijete ništa zauzvrat. Uvedite ljubav u svoj ţivot, ne samo pod svojim uvjetima, već i preko svojih sadašnjih granica.

R. Simon Jacobson ■

Lj udi pričaju da ja mogu probuditi mrtve.

Z apleši što češće.

Ples će odagnati tugu i ublaţiti tvoje teškoće.

R. Nahman iz Breslova ■

Ne znam niti sam.

Ipak, u nešto sam siguran: rađe bih probudio ţive.

R. Menahem Mendel iz Kocka ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 3a - Klanje Klanje čini presijecanje dušnika i jednjaka; u vezi točnog mjesta do kuda oni okomito seţu, vidi 20,1-2 i 24,12-14. Moraju biti prerezani prije nego li se presiječe kraljeţnica (20,34), a većina se kraljeţnice ne smije ■

prerezati (24,5). Njih se ne smije odvojiti od vrata prije nego li budu presječeni (24,15-20). Kod ţivotinje je dovoljno izvršiti rez preko većeg dijela svakoga od njih; kod ptica, većeg dijela bilo kojega od njih

7,1). U vezi ostalih zakona koji obu-

klanja (18,1; vidi 18,11.13.15-16.). Za

(21,1, i vidi 2-5). Treba ih pregledati

hvaćaju namjeru klanja vidi 4,1-7;

ostale zakone koji se odnose na

neposredno nakon klanja kako bi se

5,1-3; 11,3-4; 12,1-2.

instrument vidi 6,2-3; 9,1; 10,1;

potvrdilo da je rezanje ispravno napravljeno (25,1-3).

Klanje se moţe vršiti bilo kojim

18,8.14.

instrumentom čiji su rezni rubovi

Uobičajeno je ne dopustiti klanje

Rez se mora učiniti bez zaustavlja-

čvrsti i potpuno glatki (6,1), te do-

čovjeku koji nije poboţni Ţidov

nja (makara i na trenutak: 23,2) u

voljno dugi da se moţe rezati bez

(vidi 2,1-2ff), i za kojega kvalificira-

bilo kojoj fazi (23,5-6); pokretom re-

pretjeranog pritiska (8,1, vidi 6,4;

ni učenjak nije potvrdio da poznaje

zanja, a ne pritiskom ili sjeckanjem

18,7; 24,2-4). Instrument na reznim

relevantne zakone (vidi 18,17; 23,1;

(24,1.6.); i to od sprijeda prema stra-

rubovima ili blizu njih ne smije

25,1), i uobičajeno je da ţene ne vrše

ga, tako da instrument kojim se reţe

imati oštećenja koja mogu zahvatiti

klanje (1,1-2). U vezi toga da klanje

bude vidljiv (24,7-11). Rez se mora

čak ni nešto tanko poput dlake (18,

vrše

učiniti izravnim potezom onoga koji

2, i vidi 18,4-6.10.). Treba ga provje-

kategorije osoba vidi 1,5-9; 2,1-9.11;

kolje; ono je tada vaţeće čak i ako

riti (dodirom) u vezi takvih ošteće-

11,1; u vezi toga da klanje vrše dvije

nije postojala namjera klanja (3,1;

nja prije i poslije klanja s njime (18,

osobe vidi 2,10, 24,4. U vezi pouz-

3.9.11-12.); tu provjeru treba

danosti onoga koji kolje vidi 1,1.3.12

obaviti

kvalificirani

-14; 2,2; 18,18-20; 64,21; 119,16-18.

stručnjak,

vrlo

paţljivo

Onaj koji vrši klanje najprije čita

(18,17). Ako se oštećenje

blagoslov "... koji nam je zapovjedio

pronađe

u vezi klanja" (19,1); u vezi zakona

klanje

je

nakon

klanja,

nevaţeće

iako

oštećenje nije postojalo prije Godina 12 23 Broj 6 Strana

djeca

i

druge

posebne

koji se odnose na blagoslov vidi 1,10 i 19,2-8. ■ Strana 23

Alan Morinis

Program musara ka da posramljujete druge osuđiva-

ben Zakaja, čak niti neţidov na tr-

njem izaziva posebne unutarnje

ţnici?

senzacije, i vi te osjećaje moţete prepoznati.

Faza 2 – Samosvladavanje

Pokušajte ovo prakticirati. Ako u nekim slučajevima pri susretu s lju-

Slijedeći je zadatak onoga koji

dima osjetite otpor, pogledajte do-

Nakon što budete u stanju perci-

prakticira musar da primijeni sa-

bro i paţljivo na taj otpor. Odakle

pirati negativnu ulogu koju neka

mokontrolu. Išao bih tako daleko da

on dolazi? Da li vam je od koristi?

osobina igra u vašem ţivotu, vi mo-

bih rekao da imate obavezu da tako

Da li ţelite da ta pobuda upravlja

rate učiniti svojevoljni napor kako

učinite, jer izgovor da "niste svjesni

vašim (unutarnjim i vanjski) ţivo-

biste upravljali svojim postupcima

svojeg ponašanja" za vas više ne

tom?

koji proizlaze iz te osobine. To je fa-

vrijedi. Nakon nekog vremena, po-

za prakticiranja musara koja je ve-

ţeljet ćete sagledati što to točno po-

zana uz ponašanje. Kada vam vaša

tiče vašu sklonost da posramite dru-

senzibilnosti dâ tu informaciju, vi

ge. No u ovoj fazi, sve oko čega se

pokrenete rutinski postupak koris-

trebate brinuti je da samu tu sklo-

teći se snagom svoje volje da poku-

nost obuzdate.

šate obuzdati ponašanje koje je potencijalno štetno po dušu, ili da natjerate sebe na ponašanje koje hrani dušu, a koje vam trenutno nedostaje.

Promotrimo ideju o samosvladavanju na primjeru osobine "časti".

Evo dva prijedloga vjeţbi ponašanja kojima ćete se suprotstaviti sklo-

■ oklijevanja i sa smješkom,

te njegujete duševnu osobinu "časti" (kavod) tako ćete prevladate sklonost da osuđujete druge

nosti da osuđujete druge: Jedan je da se primite prakticiranja onoga što nalazimo u Talmudu, a to je "pozdravi svakoga bez oklijevanja i sa smješkom." Zvuči jedno-

Recimo da ste postali u stanju per-

stavno, moţda čak i banalno, ali da

cipirati to da uistinu imate naviku

je to tako zašto bi onda Talmud tako

osuđivati druge, i činite to na način

veličao činjenicu da nitko nikada ni-

koji ih poniţava. Svjesni ste da navi-

je prvi pozdravio rabina Johanana

Strana 24

Pozdravite svakoga bez

Druga praksa ove vrste koja će vam pomoći da prevladate sklonost da osuđujete druge je da njegujete duševnu osobinu "časti" (kavoda).

Logika je jednostavna: ako razvijete više poštovanja prema drugima, manje ćete ih biti skloni osuđivati.

Vrsta poštovanja o kojoj se ovdje

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

radi je poštovanje na nivou duše, kod kojeg priznajete da je osoba koja se nalazi pred vašim očima (ili u vašem umu) stvorena na sliku B-ţju. Samo onda kada paţnju usmjerite na ono površinsko (razina nefeša duše) prema vama strše sve mane i manjkavosti koje otkrijete kod neke osobe. Kada paţnju usmjerite na unutrašnjost, na razinu duše nešama koja zrači svjetlom unutar svakoga od nas, tada su te mane tek sitne kr-

gledu onih duševnih osobina koje se

hotine što plutaju na površini dubo-

nalaze na vašem duhovnom planu

kog, blistavog mora. [U lekciji pod

rada. Ako ste svjesni da ste nestrp-

nazivom Karakterne osobine istraţit

ljivi, nastojte biti strpljiviji. Ako ste

ćemo različite “razine duše.”]

skloni poţudi, svjesno okrenite oči

Vjeţba koje odgaja ovakav način gledanja na stvari je da pripremimo sebe jednom kratkom frazom koju ćemo izgovoriti sebi svaki puta kada kada postanemo svjesni da se u nama budi sklonost da osuđujemo druge. Fraze koje su učenici efikasno upotrebljavali su "Svatko je duša što sjaji," i "I ovaj/ova je isto nešama."

na drugu stranu. Ako ste škrti, volja je ta koja kaţe vašoj ruci da posegne u vaš dţep ili novčanik. Sjećam se događaja kada sam prošao pored tanjura s keksima. Nisam bio gladan, ali oni su pobudili moju pohlepu. Upitao sam se da li sam u stanju ne pruţiti ruku prema njima.

Bio sam, i nisam je pruţio.

Uvjeţbavanje vaše volje da neke stvari učinite, a neke druge ne učinite odlična je i neophodna vjeţba.

Ova vrsta postupanja dovest će vaš izvanjski ţivot u skladniji odnos s vašim unutarnjim ţivotom, koji je u svojoj suštini u skladu s Torom.

S vremenom će napori koje ulaţemo da samosvladavanjem usmjeravamo svoje ponašanje, uvjeravaju nas učitelji musara, izazvati unutarnju promjenu. Oni su uočili velike

To je samo jedan primjer. Musar

dobrobiti od korištenja našeg vlas-

podrazumjeva neprestano upravlja-

titog ponašanja kao sredstva za do-

nje svojim riječima i djelima u po-

vođenje do promjene. ■

Godina 12 25 Broj 6 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: MJESEC KISLEV Kislev - Strijelac (Kešet)

vila nakon Velikog potopa koji se dogodio mjesec prije – u mjesecu

Mjesec kislev je mjesec pun svjetla, blaženstva i čuda. To je mjesec

hešvanu. Pitanje je zašto se duga

Praznika svjetla - Hanuke.

pojavljuje baš u kislevu?

Za mjesec kislev svi znaju i vole

Kao što znamo, godina je podije-

ga, uglavnom, zbog praznika Hanu-

ljena na četiri godišnja doba, a sva-

ke koji simbolizira bit mjeseca i na-

ko godišnje doba predstavlja po je-

šu sposobnost da činimo čuda, da

dan element. Jesen, kombinacija

dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta

tišreja (vage), hešvana (škorpion) i

i da iskoračimo iz potpune tame u

kisleva (strijelca), pripada elementu

snaţno svjetlo. Koje su to sile koje

zraka. Element zraka predstavlja

kontroliraju ovaj mjesec i koje nam

stanje ravnoteţe, razmišljanja i lo-

omogućuje da svjetlom zamijenimo

gike: kabalističkim jezikom, "središ■ nju" kolonu. Strijelci vole puno mi-

tamu?

sliti, filozofirati i izlagati se novim

Snage koje utječu na kislev -

idejama. Strijelac je poznat kao va-

znak Strijelca

treni znak, međutim, element zraka

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abra-

(element jeseni) snaţno utječe na Slovo gimel - ‫ג‬

njega. Kako je Strijelac treći jesenji mjesec, i treće godišnje doba, moć

hamu - kaţe nam da su 22 slova

Slovo gimel predstavlja snagu koja

središnje kolone (primanje u svrhu

hebrejskog alefbeta elementi od kojih

vlada planetom Jupiterom. Gimel

davanja) je vrlo snaţna. Zohar nas

je sačinjen svemir. Ta slova pred-

simbolizira obilje, blagostanje svake

također uči da duga simbolizira

stavljaju duhovne frekvencije koje

vrste i uspjeh. On predstavlja moć i

moć središnje kolone, kolone ravno-

su stvorile naš svemir. Sefer Jecira

snagu Strijelca, jer je to slovo izobi-

teţe. Raznolikost duginih boja sim-

nas uči da su te 22 frekvencije, koje

lja. O toj osobini učimo iz strukture

bolizira prisutnost svih triju snaga –

su predstavljene u 22 hebrejska

slova: gimel se sastoji od slova vav

desne kolone, lijeve kolone i sredi-

slova, alati koji su upotrijebljeni za

)‫ )ו‬i slova jod )‫ )מ‬koje je svojim do-

šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka-

prenošenje duhovnog obilja.

njim dijelom povezano s njime. Slo-

ko kaţe Zohar, kada ljudska bića

vo vav simbolizira duhovni kanal

uništavaju svoj okoliš. Njezino poja-

koji nas povezuje s višim svjetovima

vljivanje simbolizira savez, obeća-

iz kojih tada obilje utječe u naš svi-

nje, između B-ga i čovječanstva, i

jet. Slovo jod predstavlja ovo obilje

B-ţje ubrizgavanje energije ravno-

koja se dijeli s onima kojima je po-

teţe u svemir kojim omogućuje nje-

trebno.

govo postojanje.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo upravlja planetom koja vlada znakom. Drugo slovo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i ‫( ג‬gimel).

Vaţno je napomenuti da je ime

Također, brojčana vrijednost slova

Njegov je astrološki znak strijelac,

hebrejskog znaka zodijaka u kislevu

gimel je tri - za tri kolone - desna,

kojim upravlja slovo ‫( ס‬sameh).

kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u

lijeva i središnja - i uči nas o duhov-

znak sjećanja na dugu koja se poja-

noj snazi ravnoteţe koju Strijelac

njime

upravlja

slovo

Pa koje je značenje ovih slova?

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) ima, svojem

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar:

Mjesec Kislev

zahvaljujući unutarnjim

uvjerenju da će sve izaći na dobro. Zato su Strijelci poznati kao dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To su ljudi mira, pravde i poniznosti. Oni su također

vrlo

krea-

tivni, aktivni, vrlo ţivi i zauvijek mladi.

Sve to zahvaljujući kombinaciji elemenata zraka i vatre. znaju kako da kaţu da situacija nije

slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme

za njih dobra i kako da postave po-

Drugog hrama vladalo je razdoblje

trebne granice. Strijelcima njihova

blagostanja, iako su Grci počeli za-

Kao što je već spomenuto, Strijelac

dobrota oteţava da zapodjenu bor-

uzimati naše posjede. Svaki put re-

je također pod kontrolom slova sa-

bu čak i onda kada je to nuţno po-

kli bismo sami sebi da stvari nisu

meh koje dolazi nakon slova nun )‫)נ‬

trebno.

toliko loše i da je sve u redu, sve

Slovo sameh - ‫ס‬

koje simbolizira propast. Sameh ima

Kombinacija zraka i vatre u Strijel-

ulogu da bude podrška, pomoćnik

cu čini da oni stalno traţe izazove i

onome koji pada – )‫ )סומ נופלמם‬da

da su stalno u pokretu. Oni vole biti

zagrli i razveseli svakoga tko je pao.

vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu.

Kao ljudska bića mi ponekad pogri-

Njihova sklonost da se oslanjaju na

ješimo, povrijedimo druge ili povrijedimo sami sebe. Kako bismo se

to da ih prati sreća onima oko izgleda kao neodgovornost. Kako su oni

nosili s takvim događajima, i kako

općenito vrlo dobri i moralni ljudi,

bismo razumjeli da iako smo pali,

kad učine nešto neumjesno u njima

stvari nisu toliko loše; sile unutar

se javlja snaţan osjećaj krivice, što

slova sameh su tu da nam pomogne

moţe dovesti do bolesti crijeva i je-

oporaviti se. Međutim, problem je u tome što utjeha koju ovo slovo pruţa moţe stvoriti ovisnost. Ako smo pali na mjesto koje nije toliko loše, zašto bismo pokušavali izaći iz njega? To je također jedna od osobina Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se mogu naći zarobljenima u situacijama iz kojih ne znaju izići. Oni ne Godina 12 27 Broj 6 Strana

tre.

dok nismo shvatili da više ne moţemo opstati i da se moramo boriti. To je čudo Hanuke. Čudo se na hebrejskom kaţe nes, ali se također moţe pročitati i kao nas (bjeţati, pobjeći) što je pravo značenje čuda - naša sposobnost da izbjegnemo svojoj prirodi i kaţemo "bilo je dosta". To je sila da donesemo odluku za djelovanje, inače se svo dobro što ga imamo neće moći zadrţati. Zato je kislev za nas sjajna prilika da počnemo vjerovati u dobro i da će sve biti

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi

u redu. Mi se ovdje nalazimo zato

postajemo Strijelci i sve nam izgleda

da bismo se iznova stvarali, izgra-

odlično. Međutim, moramo biti op-

dili i napravili čuda! ■

rezni i paziti da nas taj osjećaj ne uljuljka u san (jer tek onda kad stvari ne idu kako treba mi pokušavamo raditi na tome da ih promijeni-

Prevela: Tamar Buchwald

mo). Nije slučajno da se Hanuka Strana 27

Iz d

g aće

om

a tisk

ZEMUN

Da li je jevrejska država rođena u Srbiji?

b92, 3.11.2018.

Izraelski list "Džeruzalem post" objavio je priču u kojoj plasira tezu da koreni političkog cionizma i jevrejeske države vode ka Zemunu.

Ovaj list piše da koreni političkog cionizma i jevrejeske države nisu počeli emancipacijom Jevreja u Parizu ili Beču, ni Poljskoj, već da je moguće da tragovi vode ka Zemunu i sefardskom rabinu koji je živeo u tom gradu, Judi Ben Šlomo Haj Alkalaju.

List piše da je na Alkalaja, koji je živeo u Zemunu i koji se smatra duhovnim ocem cionističkog pokreta, presudan uticaj imalo ne samo njegovo dobro poznavanje Kabale, već i nacionalni pokret na Balkanu protiv Otomanskog carstva, posebno Srba koji su verovatno uticali na ideje mladog rabina.

"Džeruzalem post" na početku teksta podseća da je u julu ove godine u Zemunu jedna ulica

dobila ime po začetniku cionizma Teodoru Herclu, a da je svečanoj ceremoniji prisustvovao i izraeleksi predsednik Reuven Rivlin.

MeĎutim, "Džeruzalem post" ukazuje da bi odgovor zašto je srpska vlada dala ime ulice po njemu iznenadio većinu Jevreja pa čak i najvatrenije cioniste.

Kako navode, rabin Alkalaj, venčao je Herclove roditelje i to 70 godina pre prvog cionističkog kongresa u Bazelu i 90 godina pre Balforove deklaracije.

U svom delu "Čujte o Izraelu" objavljenom 1934. godine u Beogradu Alkalaj pruža radikalnu interpretaciju dobro poznatih jevrejskih molitvi u kojima poziva na okupljanje sve "dece Izraela".

U tom delu on navodi da povratak jevrejskog naroda u zemlju Izraela zahteva rekreaciju Sanhedrina u Jerusalimu ili izbor političkog lidera, poznatog iz rabinske literature kao Josipovog sina Mesije.

Na tu njegovu ideju o jedinstvu možda je uticalo dobro poznavanje Kabale, ali je teško zanemariti uticaj srpskih ustanika protiv Otomanskog Carstva koji je zahvatio područje oko Zemuna početkom 19. veka.

Srpski ustanak je bio prvi uspešni narodni ustanak protiv Otomanskog carstva, koji je kontrolisao Izrael i predvodio emancipaciju Jevreja od strane Habzburga, piše "Džeruzalem post" i dodaje da je možda Alkalaj pokušaoo da promeni nacionalni uspeh svojih suseda u Srbiji.

Iako je Alkalajev plan zasnovan na vrednostima judaizma i Kabale, u suštini je veoma praktičan, smatra srpski istraživač jevrejske istorije Oliver Klajn koji kaže da je Alkalaj predvideo kupovinu zemlje i stvaranje naselja u kojima su glavni bili Jevreji iz Otomanskog carstva.

Prema Klajnu, Alkalaj je čak osnovao u Zemunu društvo posvećeno povratku jevrejskog naroda "Zemlje Izraela", koje je bilo aktivno meĎu nekoliko jevrejskih zajednica u najvećim gradovima Srbije ■

Netanijahu pohvalio Trampa: Hvala za tu istorijsku akciju b92, 3.11.2018.

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu pohvalio je predsednika SAD Donalda Trampa zbog ponovnog uvođenja svih sankcija protiv Irana.

Sankcije su bile ukinute na osnovu nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

"Godinama sam pozivao na puno obnavljanje sankcija protiv ubilačkog terorističkog režima Irana koji dovodi u opasnost čitav svet", naveo je

Page 28 Strana 28

Netanijahu u saopštenju, ocenivši da se "posledice inicijalnih sankcija već osećajuvrednost lokalne valute opada, iranska ekonomija je u depresiji i već vidimo rezultate na terenu".

"Hvala vam predsedniče Tramp za tu istorijsku akciju. Sankcije zaista dolaze", dodao je izraelski lider.

Nove sankcije biće uvedene naredne nedelje, a na meti su iranska prodaja nafte i bankarski sektor, kako bi se

Islamska Republika Iran primorala da pregovora o izbacivanju svojih programa nuklearne energije i balističkih

Divrej Tora

raketa i okonča podršku saveznicima u sukobima širom Bliskog istoka, preneli su izraelski mediji. ■ Godina 12

Broj 6